pravo da se odustane od ugovora, onda se kapara smatra odustatninom i svaka strana može odustati od ugovora.
\n
(2)U tom slučaju, ako odustane strana koja je dala kaparu, gubi je, a ako odustane strana koja je kaparu primila, vraća je u dvostrukom iznosu.
\n
Odsjek 2.
\n
ZASTUPANJE I. O ZASTUPANJU UOPĆE Mogućnost zastupanja
\n
Članak 308(1) Ugovor kao i drugi pravni
\n
posao može se sklopiti, odnosno poduzeti i preko zastupnika.
\n
(2)Ovlaštenje za zastupanje temelji se na zakonu, statutu, društvenom ugovoru ili pravilima pravne osobe, aktu nadležnog državnog tijela ili na očitovanju volje zastupanog (punomoć).
\n
Učinci zastupanja
\n
Članak 309(1)
\n
Ugovor što ga sklopi zastupnik u ime zastupane osobe i u granicama svojih ovlaštenja obvezuje neposredno zastupanog i drugu ugovornu stranu.
\n
(2)Pod istim uvjetima i ostali pravni poslovi zastupnikovi proizvode pravni učinak neposredno prema zastupanoj osobi.
\n
(3)Zastupnik je dužan obavijestiti drugu stranu da istupa u ime zastupanog, ali i kad on to ne učini, ugovor proizvodi pravni učinak za zastupanog i drugu stranu ako je ona znala ili je iz okolnosti mogla zaključiti da on istupa kao zastupnik.
\n
Prenošenje ovlaštenja
\n
Članak 310(1) Zastupnik ne može prenijeti
\n
svoja ovlaštenja na drugog, osim kad mu je to dopušteno zakonom ili ugovorom.
\n
(2)Iznimno, on to može ako ga okolnosti sprječavaju da posao obavi osobno, a interesi zastupanog zahtijevaju neodgodivo poduzimanje pravnog posla.
\n
Prekoračenje granica ovlaštenja
\n
Članak 311(1)
\n
Kad zastupnik prekorači granice ovlaštenja, zastupani je u obvezi samo ako odobri prekoračenje.
\n
(2)Ako zastupani ne odobri ugovor u roku koji je redovito potreban da se ugovor takve vrste razmotri i ocijeni, smatrat će se da je odobrenje odbijeno.
\n
(3)Odobrenje ima povratni učinak ako strane ne odrede drukčije.
\n
(4)Ako druga strana nije znala niti morala znati za prekoračenje ovlaštenja, može odmah nakon saznanja za prekoračenje, ne čekajući da se zastupani o ugovoru očituje, izjaviti da se ne smatra vezana ugovorom.
\n
(5)Ako zastupani odbije odobrenje, zastupnik i zastupani su solidarno odgovorni za štetu koju je druga strana pretrpjela, ako ona nije znala niti je morala znati za prekoračenje ovlaštenja.
\n
Sklapanje ugovora od strane neovlaštene osobe
\n
Članak 312(1)
\n
Ugovor što ga neka osoba sklopi kao opunomoćenik u ime drugoga bez njegova ovlaštenja obvezuje neovlašteno zastupanog samo ako on ugovor naknadno odobri.
\n
(2)Strana s kojom je ugovor sklopljen može zahtijevati od neovlašteno zastupanog da se u primjerenom roku očituje odobrava li ugovor.
\n
(3)Ako neovlašteno zastupani ni u ostavljenom roku ugovor ne odobri, smatra se da ugovor nije ni sklopljen.
\n
(4)U tom slučaju strana s kojom je ugovor sklopljen može od osobe koja je kao opunomoćenik bez ovlaštenja sklopila ugovor tražiti naknadu štete, ako u trenutku sklapanja ugovora nije znala niti je morala znati da ta osoba nije imala ovlaštenje za sklapanje ugovora.
\n
II. PUNOMOĆ Davanje punomoći
\n
Članak 313(1)
\n
Punomoć je ovlaštenje za zastupanje što ga opunomoćitelj pravnim poslom daje opunomoćeniku.
\n
(2)Postojanje i opseg punomoći nezavisni su od pravnog odnosa na temelju kojega je punomoć dana.
\n
(3)Opunomoćenik može biti i pravna osoba.
\n
Obvezatan oblik punomoći
\n
Članak 314Oblik
\n
propisan zakonom za neki ugovor ili koji drugi pravni posao odnosi se i na punomoć za sklapanje toga ugovora, odnosno za poduzimanje toga posla.
\n
Opseg ovlaštenja
\n
Članak 315(1) Opunomoćenik može poduzimati
\n
samo one pravne poslove za čije je poduzimanje ovlašten.
\n
(2)Opunomoćenik kome je dana opća punomoć može poduzimati samo pravne poslove koji ulaze u redovito poslovanje.
\n
(3)Posao koji ne ulazi u redovito poslovanje može opunomoćenik poduzeti samo ako je posebno ovlašten za poduzimanje toga posla, odnosno vrste poslova među koje on spada.
\n
(4)Opunomoćenik ne može bez posebnog ovlaštenja za svaki pojedini slučaj preuzeti mjeničnu obvezu, sklopiti ugovor o jamstvu, o nagodbi, a ni odreći se nekog prava bez naknade.
\n
Opoziv i sužavanje punomoći
\n
Članak 316(1) Opunomoćitelj može po svojoj
\n
volji suziti ili opozvati punomoć, iako se ugovorom odrekao toga prava.
\n
(2)Opoziv i sužavanje svake punomoći može se učiniti u bilo kojem obliku.
\n
(3)Ako je opozivom ili sužavanjem punomoći povrijeđen ugovor o nalogu ili ugovor o djelu ili neki drugi ugovor, opunomoćenik ima pravo na naknadu time nastale štete.
\n
Učinak opoziva i sužavanja punomoći prema trećim osobama
\n
Članak 317(1) Opoziv punomoći te njezino
\n
sužavanje nema učinak prema trećoj osobi koja je sklopila ugovor s opunomoćenikom ili obavila drugi pravni posao, a nije znala niti je morala znati da je punomoć opozvana, odnosno sužena.
\n
(2)U tom slučaju opunomoćitelj ima pravo zahtijevati od opunomoćenika naknadu štete koju bi zbog toga pretrpio, osim kad opunomoćenik nije znao ni morao znati za opoziv, odnosno sužavanje punomoći.
\n
(3)Isto vrijedi i u ostalim slučajevima prestanka punomoći.
\n
Drugi slučajevi prestanka punomoći
\n
Članak 318(1)
\n
Punomoć prestaje prestankom pravne osobe kao opunomoćenika ako zakonom nije drukčije određeno.
\n
(2)Punomoć prestaje smrću opunomoćenika.
\n
(3)Punomoć prestaje prestankom pravne osobe, odnosno smrću osobe koja ju je dala, osim ako se započeti posao ne može prekinuti bez štete za pravne sljednike ili ako punomoć vrijedi i za slučaj smrti davatelja, bilo po njegovoj volji, bilo s obzirom na pravnu narav posla.
\n
Odsjek 3.
\n
TUMAČENJE UGOVORA Primjena odredaba i tumačenje spornih odredbi
\n
Članak 319(1) Odredbe ugovora primjenjuju
\n
se onako kako glase.
\n
(2)Pri tumačenju spornih odredbi ne treba se držati doslovnog značenja pojedinih izričaja, već treba istraživati zajedničku namjeru ugovaratelja i odredbu tako razumjeti kako to odgovara načelima obveznog prava utvrđenim ovim Zakonom.
\n
Nejasne odredbe u posebnim slučajevima
\n
Članak 320(1) U slučaju kad je ugovor
\n
sklopljen prema unaprijed otisnutom sadržaju, ili kad je ugovor na drugi način pripremila i predložila jedna ugovorna strana, nejasne odredbe tumačit će se u korist druge strane.
\n
(2)Nejasne odredbe u besplatnom ugovoru treba tumačiti u smislu koji je manje tegotan za dužnika, a u naplatnom u smislu kojim se ostvaruje pravičan odnos uzajamnih činidaba.
\n
Izvansudsko tumačenje ugovora
\n
Članak 321(1) Ugovorne strane mogu
\n
predvidjeti da će, u slučaju nesuglasnosti glede smisla i domašaja ugovornih odredaba, netko treći tumačiti ugovor.
\n
(2)U tom slučaju, ako ugovorom nije drukčije predviđeno, strane ne mogu pokrenuti spor pred sudom ili drugim nadležnim tijelom dok prethodno ne pribave tumačenje ugovora, osim ako treća osoba odbije dati tumačenje ugovora.
\n
Odsjek 4.
\n
NEVALJANOST UGOVORA I. NIŠTETNI UGOVORI Ništetnost
\n
Članak 322(1) Ugovor koji je protivan
\n
Ustavu Republike Hrvatske, prisilnim propisima ili moralu društva ništetan je, osim ako cilj povrijeđenog pravila ne upućuje na neku drugu pravnu posljedicu ili ako zakon u određenom slučaju ne propisuje što drugo.
\n
(2)Ako je sklapanje određenog ugovora zabranjeno samo jednoj strani, ugovor je valjan ako u zakonu nije što drugo predviđeno za određeni slučaj, a strana koja je povrijedila zakonsku zabranu snosit će odgovarajuće posljedice.
\n
Posljedice ništetnosti
\n
Članak 323(1)
\n
U slučaju ništetnosti ugovora svaka ugovorna strana dužna je vratiti drugoj sve ono što je primila na temelju takva ugovora, a ako to nije moguće, ili ako se narav onoga što je ispunjeno protivi vraćanju, ima se dati odgovarajuća naknada u novcu, prema cijenama u vrijeme donošenja sudske odluke, ako zakon što drugo ne određuje.
\n
(2)Ugovaratelj koji je kriv za sklapanje ništetnog ugovora odgovoran je svome suugovaratelju za štetu koju trpi zbog ništetnosti ugovora ako ovaj nije znao ili prema okolnostima nije morao znati za postojanje uzroka ništetnosti.
\n
Djelomična ništetnost
\n
Članak 324(1) Ništetnost neke odredbe
\n
ugovora ne povlači ništetnost ugovora ako on može opstati bez ništetne odredbe i ako ona nije bila ni uvjet ugovora ni odlučujuća pobuda zbog koje je ugovor sklopljen.
\n
(2)Ali će ugovor ostati valjan čak i ako je ništetna odredba bila uvjet ili odlučujuća pobuda ugovora u slučaju kad je ništetnost ustanovljena upravo da bi ugovor bio oslobođen te odredbe i vrijedio bez nje.
\n
Konverzija
\n
Članak 325Kad ništetan ugovor udovoljava
\n
pretpostavkama za valjanost nekog drugog ugovora, onda će među ugovarateljima vrijediti taj drugi ugovor, ako bi to bilo u suglasnosti s ciljem koji su ugovaratelji imali na umu kad su ugovor sklopili i ako se može uzeti da bi oni sklopili taj ugovor da su znali za ništetnost svog ugovora.
\n
Naknadni nestanak uzroka ništetnosti
\n
Članak 326(1) Ništetan ugovor ne postaje
\n
valjan kad uzrok ništetnosti naknadno nestane.
\n
(2)Ali ako je uzrok ništetnosti bila zabrana manjeg značenja, a ugovor u cijelosti ispunjen, ništetnost se ne može isticati.
\n
Isticanje ništetnosti
\n
Članak 327(1) Na ništetnost sud pazi po
\n
službenoj dužnosti i na nju se može pozivati svaka zainteresirana osoba.
\n
(2)Pravo zahtijevati utvrđenje ništetnosti ima i državni odvjetnik.
\n
Neograničeno isticanje ništetnosti
\n
Članak 328Pravo
\n
na isticanje ništetnosti ne gasi se.
\n
Zelenaški ugovor
\n
Članak 329(1)
\n
Ništetan je ugovor kojim netko, koristeći se stanjem nužde ili teškim materijalnim stanjem drugog, njegovim nedovoljnim iskustvom, lakomislenošću ili zavisnošću, ugovori za sebe ili za nekog trećega korist koja je u očitom nerazmjeru s onim što je on drugom dao ili učinio, ili se obvezao dati ili učiniti.
\n
(2)Na zelenaški ugovor na odgovarajući se način primjenjuju odredbe ovoga Zakona o posljedicama ništetnosti i o djelomičnoj ništetnosti ugovora.
\n
(3)Ako oštećena strana zahtijeva da se njezina obveza smanji na pravičan iznos, sud će udovoljiti takvom zahtjevu ako je to moguće, a u tom slučaju ugovor s odgovarajućom izmjenom ostaje na snazi.
\n
(4)Oštećena strana može podnijeti zahtjev za smanjenje obveze na pravičan iznos u roku od pet godina od sklapanja ugovora.
\n
II. POBOJNI UGOVORI Kad je ugovor pobojan
\n
Članak 330Ugovor je pobojan kad ga je
\n
sklopila strana ograničeno poslovno sposobna, kad je pri njegovu sklapanju bilo mana volje te kad je to ovim Zakonom ili posebnim propisom određeno.
\n
Poništaj ugovora
\n
Članak 331(1) Ugovorna strana u čijem je
\n
interesu pobojnost ustanovljena može zahtijevati da se ugovor poništi.
\n
(2)Ali suugovaratelj te strane može od nje zatražiti da se u određenom roku, ali ne kraćem od trideset dana, očituje ostaje li pri ugovoru ili ne, jer će se u protivnom uzeti da je ugovor poništen.
\n
(3)Ako se pozvana strana u ostavljenom roku ne očituje ili izjavi da ne ostaje pri ugovoru, uzet će se da je ugovor poništen.
\n
Posljedice poništaja
\n
Članak 332(1) Ako je na temelju ugovora
\n
koji je poništen nešto bilo ispunjeno, ima se vratiti, a ako to nije moguće, ili ako se narav onoga što je ispunjeno protivi vraćanju, ima se dati odgovarajuća naknada u novcu, prema cijenama u vrijeme donošenja sudske odluke.
\n
(2)Ugovaratelj na čijoj je strani uzrok pobojnosti odgovoran je svom suugovaratelju za štetu koju trpi zbog poništaja ugovora ako ovaj nije znao ni morao znati za postojanje uzroka pobojnosti ugovora.
\n
Vraćanje i naknada u slučaju poništaja ugovora ograničeno poslovno sposobne osobe
\n
Članak 333U slučaju poništaja ugovora zbog
\n
ograničene poslovne sposobnosti jednog ugovaratelja suugovaratelj takve osobe može zahtijevati vraćanje samo onoga dijela ispunjenja koji se nalazi u imovini ograničeno poslovno sposobne osobe ili je upotrijebljen u njezinu korist, a i onoga što je namjerno uništeno ili otuđeno.
\n
Odgovornost ograničeno poslovno sposobne osobe
\n
Članak 334Ograničeno poslovno sposobna
\n
osoba odgovara za štetu nastalu poništajem ugovora ako je lukavstvom uvjerila svog suugovaratelja da je poslovno sposobna.
\n
Prestanak prava na poništaj
\n
Članak 335(1) Pravo zahtijevati poništaj
\n
pobojnog ugovora prestaje istekom roka od jedne godine od saznanja za razlog pobojnosti, odnosno od prestanka prisile.
\n
(2)To pravo u svakom slučaju prestaje istekom roka od tri godine od dana sklapanja ugovora.
\n
Odsjek 5.
\n
UČINCI UGOVORA I. OPĆI UČINCI UGOVORA 1. Stvaranje obveza za ugovaratelje Učinci ugovora među ugovarateljima i njihovim pravnim sljednicima
\n
Članak 336(1) Ugovor stvara prava i obveze
\n
za ugovorne strane.
\n
(2)Ugovor ima učinak i za univerzalne pravne sljednike ugovornih strana, osim ako je što drugo ugovoreno ili što drugo proizlazi iz naravi samog ugovora.
\n
(3)Ugovorom se može ustanoviti pravo u korist treće osobe.
\n
2.Ugovaranje u korist trećega Neposredno pravo trećega
\n
Članak 337(1) Kad netko ugovori u svoje
\n
ime tražbinu u korist trećega, treći stječe vlastito i neposredno pravo prema dužniku ako nije što drugo ugovoreno ili ne proizlazi iz okolnosti posla.
\n
(2)Ugovaratelj ima pravo zahtijevati da dužnik ispuni prema trećemu ono što je ugovoreno u korist te treće osobe.
\n
Opoziv koristi
\n
Članak 338(1) Ugovaratelj koristi za
\n
trećega može je opozvati ili izmijeniti sve dok treći ne izjavi da prihvaća ono što je ugovoreno u njegovu korist.
\n
(2)Ako je ugovoreno da će dužnik ispuniti ono na što se obvezao u korist trećega tek nakon smrti ugovaratelja, ovaj može sve dotle, pa i svojom oporukom, opozvati korist ugovorenu za trećega ako iz samog ugovora ili iz okolnosti ne proizlazi što drugo.
\n
Prigovori dužnika prema trećemu
\n
Članak 339Dužnik može isticati trećemu sve
\n
prigovore koje ima prema ugovaratelju po osnovi ugovora kojim je ugovorena korist za trećega.
\n
Odbijanje trećega
\n
Članak 340Ako treći odbije korist koja je
\n
ugovorena za njega ili je ugovaratelj opozove, korist pripada ugovaratelju ako što drugo nije ugovoreno ili ne proizlazi iz naravi posla.
\n
3.Ugovaranje na teret trećega Obećanje radnje treće osobe
\n
Članak 341(1) Obećanje učinjeno drugom da
\n
će treći nešto učiniti ili propustiti, trećega ne obvezuje, a obećavatelj odgovara za štetu koju bi drugi pretrpio zbog toga što treći ne pristaje obvezati se ili ispuniti određenu radnju.
\n
(2)Obećavatelj neće odgovarati ako je drugom obećao da će se samo zauzeti kod trećega da se ovaj obveže nešto učiniti ili propustiti, a u tome nije uspio i pored svega potrebnog zalaganja.
\n
4.Pravo na popravljanje štete Ispunjenje obveze i posljedice neispunjenja
\n
Članak 342(1) Vjerovnik u obveznom odnosu
\n
ovlašten je od dužnika zahtijevati ispunjenje obveze, a dužnik je dužan ispuniti je savjesno u svemu kako ona glasi.
\n
(2)Kad dužnik ne ispuni obvezu ili zakasni s njezinim ispunjenjem, vjerovnik ima pravo zahtijevati i popravljanje štete koju je zbog toga pretrpio.
\n
(3)Za štetu zbog zakašnjenja s ispunjenjem odgovara i dužnik kojemu je vjerovnik dao primjeren naknadni rok za ispunjenje.
\n
(4)Dužnik odgovara i za djelomičnu ili potpunu nemogućnost ispunjenja, iako tu nemogućnost nije skrivio, ako je nastupila nakon njegova dolaska u zakašnjenje, za koje odgovara.
\n
(5)Ali se dužnik oslobađa odgovornosti za štetu ako dokaže da bi stvar koja je objekt činidbe slučajno propala i da je on svoju obvezu na vrijeme ispunio.
\n
Oslobođenje dužnika od odgovornosti
\n
Članak 343Dužnik se oslobađa odgovornosti
\n
za štetu ako dokaže da nije mogao ispuniti svoju obvezu, odnosno da je zakasnio s ispunjenjem obveze zbog vanjskih, izvanrednih i nepredvidivih okolnosti nastalih poslije sklapanja ugovora koje nije mogao spriječiti, otkloniti ili izbjeći.
\n
Ugovorno proširenje odgovornosti
\n
Članak 344(1)
\n
Ugovorom se može proširiti odgovornost dužnika i za slučajeve za koje on inače ne odgovara.
\n
(2)Ali se ispunjenje takve ugovorne odredbe ne može zahtijevati ako bi to bilo u suprotnosti s načelom savjesnosti i poštenja.
\n
Ograničenje i isključenje odgovornosti
\n
Članak 345(1)
\n
Odgovornost dužnika za namjeru ili krajnju nepažnju ne može se unaprijed ugovorom isključiti ni ograničiti.
\n
(2)Ali sud može na zahtjev zainteresirane ugovorne strane poništiti i ugovornu odredbu o isključenju i ograničenju odgovornosti za običnu nepažnju, ako je takav sporazum proizašao iz monopolskog položaja dužnika ili uopće iz neravnopravnog odnosa ugovornih strana.
\n
(3)Pravovaljana je odredba ugovora kojom se određuje najviši iznos naknade, ako tako određeni iznos nije u očitom nerazmjeru sa štetom i ako za određeni slučaj nije što drugo zakonom određeno.
\n
(4)U slučaju ograničenja visine naknade vjerovnik ima pravo na potpunu naknadu ako je nemogućnost ispunjenja obveze prouzročena namjerno ili krajnjom nepažnjom dužnika.
\n
Obujam naknade
\n
Članak 346(1)
\n
Vjerovnik ima pravo na naknadu obične štete i izmakle koristi te pravičnu naknadu neimovinske štete, koje je dužnik u vrijeme sklapanja ugovora morao predvidjeti kao moguće posljedice povrede ugovora, a s obzirom na činjenice koje su mu tada bile poznate ili morale biti poznate.
\n
(2)U slučaju prijevare ili namjernog neispunjenja te neispunjenja zbog krajnje nepažnje vjerovnik ima pravo zahtijevati od dužnika naknadu cjelokupne štete koja je nastala zbog povrede ugovora, bez obzira na to što dužnik nije znao za posebne okolnosti zbog kojih su one nastale.
\n
(3)Ako je pri povredi obveze pored štete nastao za vjerovnika i neki dobitak, o njemu će se prilikom određivanja visine naknade voditi računa u razumnoj mjeri.
\n
(4)Strana koja se poziva na povredu ugovora dužna je poduzeti sve razumne mjere da bi se smanjila šteta izazvana tom povredom, inače druga strana može zahtijevati smanjenje naknade.
\n
(5)Odredbe ovoga članka na odgovarajući se način primjenjuju i na neispunjenje obveza koje nisu nastale iz ugovora, ako za pojedine od njih nije ovim Zakonom nešto drugo predviđeno.
\n
Smanjenje naknade
\n
Članak 347Kad
\n
je vjerovnik ili osoba za koju on odgovara pridonio nastanku štete ili njezinoj visini ili otežanju dužnikova položaja, naknada se smanjuje razmjerno.
\n
Odgovornost zbog propuštanja obavijesti
\n
Članak 348Ugovorna
\n
strana koja je dužna obavijestiti drugu stranu o činjenicama što su od utjecaja na njihov međusobni odnos odgovara za štetu koju pretrpi druga strana zbog toga što nije bila na vrijeme obaviještena.
\n
Primjena odredaba o izvanugovornoj šteti
\n
Članak 349Ako odredbama ovoga odsjeka nije
\n
drukčije propisano, na naknadu ove štete na odgovarajući se način primjenjuju odredbe ovoga Zakona o naknadi izvanugovorne štete.
\n
5.Ugovorna kazna Opća pravila
\n
Članak 350(1) Vjerovnik i dužnik mogu
\n
ugovoriti da će dužnik platiti vjerovniku određeni novčani iznos ili pribaviti neku drugu materijalnu korist ako ne ispuni svoju obvezu ili ako zakasni s njezinim ispunjenjem ili ako je neuredno ispuni.
\n
(2)Ako što drugo ne proizlazi iz ugovora, smatra se da je kazna ugovorena za slučaj da dužnik kasni s ispunjenjem.
\n
(3)Ugovorna kazna ne može biti ugovorena za novčane obveze.
\n
Način određivanja
\n
Članak 351(1) Ugovorne strane mogu
\n
odrediti visinu kazne po svojoj volji, u ukupnom iznosu, u postotku, ili za svaki dan zakašnjenja, ili na koji drugi način.
\n
(2)Ona mora biti ugovorena u obliku propisanom za ugovor iz kojega je nastala obveza na čije se ispunjenje odnosi.
\n
Pravna sudbina sporazuma
\n
Članak 352(1) Sporazum o ugovornoj kazni
\n
dijeli pravnu sudbinu obveze na čije se osiguranje odnosi.
\n
(2)Sporazum gubi pravni učinak ako je do neispunjenja, neurednog ispunjenja ili zakašnjenja došlo iz uzroka za koji dužnik ne odgovara.
\n
Vjerovnikova prava
\n
Članak 353(1) Kad je kazna ugovorena za
\n
slučaj neispunjenja obveze, vjerovnik može zahtijevati ili ispunjenje obveze ili ugovornu kaznu.
\n
(2)On gubi pravo zahtijevati ispunjenje obveze ako je zatražio isplatu ugovorne kazne.
\n
(3)Kad je kazna ugovorena za slučaj neispunjenja, dužnik nema pravo isplatiti ugovornu kaznu i odustati od ugovora, osim ako je to bila namjera ugovaratelja kad su kaznu ugovorili.
\n
(4)Kad je kazna ugovorena za slučaj zakašnjenja, odnosno neurednog ispunjenja, vjerovnik ima pravo zahtijevati i ispunjenje obveze i ugovornu kaznu.
\n
(5)Vjerovnik ne može zahtijevati ugovornu kaznu zbog zakašnjenja, odnosno neurednog ispunjenja ako je primio ispunjenje obveze, a nije bez odgađanja priopćio dužniku da zadržava svoje pravo na ugovornu kaznu.
\n
Smanjenje ugovorne kazne
\n
Članak 354Sud će na zahtjev dužnika smanjiti
\n
iznos ugovorne kazne ako nađe da je ona nerazmjerno visoka s obzirom na vrijednost i značenje objekta obveze.
\n
Ugovorna kazna i naknada štete
\n
Članak 355(1) Vjerovnik ima pravo
\n
zahtijevati ugovornu kaznu i kad njezin iznos premašuje visinu štete koju je pretrpio, a i kad nije pretrpio nikakvu štetu.
\n
(2)Ako je šteta koju je vjerovnik pretrpio veća od iznosa ugovorne kazne, on ima pravo zahtijevati razliku do potpune naknade štete.
\n
Zakonom određena naknada i ugovorna kazna
\n
Članak 356
\n
Ako je za neispunjenje obveze, neuredno ispunjenje ili za slučaj zakašnjenja s ispunjenjem zakonom određena visina naknade pod nazivom penala, ugovorne kazne, naknade ili pod kojim drugim nazivom, a ugovorne strane su pored toga ugovorile kaznu, vjerovnik nema pravo zahtijevati ujedno ugovornu kaznu i naknadu određenu zakonom, osim ako je to zakonom dopušteno.
\n
II. UČINCI DVOSTRANOOBVEZNIH UGOVORA 1. Odgovornost za materijalne i pravne nedostatke ispunjenja
\n
Članak 357(1) Kod naplatnog ugovora svaki
\n
ugovaratelj odgovara za materijalne nedostatke svog ispunjenja.
\n
(2)Isto tako, ugovaratelj odgovara i za pravne nedostatke ispunjenja i dužan je štititi drugu stranu od prava i zahtjeva trećih osoba kojima bi njezino pravo bilo isključeno ili suženo.
\n
(3)Na navedene odgovornosti prenositelja na odgovarajući se način primjenjuju odredbe ovoga Zakona o odgovornosti prodavatelja za materijalne i pravne nedostatke, ako za pojedine ugovore nije što drugo propisano.
\n
2.Prigovor neispunjenja ugovora Pravilo istodobnog ispunjenja
\n
Članak 358(1) U dvostranoobveznim
\n
ugovorima nijedna strana nije dužna ispuniti svoju obvezu ako druga strana ne ispuni ili nije spremna istodobno ispuniti svoju obvezu, osim ako je što drugo ugovoreno ili zakonom određeno, ili ako što drugo proistječe iz naravi posla.
\n
(2)Ali ako u sudskom postupku jedna strana istakne da nije dužna ispuniti svoju obvezu dok i druga strana ne ispuni svoju, sud će joj narediti da ispuni svoju obvezu kad i druga strana ispuni svoju.
\n
Kad ispunjenje obveze jedne strane postane neizvjesno
\n
Članak 359(1) Ako je ugovoreno da prvo
\n
jedna strana ispuni svoju obvezu, pa se nakon sklapanja ugovora materijalne prilike druge strane pogoršaju u toj mjeri da je neizvjesno hoće li ona moći ispuniti svoju obvezu, ili ako ta neizvjesnost proizlazi iz drugih ozbiljnih razloga, strana koja se obvezala da prva ispuni svoju obvezu može odgoditi njezino ispunjenje dok druga strana ne ispuni svoju obvezu ili dok ne dade dovoljno osiguranje da će je ispuniti.
\n
(2)To vrijedi i kad su materijalne prilike druge strane bile u istoj mjeri teške još prije sklapanja ugovora, ako njezin suugovaratelj to nije znao niti je morao znati.
\n
(3)U tim slučajevima strana koja se obvezala prva ispuniti svoju obvezu može zahtijevati da joj se osiguranje dade u primjerenom roku, a poslije proteka toga roka bez rezultata, može raskinuti ugovor.
\n
3.Raskid ugovora zbog neispunjenja Prava jedne strane kad druga strana ne ispuni svoju obvezu
\n
Članak 360U dvostranoobveznim ugovorima, kad
\n
jedna strana ne ispuni svoju obvezu, druga strana može, ako nije što drugo određeno, zahtijevati ispunjenje obveze ili, pod pretpostavkama predviđenim u idućim člancima, raskinuti ugovor jednostavnom izjavom, ako raskid ugovora ne nastupa po samom zakonu, a u svakom slučaju ima pravo na naknadu štete.
\n
Kad je ispunjenje u roku bitan sastojak ugovora
\n
Članak 361(1) Kad je ispunjenje obveze u
\n
određenom roku bitan sastojak ugovora, pa dužnik ne ispuni obvezu u tom roku, ugovor se raskida po samom zakonu.
\n
(2)Ali vjerovnik može održati ugovor na snazi ako nakon isteka roka, bez odgađanja obavijesti dužnika da zahtijeva ispunjenje ugovora.
\n
(3)Kad je vjerovnik zahtijevao ispunjenje, pa ga nije dobio u razumnom roku, može izjaviti da raskida ugovor.
\n
(4)Ova pravila važe kako u slučaju kad su ugovorne strane predvidjele da će se ugovor smatrati raskinutim ako ne bude ispunjen u određenom roku, tako i onda kad je ispunjenje ugovora u određenom roku bitan sastojak ugovora po naravi posla.
\n
Kad ispunjenje u roku nije bitan sastojak ugovora
\n
Članak 362(1) Kad ispunjenje obveze u
\n
određenom roku nije bitan sastojak ugovora, dužnik zadržava pravo da i nakon isteka roka ispuni svoju obvezu, a vjerovnik da zahtijeva njezino ispunjenje.
\n
(2)Ali ako vjerovnik želi raskinuti ugovor, mora ostaviti dužniku primjeren naknadni rok za ispunjenje.
\n
(3)Ako dužnik ne ispuni obvezu u naknadnom roku, nastupaju iste posljedice kao i u slučaju kad je rok bitan sastojak ugovora.
\n
Raskid ugovora bez ostavljanja naknadnog roka
\n
Članak 363Vjerovnik može raskinuti ugovor
\n
bez ostavljanja dužniku naknadnog roka za ispunjenje ako iz dužnikova držanja proizlazi da on svoju obvezu neće ispuniti ni u naknadnom roku.
\n
Raskid ugovora prije isteka roka
\n
Članak 364Kad
\n
je prije isteka roka za ispunjenje obveze očito da jedna strana neće ispuniti svoju obvezu iz ugovora, druga strana može raskinuti ugovor i zahtijevati naknadu štete.
\n
Raskid ugovora s uzastopnim obvezama
\n
Članak 365(1)
\n
Kad u ugovoru s uzastopnim obvezama jedna strana ne ispuni jednu obvezu, druga strana može, u razumnom roku, raskinuti ugovor glede svih budućih obveza, ako je iz danih okolnosti očito da ni one neće biti ispunjene.
\n
(2)Ona može raskinuti ugovor ne samo glede budućih obveza nego i glede već ispunjenih, ako njihovo ispunjenje bez izostalih ispunjenja nema interesa za nju.
\n
(3)Dužnik može održati ugovor ako dade odgovarajuće osiguranje.
\n
Dužnost obavješćivanja
\n
Članak 366Vjerovnik koji zbog neispunjenja
\n
dužnikove obveze raskida ugovor dužan je to priopćiti dužniku bez odgađanja.
\n
Kad se ugovor ne može raskinuti
\n
Članak 367Ugovor se ne može raskinuti zbog
\n
neispunjenja neznatnog dijela obveze.
\n
Učinak raskida
\n
Članak 368(1) Raskidom ugovora obje su
\n
strane oslobođene svojih obveza, osim obveze na naknadu štete.
\n
(2)Ako je jedna strana ispunila ugovor potpuno ili djelomično, ima pravo na povrat onoga što je dala.
\n
(3)Ako obje strane imaju pravo zahtijevati vraćanje danog, uzajamna vraćanja obavljaju se po pravilima za ispunjenje dvostranoobveznih ugovora.
\n
(4)Svaka strana duguje drugoj naknadu za koristi koje je u međuvremenu imala od onoga što je dužna vratiti, odnosno nadoknaditi.
\n
(5)Strana koja vraća novac dužna je platiti zatezne kamate od dana kad je isplatu primila.
\n
4.Izmjena ili raskid ugovora zbog promijenjenih okolnosti Pretpostavke za raskid
\n
Članak 369(1) Ako bi zbog izvanrednih
\n
okolnosti nastalih nakon sklapanja ugovora, a koje se nisu mogle predvidjeti u vrijeme sklapanja ugovora, ispunjenje obveze za jednu ugovornu stranu postalo pretjerano otežano ili bi joj nanijelo pretjerano veliki gubitak, ona može zahtijevati da se ugovor izmijeni ili čak i raskine.
\n
(2)Izmjenu ili raskid ugovora ne može zahtijevati strana koja se poziva na promijenjene okolnosti ako je bila dužna u vrijeme sklapanja ugovora uzeti u obzir te okolnosti ili ih je mogla izbjeći ili savladati.
\n
(3)Strana koja zahtijeva izmjenu ili raskid ugovora ne može se pozivati na promijenjene okolnosti koje su nastupile nakon isteka roka određenog za ispunjenje njezine obveze.
\n
(4)Kad jedna strana zahtijeva raskid ugovora, ugovor se neće raskinuti ako druga strana ponudi ili pristane da se odgovarajuće odredbe ugovora pravično izmijene.
\n
(5)Ako izrekne raskid ugovora, sud će na zahtjev druge strane obvezati stranu koja ga je zahtijevala da ovoj naknadi pravičan dio štete koju trpi zbog toga.
\n
Dužnost obavještavanja
\n
Članak 370Strana koja je ovlaštena zbog
\n
promijenjenih okolnosti zahtijevati izmjenu ili raskid ugovora dužna je o svojoj namjeri obavijestiti drugu stranu čim sazna da su takve okolnosti nastupile, a ako to ne učini, odgovara za štetu koju je druga strana pretrpjela zbog toga što joj zahtjev nije bio na vrijeme priopćen.
\n
Okolnosti značajne za odluku suda
\n
Članak 371Pri odlučivanju o izmjeni
\n
ugovora, odnosno o njegovu raskidu sud će se rukovoditi načelom savjesnosti i poštenja, vodeći računa osobito o svrsi ugovora, o podjeli rizika koja proizlazi iz ugovora ili zakona, o trajanju i djelovanju izvanrednih okolnosti te o interesima obiju strana.
\n
Odricanje od pozivanja na promijenjene okolnosti
\n
Članak 372Strane se mogu ugovorom
\n
unaprijed odreći pozivanja na određene promijenjene okolnosti, osim ako je to u opreci s načelom savjesnosti i poštenja.
\n
5.Nemogućnost ispunjenja Nemogućnost ispunjenja za koju ne odgovara nijedna strana
\n
Članak 373(1) Kad je ispunjenje obveze
\n
jedne strane u dvostranoobveznom ugovoru postalo nemoguće zbog izvanrednih vanjskih događaja nastalih nakon sklapanja ugovora a prije dospjelosti obveze, koji se u vrijeme sklapanja ugovora nisu mogli predvidjeti, niti ih je ugovorna strana mogla spriječiti, izbjeći ili otkloniti te za koje nije odgovorna ni jedna ni druga strana, gasi se i obveza druge strane, a ako je ova nešto ispunila od svoje obveze, može zahtijevati vraćanje po pravilima o vraćanju stečenog bez osnove.
\n
(2)U slučaju djelomične nemogućnosti ispunjenja zbog događaja za koji nije odgovorna ni jedna ni druga strana, druga strana može raskinuti ugovor ako djelomično ispunjenje ne odgovara njezinim potrebama, inače ugovor ostaje na snazi, a druga strana ima pravo zahtijevati razmjerno smanjenje svoje obveze.
\n
Nemogućnost ispunjenja za koju odgovara druga strana
\n
Članak 374(1) Kad je ispunjenje obveze
\n
jedne strane u dvostranoobveznom ugovoru postalo nemoguće zbog događaja za koji odgovara druga strana, njezina obveza se gasi, ali ona zadržava svoju tražbinu prema drugoj strani, s tim što se smanjuje za onoliko koliko je ona mogla imati koristi od oslobođenja od vlastite obveze.
\n
(2)Osim toga, ona je dužna ustupiti drugoj strani sva prava koja bi imala prema trećim osobama u vezi s objektom svoje obveze čije je ispunjenje postalo nemoguće.
\n
6.Prekomjerno oštećenje Očiti nerazmjer uzajamnih činidaba
\n
Članak 375(1) Ako je između činidaba
\n
ugovornih strana u dvostrano obveznom ugovoru postojao u vrijeme sklapanja ugovora očiti nerazmjer, oštećena strana može zahtijevati poništaj ugovora ako za pravu vrijednost tada nije znala niti je morala znati.
\n
(2)Pravo da se zahtijeva poništaj ugovora prestaje istekom godine dana od njegova sklapanja.
\n
(3)Odricanje unaprijed od toga prava nema pravni učinak.
\n
(4)Ugovor će ostati na snazi ako druga strana ponudi dopunu do prave vrijednosti.
\n
(5)Zbog ovoga nerazmjera ne može se zahtijevati poništaj trgovačkog ugovora, ugovora na sreću, javne prodaje, a ni onda kad je za stvar dana viša cijena iz osobite naklonosti.
\n
Odjeljak 2.
\n
UGOVORI Odsjek 1.
\n
UGOVOR O KUPOPRODAJI I. OPĆE ODREDBE Pojam
\n
Članak 376(1) Ugovorom o kupoprodaji
\n
prodavatelj se obvezuje predati kupcu stvar u vlasništvo, a kupac se obvezuje platiti mu cijenu.
\n
(2)Prodavatelj nekog prava obvezuje se pribaviti to pravo kupcu, a kad ostvarivanje njegova sadržaja zahtijeva posjed stvari, predati mu i stvar.
\n
Oblik ugovora o kupoprodaji nekretnine
\n
Članak 377Ugovor o kupoprodaji nekretnina
\n
mora biti sklopljen u pisanom obliku.
\n
Rizik
\n
Članak 378(1)
\n
Do predaje stvari kupcu rizik slučajne propasti ili oštećenja stvari snosi prodavatelj, a s predajom stvari rizik prelazi na kupca.
\n
(2)Rizik ne prelazi na kupca ako je on zbog nekog nedostatka predane stvari raskinuo ugovor ili zahtijevao zamjenu stvari.
\n
Prijelaz rizika u slučaju kupčeva zakašnjenja
\n
Članak 379(1)
\n
Ako predaja stvari nije izvršena zbog kupčeva zakašnjenja, rizik prelazi na kupca u času kad je došao u zakašnjenje.
\n
(2)Kad su objekt ugovora stvari određene po rodu, rizik prelazi na kupca u zakašnjenju ako je prodavatelj izdvojio stvari očito namijenjene predaji i o tome odaslao obavijest kupcu.
\n
(3)Ali kad su stvari određene po rodu takve naravi da prodavatelj ne može izdvojiti jedan njihov dio, dovoljno je da je prodavatelj izvršio sve radnje koje su potrebne da bi kupac mogao preuzeti stvari i da je o tome odaslao obavijest kupcu.
\n
II. SASTOJCI UGOVORA O KUPOPRODAJI 1. Stvar Opće pravilo
\n
Članak 380(1) Stvar mora biti u prometu te
\n
je ništetan ugovor o kupoprodaji stvari koja je izvan prometa.
\n
(2)Za prodaju stvari čiji je promet ograničen vrijede posebni propisi.
\n
(3)Kupoprodaja se može odnositi i na buduću stvar.
\n
Kad stvar propadne prije ugovora
\n
Članak 381(1) Ugovor o kupoprodaji nema
\n
pravni učinak ako je u trenutku njegova sklapanja stvar o kojoj je ugovor bila propala.
\n
(2)Ako je u času sklapanja ugovora stvar bila samo djelomično propala, kupac može raskinuti ugovor ili ostati pri njemu uz razmjerno sniženje cijene.
\n
(3)Ali će ugovor ostati na snazi i kupac će imati samo pravo na sniženje cijene ako djelomična propast stvari ne smeta postizanju svrhe ugovora, ili ako za određenu stvar postoji takav običaj u pravnom prometu.
\n
Kupoprodaja tuđe stvari
\n
Članak 382Kupoprodaja tuđe stvari obvezuje
\n
ugovaratelje, ali kupac koji nije znao niti morao znati da je stvar tuđa može, ako se zbog toga ne može ostvariti svrha ugovora, raskinuti ugovor i zahtijevati naknadu štete.
\n
Kupoprodaja spornog prava
\n
Članak 383(1) Sporno pravo može biti
\n
objekt ugovora o kupoprodaji.
\n
(2)Ali je ništetan ugovor kojim bi odvjetnik ili koji drugi nalogoprimac kupio sporno pravo čije mu je ostvarivanje povjereno, ili ugovorio za sebe udio u podjeli iznosa dosuđenog njegovu nalogodavcu.
\n
2.Cijena Kad cijena nije određena
\n
Članak 384(1) Ako ugovorom o kupoprodaji
\n
cijena nije određena, a ni ugovor ne sadrži dovoljno podataka s pomoću kojih bi se ona mogla odrediti, ugovor nema pravni učinak.
\n
(2)Kad trgovačkim ugovorom o kupoprodaji cijena nije određena, niti u njemu ima dovoljno podataka s pomoću kojih bi se ona mogla odrediti, kupac je dužan platiti cijenu koju je prodavatelj redovito naplaćivao u vrijeme sklapanja ugovora, a kad ove nema, razumnu cijenu.
\n
(3)Pod razumnom cijenom smatra se tekuća cijena u vrijeme sklapanja ugovora, a ako se ona ne može utvrditi, onda cijenu koju utvrđuje sud prema okolnostima slučaja.
\n
Propisana cijena
\n
Članak 385Kad
\n
je ugovorena viša cijena od one koju je za određenu vrstu stvari propisalo nadležno tijelo, kupac duguje samo iznos propisane cijene, a ako je već isplatio ugovorenu cijenu, ima pravo zahtijevati povrat razlike.
\n
Kad je ugovorena tekuća cijena
\n
Članak 386(1)
\n
Kad je ugovorena tekuća cijena, kupac duguje cijenu utvrđenu službenom evidencijom na tržištu mjesta prodavatelja u vrijeme kad je trebalo doći do ispunjenja.
\n
(2)Ako takve evidencije nema, tekuća se cijena određuje na temelju elemenata s pomoću kojih se prema običajima tržišta utvrđuje cijena.
\n
Kad je određivanje cijene povjereno trećemu
\n
Članak 387Ako treća osoba kojoj je
\n
povjereno određivanje cijene neće ili je ne može odrediti, a ugovaratelji se ne slože naknadno o određivanju cijene niti ugovor raskinu, smatrat će se da je ugovorena razumna cijena.
\n
Kad je određivanje cijene ostavljeno jednom ugovaratelju
\n
Članak 388Odredba
\n
ugovora kojom se određivanje cijene ostavlja na volju jednom ugovaratelju smatra se kao da nije ni ugovorena i tada kupac duguje cijenu kao u slučaju kad cijena nije određena.
\n
III. OBVEZE PRODAVATELJA 1. Predaja stvari Vrijeme i mjesto predaje
\n
Članak 389(1) Prodavatelj je dužan predati
\n
stvar kupcu u vrijeme i na mjestu predviđenom ugovorom.
\n
(2)Prodavatelj je ispunio obvezu predaje kupcu, u pravilu, kad mu stvar uruči ili preda ispravu kojom se stvar može preuzeti.
\n
Sadržaj predaje
\n
Članak 390(1)
\n
Ako nije što drugo ugovoreno ili ne proizlazi iz naravi posla, prodavatelj je dužan predati stvar kupcu u ispravnom stanju, zajedno s njezinim pripadcima.
\n
(2)Plodovi i druge koristi od stvari pripadaju kupcu od dana kad je prodavatelj bio dužan da mu ih preda.
\n
Kad je ugovorena predaja u tijeku stanovitog razdoblja
\n
Članak 391Kad
\n
je ugovoreno da će se predaja stvari izvršiti u tijeku stanovitog razdoblja, a nije određeno koja će strana imati pravo odrediti nadnevak predaje u granicama toga razdoblja, to pravo pripada prodavatelju, osim kad iz okolnosti slučaja proizlazi da je određivanje nadnevka predaje ostavljeno kupcu.
\n
Kad nadnevak predaje nije određen
\n
Članak 392Kad
\n
nadnevak predaje stvari kupcu nije određen, prodavatelj je dužan izvršiti predaju u razumnom roku nakon sklapanja ugovora, s obzirom na narav stvari i na ostale okolnosti.
\n
Kad mjesto predaje nije određeno ugovorom
\n
Članak 393(1)
\n
Kad mjesto predaje nije određeno ugovorom, stvar se predaje u mjestu u kojem je prodavatelj u trenutku sklapanja ugovora imao svoje prebivalište ili, u nedostatku ovoga, svoje boravište, a ako je prodavatelj sklopio ugovor u obavljanju svoje redovite gospodarske djelatnosti, onda u mjestu njegova sjedišta.
\n
(2)Ali ako je u trenutku sklapanja ugovora ugovarateljima bilo poznato gdje se stvar nalazi, odnosno gdje treba biti izrađena, predaja se obavlja u tom mjestu.
\n
Predaja prijevozniku
\n
Članak 394Kad
\n
je prema ugovoru potrebno izvršiti prijevoz, a ugovorom nije određeno mjesto ispunjenja, predaja je izvršena uručenjem stvari prijevozniku ili otpremniku.
\n
Obveza prijevoza stvari
\n
Članak 395Ako je prodavatelj dužan poslati
\n
stvar kupcu, mora sklopiti na uobičajen način i pod uobičajenim uvjetima ugovore potrebne za izvršenje prijevoza do određenog mjesta.
\n
Troškovi predaje
\n
Članak 396Troškove predaje, a i one koji
\n
joj prethode, snosi prodavatelj, a troškove odnošenja stvari i sve ostale troškove poslije predaje snosi kupac, ako nije što drugo ugovoreno.
\n
Odgađanje predaje do isplate cijene
\n
Članak 397Ako nije što drugo ugovoreno ili
\n
uobičajeno, prodavatelj nije dužan predati stvar ako mu kupac ne isplati cijenu istodobno ili nije spreman to istodobno učiniti, ali kupac nije dužan isplatiti cijenu prije nego što je imao mogućnost pregledati stvar.
\n
Odgađanje predaje u slučaju prijevoza stvari
\n
Članak 398(1) Kad se predaja stvari
\n
ostvaruje uručenjem prijevozniku, prodavatelj može odgoditi odašiljanje stvari do isplate cijene, ili poslati stvar tako da zadrži pravo raspolaganja njome za vrijeme prijevoza.
\n
(2)Ako je zadržao pravo raspolaganja stvarju za vrijeme prijevoza, prodavatelj može zahtijevati da stvar ne bude predana kupcu u odredišnom mjestu dok ne isplati cijenu, a kupac nije dužan isplatiti cijenu prije nego što je imao mogućnost pregledati stvar.
\n
(3)Međutim, kad ugovor predviđa plaćanje uz predaju odgovarajuće isprave, kupac nema pravo odbiti isplatu cijene zbog toga što nije imao mogućnost pregledati stvar.
\n
Sprječavanje izručenja odaslane stvari
\n
Članak 399(1)
\n
Ako se nakon odašiljanja stvari kupcu pokaže da su njegove materijalne prilike takve da se osnovano može posumnjati da će on moći isplatiti cijenu, prodavatelj može spriječiti izručenje stvari kupcu čak i kad ovaj već ima u rukama ispravu koja ga ovlašćuje da zahtijeva izručenje stvari.
\n
(2)Međutim, prodavatelj ne može spriječiti izručenje ako ga zahtijeva neka treća osoba koja je uredan imatelj isprave koja je ovlašćuje da zahtijeva izručenje stvari, osim ako isprava sadrži rezerve glede učinka prijenosa, ili ako prodavatelj dokaže da je imatelj isprave kad ju je pribavljao postupio svjesno na štetu prodavatelja.
\n
2.Odgovornost za materijalne nedostatke Materijalni nedostaci za koje prodavatelj odgovara
\n
Članak 400(1) Prodavatelj odgovara za
\n
materijalne nedostatke stvari koje je ona imala u trenutku prijelaza rizika na kupca, bez obzira je li mu to bilo poznato.
\n
(2)Prodavatelj odgovara i za one materijalne nedostatke koji se pojave nakon prijelaza rizika na kupca ako su posljedica uzroka koji je postojao prije toga.
\n
(3)Predmnijeva se da je nedostatak koji se pojavio u roku od šest mjeseci od prijelaza rizika postojao u vrijeme prijelaza rizika, osim ako prodavatelj ne dokaže suprotno ili suprotno proizlazi iz naravi stvari ili naravi nedostatka.
\n
(4)Ne odgovara se za neznatan materijalni nedostatak.
\n
Kad postoje materijalni nedostaci
\n
Članak 401(1) Nedostatak postoji:
\n
1)ako stvar nema potrebna svojstva za svoju redovitu uporabu ili za promet,
\n
2)ako stvar nema potrebna svojstva za posebnu uporabu za koju je kupac nabavlja, a koja je bila poznata prodavatelju ili mu je morala biti poznata,
\n
3)ako stvar nema svojstva i odlike koje su izrijekom ili prešutno ugovorene, odnosno propisane,
\n
4)kad je prodavatelj predao stvar koja nije jednaka uzorku ili modelu, osim ako su uzorak ili model pokazani samo radi obavijesti,
\n
5)ako stvar nema svojstva koja inače postoje kod drugih stvari iste vrste i koja je kupac mogao opravdano očekivati prema naravi stvari, posebno uzimajući u obzir javne izjave prodavatelja, proizvođača i njihovih predstavnika o svojstvima stvari (reklame, označavanje stvari i dr.),
\n
6)ako je stvar nepravilno montirana pod uvjetom da je usluga montaže uključena u ispunjenje ugovora o prodaji,
\n
7)ako je nepravilna montaža posljedica nedostataka u uputama za montažu.
\n
(2)Ako je kupac na temelju izjava proizvođača ili njegova predstavnika očekivao postojanje određenih svojstava stvari, nedostatak se ne uzima u obzir ako prodavatelj nije znao niti morao znati za te izjave, ili su te izjave bile opovrgnute do trenutka sklapanja ugovora ili one nisu utjecale na odluku kupca da sklopi ugovor.
\n
Nedostaci za koje prodavatelj ne odgovara
\n
Članak 402(1) Prodavatelj ne odgovara za
\n
nedostatke ako su u trenutku sklapanja ugovora bili poznati kupcu ili mu nisu mogli ostati nepoznati.
\n
(2)Smatra se da nisu mogli ostati nepoznati kupcu oni nedostaci koje bi brižljiva osoba s prosječnim znanjem i iskustvom osobe istog zanimanja i struke kao kupac mogla lako opaziti pri uobičajenom pregledu stvari.
\n
(3)Odredba stavka 2. ovoga članka ne primjenjuje se na ugovore koje fizička osoba kao kupac sklapa izvan svoje gospodarske ili profesionalne djelatnosti s fizičkom ili pravnom osobom koja kao prodavatelj djeluje u okviru svoje gospodarske ili profesionalne djelatnosti (potrošački ugovor).
\n
(4)Ali prodavatelj odgovara i za nedostatke koje je kupac mogao lako opaziti ako je izjavio da stvar nema nikakve nedostatke ili da stvar ima određena svojstva ili odlike.
\n
Pregled stvari i vidljivi nedostaci
\n
Članak 403(1) Kupac je dužan primljenu
\n
stvar na uobičajeni način pregledati ili je dati na pregled, čim je to prema redovitom tijeku stvari moguće, i o vidljivim nedostacima obavijestiti prodavatelja u roku od osam dana, a kod trgovačkog ugovora bez odgađanja, inače gubi pravo koje mu po toj osnovi pripada.
\n
(2)Kad je pregled izvršen u nazočnosti obiju strana, kupac je dužan svoje primjedbe zbog vidljivih nedostataka priopćiti prodavatelju odmah, inače gubi pravo koje mu po toj osnovi pripada.
\n
(3)Ako je kupac otpremio stvar dalje bez pretovara, a prodavatelju je pri sklapanju ugovora bila poznata ili morala biti poznata mogućnost takve daljnje otpreme, pregled stvari može biti odgođen do njezina prispijeća u novo odredišno mjesto, i u tom slučaju kupac je dužan prodavatelja obavijestiti o nedostacima čim je po redovitom tijeku stvari mogao za njih doznati od svojih klijenata.
\n
(4)Kod potrošačkih ugovora potrošač kao kupac nije obvezan pregledati stvar niti je dati na pregled, ali je obvezan obavijestiti prodavatelja o postojanju vidljivih nedostataka u roku od dva mjeseca od dana kad je otkrio nedostatak.
\n
Skriveni nedostaci
\n
Članak 404(1)
\n
Kad se nakon primitka stvari od strane kupca pokaže da stvar ima neki nedostatak koji se nije mogao otkriti uobičajenim pregledom prilikom preuzimanja stvari, kupac je dužan, pod prijetnjom gubitka prava, o tom nedostatku obavijestiti prodavatelja u roku od dva mjeseca računajući od dana kad je nedostatak otkrio, a kod trgovačkog ugovora – bez odgađanja.
\n
(2)Prodavatelj ne odgovara za nedostatke koji se pokažu pošto proteknu dvije godine od predaje stvari, a kod trgovačkog ugovora šest mjeseci.
\n
(3)Kod prodaje rabljenih stvari ugovorne strane mogu ugovoriti rok od jedne godine, a kod trgovačkih ugovora i kraći rok.
\n
(4)Ugovorom se mogu produljiti rokovi iz stavka 2. i 3. ovoga članka.
\n
Rokovi u slučaju popravka, zamjene i sl.
\n
Članak 405Kad
\n
je zbog nekog nedostatka došlo do popravka stvari, isporuke druge stvari, zamjene dijelova i slično, rokovi iz prethodna dva članka počinju teći od predaje popravljene stvari, izvršene zamjene dijelova i slično.
\n
Obavijest o nedostatku
\n
Članak 406(1)
\n
U obavijesti o nedostatku stvari kupac nije dužan potanje opisati nedostatak i pozvati prodavatelja da pregleda stvar, osim ako se radi o trgovačkom ugovoru.
\n
(2)Ako obavijest o nedostatku koju je kupac pravodobno poslao prodavatelju preporučenim pismom, brzojavom, telefaksom ili na neki drugi pouzdan način, zakasni ili uopće ne stigne prodavatelju, smatra se da je kupac ispunio svoju obvezu da obavijesti prodavatelja.
\n
Značenje činjenice da je prodavatelj znao za nedostatak
\n
Članak 407Kupac
\n
ne gubi pravo da se pozove na neki nedostatak i kad nije ispunio svoju obvezu da stvar pregleda bez odgađanja, ili obvezu da u određenom roku obavijesti prodavatelja o postojanju nedostatka, a i kad se nedostatak pokazao tek nakon proteka dvije godine od predaje stvari, ako je taj nedostatak bio poznat prodavatelju ili mu nije mogao ostati nepoznat.
\n
Ograničenje i isključenje odgovornosti za materijalne nedostatke
\n
Članak 408(1) Ugovaratelji mogu ograničiti
\n
ili sasvim isključiti prodavateljevu odgovornost za materijalne nedostatke stvari.
\n
(2)Odredba ugovora o ograničenju ili isključenju odgovornosti za nedostatke stvari ništetna je ako je nedostatak bio poznat prodavatelju, a on o njemu nije obavijestio kupca, a i onda kad je prodavatelj nametnuo tu odredbu koristeći se svojim monopolskim položajem te ako se radi o potrošačkom ugovoru.
\n
(3)Kupac koji se odrekao prava na raskid ugovora zbog nedostatka stvari zadržava ostala prava zbog tih nedostataka.
\n
Prisilna javna prodaja
\n
Članak 409Odgovornost za materijalne
\n
nedostatke isključena je kod prisilne javne prodaje.
\n
Prava kupca
\n
Članak 410(1) Kupac koji je pravodobno i
\n
uredno obavijestio prodavatelja o nedostatku može po svom izboru:
\n
1)zahtijevati od prodavatelja da nedostatak ukloni,
\n
2)zahtijevati od prodavatelja da mu preda drugu stvar bez nedostatka,
\n
3)zahtijevati sniženje cijene,
\n
4)izjaviti da raskida ugovor.
\n
(2)U svakom od tih slučajeva kupac ima pravo i na popravljanje štete prema općim pravilima o odgovornosti za štetu, uključujući i štetu koju je ovaj zbog nedostatka stvari pretrpio na drugim svojim dobrima.
\n
(3)Troškove otklanjanja nedostatka i predaje druge stvari bez nedostatka snosi prodavatelj.
\n
Neispunjenje ugovora u razumnom roku
\n
Članak 411Ako
\n
kupac ne dobije zahtijevano ispunjenje ugovora u razumnom roku, zadržava pravo raskinuti ugovor ili sniziti cijenu.
\n
Kad kupac može raskinuti ugovor
\n
Članak 412(1)
\n
Kupac može raskinuti ugovor samo ako je prethodno dao prodavatelju naknadni primjereni rok za ispunjenje ugovora.
\n
(2)Kupac može raskinuti ugovor i bez ostavljanja naknadnog roka ako mu je prodavatelj nakon obavijesti o nedostacima priopćio da neće ispuniti ugovor ili ako iz okolnosti konkretnog slučaja očito proizlazi da prodavatelj neće moći ispuniti ugovor ni u naknadnom roku, kao i u slučaju kad kupac zbog zakašnjenja prodavatelja ne može ostvariti svrhu radi koje je sklopio ugovor.
\n
Raskid ugovora po samom zakonu
\n
Članak 413(1) Ako prodavatelj u naknadnom
\n
roku ne ispuni ugovor, on se raskida po samom zakonu, ali ga kupac može održati ako bez odgađanja izjavi prodavatelju da ugovor održava na snazi.
\n
(2)Isto vrijedi i u slučaju ispunjenja s nedostatkom obveze kod koje je ispunjenje u određenom roku bitan sastojak ugovora.
\n
Djelomični nedostaci
\n
Članak 414(1) Kad samo dio predane stvari
\n
ima nedostatke ili kad je predan samo dio stvari, odnosno manja količina od ugovorene, kupac može raskinuti ugovor u smislu prethodnih članaka samo u pogledu dijela koji ima nedostatke, ili samo u pogledu dijela ili količine što nedostaju.
\n
(2)Kupac može raskinuti cijeli ugovor samo ako ugovorena količina ili predana stvar čini cjelinu, ili ako kupac inače ima opravdan interes da primi ugovorenu stvar ili količinu u cjelini.
\n
Kad je prodavatelj dao kupcu veću količinu
\n
Članak 415(1) Trgovačkim ugovorom o
\n
kupoprodaji, kad je prodavatelj stvari određenih po rodu dao kupcu veću količinu nego što je ugovoreno, a kupac u razumnom roku ne izjavi da višak odbija, smatra se da je primio i taj višak te je dužan platiti ga po istoj cijeni.
\n
(2)Ako kupac odbije primiti višak, prodavatelj je dužan naknaditi kupcu štetu.
\n
Kad je određena cijena za više stvari
\n
Članak 416(1) Kad je jednim ugovorom i za
\n
jednu cijenu prodano više stvari ili jedna skupina stvari, pa samo neke od njih imaju nedostatke, kupac može raskinuti ugovor samo u pogledu tih stvari, a ne i ostalih.
\n
(2)Međutim, ako one čine jednu cjelinu tako da bi njihovo razdvajanje bilo štetno, kupac može raskinuti cijeli ugovor, ili ako on ipak izjavi da raskida ugovor samo u pogledu stvari s nedostatkom, prodavatelj sa svoje strane može raskinuti ugovor i u pogledu ostalih stvari.
\n
Gubitak prava na raskid ugovora zbog nedostatka
\n
Članak 417(1) Kupac gubi pravo da raskine
\n
ugovor zbog nedostatka stvari kad mu je nemoguće vratiti stvar ili je vratiti u stanju u kojem ju je primio.
\n
(2)Ipak kupac može raskinuti ugovor zbog nekog nedostatka stvari ako je stvar potpuno ili djelomično propala ili oštećena zbog nedostatka koji opravdava raskid ugovora, ili zbog nekog događaja koji ne potječe od njega niti od neke osobe za koju on odgovara.
\n
(3)Isto vrijedi ako je stvar potpuno ili djelomično propala ili oštećena pri ispunjenju obveze kupca da pregleda stvar, ili ako je kupac prije nego što je otkriven nedostatak potrošio ili izmijenio jedan dio stvari u tijeku njezine redovite uporabe te ako je oštećenje ili izmjena bez značenja.
\n
Očuvanje ostalih prava
\n
Članak 418Kupac koji je zbog nemogućnosti
\n
da vrati stvar ili da je vrati u stanju u kojem ju je primio izgubio pravo da raskine ugovor, zadržava ostala prava koja mu daje zakon zbog postojanja nekog nedostatka.
\n
Učinci raskida zbog nedostatka
\n
Članak 419(1) Raskid ugovora zbog
\n
nedostatka stvari ima isti učinak kao i raskid dvostranoobveznih ugovora zbog neispunjenja.
\n
(2)Kupac duguje prodavatelju naknadu za korist od stvari i kad mu je nemoguće vratiti je cijelu ili njezin jedan dio, a ugovor je ipak raskinut.
\n
Sniženje cijene
\n
Članak 420Cijena se snižava prema odnosu
\n
između vrijednosti stvari bez nedostatka i vrijednosti stvari s nedostatkom, u vrijeme sklapanja ugovora.
\n
Postupno otkrivanje nedostataka
\n
Članak 421Kupac koji je postigao sniženje
\n
cijene zbog postojanja nekog nedostatka može raskinuti ugovor ili zahtijevati novo sniženje cijene ako se naknadno otkrije neki drugi nedostatak.
\n
Rok za ostvarivanje prava
\n
Članak 422(1) Prava kupca koji je
\n
pravodobno obavijestio prodavatelja o postojanju nedostatka gase se nakon isteka dvije godine, računajući od dana odašiljanja obavijesti prodavatelju, osim ako je prodavateljevom prijevarom kupac bio spriječen da ih ostvaruje.
\n
(2)Međutim, kupac koji je pravodobno obavijestio prodavatelja o postojanju nedostataka može nakon proteka ovoga roka, ako još nije isplatio cijenu, zahtijevati da se cijena snizi ili da mu se naknadi šteta, kao prigovor protiv prodavateljeva zahtjeva da mu se isplati cijena.
\n
3.Jamstvo za ispravnost prodane stvari (garancija) Odgovornost prodavatelja i proizvođača
\n
Članak 423(1) Kad je prodavatelj predao
\n
kupcu jamstveni (garancijski) list kojim proizvođač jamči ispravnost stvari u tijeku određenog vremena, računajući od njezine predaje kupcu, kupac može, ako stvar nije ispravna, zahtijevati kako od prodavatelja tako i od proizvođača da stvar popravi u razumnom roku ili ako to ne učini da mu umjesto nje preda stvar koja je ispravna.
\n
(2)Ova pravila ne isključuju primjenu pravila o odgovornosti prodavatelja za nedostatke stvari.
\n
(3)U jamstvu moraju biti navedena prava iz jamstva koja pripadaju kupcu, te jasno navedeno da jamstvo ne utječe na ostala prava koja pripadaju kupcu po drugim pravnim osnovama.
\n
(4)Jamstvo mora sadržavati pojedinosti koje su potrebne kupcu za ostvarivanje njegovih prava, a posebno trajanje jamstva i teritorijalno područje važenja, te ime, odnosno naziv i adresu osobe koja je izdala jamstvo.
\n
(5)Neispunjenje obveza iz stavka 3. i 4. ovoga članka ne utječe na valjanost jamstva.
\n
Traženje popravka ili zamjene
\n
Članak 424(1)
\n
Kupac može zbog neispravnosti stvari zahtijevati od prodavatelja, odnosno od proizvođača popravak ili zamjenu stvari u tijeku jamstvenog roka, bez obzira na to kad se nedostatak pojavio.
\n
(2)On ima pravo na naknadu štete koju je pretrpio zbog toga što je bio lišen uporabe stvari od trenutka traženja popravka ili zamjene do njihova izvršenja.
\n
Produljenje jamstvenog roka
\n
Članak 425(1)
\n
U slučaju manjeg popravka jamstveni rok se produljuje onoliko koliko je kupac bio lišen uporabe stvari.
\n
(2)Međutim, kad je zbog neispravnosti stvari izvršena njezina zamjena ili njezin bitni popravak, jamstveni rok počinje teći ponovno od zamjene, odnosno od vraćanja popravljene stvari.
\n
(3)Ako je zamijenjen ili bitno popravljen samo neki dio stvari, jamstveni rok počinje teći ponovno samo za taj dio.
\n
Raskid ugovora i sniženje cijene
\n
Članak 426Ako
\n
prodavatelj ne izvrši u razumnom roku popravak ili zamjenu stvari, kupac ima pravo na raskid ugovora ili sniženje cijene, a u svakom slučaju i pravo na popravljanje štete.
\n
Troškovi i rizik
\n
Članak 427(1)
\n
Prodavatelj, odnosno proizvođač dužan je o svom trošku prenijeti stvar do mjesta gdje se treba popraviti, odnosno zamijeniti te popravljenu, odnosno zamijenjenu stvar vratiti kupcu.
\n
(2)Za to vrijeme prodavatelj, odnosno proizvođač snosi rizik za propast ili oštećenje stvari.
\n
Odgovornost više proizvođača
\n
Članak 428Kad
\n
je u izradi stvari sudjelovalo više samostalnih proizvođača pojedinih dijelova stvari ili izvođača pojedinih radova, njihova odgovornost prema proizvođaču stvari za njezinu neispravnost, koja potječe od tih dijelova ili od tih radova, prestaje kad prestane odgovornost proizvođača stvari prema kupcu.
\n
Rok za ostvarivanje prava
\n
Članak 429Prava
\n
kupca prema proizvođaču po osnovi jamstvenog lista gase se nakon isteka jedne godine računajući od dana kad je od njega zatražio popravak ili zamjenu stvari.
\n
4.Odgovornost za pravne nedostatke Pravni nedostaci
\n
Članak 430(1)
\n
Prodavatelj odgovara ako na prodanoj stvari postoji neko pravo trećega koje isključuje, umanjuje ili ograničuje kupčevo pravo, a o čijem postojanju kupac nije obaviješten, niti je pristao uzeti stvar opterećenu tim pravom.
\n
(2)Prodavatelj nekog prava jamči da ono postoji i da nema pravnih smetnji za njegovo ostvarenje.
\n
Obavješćivanje prodavatelja
\n
Članak 431Kad
\n
se pokaže da treća osoba polaže pravo na neku stvar, kupac je dužan obavijestiti prodavatelja o tome, osim kad je to prodavatelju već poznato, i pozvati ga da u razumnom roku oslobodi stvar od prava ili zahtjeva trećega ili da mu, kad su objekt ugovora stvari određene po rodu, isporuči drugu stvar bez pravnog nedostatka.
\n
Prava kupca
\n
Članak 432(1) Ako prodavatelj ne postupi
\n
po zahtjevu kupca, u slučaju oduzimanja stvari od kupca, ugovor se raskida po samom zakonu, a u slučaju umanjenja ili ograničenja kupčeva prava, kupac može po svom izboru raskinuti ugovor ili zahtijevati razmjerno sniženje cijene.
\n
(2)Ako prodavatelj ne udovolji kupčevu zahtjevu da u razumnom roku oslobodi stvar od prava ili zahtjeva trećega, kupac može raskinuti ugovor ako se zbog toga njegova svrha ne može ostvariti.
\n
(3)U svakom slučaju kupac ima pravo na naknadu pretrpljene štete prema općim pravilima o odgovornosti za štetu.
\n
(4)Međutim, ako je kupac u času sklapanja ugovora znao za mogućnost da mu stvar bude oduzeta, ili da njegovo pravo bude umanjeno ili ograničeno, nema pravo na naknadu štete ako se ta mogućnost ostvari, ali ima pravo na povrat, odnosno sniženje cijene.
\n
Kad kupac ne obavijesti prodavatelja
\n
Članak 433Kupac koji se, ne obavijestivši
\n
prodavatelja, upustio u spor s trećim i spor izgubio, može se ipak pozvati na prodavateljevu odgovornost za pravne nedostatke, osim ako prodavatelj dokaže da je on raspolagao sredstvima da se odbije zahtjev treće osobe.
\n
Kad je pravo trećega očito osnovano
\n
Članak 434(1) Kupac ima pravo pozvati se
\n
na prodavateljevu odgovornost za pravne nedostatke i kad je bez obavijesti prodavatelja i bez spora priznao očito osnovano pravo trećega.
\n
(2)Ako je kupac isplatio trećemu stanoviti iznos novca da bi odustao od svoga očitog prava, prodavatelj se može osloboditi svoje odgovornosti ako naknadi kupcu isplaćeni iznos i pretrpljenu štetu.
\n
Ugovorno ograničenje ili isključenje prodavateljeve odgovornosti
\n
Članak 435(1) Odgovornost prodavatelja za
\n
pravne nedostatke može se ugovorom ograničiti ili sasvim isključiti.
\n
(2)Ali ako je u vrijeme sklapanja ugovora prodavatelju bio poznat ili mu nije mogao ostati nepoznat neki nedostatak u njegovu pravu, odredba ugovora o ograničenju ili isključenju odgovornosti za pravne nedostatke ništetna je.
\n
Ograničenje javnopravne naravi
\n
Članak 436Prodavatelj odgovara, prema ovim
\n
pravilima, i u slučaju kad postoje posebna ograničenja javnopravne naravi koja kupcu nisu bila poznata, ako je prodavatelj za njih znao ili je znao da se mogu očekivati, a nije ih kupcu priopćio.
\n
Rok za ostvarivanje prava
\n
Članak 437(1) Pravo kupca po osnovi
\n
pravnih nedostataka gasi se istekom godine dana od saznanja za postojanje prava trećega.
\n
(2)Ali ako je treća osoba prije isteka toga roka pokrenula spor, a kupac pozvao prodavatelja da se u spor umiješa, pravo kupca gasi se istekom šest mjeseci nakon pravomoćno okončanog spora.
\n
IV. OBVEZE KUPCA 1. Isplata cijene Vrijeme i mjesto isplate
\n
Članak 438(1) Kupac je dužan platiti
\n
cijenu u vrijeme i na mjestu određenom u ugovoru.
\n
(2)U nedostatku ugovorne odredbe ili drukčijih običaja plaćanje se obavlja u trenutku i u mjestu u kojem se obavlja predaja stvari.
\n
(3)Ako se cijena ne mora platiti u trenutku predaje, plaćanje se obavlja u prebivalištu, odnosno sjedištu prodavatelja.
\n
Kamate u slučaju prodaje na kredit
\n
Članak 439Ako stvar prodana na kredit daje
\n
plodove ili kakve druge koristi, kupac duguje kamate otkad mu je stvar predana bez obzira na to je li dospjela obveza na isplatu cijene.
\n
Isplata cijene u slučaju uzastopnih isporuka
\n
Članak 440(1) U slučaju uzastopnih
\n
isporuka kupac je dužan isplatiti cijenu za svaku isporuku u času njezina preuzimanja, osim ako je što drugo ugovoreno ili proizlazi iz okolnosti posla.
\n
(2)Ako je u ugovoru s uzastopnim isporukama kupac dao prodavatelju predujam, prve isporuke naplaćuju se iz predujma, ako nije što drugo ugovoreno.
\n
2.Preuzimanje stvari
\n
Članak 441(1) Preuzimanje stvari sastoji
\n
se u poduzimanju potrebnih radnji da bi predaja bila moguća te u odnošenju stvari.
\n
(2)Ako kupac bez opravdanog razloga odbije preuzeti stvar čija mu je predaja ponuđena na ugovoren ili uobičajen način i na vrijeme, prodavatelj može, ako ima osnovanog razloga posumnjati da će kupac isplatiti cijenu, izjaviti da raskida ugovor.
\n
V. OBVEZA ČUVANJA STVARI ZA RAČUN SUUGOVARATELJA Slučajevi obveze čuvanja
\n
Članak 442(1)
\n
Kad je zbog kupčeva zakašnjenja rizik prešao na kupca prije predaje stvari, prodavatelj je dužan čuvati stvar s pažnjom dobrog gospodarstvenika, odnosno dobrog domaćina i u tu svrhu poduzeti potrebne mjere.
\n
(2)Isto vrijedi i za kupca kad mu je stvar uručena, a on je hoće vratiti prodavatelju, bilo što je raskinuo ugovor, bilo što je zahtijevao drugu stvar umjesto nje.
\n
(3)I u jednom i u drugom slučaju ugovaratelj koji je dužan poduzeti mjere za očuvanje stvari ima pravo na naknadu troškova potrebnih radi očuvanja stvari.
\n
Kad kupac odbija primiti stvar što mu je upućena
\n
Članak 443Kupac koji odbija primiti stvar
\n
što mu je upućena u odredište i tamo stavljena na raspolaganje dužan je preuzeti je za račun prodavatelja ako ovaj nije nazočan u odredišnom mjestu niti tamo ima nekoga koji bi je za njega preuzeo, a pod uvjetom da je to moguće bez isplate cijene i bez većih nezgoda ili pretjeranih troškova.
\n
Prava ugovaratelja koji je dužan čuvati stvar
\n
Članak 444Ugovorna
\n
strana koja je dužna poduzeti mjere za čuvanje stvari može je, pod uvjetima i s posljedicama navedenim u odredbama ovoga Zakona o polaganju kod suda i prodaji dugovane stvari, položiti kod suda, predati na čuvanje nekom drugom ili prodati je za račun druge strane.
\n
VI. NAKNADA ŠTETE U SLUČAJU RASKIDA KUPOPRODAJE Opće pravilo
\n
Članak 445Kad je kupoprodaja raskinuta
\n
zbog povrede ugovora od strane jednog ugovaratelja, druga strana ima pravo na naknadu štete koju zbog toga trpi, prema općim pravilima o naknadi štete nastale povredom ugovora.
\n
Kad stvar ima tekuću cijenu
\n
Članak 446(1) Kad je kupoprodaja raskinuta
\n
zbog povrede ugovora od strane jednog ugovaratelja, a stvar ima tekuću cijenu, druga strana može zahtijevati razliku između cijene određene ugovorom i tekuće cijene na dan raskida ugovora na tržištu mjesta u kojem je posao obavljen.
\n
(2)Ako na tržištu mjesta u kojem je posao obavljen nema tekuće cijene, za izračunavanje visine naknade uzima se u račun tekuća cijena tržišta koje bi ga moglo zamijeniti u danom slučaju, kojoj treba dodati razliku u troškovima prijevoza.
\n
Kad je izvršena prodaja ili kupnja radi pokrića
\n
Članak 447(1)
\n
Kad je objekt kupoprodaje stanovita količina stvari određenih po rodu, pa jedna strana ne ispuni svoju obvezu na vrijeme, druga strana može izvršiti prodaju radi pokrića, odnosno kupnju radi pokrića, i zahtijevati razliku između cijene određene ugovorom i cijene prodaje, odnosno kupnje radi pokrića.
\n
(2)Prodaja, odnosno kupnja radi pokrića mora biti izvršena u razumnom roku i na razuman način.
\n
(3)O namjeravanoj prodaji, odnosno kupnji vjerovnik je dužan obavijestiti dužnika, inače mu odgovara za time počinjenu štetu.
\n
Naknada veće štete
\n
Članak 448Pored prava na naknadu štete
\n
prema navedenim pravilima, ugovoru vjerna strana ima pravo i na naknadu veće štete ako ju je pretrpjela.
\n
VII. KUPOPRODAJE S POSEBNIM POGODBAMA 1. Kupoprodaja s pravom prvokupa Pojam
\n
Članak 449Ugovornom
\n
odredbom o pravu prvokupa obvezuje se kupac izvijestiti prodavatelja o namjeravanoj prodaji stvari određenoj osobi, a i o uvjetima te prodaje, i ponuditi mu da on stvar kupi za istu cijenu.
\n
Rokovi za ostvarenje prava i isplatu cijene
\n
Članak 450(1)
\n
Prodavatelj je dužan obavijestiti kupca na pouzdan način o svojoj odluci da se koristi pravom prvokupa u roku od mjesec dana, računajući od dana kad ga je kupac obavijestio o namjeravanoj prodaji trećoj osobi.
\n
(2)Istodobno s izjavom da kupuje stvar, prodavatelj je dužan isplatiti cijenu dogovorenu s trećom osobom, ili je položiti kod suda, odnosno kod zakonom ovlaštene osobe.
\n
(3)Ako je u ugovoru s trećim predviđen rok za isplatu cijene, prodavatelj se može koristiti tim rokom samo ako dade dovoljno osiguranje.
\n
Mogućnost nasljeđivanja i otuđenja
\n
Članak 451Pravo
\n
prvokupa pokretnih stvari ne može se ni otuđiti ni naslijediti, ako zakonom nije drukčije određeno.
\n
U slučaju prisilne javne prodaje
\n
Članak 452(1)
\n
U slučaju prisilne javne prodaje prodavatelj se ne može pozivati na svoje pravo prvokupa.
\n
(2)Ali prodavatelj čije je pravo prvokupa bilo upisano u javnoj knjizi može zahtijevati poništaj javne prodaje, ako nije bio posebno pozvan da joj pristupi.
\n
Trajanje prava prvokupa
\n
Članak 453(1)
\n
Pravo prvokupa prestaje poslije pet godina od sklapanja ugovora, ako nije ugovoreno da će prestati prije.
\n
(2)Ugovoren dulji rok svodi se na rok od pet godina.
\n
Kad je izvršen prijenos vlasništva bez obavijesti prodavatelju
\n
Članak 454(1)
\n
Ako je kupac prodao stvar i prenio vlasništvo na trećega ne obavijestivši prodavatelja, i ako je trećemu bilo poznato ili mu nije moglo ostati nepoznato da prodavatelj ima pravo prvokupa, prodavatelj može u roku od šest mjeseci računajući od dana kad je saznao za taj prijenos zahtijevati da se prijenos poništi i da se stvar njemu proda pod istim uvjetima.
\n
(2)Ako je kupac netočno obavijestio prodavatelja o uvjetima prodaje trećemu, i ako je trećemu to bilo poznato ili mu nije moglo ostati nepoznato, ovaj rok od šest mjeseci počinje teći od dana kad je prodavatelj saznao za točne uvjete ugovora.
\n
(3)Pravo prvokupa prestaje u svakom slučaju nakon proteka pet godina od prijenosa vlasništva stvari na trećega.
\n
Zakonsko pravo prvokupa
\n
Članak 455(1)
\n
Za određene osobe pravo prvokupa može biti ustanovljeno zakonom.
\n
(2)Trajanje zakonskog prava prvokupa nije ograničeno.
\n
(3)Osobe koje na temelju zakona imaju pravo prvokupa moraju biti obaviještene pisano o namjeravanoj prodaji i o njezinim uvjetima, inače imaju pravo zahtijevati poništaj prodaje.
\n
(4)Pravila o kupoprodaji s pravom prvokupa na odgovarajući se način primjenjuju i na zakonsko pravo prvokupa.
\n
2.Kupnja na pokus Pojam
\n
Članak 456(1)
\n
Kad je ugovoreno da kupac uzima stvar pod uvjetom da je isproba da bi utvrdio odgovara li njegovim željama, dužan je o tome ostaje li pri ugovoru obavijestiti prodavatelja u roku utvrđenom ugovorom ili običajem, a ako takva nema, onda u primjerenom roku koji mu odredi prodavatelj, inače se smatra da je odustao od ugovora.
\n
(2)Ako je stvar predana kupcu da bi je isprobao do određenog roka, a on je ne vrati bez odgađanja nakon isteka roka, ili ne izjavi prodavatelju da odustaje od ugovora, smatra se da je ostao pri ugovoru.
\n
Objektivan pokus
\n
Članak 457Kad je pokus ugovoren da bi se
\n
utvrdilo ima li stvar određeno svojstvo ili je li prikladna za određenu uporabu, održanje ugovora ne zavisi od kupčeva nahođenja, već od toga ima li ona zaista ta svojstva, odnosno je li prikladna za određenu uporabu.
\n
Rizik
\n
Članak 458Rizik
\n
slučajne propasti ili oštećenja stvari predane kupcu radi pokusa snosi prodavatelj do kupčeve izjave da ostaje pri ugovoru, odnosno do isteka roka kad je kupac bio dužan vratiti stvar prodavatelju.
\n
Kupnja po pregledu, odnosno pokusu
\n
Članak 459Odredbe
\n
o kupnji na pokus na odgovarajući se način primjenjuju na kupnju po pregledu i na kupnju s rezervom pokusa.
\n
3.Kupoprodaja po uzorku ili modelu
\n
Članak 460(1)
\n
U slučaju kupoprodaje po uzorku ili modelu, ako stvar koju je prodavatelj predao kupcu nije jednaka uzorku ili modelu, prodavatelj odgovara po propisima o odgovornosti prodavatelja za materijalne nedostatke stvari, a u drugim slučajevima po propisima o odgovornosti za neispunjenje obveze.
\n
(2)Prodavatelj ne odgovara za nedostatak jednakosti ako je uzorak, odnosno model podnio kupcu samo radi obavijesti i približnog određivanja osobine stvari, bez obećanja jednakosti.
\n
4.Kupoprodaja sa specifikacijom
\n
Članak 461(1)
\n
Ako je ugovoreno pravo kupca da kasnije odredi oblik, mjeru ili koje druge pojedinosti stvari, a kupac ne dostavi specifikaciju do ugovorenog nadnevka, ili do proteka razumnog roka računajući od prodavateljeva traženja da to učini, prodavatelj može izjaviti da raskida ugovor ili načiniti specifikaciju prema onome što mu je poznato o kupčevim potrebama.
\n
(2)Ako prodavatelj načini specifikaciju, dužan je obavijestiti kupca o njezinim pojedinostima i odrediti mu razuman rok da sam pripremi specifikaciju.
\n
(3)Ako kupac ne iskoristi tu mogućnost, obvezna je specifikacija koju je načinio prodavatelj.
\n
5.Kupoprodaja s pridržajem prava vlasništva Pretpostavke
\n
Članak 462(1) Prodavatelj može posebnom
\n
odredbom ugovora pridržati pravo vlasništva i poslije predaje stvari kupcu dok kupac ne isplati cijenu u potpunosti.
\n
(2)U dvojbi se smatra da je pravo vlasništva preneseno uz odgodni uvjet potpune isplate cijene i da je prodavatelj ovlašten raskinuti ugovor, ako kupac dođe s isplatom u zakašnjenje.
\n
(3)Pridržaj prava vlasništva pokretne stvari ima učinak prema kupčevim vjerovnicima samo ako je učinjen u obliku isprave javno ovjerovljene prije kupčeva stečaja ili prije pljenidbe stvari.
\n
(4)Na pokretnim stvarima o kojima se vode posebne javne knjige može se pridržati pravo vlasništva samo ako je to predviđeno propisima o uređenju i vođenju tih knjiga.
\n
Rizik
\n
Članak 463Rizik slučajne propasti ili
\n
oštećenja stvari snosi kupac od trenutka kad mu je stvar predana.
\n
6.Kupoprodaja s obročnom otplatom cijene Pojam
\n
Članak 464Ugovorom o kupoprodaji pokretne
\n
stvari s obročnom otplatom cijene obvezuje se prodavatelj predati kupcu pokretnu stvar prije nego što mu cijena bude potpuno isplaćena, a kupac se obvezuje isplatiti njezinu cijenu u obrocima, u određenim vremenskim razmacima.
\n
Oblik ugovora
\n
Članak 465Ugovor o kupoprodaji s obročnom
\n
otplatom cijene mora biti sastavljen u pisanom obliku.
\n
Bitni sastojci ugovora
\n
Članak 466(1) Pored stvari i njezine
\n
cijene u ispravi o ugovoru moraju, pod prijetnjom ništetnosti, biti navedeni: ukupan iznos svih obročnih otplata, računajući i onu koja je izvršena u času sklapanja ugovora, iznos pojedinih otplata, njihov broj i njihovi rokovi.
\n
(2)Isprava o ugovoru mora, pod prijetnjom ništetnosti, sadržavati odredbu da kupac može raskinuti ugovor ako to pisano priopći prodavatelju u roku od tri dana od potpisivanja isprave te da se ovoga prava kupac ne može odreći unaprijed.
\n
Pravo kupca da isplati cijenu odjednom
\n
Članak 467(1) Kupac može uvijek isplatiti
\n
odjednom ostatak cijene.
\n
(2)Taj ostatak se isplaćuje čist, bez ugovornih kamata i bez troškova.
\n
(3)Ništetna je suprotna odredba ugovora.
\n
Raskid ugovora i zahtjev potpune isplate cijene
\n
Članak 468(1) Prodavatelj može raskinuti
\n
ugovor ako kupac dođe u zakašnjenje s početnom otplatom.
\n
(2)Nakon isplate početne otplate prodavatelj može raskinuti ugovor ako kupac dođe u zakašnjenje s najmanje dvije uzastopne otplate, koje čine najmanje osminu cijene.
\n
(3)Iznimno, prodavatelj može raskinuti ugovor kad kupac dođe u zakašnjenje s isplatom samo jedne otplate, ako za isplatu cijelog ostatka cijene nije predviđeno više od četiri otplate.
\n
(4)U slučajevima predviđenim u stavku 2. i 3. ovoga članka, prodavatelj može, umjesto da raskine ugovor, zahtijevati od kupca isplatu cijelog ostatka cijene, ali je prije toga zahtjeva dužan ostaviti kupcu naknadni rok od petnaest dana.
\n
Sudsko produljenje rokova otplate
\n
Članak 469Na traženje kupca sud može, kad
\n
to okolnosti slučaja opravdavaju, produljiti rokove za isplatu zakašnjelih otplata, ako kupac dade osiguranje da će ispuniti svoje obveze, i ako zbog toga prodavatelj ne trpi štetu.
\n
Ništetnost ugovorne kazne
\n
Članak 470Ništetna je odredba ugovora o
\n
ugovornoj kazni za slučaj raskida ugovora te za slučaj da kupac dođe u zakašnjenje s isplatom nekog obroka cijene.
\n
Raskid ugovora
\n
Članak 471(1) U slučaju raskida ugovora
\n
prodavatelj je dužan vratiti kupcu primljene otplate sa zakonskim kamatama od dana kad ih je primio i naknaditi mu nužne troškove što ih je učinio za stvar.
\n
(2)Sa svoje strane kupac je dužan vratiti prodavatelju stvar u stanju u kojem je bila kad mu je bila predana i dati mu naknadu za njezinu uporabu do raskida ugovora.
\n
Primjena pravila o kupoprodaji s obročnom otplatom cijene na druge ugovore
\n
Članak 472(1) Pravila o kupoprodaji s
\n
obročnom otplatom cijene vrijede i u slučaju drugih pogodbi koje imaju istu bit, kao što je, na primjer ugovor o zakupu s odredbom da će stvar koja je dana u zakup prijeći u vlasništvo zakupnika ako bude plaćao zakupninu za određeno vrijeme.
\n
(2)Ona će se primjenjivati i na zajam dan kupcu i namijenjen kupnji određenih stvari, ako su se zajmodavac i prodavatelj sporazumjeli da kupac za stvar koju mu je prodavatelj prodao otplaćuje zajmodavcu cijenu u obrocima, prema ugovoru sklopljenom između kupca i prodavatelja.
\n
Ništetnost odredaba nepovoljnih za kupca
\n
Članak 473Ništetne su odredbe kupoprodaje
\n
s obročnom otplatom cijene, koje bi bile nepovoljnije za kupca od odredaba ovoga odsjeka, osim odredaba o pridržaju prava vlasništva.
\n
Odsjek 2.
\n
UGOVOR O ZAMJENI Pojam
\n
Članak 474(1) Ugovorom o zamjeni svaki se
\n
ugovaratelj obvezuje prema svom suugovaratelju predati mu stvar u vlasništvo.
\n
(2)Objekt zamjene mogu biti i prenosiva prava.
\n
Prava i obveze ugovornih strana
\n
Članak 475Iz ugovora o zamjeni nastaju za
\n
svakog ugovaratelja prava i obveze koja iz ugovora o kupoprodaji nastaju za prodavatelja.
\n
Odsjek 3.
\n
UGOVOR O PRODAJNOM NALOGU Pojam
\n
Članak 476(1) Ugovorom o prodajnom nalogu
\n
obvezuje se nalogoprimac da pokretnu stvar koju mu je predao nalogodavac proda za određenu cijenu u određenom roku ili da je u tom roku vrati nalogodavcu.
\n
(2)Prodajni nalog ne može se opozvati.
\n
Rizik
\n
Članak 477Stvar predana nalogoprimcu
\n
ostaje nalogodavčeva i on snosi rizik njezine slučajne propasti ili oštećenja, ali ne može njome raspolagati dok mu ne bude vraćena.
\n
Kad se smatra da je nalogoprimac kupio stvar
\n
Članak 478(1) Ako nalogoprimac ne proda
\n
stvar i ne preda određenu cijenu nalogodavcu do određenog roka, niti je vrati u tom roku, smatra se da je on stvar kupio.
\n
(2)Ali njegovi vjerovnici ne mogu zaplijeniti stvar dok on ne isplati cijenu nalogodavcu.
\n
Odsjek 4.
\n
UGOVOR O DAROVANJU I. OPĆE ODREDBE Pojam
\n
Članak 479(1)
\n
Ugovor o darovanju nastaje kad se darovatelj obveže prepustiti obdareniku bez protučinidbe stvar ili imovinsko pravo, a obdarenik to prihvati.
\n
(2)Darovanjem se smatraju također oprost i isplata duga uz dužnikovu suglasnost.
\n
(3)Ne smatraju se darovanjem odricanje od nasljedstva, odricanje od prava prije nego je stečeno ili prava koje je sporno, ispunjenje neke moralne obveze i prenošenje na drugoga stvari ili prava s namjerom da ga se obveže na protučinidbu.
\n
Dar
\n
Članak 480(1)
\n
Darovati se mogu sadašnje i buduće stvari, prenosiva imovinska prava te sadašnja i najviše polovina buduće imovine.
\n
(2)U dvojbi objektom darovanja smatra se samo sadašnja imovina.
\n
(3)Ako se želi darovati samo buduća imovina, potrebno je to izrijekom navesti u ugovoru.
\n
(4)Ugovor o darovanju kojim se darovatelj obvezao na povremena davanja prestaje smrću darovatelja, ako iz ugovora ne proizlazi što drugo.
\n
Predaja dara prije prihvata
\n
Članak 481(1) Ako je pokretna stvar
\n
predana obdareniku prije nego se očitovao da prihvaća dar, smatrat će se da je dar prihvaćen, ako ga obdarenik nije otklonio u roku koji mu je ostavio darovatelj.
\n
(2)U slučaju neprihvaćanja dara darovatelj može zahtijevati njegov povrat prema pravilima o stjecanju bez osnove.
\n
Oblik ugovora
\n
Članak 482(1) Ugovor o darovanju
\n
nekretnine sklapa se u pisanom obliku.
\n
(2)Ugovor o darovanju bez prave predaje stvari mora biti sklopljen u obliku javnobilježničkog akta ili ovjerovljene (solemnizirane) privatne isprave.
\n
Odgovornost darovatelja za materijalne i pravne nedostatke
\n
Članak 483(1) Darovatelj ne odgovara za
\n
materijalne i pravne nedostatke dara, ali ako je namjerno prešutio nedostatak, dužan je obdareniku nadoknaditi štetu koja mu je odatle nastala.
\n
(2)Odgovornosti za štetu nema ako je darovatelj bio u zabludi glede vlasništva stvari ili kad je obdarenik, znajući da je stvar tuđa, prihvatio darovanje.
\n
II. DAROVANJE S NAMETOM Sadržaj nameta
\n
Članak 484Uglavkom o nametu može se obvezati obdarenika
\n
da u korist darovatelja, treće osobe, u javnom ili vlastitom interesu izvrši određenu radnju ili se od nje uzdrži.
\n
Ispunjenje nameta
\n
Članak 485(1) Pravo zahtijevati ispunjenje
\n
nameta ima darovatelj, njegovi nasljednici i, ako je određen u javnom interesu, nadležno državno tijelo.
\n
(2)Darovatelj može zahtijevati ispunjenje nameta samo ako je ispunio svoju činidbu.
\n
(3)Darovatelj nema pravo zahtijevati ispunjenje nameta ako je njegovo ispunjenje postalo nemoguće poslije sklapanja ugovora o darovanju bez krivnje obdarenika.
\n
(4)Ako obdarenik ne ispuni namet ni u naknadno ostavljenom primjerenom roku, darovatelj može raskinuti ugovor o darovanju i zahtijevati povrat dara, osim kad je netko treći stekao pravo zahtijevati ispunjenje nameta.
\n
Pravo odbiti ispunjenje nameta
\n
Članak 486Obdarenik
\n
ima pravo odbiti ispunjenje nameta ako vrijednost dara ne pokriva troškove njegova ispunjenja, a razlika mu se ne naknađuje te ako se namet odnosi na protupravnu radnju.
\n
Oslobođenje od obveze ispunjenja nameta
\n
Članak 487(1)
\n
Obdarenik se može osloboditi obveze ispunjenja nameta povratom dara u stanju u kojem se nalazi u trenutku kad se od njega zahtijeva ispunjenje nameta.
\n
(2)Obdarenik se ne može vraćanjem dara osloboditi obveze ispunjenja nameta ako je ispunjenje nameta u javnom interesu.
\n
III. NAGRADNO DAROVANJE
\n
Članak 488(1) Darovanjem se smatra i ono
\n
koje je učinjeno na ime nagrade, priznanja ili neke zasluge, osim ako je obdarenik otprije imao pravo zahtijevati nagradu.
\n
(2)Ako je obdarenik imao pravo na nagradu po osnovi ugovora ili zakona, ne radi se o darovanju, nego naplatnom pravnom poslu.
\n
IV. UZAJAMNO DAROVANJE
\n
Članak 489Ako je ugovoreno da će obdarenik
\n
uzvratiti darom, darovanje postoji samo glede veće vrijednosti dara.
\n
V. MJEŠOVITO DAROVANJE
\n
Članak 490(1) Ako u naplatnom pravnom
\n
poslu vrijednost uzajamnih davanja nije jednaka, razlika u vrijednosti smatrat će se darom samo ako je postojala namjera darovanja.
\n
(2)Darovanje iz stavka 1. ovoga članka ne može se pobijati zbog prekomjernog oštećenja.
\n
VI. DAROVANJE ZA SLUČAJ SMRTI
\n
Članak 491Ugovor o darovanju koji se ima
\n
ispuniti tek poslije smrti darovatelja mora biti sastavljen u obliku javnobilježničkog akta ili ovjerovljene (solemnizirane) isprave.
\n
VII. ODUSTANAK OD DAROVANJA
\n
Članak 492Darovatelj može, sve dok njegova
\n
obveza na ispunjenje ne dospije, odustati od ugovora o darovanju, ako se poslije sklapanja ugovora njegovo imovinsko stanje toliko pogorša da bi ispunjenje ugovora ugrozilo njegovo uzdržavanje, odnosno onemogućilo ispunjavanje njegove obveze davanja uzdržavanja.
\n
VIII. OPOZIV DAROVANJA Opoziv zbog osiromašenja darovatelja
\n
Članak 493(1) Darovatelj koji nakon
\n
ispunjenja ugovora o darovanju toliko osiromaši da više nema sredstava za svoje nužno uzdržavanje, a nema ni osobe koja ga je po zakonu dužna uzdržavati, može opozvati darovanje i od obdarenika zahtijevati povrat dara.
\n
(2)Darovanje se može opozvati samo ako se dar ili njegova vrijednost još nalazi u imovini obdarenika, te ako se i obdarenik ne nalazi u oskudici glede svog uzdržavanja i uzdržavanja osoba koje je po zakonu dužan uzdržavati.
\n
(3)Obdarenik nije dužan vratiti dar ako darovatelju osigura sredstva koja mu nedostaju za uzdržavanje u granicama opravdanih potreba.
\n
(4)Darovatelj ne može opozvati darovanje i zahtijevati povrat dara ako se namjerno ili grubom nemarnošću doveo u oskudicu ili ako je od predaje dara proteklo deset godina za nekretnine, odnosno pet godina za pokretnine.
\n
Opoziv zbog nezahvalnosti
\n
Članak 494(1) Darovatelj može opozvati
\n
darovanje zbog grube nezahvalnosti obdarenika.
\n
(2)Gruba nezahvalnost podrazumijeva da je obdarenik učinio prema darovatelju ili nekom od članova njegove uže obitelji djelo kažnjivo po kaznenim propisima ili se teže ogriješio o zakonom utvrđene dužnosti prema darovatelju ili članu njegove uže obitelji.
\n
(3)Nasljednik darovatelja može opozvati darovanje samo ako je obdarenik namjerno usmrtio darovatelja ili ga je spriječio da opozove darovanje.
\n
(4)Darovanje se ne može opozvati zbog grube nezahvalnosti koju je darovatelj oprostio obdareniku.
\n
(5)Odricanje od prava na opoziv zbog grube nezahvalnosti obdarenika nema pravni učinak.
\n
Nadopuna zbog povrede dužnog uzdržavanja
\n
Članak 495(1) Ako onaj koji je dužan
\n
uzdržavati drugoga darovanjem trećemu povrijedi to pravo, uzdržavani ima pravo zahtijevati od obdarenika nadopunu onoga što mu darovatelj, zbog učinjenog darovanja, nije više u stanju davati.
\n
(2)Ako je više obdarenika, raniji obdarenik bit će u obvezi samo ako prilozi kasnijih obdarenika nisu dovoljni za nadopunu uzdržavanja.
\n
(3)Nadopuna se može zahtijevati i od obdarenikovih nasljednika, ako se dar ili njegova vrijednost nalaze u ostavini.
\n
Oblik opoziva
\n
Članak 496(1) Darovanje se opoziva pisanom
\n
izjavom upućenom obdareniku.
\n
(2)Potpis na izjavi mora biti ovjerovljen od strane javnog bilježnika.
\n
Prestanak prava na opoziv darovanja
\n
Članak 497Pravo na opoziv darovanja
\n
prestaje istekom godine dana od dana kad je osoba koja ima pravo na opoziv saznala za razlog opoziva, ako ovim ili posebnim zakonom nije drukčije određeno.
\n
Učinak opoziva
\n
Članak 498(1)
\n
U slučaju opoziva darovanja obdarenik je dužan vratiti dar, odnosno njegovu vrijednost.
\n
(2)Na vraćanje dara primjenjuju se odredbe ovoga Zakona o stjecanju bez osnove.
\n
Odsjek 5.
\n
UGOVOR O ZAJMU I. OPĆE ODREDBE Pojam
\n
Članak 499(1) Ugovorom o zajmu obvezuje se
\n
zajmodavac predati zajmoprimcu određeni iznos novca ili određenu količinu drugih zamjenljivih stvari, a zajmoprimac se obvezuje vratiti mu poslije stanovitog vremena isti iznos novca, odnosno istu količinu stvari iste vrste i kakvoće.
\n
(2)Na primljenim stvarima zajmoprimac stječe pravo vlasništva.
\n
Kamate
\n
Članak 500(1) Zajmoprimac se može obvezati
\n
da uz glavnicu duguje i kamate.
\n
(2)U trgovačkim ugovorima zajmoprimac duguje kamate iako nisu ugovorene.
\n
II. OBVEZE I PRAVA ZAJMODAVCA Predaja stvari
\n
Članak 501(1) Zajmodavac je dužan predati
\n
stvari u ugovoreno vrijeme, a ako rok za predaju nije određen, onda kad to zajmoprimac zatraži.
\n
(2)Pravo zajmoprimca da zahtijeva predaju ugovorenih stvari zastarijeva za tri mjeseca od dolaska zajmodavca u zakašnjenje, a u svakom slučaju za godinu dana od sklapanja ugovora.
\n
Loše materijalne prilike zajmoprimca
\n
Članak 502(1) Ako se pokaže da su
\n
materijalne prilike zajmoprimca takve da je neizvjesno hoće li biti u stanju vratiti zajam, zajmodavac može odbiti predaju ugovorenih stvari, ako u vrijeme sklapanja ugovora nije to znao te ako se pogoršanje zajmoprimčevih materijalnih prilika dogodilo nakon sklapanja ugovora.
\n
(2)Ali on je dužan ispuniti svoju obvezu ako mu zajmoprimac ili tko drugi za njega dade dovoljno osiguranje.
\n
Šteta zbog nedostatka pozajmljenih stvari
\n
Članak 503(1) Zajmodavac je dužan
\n
naknaditi zajmoprimcu štetu zbog materijalnih nedostataka pozajmljenih stvari.
\n
(2)Ali ako je zajam beskamatan, dužan je naknaditi štetu samo ako su mu nedostaci stvari bili poznati ili mu nisu mogli ostati nepoznati, a on o njima nije obavijestio zajmoprimca.
\n
III. OBVEZE I PRAVA ZAJMOPRIMCA Rok vraćanja zajma
\n
Članak 504Ako
\n
ugovaratelji nisu odredili rok za vraćanje zajma, niti se on može odrediti iz okolnosti zajma, zajmoprimac je dužan vratiti zajam nakon isteka primjerenog roka koji ne može biti kraći od dva mjeseca računajući od zajmodavčeva zahtjeva.
\n
Izbor prilikom vraćanja zajma
\n
Članak 505(1)
\n
Ako u zajam nije dan novac, a ugovoreno je da će zajmoprimac vratiti zajam u novcu, zajmoprimac je ipak ovlašten da po svom izboru vrati pozajmljene stvari ili iznos novca koji odgovara vrijednosti tih stvari u vrijeme i u mjestu koji su ugovorom određeni za vraćanje.
\n
(2)Isto vrijedi i u slučaju kad nije moguće vratiti istu količinu stvari, iste vrste i iste kakvoće.
\n
Odustajanje od ugovora
\n
Članak 506Zajmoprimac može odustati od
\n
ugovora prije nego što mu zajmodavac preda ugovorene stvari, ali ako bi zbog toga bilo kakve štete za zajmodavca, dužan je naknaditi je.
\n
Vraćanje zajma prije roka
\n
Članak 507Ako nije drukčije ugovoreno, zajmoprimac
\n
može vratiti zajam i prije roka određenog za vraćanje, ali je dužan obavijestiti zajmodavca unaprijed o svojoj namjeri i naknaditi mu štetu.
\n
IV. NAMJENSKI ZAJAM
\n
Članak 508Ako je ugovorom određena svrha
\n
zajma, zajmodavac može izjaviti da raskida ugovor ako ga zajmoprimac koristi u neku drugu svrhu.
\n
Odsjek 6.
\n
UGOVOR O POSUDBI I. OPĆE ODREDBE Pojam
\n
Članak 509Ugovor o posudbi nastaje kad
\n
posuditelj preda posudovniku određenu stvar na besplatnu uporabu, a ovaj se obveže vratiti je nakon uporabe.
\n
Objekt posudbe
\n
Članak 510(1) Objekt posudbe su nepotrošne
\n
stvari.
\n
(2)Potrošna stvar može biti objektom posudbe samo ako se ugovori povrat iste stvari.
\n
II. PRAVA I OBVEZE POSUDOVNIKA Način uporabe
\n
Članak 511Posudovnik ima pravo rabiti stvar
\n
na ugovorom utvrđeni način, a ako način uporabe nije ugovorom određen, onako kako to odgovara svojstvima i namjeni stvari.
\n
Troškovi održavanja
\n
Članak 512(1) Posudovnik snosi redovite
\n
troškove održavanja posuđene stvari, a kod posudbe životinje i troškove hranidbe.
\n
(2)Izvanredni troškovi naknađuju se posudovniku prema odredbama poslovodstva bez naloga.
\n
Potposudba
\n
Članak 513Posudovnik ne smije posuđenu
\n
stvar prepustiti trećemu na uporabu bez pristanka posuditelja.
\n
Odgovornost za oštećenje i propast stvari
\n
Članak 514(1) Posudovnik odgovara za
\n
oštećenje i propast stvari ako su nastali njegovom krivnjom, a ako je stvar dao u potposudbu bez pristanka posuditelja, i kad su nastali slučajem.
\n
(2)Posudovnik ne odgovara za promjene i pogoršanja koja na posuđenoj stvari nastanu ugovorenom, odnosno uobičajenom uporabom.
\n
(3)Ako se stvar kod posudovnika izgubila i posudovnik naknadio posuditelju njezinu vrijednost, posudovnik nema pravo, ako se stvar opet nađe, zadržati je ako mu je posuditelj spreman vratiti ono što je za stvar primio.
\n
Obveza vraćanja stvari
\n
Članak 515(1) Posudovnik je dužan vratiti
\n
stvar posuditelju po isteku ugovorenog vremena.
\n
(2)Ako vrijeme uporabe nije ugovoreno, ali je određena svrha uporabe, posudovnik je dužan vratiti stvar odmah nakon što ostvari ugovorenu svrhu ili kad protekne vrijeme u kojem je tu svrhu mogao ostvariti.
\n
(3)Ako nije ugovoreno niti trajanje niti svrha uporabe (izmoljena posudba), posudovnik je dužan vratiti posuđenu stvar čim to posuditelj zatraži.
\n
(4)Posudovnik nije dužan vratiti posuđenu stvar prije isteka utvrđenog vremena, osim ako bi stvar, zbog nepredviđenih okolnosti, bila hitno potrebna posuditelju.
\n
III. OBVEZE I PRAVA POSUDITELJA Odgovornost za nedostatke
\n
Članak 516(1) Ako posuditelj prešuti
\n
materijalne ili pravne nedostatke posuđene stvari, odgovara posudovniku za odatle nastalu štetu.
\n
(2)Odgovornosti za štetu nema ako je posudovnik mogao lako uočiti nedostatak.
\n
Pravo na raskid ugovora
\n
Članak 517Posuditelj
\n
ima pravo raskinuti ugovor i zatražiti povrat stvari ako posudovnik rabi stvar protivno ugovoru, odnosno protivno njezinim svojstvima i namjeni ili je, bez pristanka posuditelja, prepušta trećemu na uporabu.
\n
IV. ZASTARA UZAJAMNIH ZAHTJEVA
\n
Članak 518Zahtjevi
\n
posuditelja na naknadu štete zbog promjene ili pogoršanja stvari, kao i zahtjevi posudovnika na naknadu troškova i naknadu štete zbog nedostataka stvari, zastarijevaju za šest mjeseci od dana povrata stvari.
\n
Odsjek 7.
\n
UGOVOR O ZAKUPU I. OPĆE ODREDBE Pojam
\n
Članak 519Ugovorom
\n
o zakupu obvezuje se zakupodavac predati zakupniku određenu stvar na korištenje, a ovaj se obvezuje plaćati mu za to određenu zakupninu.
\n
Primjena posebnih propisa
\n
Članak 520Odredbe
\n
ovoga odsjeka neće se primjenjivati na zakupe uređene posebnim zakonom, osim podredno.
\n
II. OBVEZE ZAKUPODAVCA Predaja stvari
\n
Članak 521(1)
\n
Zakupodavac je dužan predati zakupniku zakupljenu stvar u ispravnom stanju, zajedno s pripadcima.
\n
(2)Stvar je u ispravnom stanju ako je u stanju određenom ugovorom, a u nedostatku ugovora, u stanju da može poslužiti svrsi radi koje je ugovor sklopljen.
\n
Održavanje stvari
\n
Članak 522(1) Zakupodavac je dužan
\n
održavati stvar u ispravnom stanju za trajanja zakupa i radi toga obavljati potrebne popravke na njoj.
\n
(2)On je dužan naknaditi zakupniku troškove što ih je ovaj učinio za održavanje stvari, a koje bi on sam bio dužan učiniti.
\n
(3)Troškovi sitnih popravaka izazvanih redovitim korištenjem stvari, kao i troškovi samog korištenja, padaju na teret zakupnika.
\n
(4)O potrebi popravka zakupnik je dužan obavijestiti zakupodavca.
\n
Raskid ugovora i sniženje zakupnine zbog popravka
\n
Članak 523(1) Ako potrebni popravci
\n
zakupljene stvari ometaju njezino korištenje u znatnoj mjeri i za dulje vrijeme, zakupnik može raskinuti ugovor.
\n
(2)On ima pravo na sniženje zakupnine razmjerno ograničenju korištenja stvari zbog tih popravaka.
\n
Izmjene na zakupljenoj stvari
\n
Članak 524(1) Zakupodavac ne može bez
\n
pristanka zakupnika činiti izmjene na zakupljenoj stvari za trajanja zakupa, ako bi to ometalo njezino korištenje.
\n
(2)Ako bi izmjenama stvari bilo smanjeno u stanovitoj mjeri korištenje stvari, smanjit će se i zakupnina u odgovarajućem razmjeru.
\n
Odgovornost za materijalne nedostatke
\n
Članak 525(1) Zakupodavac odgovara
\n
zakupniku za sve nedostatke zakupljene stvari koji smetaju njezinu ugovorenom ili redovitom korištenju, bez obzira na to je li znao za njih ili ne te za nedostatke svojstava ili odlika predviđenih ugovorom ili prešutno.
\n
(2)Ne uzimaju se u obzir nedostaci koji su manjeg značenja.
\n
Nedostaci za koje zakupodavac ne odgovara
\n
Članak 526(1) Zakupodavac ne odgovara za
\n
nedostatke zakupljene stvari koji su u času sklapanja ugovora bili poznati zakupniku ili mu nisu mogli ostati nepoznati.
\n
(2)Ali zakupodavac odgovara za nedostatak zakupljene stvari koji je zakupniku zbog krajnje nepažnje ostao nepoznat, ako je on znao za taj nedostatak i namjerno propustio o njemu obavijestiti zakupnika.
\n
Proširenje odgovornosti za materijalne nedostatke
\n
Članak 527Zakupodavac odgovara za sve
\n
nedostatke zakupljene stvari ako je tvrdio da ona nema nikakvih nedostataka.
\n
Ugovorno isključenje ili ograničenje odgovornosti
\n
Članak 528(1) Odgovornost za materijalne
\n
nedostatke zakupljene stvari može biti ugovorom isključena ili ograničena.
\n
(2)Odredba ugovora kojom se ova odgovornost isključuje ili ograničuje ništetna je ako je zakupodavac znao za nedostatke i namjerno propustio o njima obavijestiti zakupnika ili ako je nedostatak takav da onemogućuje korištenje zakupljene stvari te onda kad je zakupodavac nametnuo tu odredbu koristeći se svojim monopolskim položajem.
\n
Obavješćivanje zakupodavca o nedostacima i opasnostima
\n
Članak 529(1) Zakupnik je dužan
\n
obavijestiti zakupodavca bez nepotrebnog odgađanja o svakom nedostatku zakupljene stvari koji bi se pokazao u tijeku zakupa, osim ako zakupodavac zna za nedostatak.
\n
(2)On je isto tako dužan obavijestiti zakupodavca o svakoj nepredviđenoj opasnosti koja bi u tijeku zakupa prijetila za- kupljenoj stvari, da bi mogao poduzeti potrebne mjere.
\n
(3)Zakupnik koji ne obavijesti zakupodavca o pojavljenom nedostatku ili o nastaloj opasnosti, za koje ovaj nije znao, gubi pravo na naknadu štete koju bi pretrpio zbog postojanja nedostatka ili nastale opasnosti za zakupljenu stvar, a dužan je naknaditi štetu koju bi zakupodavac pretrpio zbog toga.
\n
Prava zakupnika kad stvar ima neki nedostatak
\n
Članak 530(1) Ako u času predaje
\n
zakupljena stvar ima neki nedostatak koji se ne može otkloniti, zakupnik može, po svom izboru, raskinuti ugovor ili zahtijevati sniženje zakupnine.
\n
(2)Kad stvar ima neki nedostatak koji se može otkloniti bez većih nezgoda za zakupnika, a predaja stvari u određenom roku nije bila bitni sastojak ugovora, zakupnik može zahtijevati od zakupodavca ili otklanjanje nedostataka u primjerenom roku ili sniženje zakupnine.
\n
(3)Ako zakupodavac ne otkloni nedostatak u naknadnom primjerenom roku koji mu je zakupnik odredio, zakupnik može raskinuti ugovor ili zahtijevati sniženje zakupnine.
\n
(4)U svakom slučaju zakupnik ima pravo na naknadu štete.
\n
(5)Odredbe ovoga članka primijenit će se i kad nedostatak nastane za vrijeme zakupa kao i u slučaju da stvar nema neko svojstvo koje po ugovoru ili običaju treba imati ili ga izgubi tijekom zakupa.
\n
Odgovornost zakupodavca za pravne nedostatke
\n
Članak 531(1) Kad netko treći na
\n
zakupljenoj stvari ili na nekom njezinu dijelu polaže neko pravo, i obrati se svojim zahtjevom zakupniku, te ako samovlasno oduzme stvar od zakupnika, ovaj je dužan obavijestiti o tome zakupodavca, osim kad to ovaj već zna, inače će odgovarati za štetu.
\n
(2)Ako se utvrdi da trećemu pripada neko pravo koje sasvim isključuje pravo zakupnika na korištenje stvari, ugovor o zakupu se raskida po samom zakonu, a zakupodavac je dužan naknaditi zakupniku štetu.
\n
(3)Kad pravo trećega samo ograničuje zakupnikovo pravo, ovaj može, po svojem izboru, raskinuti ugovor ili zahtijevati sniženje zakupnine i u svakom slučaju naknadu štete.
\n
III. OBVEZE ZAKUPNIKA Korištenje stvari prema ugovoru
\n
Članak 532(1) Zakupnik je dužan koristiti
\n
stvar kao dobar gospodarstvenik, odnosno dobar domaćin.
\n
(2)On je može koristiti samo onako kako je određeno ugovorom ili namjenom stvari.
\n
(3)On odgovara za štetu koja nastane korištenjem za- kupljene stvari protivno ugovoru ili njezinoj namjeni, bez obzira na to je li stvar koristio on, ili neka osoba koja radi po njegovu nalogu, podzakupnik ili koja druga osoba kojoj je omogućio da koristi stvar.
\n
Otkaz zbog korištenja protivno ugovoru
\n
Članak 533Ako zakupnik i nakon opomene
\n
zakupodavca koristi stvar protivno ugovoru ili njezinoj namjeni ili zanemaruje njezino održavanje, te postoji opasnost znatne štete za zakupodavca, ovaj može otkazati ugovor bez davanja otkaznog roka.
\n
Plaćanje zakupnine
\n
Članak 534(1) Zakupnik je dužan plaćati
\n
zakupninu u rokovima određenim ugovorom ili zakonom, a u nedostatku ugovora i zakona, kako je uobičajeno u mjestu gdje je stvar predana zakupniku.
\n
(2)Ako nije drukčije ugovoreno ili u mjestu predaje stvari uobičajeno, zakupnina se plaća polugodišnje kad je stvar dana u zakup za jednu ili više godina, a ako je dana za kraće vrijeme, onda nakon isteka toga vremena.
\n
Otkaz zbog neplaćanja zakupnine
\n
Članak 535(1) Zakupodavac može otkazati
\n
ugovor o zakupu ako zakupnik ne plati zakupninu ni u roku 15 dana pošto ga je zakupodavac pozvao na plaćanje.
\n
(2)Ali će ugovor ostati na snazi ako zakupnik isplati zakupninu prije nego što mu otkaz bude priopćen.
\n
Vraćanje zakupljene stvari
\n
Članak 536(1) Zakupnik je dužan čuvati zakupljenu
\n
stvar i nakon prestanka zakupa vratiti je neoštećenu.
\n
(2)Ako nije drukčije ugovoreno, stvar se vraća u mjestu u kojem je bila predana.
\n
(3)Zakupnik ne odgovara za istrošenost stvari koja nastaje njezinim redovitim korištenjem, a ni za oštećenja koja potječu od njezine dotrajalosti.
\n
(4)Ako je za vrijeme zakupa izvršio kakve promjene na stvari, dužan je vratiti je u stanje u kojem je bila kad mu je predana u zakup, osim ako je što drugo ugovoreno.
\n
(5)On može odnijeti dodatke koje je učinio na stvari ako se mogu odvojiti bez njezina oštećenja, ali ih zakupodavac može zadržati ako mu naknadi njihovu vrijednost u vrijeme vraćanja.
\n
IV. PODZAKUP Kad se stvar može dati u podzakup
\n
Članak 537
\n
(1)Ako nije drukčije ugovoreno, zakupnik može zakupljenu stvar dati u podzakup, ali samo ako se time ne nanosi šteta zakupodavcu.
\n
(2)Zakupnik jamči zakupodavcu da će podzakupnik koristiti stvar prema ugovoru o zakupu.
\n
Otkaz zbog nedopuštenog podzakupa
\n
Članak 538Zakupodavac može otkazati ugovor
\n
o zakupu ako je zakupljena stvar dana u podzakup bez njegova dopuštenja, kad je to prema zakonu ili prema ugovoru potrebno.
\n
Neposredan zahtjev zakupodavca
\n
Članak 539Zakupodavac može, radi naplate
\n
svojih tražbina od zakupnika nastalih iz zakupa, zahtijevati neposredno od podzakupnika isplatu iznosa koje ovaj duguje zakupniku po osnovi podzakupa.
\n
Prestanak podzakupa po samom zakonu
\n
Članak 540Podzakup prestaje u svakom
\n
slučaju kad prestane zakup.
\n
V. OTUĐENJE ZAKUPLJENE STVARI Otuđenje nakon predaje u zakup
\n
Članak 541(1) U slučaju otuđenja stvari
\n
koja je prije toga predana u zakup, pribavitelj stvari stupa na mjesto zakupodavca te nakon toga prava i obveze iz zakupa nastaju između njega i zakupnika.
\n
(2)Pribavitelj ne može zahtijevati od zakupnika da mu preda stvar prije proteka vremena za koje je zakup ugovoren, a ako trajanje zakupa nije određeno ni ugovorom ni zakonom, onda prije isteka otkaznog roka.
\n
(3)Za pribaviteljeve obveze iz zakupa prema zakupniku odgovara prenositelj kao solidarni jamac.
\n
Pravo na zakupninu
\n
Članak 542(1)
\n
Ako nije što drugo ugovoreno, pribavitelj stvari predane u zakup ima pravo na zakupninu počev od prvoga idućeg roka nakon pribavljanja stvari, a ako je prenositelj primio tu zakupninu unaprijed, mora mu je predati.
\n
(2)Od trenutka kad je obaviješten o otuđenju zakupljene stvari zakupnik može isplatiti zakupninu samo pribavitelju.
\n
Otuđenje zakupljene stvari prije predaje zakupniku
\n
Članak 543(1)
\n
Kad je stvar o kojoj je sklopljen ugovor o zakupu predana pribavitelju, a ne zakupniku, pribavitelj stupa na mjesto zakupodavca i preuzima njegove obveze prema zakupniku, ako je u trenutku sklapanja ugovora o otuđenju znao za postojanje ugovora o zakupu.
\n
(2)Pribavitelj koji u trenutku sklapanja ugovora o otuđenju nije znao za postojanje ugovora o zakupu nije dužan predati stvar zakupniku, a zakupnik može samo zahtijevati naknadu štete od zakupodavca.
\n
(3)Za pribaviteljeve obveze iz zakupa prema zakupniku odgovara prenositelj kao solidarni jamac.
\n
Otkaz ugovora zbog otuđenja stvari
\n
Članak 544Kad zbog otuđenja zakupljene
\n
stvari prava i obveze zakupodavca prijeđu na pribavitelja, zakupnik može otkazati ugovor, poštujući zakonske otkazne rokove.
\n
VI. PRESTANAK ZAKUPA Protek određenog vremena
\n
Članak 545(1) Ugovor o zakupu sklopljen na
\n
određeno vrijeme prestaje protekom vremena na koje je sklopljen.
\n
(2)Isto vrijedi i u slučajevima kad je u nedostatku volje ugovaratelja, trajanje zakupa određeno zakonom.
\n
Prešutno obnavljanje zakupa
\n
Članak 546(1) Kad nakon proteka vremena za
\n
koje je ugovor o zakupu sklopljen zakupnik nastavi koristiti stvar, a zakupodavac se tomu ne usprotivi, smatra se da je sklopljen nov ugovor o zakupu neodređenog trajanja, pod istim uvjetima kao i prethodni.
\n
(2)Osiguranja koja su treće osobe dale za prvi zakup prestaju protekom vremena na koje je bio sklopljen.
\n
Otkaz
\n
Članak 547(1) Ugovor o zakupu čije
\n
trajanje nije određeno niti se može odrediti iz okolnosti ili mjesnih običaja prestaje otkazom koji svaka strana može dati drugoj, poštujući određeni otkazni rok.
\n
(2)Ako duljina otkaznog roka nije određena ugovorom ili zakonom ili mjesnim običajima, ona iznosi osam dana, s tim da otkaz ne može biti dan u nevrijeme.
\n
(3)Ako su zakupljene stvari opasne za zdravlje, zakupnik može otkazati ugovor bez davanja otkaznog roka, čak i ako je u trenutku sklapanja ugovora to znao.
\n
(4)Zakupnik se ne može odreći prava iz stavka 3. ovoga članka.
\n
Propast stvari zbog više sile
\n
Članak 548(1) Zakup prestaje ako
\n
zakupljena stvar bude uništena događajem više sile.
\n
(2)Ako zakupljena stvar bude djelomično uništena ili samo oštećena, zakupnik može raskinuti ugovor ili ostati i dalje u zakupu i zahtijevati odgovarajuće sniženje zakupnine.
\n
Smrt
\n
Članak 549U slučaju smrti zakupnika ili
\n
zakupodavca zakup se nastavlja s njegovim nasljednicima ako nije drukčije ugovoreno.
\n
Odsjek 8.
\n
UGOVOR O NAJMU I. OPĆE ODREDBE Pojam
\n
Članak 550Ugovorom o najmu obvezuje se
\n
najmodavac predati određenu stvar najmoprimcu na uporabu, a ovaj mu se obvezuje za to plaćati određenu najamninu.
\n
Najam uređen posebnim propisima
\n
Članak 551Odredbe ovoga odsjeka podredno
\n
se primjenjuju na najam uređen posebnim zakonom.
\n
Oblik
\n
Članak 552Ugovor o najmu nekretnine sklapa
\n
se u pisanom obliku.
\n
II. OBVEZE NAJMODAVCA Predaja stvari
\n
Članak 553(1) Najmodavac je dužan
\n
najmoprimcu predati i održavati stvar u stanju podobnom za ugovorenu uporabu.
\n
(2)Ako je stvar predana u stanju neprikladnom za ugovorenu uporabu ili u stanju koje bi uporabu znatno ograničavalo, najmoprimac može raskinuti ugovor ili zahtijevati sniženje najamnine.
\n
(3)U slučaju raskida ugovora najmoprimac ima pravo na naknadu štete zbog neispunjenja obveze.
\n
Održavanje stvari i javni tereti
\n
Članak 554(1) Radi održavanja stvari u
\n
stanju podobnom za ugovorenu uporabu najmodavac je dužan o svom trošku pravodobno izvršiti potrebne popravke, a najmoprimac je to dužan dopustiti.
\n
(2)Najmodavac je dužan naknaditi najmoprimcu troškove popravaka koje je ovaj izvršio, bilo stoga što nisu trpjeli odgađanje ili ih najmodavac, obaviješten o njima, nije izvršio u primjerenom roku.
\n
(3)Troškovi sitnih popravaka i troškovi redovite uporabe stvari padaju na teret najmoprimca.
\n
(4)O potrebi popravka najmoprimac je dužan bez odgađanja obavijestiti najmodavca, u protivnom odgovara za odatle nastalu štetu.
\n
(5)Najmodavac snosi poreze i druge javne terete iznajmljene stvari.
\n
Raskid ugovora i sniženje najamnine zbog neodržavanja
\n
Članak 555Ako za vrijeme trajanja najma
\n
stvar dospije u takvo stanje da ne može služiti ugovorenoj uporabi ili ako je zbog potrebnih popravaka njezina uporaba u znatnoj mjeri i za dulje vrijeme smanjena, a najmoprimac za to nije kriv, najmoprimac ima pravo na sniženje najamnine, pa i na raskid ugovora ako se stvar ne osposobi za uporabu u primjerenom roku.
\n
Zabrana izmjena na iznajmljenoj stvari
\n
Članak 556(1) Najmodavac ne može bez
\n
pristanka najmoprimca činiti izmjene na iznajmljenoj stvari koje bi ometale njezinu uporabu.
\n
(2)Ako bi izmjene na stvari dovele do smanjenja ili pogoršanja njezine ugovorene uporabe, najmoprimac ima pravo na razmjerno sniženje najamnine.
\n
Odgovornost za materijalne nedostatke
\n
Članak 557(1) Najmodavac odgovara za
\n
nedostatke stvari koji smetaju njezinoj ugovorenoj ili redovitoj uporabi bez obzira je li za njih znao ili ne, te za nepostojanje svojstava i odlika predviđenih ugovorom, osim onih manjeg značenja.
\n
(2)Najmodavac ne odgovara za nedostatke koji su u trenutku sklapanja ugovora bili poznati najmoprimcu ili mu nisu mogli ostati nepoznati, ali odgovara za nedostatke koji su najmoprimcu, zbog njegove krajnje nepažnje, ostali nepoznati, ako je za njih znao i namjerno ih prešutio.
\n
(3)Najmodavac odgovara za sve nedostatke stvari ako je tvrdio da ona nema nikakvih nedostataka.
\n
(4)Najmoprimac je dužan bez odgađanja obavijestiti najmodavca o nedostatku koji bi se pokazao u tijeku najma, osim ako najmodavac zna za nedostatak, u protivnom gubi pravo na naknadu štete zbog nedostatka, a dužan je najmodavcu naknaditi štetu koju je pretrpio zbog toga.
\n
(5)Odredbe o odgovornosti primjenjuju se i na nedostatke stvari koji nastanu u tijeku najma.
\n
Isključenje i ograničenje odgovornosti
\n
Članak 558(1) Odgovornost za materijalne
\n
nedostatke iznajmljene stvari može se ugovorom isključiti ili ograničiti.
\n
(2)Uglava o isključenju ili ograničenju odgovornosti je ništetna ako je najmodavac znao za nedostatke i namjerno ih prešutio, ako nedostatak onemogućuje uporabu stvari ili je tu uglavu najmodavac nametnuo koristeći se svojim monopolskim ili povlaštenim gospodarskim položajem.
\n
Prava najmoprimca u slučaju nedostataka
\n
Članak 559Ako najmodavac ne otkloni
\n
nedostatak u primjerenom roku koji mu je najmoprimac odredio, najmoprimac može raskinuti ugovor ili zahtijevati sniženje najamnine, a u oba slučaja ima i pravo na naknadu štete.
\n
Odgovornost za pravne nedostatke
\n
Članak 560(1) Kad treći polaže neko pravo
\n
na iznajmljenoj stvari ili njezinu dijelu i obrati se zahtjevom najmoprimcu ili samovlasno oduzme stvar najmoprimcu, ovaj je dužan obavijestiti o tome najmodavca, osim kad to ovaj već zna, inače mu odgovara za štetu.
\n
(2)Utvrdi li se da trećemu pripada pravo koje sasvim isključuje pravo najmoprimca na uporabu stvari, ugovor se raskida po samom zakonu, a najmodavac je dužan najmoprimcu naknaditi štetu.
\n
(3)Kad se pravom trećega samo ograničuje najmoprimčevo pravo, ovaj može, po svojem izboru, raskinuti ugovor ili zahtijevati sniženje najamnine i u svakom slučaju naknadu štete.
\n
III. OBVEZE NAJMOPRIMCA Uporaba stvari prema ugovoru
\n
Članak 561(1) Najmoprimac je dužan rabiti
\n
stvar u skladu s ugovorom i namjenom stvari kao dobar gospodarstvenik, odnosno dobar domaćin.
\n
(2)On odgovara za štetu koja može nastati zbog protuugovorne uporabe i uporabe kojoj stvar nije namijenjena, neovisno o tome je li stvar rabio on ili neka osoba po njegovu nalogu, podnajmoprimac ili koja druga osoba kojoj je on prepustio stvar na uporabu.
\n
Otkaz zbog protuugovorne uporabe
\n
Članak 562Ako najmoprimac i nakon opomene
\n
najmodavca rabi stvar protivno ugovoru ili njezinoj namjeni, zanemaruje njezino održavanje, oštećuje stvar, osobito ako neovlašteno prepušta trećemu uporabu stvari, najmodavac može otkazati ugovor bez pridržavanja otkaznog roka.
\n
Plaćanje najamnine
\n
Članak 563(1) Najmoprimac je dužan plaćati
\n
najamninu u rokovima određenim ugovorom ili zakonom, a u nedostatku ugovorne ili zakonske odredbe, kako je uobičajeno u mjestu predaje stvari najmoprimcu.
\n
(2)Ako nije drukčije ugovoreno ili propisano, najamnina se plaća nakon isteka vremena najma, odnosno polugodišnje ako je najam sklopljen na jednu ili više godina.
\n
(3)Ako je ugovor sklopljen na neodređeno vrijeme, a drukčije nije ugovoreno, najamnina se plaća mjesečno.
\n
Otkaz zbog neplaćanja najamnine
\n
Članak 564(1) Najmodavac može otkazati
\n
ugovor o najmu bez pridržavanja otkaznog roka ako je najmoprimac dva uzastopna roka u zakašnjenju s plaćanjem najamnine ili znatnog dijela najamnine.
\n
(2)Ali ugovor ostaje na snazi ako najmoprimac plati iznos dužne najamnine prije nego mu je otkaz priopćen.
\n
Založno pravo i pravo zadržanja
\n
Članak 565Najmodavac nekretnine ima za
\n
dužnu najamninu i ostale tražbine iz ugovora o najmu založno pravo na unesenim stvarima najmoprimca, koje mogu biti predmet ovrhe, te ih može zadržati do namirenja tih tražbina.
\n
Povrat stvari
\n
Članak 566(1) Najmoprimac je dužan nakon
\n
prestanka najma vratiti iznajmljenu stvar.
\n
(2)On ne odgovara za istrošenost stvari nastalu njezinom redovitom uporabom, niti za oštećenja kao posljedicu dotrajalosti.
\n
(3)Ako nije drukčije ugovoreno, najmoprimac je dužan, ukoliko je izvršio kakve promjene na stvari, ovu vratiti u stanje u kojem je bila u vrijeme predaje u najam.
\n
(4)Najmoprimac ima pravo odnijeti dodatke što ih je učinio na stvari ako je odvajanje moguće bez oštećenja stvari, ali pravo je najmodavca da ih zadrži ako mu isplati njihovu protuvrijednost u vrijeme vraćanja.
\n
IV. PODNAJAM
\n
Članak 567(1) Najmoprimac može samo uz
\n
suglasnost najmodavca iznajmljenu stvar dati u podnajam ili je po nekoj drugoj osnovi prepustiti drugome na uporabu.
\n
(2)Najmoprimac jamči najmodavcu da će podnajmoprimac rabiti stvar prema ugovoru o najmu.
\n
Odnos najmodavca prema podnajmoprimcu
\n
Članak 568Najmodavac može, radi naplate
\n
svojih tražbina koje ima prema najmoprimcu, zahtijevati neposredno od podnajmoprimca isplatu iznosa koje ovaj duguje najmoprimcu na temelju ugovora o podnajmu.
\n
Prestanak podnajma po samom zakonu
\n
Članak 569Podnajam prestaje u svakom
\n
slučaju kad prestane najam.
\n
V. OTUĐENJE IZNAJMLJENE STVARI Otuđenje nakon predaje najmoprimcu
\n
Članak 570(1) Ako najmodavac iznajmljenu
\n
stvar, nakon predaje najmoprimcu, otuđi, stjecatelj stupa umjesto najmodavca u prava i obveze iz ugovora o najmu.
\n
(2)Stjecatelj ne može zahtijevati od najmoprimca povrat stvari prije isteka vremena na koji je najam ugovoren, a ako trajanje najma nije određeno ni ugovorom ni zakonom, onda prije isteka otkaznog roka.
\n
(3)Za stjecateljeve obveze iz ugovora o najmu prema najmoprimcu odgovara otuđitelj kao solidarni jamac, osim ako je drukčije ugovoreno.
\n
Pravo na najamninu
\n
Članak 571
\n
(1)Ako nije drukčije ugovoreno, stjecatelj ima pravo na najamninu od prvoga roka nakon stjecanja stvari, ali ako je najmodavac primio najamninu unaprijed, dužan mu je ustupiti je.
\n
(2)Od trenutka primljene obavijesti o otuđenju iznajmljene stvari najmoprimac može pravovaljano platiti najamninu samo stjecatelju.
\n
Otuđenje iznajmljene stvari prije predaje najmoprimcu
\n
Članak 572(1)
\n
Kad je stvar o kojoj je sklopljen ugovor o najmu otuđena i predana stjecatelju, a ne najmoprimcu, stjecatelj stupa u prava i obveze najmodavca ako je u trenutku sklapanja ugovora o otuđenju znao ili iz okolnosti morao znati za postojanje ugovora o najmu.
\n
(2)Stjecatelj koji u trenutku sklapanja nije znao ni morao znati za postojanje ugovora o najmu nije dužan predati stvar najmoprimcu, a najmoprimac u tom slučaju može samo zahtijevati naknadu štete od najmodavca.
\n
(3)Za stjecateljeve obveze iz najma prema najmoprimcu odgovara otuđitelj kao solidarni jamac, osim ako je drukčije ugovoreno.
\n
Otkaz ugovora zbog otuđenja stvari
\n
Članak 573Kad
\n
zbog otuđenja iznajmljene stvari prava i obveze najmodavca prijeđu na stjecatelja, najmoprimac može otkazati ugovor o najmu, poštujući zakonske otkazne rokove.
\n
VI. PRESTANAK NAJMA Protek vremena
\n
Članak 574(1) Ugovor o najmu sklopljen na
\n
određeno vrijeme ili mu je trajanje određeno zakonom prestaje istekom toga vremena.
\n
(2)Ako nakon proteka ugovorom određenog vremena najmoprimac nastavi rabiti stvar, a najmodavac se tomu ne protivi, smatra se da je trajanje ugovora produljeno na neodređeno vrijeme pod istim uvjetima.
\n
Prešutna obnova ugovora o najmu nekretnine
\n
Članak 575(1) Ugovor o najmu nekretnine
\n
sklopljen na određeno vrijeme smatra se prešutno obnovljenim na isto vrijeme trajanja ako ni jedna ugovorna strana, najmanje trideset dana prije isteka ugovorenog vremena, ne obavijesti u pisanom obliku drugu stranu da ne namjerava sklopiti ugovor na određeno vrijeme za daljnje razdoblje.
\n
(2)Ako jedna strana želi sklopiti ugovor o najmu za daljnje razdoblje, ali uz određene izmjene njegova sadržaja, dužna je o tome obavijestiti drugu stranu u roku i na način iz stavka 1. ovoga članka, a ako druga strana ne prihvati ponudu u roku od petnaest dana od primitka obavijesti, smatrat će se da ne želi sklopiti ugovor za daljnje razdoblje.
\n
Otkaz
\n
Članak 576(1) Ugovor o najmu čije trajanje
\n
nije određeno niti se može odrediti iz okolnosti ili mjesnih običaja prestaje otkazom koji svaka strana može dati drugoj poštujući određeni otkazni rok.
\n
(2)Ako duljina otkaznog roka nije određena ugovorom ili zakonom ili mjesnim običajima, ona iznosi osam dana za najam pokretne stvari, a za najam nekretnine trideset dana.
\n
(3)Otkaz ugovora o najmu nekretnine daje se u pisanom obliku.
\n
(4)Ako je iznajmljena stvar u takvu stanju da je njezina uporaba opasna za zdravlje, najmoprimac može otkazati ugovor bez davanja otkaznog roka, iako mu je to stanje u vrijeme sklapanja ugovora bilo poznato.
\n
(5)Odreknuće najmoprimca od prava iz stavka 4. ovoga članka nema pravni učinak.
\n
Smrt i prestanak ugovorne strane
\n
Članak 577
\n
(1)U slučaju smrti najmodavca, odnosno prestanka najmodavca kao pravne osobe, prava i obveze iz ugovora o najmu prelaze na njegova nasljednika, odnosno pravnog sljednika.
\n
(2)Isto vrijedi u slučaju smrti najmoprimca, odnosno prestanka najmoprimca kao pravne osobe.
\n
Propast stvari
\n
Članak 578(1) Najam prestaje ako
\n
iznajmljena stvar propadne višom silom ili događajem za koji nije odgovorna ni jedna ugovorna strana.
\n
(2)U slučaju djelomične propasti ili oštećenja stvari, najmoprimac može raskinuti ugovor ili zahtijevati sniženje najamnine.
\n
Odsjek 9.
\n
UGOVOR O DOŽIVOTNOM UZDRŽAVANJU Pojam
\n
Članak 579(1) Ugovorom o doživotnom
\n
uzdržavanju obvezuje se jedna strana (davatelj uzdržavanja) da će drugu stranu ili trećega (primatelja uzdržavanja) uzdržavati do njegove smrti, a druga strana izjavljuje da mu daje svu ili dio svoje imovine, s time da je stjecanje stvari i prava odgođeno do trenutka smrti primatelja uzdržavanja.
\n
(2)Ako nije drukčije ugovoreno, ugovorom o doživotnom uzdržavanju obuhvaćene su i sve pripadnosti stvari ili prava koji su predmet toga ugovora.
\n
Oblik
\n
Članak 580(1) Ugovor o doživotnom uzdržavanju
\n
mora biti sastavljen u pisanom obliku te ovjeren od suca nadležnog suda ili potvrđen (solemniziran) po javnom bilježniku ili sastavljen u obliku javnobilježničkog akta.
\n
(2)Prilikom ovjere ili sastavljanja ovlaštena će osoba ugovarateljima pročitati ugovor i upozoriti ih na njegove posljedice.
\n
Upis u javnu knjigu
\n
Članak 581(1) Ako je predmet ugovora o
\n
doživotnom uzdržavanju nekretnina, davatelj uzdržavanja ovlašten je zatražiti zabilježbu toga ugovora u zemljišnu knjigu.
\n
(2)Ako je predmet ugovora o doživotnom uzdržavanju pokretnina ili neko pravo za koje se vodi kakav javni upisnik, davatelj uzdržavanja ovlašten je zatražiti zabilježbu ili drugi odgovarajući upis toga ugovora u taj javni upisnik.
\n
Odgovornost za dugove
\n
Članak 582Davatelj uzdržavanja ne odgovara
\n
poslije smrti primatelja uzdržavanja za njegove dugove, ali može se ugovoriti da će on odgovarati za one njegove dugove koji postoje u trenutku sklapanja ugovora prema određenim vjerovnicima.
\n
Raskid ugovora o doživotnom uzdržavanju
\n
Članak 583(1) Ugovorne strane mogu
\n
sporazumno raskinuti ugovor o doživotnom uzdržavanju i nakon što je počelo njegovo ispunjavanje.
\n
(2)Ako prema ugovoru o doživotnom uzdržavanju strane žive zajedno, pa se njihovi odnosi toliko poremete da zajednički život postane nepodnošljiv, svaka strana može zahtijevati od suda da raskine ugovor.
\n
(3)Svaka strana može zahtijevati raskid ugovora ako druga strana ne ispunjava svoje obveze.
\n
Utjecaj izmijenjenih okolnosti
\n
Članak 584(1)
\n
Na ugovor o doživotnom uzdržavanju primjenjuju se opće odredbe ovoga Zakona o izmijenjenim okolnostima.
\n
(2)Sud može pravo primatelja uzdržavanja preinačiti u doživotnu rentu ako to odgovara objema ugovornim stranama.
\n
Utjecaj smrti davatelja uzdržavanja na ugovor
\n
Članak 585(1) Umre li davatelj uzdržavanja
\n
prije primatelja uzdr-žavanja, njegova prava i obveze iz ugovora prelaze na njegova bračnog druga i njegove potomke koji su pozvani na nasljedstvo, ako oni na to pristanu.
\n
(2)Ne pristanu li na produženje ugovora o doživotnom uzdržavanju, ugovor se raskida, a oni nemaju pravo zahtijevati naknadu za prije dano uzdržavanje.
\n
(3)Ako bračni drug i potomci davatelja uzdržavanja nisu u stanju preuzeti ugovorne obveze, imaju pravo zahtijevati od primatelja uzdržavanja naknadu za uzdržavanje koje je primatelj uzdržavanja dobio od davatelja uzdržavanja.
\n
(4)Sud će ovu naknadu odrediti po slobodnoj ocjeni, uzimajući pri tome u obzir imovinske prilike primatelja uzdržavanja i osoba koje su bile ovlaštene na produženje ugovora o doživotnom uzdržavanju.
\n
Odsjek 10.
\n
UGOVOR O DOSMRTNOM UZDRŽAVANJU Pojam
\n
Članak 586(1) Ugovorom o dosmrtnom
\n
uzdržavanju obvezuje se jedna strana (davatelj uzdržavanja) da će drugu stranu ili trećega (primatelja uzdržavanja) uzdržavati do njegove smrti, a druga se strana obvezuje da će mu za života prenijeti svu ili dio svoje imovine.
\n
(2)Davatelj uzdržavanja stječe stvari ili prava koji su predmet ugovora o dosmrtnom uzdržavanju kad mu, na temelju toga ugovora, te stvari ili ta prava budu preneseni na zakonom predviđeni način stjecanja.
\n
Pridržaj prava stvarnog tereta
\n
Članak 587Ako primatelj uzdržavanja daje
\n
nekretninu, može odrediti da se u njegovu korist na njoj osnuje stvarni teret uzdržavanja.
\n
Utjecaj smrti davatelja uzdržavanja na ugovor
\n
Članak 588(1) Umre li davatelj uzdržavanja
\n
prije primatelja uzdržavanja, njegova prava i obveze iz ugovora prelaze na njegove nasljednike, ako oni na to pristanu.
\n
(2)Ne pristanu li na produženje ugovora o dosmrtnom uzdržavanju, ugovor se raskida, a oni nemaju pravo zahtijevati naknadu za prije dano uzdržavanje, te su dužni vratiti primatelju uzdržavanja ono što je na temelju toga ugovora stekao davatelj uzdržavanja.
\n
(3)Ako nasljednici davatelja uzdržavanja nisu u stanju vratiti ono što je na temelju ugovora o dosmrtnom uzdržavanju stekao davatelj uzdržavanja, dužne su primatelju uzdržavanja naknaditi vrijednost stečenog.
\n
(4)Ako nasljednici davatelja uzdržavanja nisu u stanju preuzeti ugovorne obveze, oni imaju pravo zahtijevati naknadu za uzdržavanje koje je primatelj uzdržavanja dobio od davatelja uzdržavanja, no dužni su primatelju uzdržavanja vratiti ono što je davatelj uzdržavanja stekao na temelju ugovora o dosmrtnom uzdržavanju.
\n
(5)Sud će naknadu iz stavka 3. i 4. ovoga članka odrediti po slobodnoj ocjeni, uzimajući pri tome u obzir imovinske prilike primatelja uzdržavanja i osoba koje su bile ovlaštene na produženje ugovora o doživotnom uzdržavanju, te prava koja primatelj uzdržavanja ostvaruje na temelju stvarnog tereta.
\n
Odgovarajuća primjena odredaba ugovora o doživotnom uzdržavanju
\n
Članak 589Na ugovor o dosmrtnom
\n
uzdržavanju na odgovarajući se način primjenjuju odredbe ovoga Zakona o ugovoru o doživotnom uzdržavanju.
\n
Odsjek 11.
\n
UGOVOR O DJELU I. OPĆE ODREDBE Pojam
\n
Članak 590Ugovorom
\n
o djelu izvođač se obvezuje obaviti određeni posao, kao što je izrada ili popravak neke stvari, izvršenje kakva fizičkog ili umnog rada i sl., a naručitelj se obvezuje platiti mu za to naknadu.
\n
Odnos prema kupoprodaji
\n
Članak 591(1)
\n
Ugovor kojim se jedna strana obvezuje izraditi određenu pokretnu stvar od svog materijala smatra se u sumnji kupoprodajom.
\n
(2)Ali ugovor ostaje ugovor o djelu ako se naručitelj obvezao dati bitan dio materijala potreban za izradu stvari.
\n
(3)U svakom slučaju ugovor se smatra ugovorom o djelu ako su ugovaratelji imali na umu osobitu vrijednost izvođačeva rada.
\n
Kakvoća izvođačeva materijala
\n
Članak 592(1)
\n
Kad je ugovoreno da izvođač izradi stvar od svog materijala, a nije određena kakvoća, izvođač je dužan dati materijal najmanje srednje kakvoće.
\n
(2)On odgovara naručitelju za kakvoću upotrijebljenog materijala isto kao prodavatelj.
\n
II. NADZOR
\n
Članak 593Naručitelj ima pravo nadzora nad obavljanjem posla i
\n
davati upute kad to odgovara naravi posla, a izvođač mu je to dužan omogućiti.
\n
III.
\n
SKLAPANJE UGOVORA NADMETANJEM Poziv na nadmetanje o cijeni radova
\n
Članak 594(1)
\n
Poziv upućen određenom ili neodređenom broju osoba na nadmetanje za izvršenje određenih radova, pod određenim uvjetima i uz određena jamstva, obvezuje pozivatelja da sklopi ugovor o tim radovima s onim koji ponudi najnižu cijenu, osim ako je tu obvezu isključio u pozivu na nadmetanje.
\n
(2)U slučaju isključenja obveze da se sklopi ugovor, poziv na nadmetanje smatra se pozivom zainteresiranima da dostave ponude ugovora pod objavljenim uvjetima.
\n
Poziv na nadmetanje za umjetničko ili tehničko rješenje
\n
Članak 595Poziv
\n
upućen određenom ili neodređenom broju osoba na nadmetanje za umjetničko ili tehničko rješenje namjeravanih radova obvezuje pozivatelja da pod uvjetima sadržanim u pozivu na nadmetanje sklopi ugovor sa sudionikom u nadmetanju čije rješenje prihvati povjerenstvo sastav kojega je unaprijed objavljen, osim ako je tu obvezu isključio u pozivu na nadmetanje.
\n
IV. OBVEZE IZVOĐAČA Nedostaci materijala i naloga
\n
Članak 596(1) Izvođač je dužan upozoriti
\n
naručitelja na nedostatke materijala koji mu je naručitelj predao, a koje je primijetio ili je morao primijetiti, inače će odgovarati za štetu.
\n
(2)Ako je naručitelj zahtijevao da se stvar izradi od materijala na čije mu je nedostatke izvođač ukazao, izvođač je dužan postupiti po njegovu zahtjevu, osim ako je očito da materijal nije podoban za naručeno djelo ili ako bi izrada od zahtijevanog materijala mogla nanijeti štetu ugledu izvođača, u kojem slučaju izvođač može raskinuti ugovor.
\n
(3)Izvođač je dužan upozoriti naručitelja na nedostatke u njegovu nalogu te na druge okolnosti za koje je znao ili je morao znati, koje mogu biti značajne za naručeno djelo ili za njegovo izvršenje na vrijeme, inače će odgovarati za štetu.
\n
Obveza izvršenja djela
\n
Članak 597(1) Izvođač je dužan izvršiti
\n
djelo kako je ugovoreno i po pravilima struke.
\n
(2)On je dužan izvršiti ga za određeno vrijeme, a ako ono nije određeno, onda za vrijeme koje je razumno potrebno za takve poslove.
\n
(3)On ne odgovara za zakašnjenje nastalo zbog toga što mu naručitelj nije predao materijal na vrijeme, ili zbog toga što je tražio izmjene, ili što mu nije isplatio dužni predujam i uopće za zakašnjenje nastalo ponašanjem naručitelja.
\n
Raskid ugovora zbog odstupanja od ugovorenih uvjeta
\n
Članak 598(1)
\n
Ako se u tijeku izvršenja djela pokaže da se izvođač ne drži uvjeta ugovora i uopće da ne radi kako bi trebalo, te da će izvršeno djelo imati nedostatke, naručitelj može upozoriti izvođača na to i odrediti mu primjeren rok da svoj rad uskladi sa svojim obvezama.
\n
(2)Ako do isteka toga roka izvođač ne postupi po zahtjevu naručitelja, ovaj može raskinuti ugovor i zahtijevati naknadu štete.
\n
Raskid ugovora prije roka
\n
Članak 599(1)
\n
Ako je izvršenje djela u određenom roku bitan sastojak ugovora, a izvođač je u tolikom zakašnjenju sa započinjanjem ili završavanjem posla da je očito da ga neće završiti u roku, naručitelj može raskinuti ugovor i zahtijevati naknadu štete.
\n
(2)On to pravo ima i onda kad rok nije bitan sastojak ugovora, ako zbog takva zakašnjenja naručitelj očito ne bi imao interes za ispunjenje ugovora.
\n
Povjeravanje izvršenja posla trećemu
\n
Članak 600(1)
\n
Ako iz ugovora ili naravi posla ne proizlazi što drugo, izvođač nije dužan posao obaviti osobno.
\n
(2)Izvođač i nadalje odgovara naručitelju za izvršenje posla i kad posao ne obavi osobno.
\n
Odgovornost za suradnike
\n
Članak 601Izvođač odgovara za osobe koje
\n
su po njegovu nalogu radile na poslu koji je preuzeo kao da ga je sam izvršio.
\n
Neposredan zahtjev izvođačevih suradnika prema naručitelju
\n
Članak 602Za naplatu svojih tražbina prema
\n
izvođaču njegovi se suradnici mogu obratiti neposredno naručitelju i zahtijevati od njega da im isplati te tražbine na teret iznosa koji u tom času duguje izvođaču.
\n
Predaja izrađene stvari naručitelju
\n
Članak 603(1) Izvođač je dužan naručitelju
\n
predati izrađenu ili popravljenu stvar.
\n
(2)Izvođač se oslobađa te obveze ako stvar koju je izradio ili popravio propadne iz uzroka za koji on ne odgovara.
\n
V. ODGOVORNOST ZA NEDOSTATKE Pregled izvršenog djela i obavijest
\n
Članak 604(1) Naručitelj je dužan
\n
pregledati izvršeno djelo čim je to po redovitom tijeku stvari moguće i o