(2)Na sastav i imenovanje nadzornog odbora ne primjenjuju se propisi o imenovanju članova toga odbora od strane zaposlenih.
\n
(3)Članove prvog nadzornog odbora može se imenovati najdulje za vrijeme do održavanja prve glavne skupštine društva koja odlučuje o njihovu radu u prvoj poslovnoj godini, odnosno u dijelu poslovne godine za koji su bili imenovani.
\n
(4)Nadzorni odbor imenuje članove prve uprave, odnosno izvršne direktore.
\n
Članak 181Izvješće o osnivanju
\n
(1)Osnivači moraju podnijeti pisano izvješće o provedenom osnivanju.
\n
(2)U izvješću o osnivanju treba navesti bitne okolnosti o kojima ovisi primjerenost činidbi za ulaganje stvari, odnosno prava i za njihovo preuzimanje. Pri tome moraju se navesti:
\n
1.pravni poslovi s kojima društvo namjerava steći ulog u stvarima, odnosno u pravima, 2. troškovi nabave ili izrade u posljednje dvije godine za dobra koja se ulažu, 3. ako je u društvo uloženo poduzeće, njegov prihod u posljednje dvije godine s pozivom na godišnja financijska izvješća toga poduzeća, 4. da li su i u kojem opsegu pri osnivanju bile preuzete dionice za račun članova uprave ili nadzornog odbora, odnosno izvršnih direktora ili upravnog odbora 5. da li je i na koji način neki član uprave ili nadzornog odbora, odnosno izvršni direktor ili član upravnog odbora dobio posebnu pogodnost ili je za pripremu osnivanja dobio obeštećenje ili naknadu.
\n
Članak 182Revizija osnivanja
\n
(1)Članovi uprave i nadzornog odbora, odnosno izvršni direktori i članovi upravnog odbora moraju provjeriti provedeno osnivanje.
\n
(2)Pored toga jedan ili više revizora (revizori osnivanja) moraju obaviti reviziju:
\n
1.ako je neki član uprave ili nadzornog odbora, odnosno izvršni direktor ili član upravnog odbora ujedno i osnivač društva, 2. ako su u osnivanju preuzete dionice za račun nekoga člana uprave ili nadzornog odbora, odnosno izvršnog direktora ili člana upravnog odbora, 3. ako je neki član uprave ili nadzornog odbora, odnosno izvršni direktor ili član upravnog odbora u osnivanju dobio posebnu pogodnost ili je za osnivanje, odnosno za pripremu osnivanja dobio obeštećenje ili naknadu, 4. ako je osnivanje društva bilo ulaganjem ili preuzimanjem stvari, odnosno prava, u kojem slučaju se za procjenu vrijednosti stvari odnosno prava koristi nalazom neovisnog stalnog sudskog procjenitelja odgovarajuće struke.
\n
(3)Revizore osnivanja imenuje sud.
\n
(4)Uvjeti za imenovanje revizora osnivanja uređuju se posebnim propisom.
\n
Članak 183Opseg revizije osnivanja
\n
(1)Revizija koju obavljaju članovi uprave i nadzornog odbora odnosno izvršni direktori i članovi upravnog odbora kao i revizija koju obavljaju revizori osnivanja odnosi se na to:
\n
1.jesu li točni i potpuni podaci osnivača o preuzimanju dionica, o ulaganju u temeljni kapital i o utvrđenjima iz članka 175. i 176. ovoga Zakona, 2. odgovara li vrijednost ulaganja i preuzimanja stvari i prava iznosu temeljnog kapitala koji otpada na dionice koje za to treba dati odnosno vrijednosti činidbi koje za to treba ispuniti.
\n
(2)O obavljenoj reviziji mora se sastaviti pisano izvješće u kojemu se moraju navesti okolnosti iz prethodnoga stavka ovoga članka. U izvješću mora se opisati predmet svakoga uloga u stvari i u pravu ili preuzimanja stvari i prava i koje su metode procjene primijenjene za to da bi se utvrdila njihova vrijednost. U izvješću se ne moraju navesti ti podaci kao ni podaci iz stavka 1. točke 2. ovoga članka ako se društvo osniva ulaganjem ili preuzimanjem stvari, odnosno prava kada nije potrebna revizija osnivanja.
\n
(3)Izvješće iz prethodnoga stavka ovoga članka dostavlja se sudu i upravi društva. Svatko ima kod suda pravo uvida u podneseno izvješće.
\n
Članak 184Nesuglasje između osnivača i revizora osnivanja
\n
(1)Revizori osnivanja mogu zatražiti od osnivača da im dadu objašnjenja i pruže dokaze koji su potrebni za to da bi se obavila revizija.
\n
(2)O nesuglasju između osnivača i revizora osnivanja o opsegu objašnjenja i dokaza koje trebaju dati osnivači, odlučuje registarski sud. Odluka suda ne može se pobijati. Ako osnivači ne postupe po odluci suda, revizori osnivanja neće podnijeti izvješće.
\n
Članak 185Naknada i troškovi revizora osnivanja
\n
(1)Revizori osnivanja imaju pravo da im se nadoknade troškovi i plati primjerena nagrada za njihov rad. Nadoknadu troškova i nagradu za rad revizora određuje registarski sud.
\n
(2)Nadoknada troškova i nagrada za rad revizora plaćaju se na teret društva.
\n
Članak 185a
\n
Osnivanje društva ulaganjem ili preuzimanjem stvari i prava bez revizije osnivanja
\n
(1)Društvo se može osnovati ulaganjem ili preuzimanjem stvari, odnosno prava a da se ne obavi revizija osnivanja ako se to čini kada u društvo treba unijeti:
\n
1.vrijednosne papire ili instrumente tržišta novca ako se njihova vrijednost odredi kao ponderirana prosječna cijena uz koju se njima trguje na jednom ili više uređenih tržišta u posljednja tri mjeseca prije dana njihova stvarnog unošenja u društvo, 2. druge stvari i prava ako njihovu vrijednost procijeni neovisan stalni sudski procjenitelj odgovarajuće struke prema općepriznatim načelima vrednovanja uz priloženi elaborat o procjeni u kome je naveden dan na koji se odnosi procjena koji nije stariji od šest mjeseci prije dana stvarnog unošenja stvari, odnosno prava u društvo.
\n
(2)Stavak 1. ovoga članka neće se primijeniti ako su na ponderiranu prosječnu cijenu vrijednosnih papira ili instrumenata tržišta novca znatno utjecale izvanredne okolnosti ili ako se mora uzeti da je u elaboratu o procjeni utvrđena vrijednost stvari, odnosno prava na dan njihova stvarnog unošenja u društvo na temelju novih okolnosti koje su kasnije postale poznate bila znatno niža od one koju je utvrdio procjenitelj.
\n
Članak 186Prijava za upis društva u sudski registar
\n
Prijavu za upis društva u sudski registar podnose svi članovi uprave i nadzornog odbora, odnosno svi izvršni direktori i članovi upravnog odbora.
\n
Članak 187(NN 40/19)
\n
Sadržaj prijave
\n
(1)U prijavi za upis u sudski registar moraju se navesti:
\n
1.tvrtka, sjedište, adresa društva u Republici Hrvatskoj i djelatnosti iz članka 34. stavka 3. ovoga Zakona, ako čine predmet poslovanja društva, 2. iznos za koji su izdane dionice, 3. ukupni iznos uplate za izdane dionice i u čemu su one uplaćene, 4. izjava članova uprave odnosno izvršnih direktora da su upoznati s obvezom izvješćivanja suda i da nema okolnosti koje bi bile protivne odredbi članka 239. stavka 2. ovoga Zakona, 5. članovi uprave i nadzornog odbora odnosno izvršni direktori i članovi upravnog odbora društva te njihovo prebivalište i osobni identifikacijski brojevi građana, 6. ima li društvo jednog dioničara za fizičku osobu ime i prezime, osobni identifikacijski broj, prebivalište, a za strance broj i oznaku osobne identifikacijske isprave i državu koja ju je izdala, a za pravnu osobu tvrtka ili naziv i matični broj subjekta odnosno odgovarajući podaci ako je riječ o stranoj osobi.
\n
(2)Prijavi iz prethodnoga stavka ovoga članka prilažu se:
\n
1.statut društva i isprave na temelju kojih je statut usvojen te isprave na temelju kojih su osnivači preuzeli dionice, 2. ako se u osnivanju daje posebna pogodnost ili se ulaže, odnosno preuzima stvar ili pravo, ugovori kojima se to utvrđuje i provodi, 3. dokaz o uplaćenom iznosu, unosu stvari i prava i o tome da društvo može s njima slobodno raspolagati (dokaz o uplaćenom iznosu izdaje ovlaštena kreditna institucija), 4. obračun troškova osnivanja u kojemu se iskazuju pojedine stavke i ukupnost troškova, 5. isprave o imenovanju uprave i nadzornog odbora, odnosno izvršnih direktora i članova upravnog odbora, 6. izvješća o osnivanju i o reviziji osnivanja s dokumentacijom koja im je priložena, 7. ako se za odredbu o predmetu poslovanja društva ili za neku drugu odredbu statuta zahtijeva suglasnost, dozvola ili drugi akt državnog organa ili neke institucije, akt toga organa ili institucije.
\n
(3)Zajedno s prijavom za upis u sudski registar registarskom sudu dostavlja se i popis djelatnosti koje čine utvrđeni predmet poslovanja društva.
\n
(4)Priložene isprave čuvaju se u sudu u izvorniku ili u ovjerenome prijepisu ili preslici, ili u drugom zakonom propisanom obliku.
\n
Članak 187a
\n
Sadržaj prijave kada se društvo osniva ulaganjem ili preuzimanjem stvari i prava bez revizije osnivanja
\n
(1)Osniva li se društvo ulaganjem ili preuzimanjem stvari i prava bez revizije osnivanja, u prijavi za upis društva u sudski registar mora se navesti i da se društvo osniva ulaganjem ili preuzimanjem stvari i prava bez revizije osnivanja. U njoj se mora opisati predmet svakog ulaganja ili preuzimanja stvari, odnosno prava. Prijava mora sadržavati izjavu da vrijednost stvari, odnosno prava koja se ulažu ili preuzimaju odgovaraju najnižem iznosu za koji se izdaju dionice koje se za to daju ili vrijednosti onoga što se za to daje. Mora se navesti vrijednost stvari, odnosno prava, osoba koja je obavila procjenu i metoda po kojoj je to učinjeno.
\n
(2)Podnositelji prijave moraju u njoj izjaviti da im nisu bile poznate niti su im sada poznate izvanredne okolnosti koje su mogle utjecati na iznos ponderirane prosječne cijene vrijednosnih papira ili instrumenata tržišta novca za posljednja tri mjeseca prije dana njihova stvarnog unošenja u društvo ili okolnosti koje bi ukazivale na to da je vrijednost stvari, odnosno prava na dan njegova unošenja u društvo na temelju novih okolnosti ili okolnosti koje su naknadno saznali bila znatno niža od vrijednosti koju je utvrdio neovisni stalni sudski procjenitelj odgovarajuće struke.
\n
(3)Prijavi se prilažu i:
\n
1.isprave kojima se dokazuje kako je utvrđena prosječna ponderirana cijena vrijednosnih papira i instrumenata tržišta novca koje se ulažu u društvo za posljednja tri mjeseca trgovanja njima na uređenom tržištu prije dana stvarnog unošenja u društvo, 2. elaborat o procjeni kojim je utvrđena vrijednost stvari, odnosno prava koje se ulaže u društvo.
\n
Članak 188Ispitivanje prijave
\n
(1)Sud je dužan ispitati je li društvo uredno osnovano i sadržava li prijava zakonom propisani sadržaj te jesu li joj priložene propisane isprave.
\n
(2)Sud će odbiti upis društva u sudski registar ako revizori osnivanja izjave ili ako je očigledno da izvješće o osnivanju ili izvješće o reviziji osnivanja što su ga podnijeli članovi uprave i nadzornog odbora odnosno izvršni direktori i članovi upravnog odbora nisu točni, nisu potpuni ili nisu u skladu s propisima. Isto vrijedi i kada revizori osnivanja izjave ili je sud mišljenja da je vrijednost predmeta ulaganja stvari, odnosno prava ili preuzimanja stvari odnosno prava znatno manja od iznosa temeljnog kapitala koji otpada na dionice koje se za to daju odnosno od vrijednosti protučinidbe.
\n
(3)Ako je u prijavi navedeno da se društvo osniva ulaganjem ili preuzimanjem stvari, odnosno prava bez revizije osnivanja, sud će u pogledu vrijednosti stvari, odnosno prava isključivo ispitati jesu li ispunjene pretpostavke iz čl. 187.a ovoga Zakona. Sud može odbiti upis samo ako je očito da je vrijednost stvari, odnosno prava znatno precijenjena.
\n
(4)Sud će odbiti upis društva u sudski registar ako statut:
\n
1.ne sadrži odredbe sukladno članku 173. stavku 3. ovoga Zakona i drugog zakona kojim se propisuje njegov obvezni sadržaj, 2. sadrži odredbe protivne propisima koji isključivo ili pretežno služe zaštiti vjerovnika društva ili su inače doneseni u javnom interesu ili 3. sadrži odredbe koje ga čine ništetnim.
\n
Članak 189(NN 40/19)
\n
Sadržaj upisa U sudski registar upisuju se:
\n
1.tvrtka društva, 2. sjedište društva, 3. djelatnosti iz članka 34. stavka 3. ovoga Zakona, ako čine predmet poslovanja društva, 4. visina temeljnog, odnosno odobrenog kapitala, 5. dan kada je usvojen statut, 6. imena i prezimena članova uprave, predsjednika i članova nadzornog odbora odnosno izvršnih direktora i članova upravnog odbora i njihovi osobni identifikacijski brojevi građana te prebivalište, 7. trajanje društva, 8. ovlaštenja članova uprave za zastupanje.
\n
9.podaci iz članka 187. stavka 1. točke 6. ovoga Zakona ako je društvo osnovao jedan osnivač, 10. drugi podaci propisani posebnim zakonom.
\n
Članak 189a
\n
Društvo s jednim dioničarom
\n
(1)Stekne li nakon osnivanja društva jedan dioničar sve dionice društva ili ih uz njega drži još i društvo, u sudski se registar moraju upisati podaci iz članka 189. točke 9. ovoga Zakona.
\n
(2)Ako nakon toga dionice stekne još neki dioničar, osim kada se po ovome Zakonu smatra da je riječ o stjecanju vlastitih dionica društva, dotadašnji se jedini dioničar briše iz sudskog registra.
\n
Članak 190(NN 40/19)
\n
Brisan.
\n
Članak 191Odgovornost osnivača
\n
(1)Osnivači solidarno odgovaraju društvu za štetu koja mu je pričinjena zbog netočnosti ili nepotpunosti podataka što su ih dali u svezi osnivanja društva. Oni isto tako odgovaraju i za to da uprava odnosno izvršni direktori društva mogu slobodno raspolagati s iznosima uplaćenim za dionice društva. Neovisno od obveze da nadoknade drugu štetu osnivači moraju društvu platiti iznose koji nisu uplaćeni i obeštetiti ga za izdatke koji nisu prihvaćeni kao troškovi osnivanja.
\n
(2)Ako osnivači s nakanom ili s grubom nepažnjom oštete društvo ulogom u stvarima, odnosno u pravima, preuzimanjem stvari, odnosno prava ili troškovima osnivanja, solidarno su obvezni da mu nadoknade tako pričinjenu štetu.
\n
(3)Za štetu ne odgovara osnivač koji nije znao za činjenice na temelju kojih je nastala odgovornost za štetu niti bi primjenom pozornosti urednog i savjesnog gospodarstvenika za njih morao znati.
\n
(4)Nastane li društvu šteta zbog toga što dioničar nije sposoban za plaćanje ili nije sposoban uložiti stvar, odnosno pravo, društvu solidarno odgovaraju za štetu oni osnivači koji su prihvatili sudjelovanje dioničara za kojega su znali da nije sposoban za plaćanje niti za to da ispuni preuzetu činidbu.
\n
(5)Uz osnivače na isti način odgovaraju i osobe za čiji su račun osnivači preuzeli dionice. One se kod toga ne mogu pozivati na to da im nisu bile poznate okolnosti koje su znali ili morali znati osnivači što su djelovali za njihov račun.
\n
(6)Društvo se može odreći zahtjeva za naknadu štete ili o njemu sklopiti nagodbu tek po proteku tri godine od nastanka zahtjeva ali samo onda ako se s time suglasi glavna skupština društva i ako tome ne prigovori manjina koja raspolaže dionicama koje predstavljaju najmanje desetinu temeljnoga kapitala društva a prigovor se unese u zapisnik sa skupštine. To vremensko ograničenje ne vrijedi ako je onaj tko je odgovoran za naknadu štete nesposoban za plaćanje i ako, da bi otklonio otvaranje stečaja, sklopi nagodbu sa svojim vjerovnicima.
\n
Članak 192Odgovornost drugih osoba
\n
Pored osnivača i osoba za čiji su račun oni preuzeli dionice društvu solidarno odgovara za štetu i onaj:
\n
1.tko je pri primitku plaćanja, koja protivno propisima nisu prihvaćena kao troškovi osnivanja, znao ili je prema okolnostima morao znati da se radi o nakanjenoj utaji ili tko je svjesno sudjelovao u utaji, 2. tko je svjesno sudjelovao u nanošenju štete društvu s nakanom ili s grubom nepažnjom ulaganjem ili preuzimanjem stvari i prava, 3. tko prije upisa društva u sudski registar ili u prve dvije godine nakon tog upisa javno objavi da će dionice staviti u promet, ako je znao ili je s pozornošću urednog i savjesnog gospodarstvenika morao znati za netočnost ili za nepotpunost podataka koji su dani u svrhu osnivanja društva ili za štetu pričinjenu društvu ulaganjem ili preuzimanjem stvari i prava.
\n
Članak 193Odgovornost članova uprave i nadzornog odbora, odnosno izvršnih direktora i članova upravnog odbora
\n
Članovi uprave i nadzornog odbora odnosno izvršni direktori i članovi upravnog odbora solidarno odgovaraju društvu za štetu koja mu je pričinjena time što su pri osnivanju povrijedili svoje obveze. Na odgovarajući način primjenjuju se odredbe članka 191. stavka 6. ovoga Zakona.
\n
Članak 194Zabranjeno izdavanje dionica
\n
Prije upisa društva u sudski registar ne mogu se prenositi prava sudjelovanja u društvu ni izdavati dionice niti privremenice. Dionice i privremenice izdane prije toga su ništetne. Izdavatelji takvih dionica i privremenica solidarno odgovaraju imateljima za štetu koja im je pričinjena njihovim izdavanjem.
\n
Članak 194a
\n
Nastavak osnivanja društva
\n
(1)Ugovori koje društvo u prve dvije godine nakon što se upiše u sudski registar sklopi s osnivačima ili s dioničarima na čije dionice otpada više od desetine iznosa temeljnog kapitala društva kojima društvo stječe stvari i prava za naknadu jednaku ili višu od iznosa desetine tog kapitala valjani su ako ih odobri glavna skupština i kada ih se upiše u sudski registar. Pravne radnje koje društvo poduzme u ispunjenju takvih ugovora nemaju pravni učinak dok glavna skupština ne odobri ugovor i dok ga se ne upiše u sudski registar.
\n
(2)Ugovor iz stavka 1. ovoga članka mora biti sklopljen u pisanom obliku, ako zakonom nije propisano da ga se mora sklopiti u obliku javnobilježničke isprave. Društvo mora omogućiti svakom dioničaru uvid u takav ugovor u poslovnim prostorijama u sjedištu društva i na njegov zahtjev bez odgađanja besplatno dati njegovu presliku, osim ako je od sazivanja glavne skupštine pa do njezina zaključenja ugovor dostupan na internetskoj stranici društva.
\n
(3)Prije odlučivanja na glavnoj skupštini o davanju odobrenja na ugovor, uprava, odnosno izvršni direktori moraju iznijeti razloge sklapanja ugovora i obrazložiti odredbe ugovora te podnijeti dioničarima pisano izvješće o tom ugovoru i u njemu iznijeti svrhu u koju se stječe stvar ili pravo. Na to se izvješće na odgovarajući način primjenjuju odredbe članka 181. stavka 2. ovoga Zakona. Prije donošenja odluke glavnoj skupštini mora se podnijeti izvješće revizora osnivanja koji su pregledali ugovor i stvar, odnosno pravo koje se njime treba steći, osim ako pod pretpostavkama iz članka 185.a ovoga Zakona revizija osnivanja nije potrebna Na to se na odgovarajući način primjenjuju odredbe članka 182., 183. i 184. ovoga Zakona.
\n
(4)Odluka kojom se odobrava ugovor valjana je ako je za nju glasovalo toliko članova glavne skupštine koji predstavljaju najmanje tri četvrtine temeljnog kapitala zastupljenog na glavnoj skupštini na dan donošenja odluke, a ako se odluka donosi u roku od godine dana od dana upisa društva u sudski registar, najmanje tri četvrtine od ukupnog temeljnog kapitala društva. Statutom se može odrediti veća većina i ispunjavanje posebnih uvjeta. Ovjerovljena preslika ugovora prilog je i sastavni dio zapisnika.
\n
(5)Nakon što glavna skupština odobri ugovor, uprava, odnosno izvršni direktori i predsjednik nadzornog, odnosno upravnog odbora moraju podnijeti prijavu za njegov upis u sudski registar. Prijavi se mora priložiti:
\n
1.ugovor u originalu ili u preslici koju ovjeri javni bilježnik, 2. primjerak zapisnika s glavne skupštine sastavljen i potpisan od strane javnog bilježnika i 3. izvješća iz stavka 3. ovoga članka, a kada po odredbama članka 185.a ovoga Zakona revizija osnivanja nije potrebna, isprave iz članka 187.a stavka 3. Zakona.
\n
(6)Sud može odbiti upis ugovora u sudski registar, osim iz razloga zbog kojih i inače može odbiti upis, ako revizor osnivanja, ili je to očigledno, izjavi da je izvješće uprave, odnosno izvršnih direktora nepotpuno, sadrži pogrešne podatke ili je protivno propisima ili je za stvar ili pravo koje treba steći ugovorena neprimjereno velika naknada. Navodi li se u prijavi da se društvo osniva ulaganjem ili preuzimanjem stvari, odnosno prava bez revizije osnivanja, na odgovarajući se način primjenjuju odredbe članka 188. stavka 3. ovoga Zakona.
\n
(7)U sudski se registar upisuju:
\n
1.datum sklapanja ugovora i datum održavanja glavne skupštine koja ga je odobrila, 2. stvar ili pravo koji se stječu na temelju ugovora i 3. naknada koja se za to daje.
\n
(8)U objavi upisa mora se navesti datum sklapanja ugovora i datum kada ga je odobrila glavna skupština, stvar ili pravo koji se na temelju njega stječu, osoba od koje ih društvo stječe i naknada koja se za to daje.
\n
(9)Odredbe stavka 1. do 8. ovoga članka ne odnose se na ugovore kojima se stvari ili prava stječu u okviru tekućeg poslovanja društva, u ovršnom postupku ili na uređenom tržištu.
\n
Pododjeljak 3. Sukcesivno osnivanje društva
\n
Članak 195Pojam
\n
(1)Društvo se može osnovati tako da osnivači usvoje statut, preuzmu dio dionica i upute javni poziv (prospekt) za upis dionica pa se one upisuju na temelju toga poziva.
\n
(2)Društvo je osnovano kada ga se upiše u sudski registar.
\n
Članak 196(NN 18/23)
\n
Javni poziv za upis dionica
\n
(1)Javni poziv za upis dionica (prospekt) mora sadržavati:
\n
1.tvrtku, sjedište i predmet poslovanja društva koje se osniva, 2. iznos temeljnoga kapitala društva, 3. broj i, ako se izdaju dionice više rodova, rodove dionica koje se nude za upis, njihov nominalni iznos, ako se izdaju dionice s nominalnim iznosom, u protivnom njihov broj i iznos za koji se izdaju te broj i rod dionica koje su preuzete bez javnog poziva za upis dionica, 4. dan kada je usvojen statut, 5. ime i prezime, odnosno tvrtku, prebivalište, odnosno sjedište a za fizičke osobe i osobni identifikacijski broj osnivača, 6. mjesto gdje se upisuju dionice s napomenom da se tamo mogu razgledati statut, izvješće o osnivanju i izvješće o reviziji, 7. vrijeme početka i kraja upisa, 8. dan kada prestaje obveza upisnika ako se do tada društvo ne prijavi za upis u sudski registar, 9. iznos koji treba uplatiti za upisane dionice prije upisa društva u sudski registar i posljedice ako se to pravodobno ne učini, 10. podatke o posebnim pogodnostima, ulozima u stvarima i u pravima, preuzimanju stvari, troškovima osnivanja, posebnim plaćanjima i naknadama, 11. način sazivanja osnivačke skupštine, 12. najveći iznos troškova osnivanja koji idu na teret društva, 13. napomenu da dionice ne smiju upisati osobe koje su pravomoćno osuđene za kazneno djelo financiranja terorizma ili kazneno djelo pranja novca za vrijeme dok traju pravne posljedice osude, odnosno osobe u pogledu kojih su uvedene međunarodne mjere ograničavanja raspolaganja imovinom, dok su te mjere na snazi.
\n
(2)Ništetan je javni poziv koji ne sadržava sve podatke iz stavka 1. ovoga članka ili koji ograničava obvezu upisnika osim ograničenja iz stavka 1. točke 8. ovoga članka. Upisnik se ne može pozivati na to da ga upis ne obvezuje ili da je ništetan, ako je društvo upisano u sudski registar, a on je glasovao na osnivačkoj skupštini ili je kasnije kao dioničar ostvarivao pravo u društvu ili ispunjavao obvezu prema društvu. Prema društvu nema učinka ograničenje koje nije sadržano u javnom pozivu za upis dionica.
\n
Članak 197Upis i uplata dionica
\n
(1)Dionice se upisuju i uplaćuju sredstvima plaćanja i kod kreditne institucije te na način kako je to određeno u članku 179. ovoga Zakona.
\n
(2)Na izvješće o provedenom osnivanju i na reviziju osnivanja na odgovarajući se način primjenjuju odredbe članka 181. do 185. ovoga Zakona.
\n
(3)Kreditna institucija kod koje se obavlja upis dionica mora zainteresiranim osobama omogućiti da razgledaju statut, izvješće o osnivanju i izvješće o reviziji.
\n
Članak 198Upisnica
\n
(1)Upisnik mora potpisati tri primjerka izjave o upisu dionica (upisnica). Jedan primjerak upisnice predaje se upisniku a dva su namijenjena za potrebe društva. Ako se dionica upisuje preko punomoćnika, upisnicama koje ostaju društvu treba priložiti i punomoć.
\n
(2)Upisnica mora sadržavati:
\n
1.broj i rod upisanih dionica, njihov nominalni iznos ako se izdaju dionice s nominalnim iznosom, u protivnom njihov broj i iznos za koji se upisuju, 2. izjavu upisnika kojom se obvezuje da će uplatiti dionice pod uvjetima određenim u javnom pozivu za upis dionica, 3. iznos novca koji upisnik uplaćuje pri upisu dionica, 4. izjavu upisnika da je upoznat sa statutom, izvješćem o osnivanju i izvješćem o reviziji te da je suglasan sa statutom društva i s osnivanjem društva, 5. ime i prezime, odnosno tvrtku upisnika, odnosno ime i prezime njegova punomoćnika, njegovo prebivalište, odnosno sjedište a za fizičku osobu i osobni identifikacijski broj te njihov potpis, 6. potpis ovlaštene osobe u kreditnoj instituciji kod koje su dionice upisane i obavljeno plaćanje te potvrdu o uplati.
\n
(3)Ništetna je upisnica koja nema sve podatke iz prethodnoga stavka ovoga članka i kojom se protivno zakonu ograničava obveza upisnika.
\n
Članak 199Neuspjeli upis
\n
(1)Rok za upis dionica ne može biti dulji od tri mjeseca računajući od dana određenoga za početak roka za upis.
\n
(2)Ako u roku iz prethodnoga stavka ovoga članka nisu upisane i u skladu s prospektom uplaćene sve dionice, osnivači mogu u roku od 15 dana po proteku toga roka sami upisati ili preuzeti dionice koje nisu upisane.
\n
(3)Ako osnivači u roku iz prethodnoga stavka ovoga članka ponuđene dionice ne preuzmu ili ih ne upišu i ne uplate u skladu s prospektom, smatra se da osnivanje nije uspjelo, a osnivači moraju u narednih 15 dana novim oglasom pozvati upisnike da podignu uplaćene iznose.
\n
(4)Osobe koje su dale ulog u stvarima ili pravima ili su preuzele dionice a da ih nisu upisale na temelju prospekta mora se upozoriti da preuzmu ono što su uplatile ili uložile u društvo čije osnivanje nije uspjelo.
\n
Članak 200Nepravodobna plaćanja
\n
(1)Ako se neko od plaćanja koja dospijevaju prije upisa društva u sudski registar ne obavi na vrijeme, osnivači mogu preuzimanje ili upis dionica proglasiti nevaljanim, a dionice mogu preuzeti oni sami ili netko treći.
\n
(2)Uplate ranijih upisnika ili preuzimatelja dionica pripadaju društvu.
\n
Članak 201(NN 18/23)
\n
Raspoređivanje upisanih dionica
\n
(1)Ako upis dionica uspije, osnivači moraju u roku od 15 dana po proteku roka za upis dionica koji je određen prospektom rasporediti dionice upisnicima. Ne smiju ih rasporediti onim upisnicima za koje neki od osnivača zna da nisu sposobni za plaćanje.
\n
(2)Dionice se ne smiju rasporediti osobama koje u skladu s odredbom članka 160. stavka 2. ovoga Zakona ne mogu biti osnivači društva. Za to je mjerodavno stanje u evidenciji iz članka 68. stavka 5. ovoga Zakona. Osnivači su dužni zatražiti od ministarstva nadležnog za poslove pravosuđa obavijest vodi li se neki od upisnika dionica u evidenciji. Zatražena obavijest mora prispjeti osnivačima u roku od pet dana od postavljenog zahtjeva. Ne prime li osnivači u tom roku obavijest, smatra se da upisnici nisu zavedeni u evidenciji i da ne postoji zapreka da se dionice rasporede upisnicima.
\n
(3)U slučaju iz članka 199. stavka 2. ovoga Zakona dionice treba rasporediti u roku od mjesec dana po proteku roka koji je bio u prospektu naznačen za upis dionica.
\n
(4)Svaki upisnik dionica ima kod kreditne institucije koja je provodila upis pravo uvida u popis iz kojega je vidljivo koliko je dionica i kojeg roda bilo upisano i koliko ih je raspoređeno pojedinom upisniku. U popisu mora se upisnicima kojima nije raspoređena nijedna dionica ili im nisu raspoređene sve dionice koje su upisali dati naputak da podignu previše uplaćene iznose.
\n
Članak 202Raspolaganje s uplatama
\n
Uprava, odnosno izvršni direktori mogu raspolagati s uplatama za dionice nakon što se društvo upiše u sudski registar. Na teret temeljnoga kapitala društva ne mogu se plaćati posebne naknade, povrati plaćanja i nagrade. Osnivači ne mogu raspolagati s uplatama za dionice.
\n
Članak 203Sazivanje osnivačke skupštine
\n
(1)Osnivačka skupština mora se održati najkasnije dva mjeseca po proteku roka za upis dionica koji je bio određen u prospektu. Osnivači društva sazivaju osnivačku skupštinu oglasom koji se mora objaviti na isti način kao što je bio objavljen i prospekt, ali tako da između zadnje objave oglasa i skupštine protekne najmanje 15 dana.
\n
(2)U roku iz prethodnoga stavka ovoga članka mora se upisnicima kojima su raspoređene dionice omogućiti da u kreditnoj instituciji gdje su ih upisali i na nekome drugome mjestu koje odrede osnivači razgledaju statut, izvješća osnivača i revizora, upisnice, izvješće osnivača o troškovima osnivanja, popis o rasporedu dionica te popis osoba koje su preuzele dionice bez upisa na temelju prospekta te koliko je svaka od tih osoba preuzela dionica pojedinog roda.
\n
(3)Sud može na zahtjev osnivača iz opravdanih razloga za mjesec dana produljiti rok za održavanje glavne skupštine.
\n
(4)Ako o osnivačkoj skupštini nema posebnih odredbi, na nju se primjenjuju odredbe ovoga Zakona o glavnoj skupštini društva.
\n
Članak 204Posljedice neodržavanja osnivačke skupštine
\n
(1)Ako se pravodobno ne održi osnivačka skupština, smatra se da osnivanje društva nije uspjelo.
\n
(2)U roku od 15 dana po proteku roka za održavanje osnivačke skupštine osnivači moraju oglasom objavljenim na isti način kao i prvi prospekt pozvati upisnike dionica da podignu svoje uplate.
\n
(3)Ako osnivači ne postupe u skladu s odredbama stavka 2. ovoga članka, oglas će o trošku osnivača na prijedlog nekog od upisnika dionica objaviti sud.
\n
Članak 205Podobnost skupštine da donosi odluke
\n
(1)Osnivačka skupština mora se održati u sjedištu društva, ako u prospektu za to nije bilo određeno neko drugo mjesto.
\n
(2)Na osnivačkoj skupštini mora biti zastupljena većina svih dionica, a ako se dionice izdaju u više rodova, tada i većina dionica svakoga roda.
\n
(3)Osnivačku skupštinu otvara javni bilježnik kojega na skupštinu moraju pozvati osnivači. Javni bilježnik mora sastaviti popis prisutnih upisnika i preuzimatelja dionica, odnosno njihovih zastupnika i utvrditi jesu li ispunjeni uvjeti za održavanje skupštine iz prethodnoga stavka ovoga članka.
\n
(4)Ako osnivačka skupština nije podobna da donosi odluke, jer nisu ispunjeni uvjeti iz stavka 2. ovoga članka, a nije ni produljen rok za održavanje skupštine u skladu s odredbom članka 203. stavka 3. ovoga Zakona, osnivači mogu, na način kako su to učinili i za skupštinu koja nije bila podobna za odlučivanje, u roku od 15 dana ponovno sazvati skupštinu s time da između sazivanja skupštine i dana njezina održavanja ne može proteći manje od osam ni više od petnaest dana.
\n
(5)Ako osnivači ponovno ne sazovu skupštinu ili je sazovu ali ona ne bude podobna za odlučivanje, smatra se da osnivanje društva nije uspjelo.
\n
Članak 206Tijek osnivačke skupštine
\n
(1)Nakon otvaranja skupština izabire predsjednika i dva brojača glasova. Nakon toga čitaju se izvješće o osnivanju i izvješće o reviziji. Prilozi navedenim izvješćima čitaju se samo ako to zatraže dioničari koji imaju najmanje deset posto (10%) od svih glasova prisutnih ili zastupanih dioničara na skupštini.
\n
(2)Zapisnik o radu skupštine vodi javni bilježnik. Zapisnik osim njega potpisuju predsjednik skupštine, brojači glasova i osnivači društva.
\n
Članak 207Nadležnost osnivačke skupštine
\n
Osnivačka skupština:
\n
1.utvrđuje jesu li upisane, odnosno preuzete i raspoređene sve dionice, jesu li uneseni svi ulozi koji su se po ovome Zakonu i po statutu društva morali unijeti do održavanja osnivačke skupštine te hoće li s onim što je uneseno društvo moći slobodno raspolagati nakon što ga se upiše u sudski registar, 2. utvrđuje iznos troškova osnivanja koji idu na teret društva, 3. izabire one organe društva koje po zakonu i statutu bira glavna skupština.
\n
Članak 208Glasovanje na osnivačkoj skupštini
\n
(1)Na osnivačkoj skupštini svaka dionica daje pravo na jedan glas.
\n
(2)O utvrđenjima iz stavka 1. točke 1. prethodnoga članka ovoga Zakona koja se odnose na uloge u stvarima i u pravima mora se glasovati odvojeno za svaki ulog u stvari ili u pravu. Osnivači i upisnici, odnosno preuzimatelji dionica na temelju uloga u stvari ili u pravu nemaju pravo glasa. Osnivači nemaju pravo glasa kada se glasuje o utvrđenju iz stavka 1. točke 2. prethodnoga članka ovoga Zakona.
\n
(3)Na osnivačkoj skupštini odlučuje se većinom glasova iz dionica zastupljenih na skupštini koje nisu izuzete od glasovanja.
\n
(4)Za izmjenu odredaba statuta navedenih u članku 173. stavku 3. ovoga Zakona potrebna je suglasnost svih upisnika i preuzimatelja dionica. Za promjenu ostalih odredbi statuta potrebno je da su na skupštini prisutni ili zastupljeni upisnici i preuzimatelji dionica čiji glasovi predstavljaju najmanje dvije trećine temeljnoga kapitala društva. Odluka se donosi jednoglasno.
\n
Članak 209Ponovno ispitivanje izvješća o osnivanju
\n
(1)Ako skupština ne usvoji prijedlog da se ponovno ispita izvješće o osnivanju društva, izvješće se mora ispitati kada to prije nego što se izaberu organi društva zatraže upisnici i preuzimatelji dionica koji predstavljaju petinu svih dionica koje su bile uplaćene samo u novcu.
\n
(2)Upisnici i preuzimatelji dionica koji su ih uplatiti samo u novcu izabiru tri povjerenika. Jednoga od njih imaju pravo posebnim glasovanjem izabrati upisnici i preuzimatelji dionica koji su zahtijevali da se ponovno ispita izvješće o osnivanju ali to ne isključuje njihovo sudjelovanje u glasovanju za izbor preostalih povjerenika.
\n
(3)Nakon što se izaberu povjerenici osnivačka skupština prekida s radom za sedam dana i bez slanja posebnog poziva određuje vrijeme ponovne skupštine.
\n
(4)Povjerenici podnose skupštini pisano izvješće. Ako većina povjerenika ocijeni da je vrijednost uloga u stvarima i u pravima manja od dvije trećine prvotno iskazane vrijednosti, osnivačka skupština mora odlučiti o tome hoće li se društvo osnovati.
\n
(5)U glasovanju iz prethodnoga stavka ovoga članka ne sudjeluju osnivači ni upisnici i preuzimatelji dionica od kojih društvo treba da preuzme uloge u stvarima ili u pravima. Oni ne mogu sudjelovati u glasovanju ni kao zastupnici u ime drugih. Od glasovanja se isključuju samo one osobe kojih se tiče ponovno ispitivanje izvješća osnivača.
\n
(6)Ako se u glasovanju ne postigne većina, osnivanje društva nije uspjelo, osim ako osnivači ili druge osobe na skupštini ne preuzmu sve dionice onih koji su glasovali protiv toga da se društvo osnuje i izjavili da ne žele biti dioničari. Preuzimatelji dionica istodobno moraju kod nadležnog javnog bilježnika uplatiti sve dospjele uplate i ispuniti, odnosno potpisati upisnice.
\n
(7)Ako na temelju izvješća povjerenika ne bude potrebno da se glasuje o osnivanju društva, troškove ponovnog ispitivanja izvješća osnivača solidarno snose oni koji su zahtijevali ponovno ispitivanje. U svakom drugom slučaju spomenute troškove snose osnivači.
\n
Članak 210(NN 40/19)
\n
Upis u sudski registar. Postupanje u ime društva prije upisa u sudski registar. Odgovornost u osnivanju.
\n
(1)Na upis osnivanja društva u sudski registar na odgovarajući se način primjenjuju odredbe članka 186. do 189.a. ovoga Zakona.
\n
(2)Na odgovornost za štetu pričinjenu u osnivanju društva na odgovarajući se način primjenjuju odredbe članka 191. do 194. ovoga Zakona.
\n
(3)Na postupanje u ime društva prije nego što se ono upiše u sudski registar primjenjuje se odredba članka 6. ovoga Zakona.
\n
Odjeljak 4. PRAVNI ODNOSI IZMEĐU DRUŠTVA I DIONIČARA
\n
Članak 211Načelo jednakog položaja dioničara
\n
Pod jednakim uvjetima dioničari imaju jednaki položaj u društvu.
\n
Članak 212Glavna obveza dioničara
\n
Obveza dioničara je da na račun društva uplate iznos za koji su dionice izdane ili da mu prenesu stvar ili pravo ako uplaćuju dionicu ulaganjem stvari ili prava.
\n
Članak 213Posljedice nepravodobne uplate
\n
(1)Dioničari su dužni uplatiti dionice na poziv uprave. Ako u statutu nije drugačije određeno, dioničare treba u glasilu društva pozvati da uplate dionice.
\n
(2)Dioničari koji dionice ne uplate na vrijeme dužni su od dospjelosti obveze do njezinog podmirenja platiti društvu zatezne kamate po stopi određenoj zakonom, ako statutom za to nije propisana viša stopa.
\n
(3)Za nepravodobnu uplatu dionice prenošenjem društvu stvari i prava kako je to propisano u drugoj rečenici stavka 5. članka 179. ovoga Zakona, statutom se može predvidjeti i plaćanje ugovorne kazne.
\n
Članak 214Isključenje dioničara zbog nepravodobne uplate dionica
\n
(1)Dioničarima koji pravodobno ne uplate iznos koji se od njih traži da uplate može se preporučenim pismom dati naknadni rok s prijetnjom da će im se po bezuspješnom proteku toga roka oduzeti dionice i ono što su već uplatili. Davanje naknadnog roka treba objaviti u glasilu društva.
\n
(2)Dioničarima koji usprkos tome ne uplate iznos koji se od njih traži javnom se objavom u korist društva oduzimaju dionice i ono što su do tada uplatili. U objavi moraju se točno navesti dionice koje se oduzimaju u korist društva.
\n
(3)Umjesto starih isprava o dionicama koje su oduzete izdaju se nove u kojima se naznačuju uplaćeni iznosi i iznosi koje još treba uplatiti. Isključeni dioničar odgovara društvu za iznos koji nije plaćen ako mu kasnije taj iznos ne bi bio uplaćen na način kako je to propisano u članku 215. ovoga Zakona.
\n
Članak 215Plaćanje obveze prednika
\n
(1)Svaki prednik isključenog dioničara koji je upisan u registru dionica odgovara društvu za plaćanje zaostalog iznosa uplate ako se plaćanje ne može ostvariti od njegovih sljednika. O pozivu za uplatu upućenom ranijem dioničaru društvo mora obavijestiti njegova neposrednog prednika. Smatra se da se plaćanje ne može ostvariti ako ono ne uslijedi u roku od mjesec dana od kada je postavljen zahtjev za plaćanjem i od kada je o tome obaviješten prednik isključenog dioničara. Kada se plati preostali dio uplate, izdat će se nova isprava o dionicama.
\n
(2)Svaki prednik je u obvezi da plati samo one iznose koje je društvo tražilo da se uplate u roku od dvije godine od dana kada je zatražen prijenos dionice u registru dionica.
\n
(3)Ako se plaćanje zaostalog iznosa ne može ostvariti od prednika, društvo mora dionicu odmah prodati na uređenom tržištu ili na drugi uobičajeni način.
\n
Članak 216Zabrana oslobođenja od ispunjenja obveze dioničara
\n
(1)Dioničare ni njihove prednike ne može se osloboditi plaćanja obveze iz članka 212. i 215. ovoga Zakona. Nije dopušten prijeboj s tražbinom društva na temelju odredbi članka 212. i 215. ovoga Zakona.
\n
(2)Dioničare se može osloboditi od obveze plaćanja uloga u slučaju redovnog smanjenja temeljnoga kapitala društva ili smanjenja toga kapitala povlačenjem dionica do iznosa za koji je kapital smanjen.
\n
Članak 217Zabrana povrata plaćenog i plaćanja kamata na ulog te povrat zajma kojim se nadomješta kapital
\n
(1)Dioničarima se ne smiju vratiti uplaćeni ulozi. Vraćanjem uplaćenog uloga ne smatra se plaćanje cijene kod dopuštenog stjecanja vlastitih dionica.
\n
(2)Dioničarima se ne mogu obećati ni platiti kamate na ono što su uložili u društvo.
\n
(3)Na povrat zajma kojim se nadomješta kapital društva na odgovarajući se način primjenjuju odredbe članka 408. ovoga Zakona ako je zajam dao dioničar čije se dionice odnose na najmanje četvrtinu temeljnog kapitala društva a ono bez tog zajma u svom poslovanju ne bi moglo iskazati dobit.
\n
Članak 218Dodatne obveze dioničara
\n
(1)Ako je za prijenos dionice potrebna suglasnost društva, statutom se dioničarima može propisati obveza da su pored uplate u temeljni kapital društva dužni uz naplatu ili bez naplate ispuniti činidbe koje nisu u novcu. Obveze dioničara i njihov opseg moraju se naznačiti u dionicama i u privremenicama.
\n
(2)U statutu se može propisati ugovorna kazna za slučaj da se dodatne obveze ne ispune ili da se ne ispune onako kako je to određeno.
\n
Članak 219Zabrana upisa vlastitih dionica i preuzimanja dionica
\n
(1)Društvo ne smije upisati vlastite dionice.
\n
(2)Ovisno društvo ne smije preuzimati dionice vladajućega društva, društvo u kojemu postoji većinski udio ne smije preuzimati dionice društva koje ima taj većinski udio kao osnivač ni upisom dionica pri osnivanju niti prilikom povećanja i uvjetnog povećanja temeljnog kapitala društva. Preuzimanje dionica suprotno ovim odredbama je valjano.
\n
(3)Tko pri osnivanju ili povećanju temeljnoga kapitala preuzme dionicu za račun društva, ovisnoga društva ili društva u kome postoji većinski udio ne može se pozivati na to da ih nije preuzeo za svoj račun. On jamči za to da će se uplatiti puni ulog bez obzira na sporazume s društvom, ovisnim društvom ili društvom u kome postoji većinski udio. Ne pripadaju mu prava iz dionice sve dok je ne preuzme za svoj račun.
\n
(4)Ako se pri povećanju temeljnoga kapitala društva upišu dionice suprotno odredbama stavka 1. i 2. ovoga članka, za punu uplatu dionica jamče svi članovi uprave odnosno izvršni direktori, osim ako dokažu da nisu krivi.
\n
Članak 220Upotreba dobiti
\n
(1)Neto dobit ostvarenu u poslovnoj godini društvo je dužno najprije uporabiti za namjene redom kako su navedene:
\n
1.za pokriće gubitka prenesenog iz ranijih godina, 2. za unos u zakonske rezerve, 3. za unos u rezerve za vlastite dionice, ako ih je društvo steklo ili ih namjerava steći, 4. za unos u statutarne rezerve, ako ih društvo ima.
\n
(2)Uprava, odnosno izvršni direktori moraju pri sastavljanju godišnjih financijskih izvješća poštivati odredbe prethodnog stavka ovoga članka.
\n
(3)Uprava i nadzorni, odnosno izvršni direktori i upravni odbor mogu nakon što utvrde godišnja financijska izvješća uporabiti iznos neto dobiti, koji ostane nakon što je ona korištena za namjene iz stavka 1. ovoga članka, za unos u ostale rezerve iz dobiti ali ne više od polovine tog iznosa. Statutom ih se može ovlastiti da za to koriste više ili manje od polovine tog iznosa. Statutom dana ovlast upravi i nadzornom odboru da na spomenuti način raspolažu s više od polovine iznosa neto dobiti koji ostane nakon njene upotrebe za namjene iz stavka 1. ovoga članka vrijedi samo dok ostale rezerve iz dobiti ne dosegnu visinu koja je jednaka polovini temeljnog kapitala društva pa oni ne mogu u njih rasporediti iznos dijela neto dobiti ako spomenute rezerve prelaze visinu polovine tog kapitala ili bi se to dogodilo kada bi se u njih rasporedio dio neto dobiti tekuće godine.
\n
(4)Ako godišnja financijska izvješća u skladu sa Zakonom utvrdi glavna skupština, može pritom odlučiti da neto dobit koja ostane nakon što ju se uporabi u skladu sa stavkom 1. ovoga članka rasporedi u ostale rezerve iz dobiti, ali za tu namjenu ne može uporabiti više od polovine neto dobiti koja ostane nakon njene uporabe za namjene iz stavka 1. ovoga članka.
\n
(5)Odlukom o uporabi dobiti glavna skupština može odlučiti da se u ostale rezerve iz dobiti rasporedi i dodatni iznos onima iz stavka 3. i 4. ovoga članka. Odredi li se statutom da se dobit može uporabiti osim za unos u druge rezerve iz dobiti iz stavka 1. ovoga članka i za podjelu dioničarima i za druge namjene (primjerice za isplate zaposlenima, članovima uprave ili nadzornog, odnosno izvršnim direktorima i članovima upravnog odbora), glavna skupština može odlučiti da ju se uporabi i za te druge namjene.
\n
(6)Dioničari imaju pravo da im se podijeli dobit, osim ako je odlukom glavne skupštine u skladu sa zakonom ili sa statutom određeno da se dobit uporabi za namjene iz stavka 5. ovoga članka ili da se ne dijeli dioničarima (prenesena dobit).
\n
(7)Osim ako se smanjuje temeljni kapital društva, dioničarima se ne smije isplatiti dividenda ako je u godišnjim financijskim izvješćima za posljednju poslovnu godinu neto aktiva manja od iznosa temeljnog kapitala uvećanog za iznos rezervi koje se po zakonu ili statutu ne smiju isplatiti dioničarima ili bi postala manjom takvom isplatom. Pritom se uzima u obzir iznos temeljnog kapitala umanjen za iznos koji nije uplaćen, ako taj neuplaćeni dio nije iskazan u aktivnoj strani izvještaja o financijskom položaju. Iznos koji se isplaćuje dioničarima ne smije biti veći od iznosa dobiti iskazane u godišnjim financijskim izvješćima za posljednju poslovnu godinu uvećanog za zadržanu dobit iz ranijih godina i sredstava rezervi koje se mogu koristiti za isplate dioničarima, umanjen za gubitke iz ranijih poslovnih godina te iznose koji su po zakonu ili statutu bili uneseni u rezerve društva.
\n
(8)Prije prestanka društva dioničarima se može podijeliti samo dobit koja proizlazi iz računa dobiti i gubitka i dio zadržane dobiti kada u skladu s propisima ne proizlazi iz tog računa.
\n
(9)Statutom se može predvidjeti da glavna skupština može donijeti odluku o isplati dobiti dioničarima u stvarima.
\n
Članak 221Plaćanje predujma dividende iz dijela neto dobiti
\n
(1)Statutom se može ovlastiti upravu odnosno izvršne direktore da po proteku poslovne godine iz predvidivoga dijela neto dobiti isplate dioničarima predujam na ime dividende.
\n
(2)Uprava odnosno izvršni direktori mogu isplatiti predujam samo onda ako privremeni račun dobiti i gubitka za proteklu poslovnu godinu pokazuje dobit. Na ime predujma može se isplatiti najviše polovinu iznosa dobiti umanjenog za iznose koji se po zakonu i statutu moraju unijeti u rezerve društva. Uz to isplata predujma ne može preći iznos polovine prošlogodišnje dobiti.
\n
(3)Za plaćanje predujma potrebna je suglasnost nadzornog, odnosno upravnog odbora.
\n
Članak 222Zakonske rezerve i rezerve kapitala
\n
(1)Društvo je dužno u zakonske rezerve unositi dvadeseti dio dobiti tekuće godine umanjene za iznos gubitka iz prethodne godine sve dok te rezerve zajedno s rezervama kapitala (vezane rezerve) ne dosegnu visinu od pet posto (5 %) temeljnoga kapitala društva ili statutom određen veći dio toga kapitala.
\n
(2)Društvo unosi u rezerve kapitala:
\n
1.dio uplaćenog iznosa za koji se izdaju dionice koji prelazi nominalni iznos dionica a ako su izdane dionice bez nominalnog iznosa onaj iznos koji prelazi knjigovodstveno iskazani iznos temeljnog kapitala što se odnosi na dionice, 2. dio iznosa uplaćenog društvu za stjecanje zamjenjivih obveznica ili obveznica s opcijom kupnje dionica koji prelazi nominalni iznos izdanih obveznica, 3. iznose drugih dodatnih uplata dioničara u vlastiti kapital društva, 4. iznos za koji je pojednostavnjeno smanjen temeljni kapital da bi se sredstva unijela u rezerve kapitala.
\n
(3)Zakonske rezerve i rezerve kapitala koje ne prelaze iznos iz stavka 1. ovoga članka mogu se upotrijebiti:
\n
1.za pokrivanje gubitka iz tekuće godine, ako se on ne pokrije iz dobiti prethodne godine niti se to može učiniti korištenjem drugih rezervi, 2. za pokrivanje gubitka iz prethodne godine, ako se on ne pokrije iz dobiti tekuće godine niti se to može učiniti korištenjem drugih rezervi.
\n
(4)Dio zakonskih rezervi i rezervi kapitala koji prelazi iznos iz stavka 1. ovoga članka može se upotrijebiti:
\n
1.za pokrivanje gubitka iz tekuće godine, ako se to ne može učini iz dobiti iz prethodne godine, 2. za pokrivanje gubitka iz prethodne godine, ako se to ne učini iz dobiti tekuće godine, 3. za povećanje temeljnoga kapitala iz sredstava društva.
\n
Zakonske rezerve i rezerve kapitala ne mogu se koristiti za svrhe navedene u točki 1. i 2. ovoga stavka, ako se istovremeno rezerve društva koriste za isplatu dividende.
\n
Članak 222a
\n
Rezerve za vlastite dionice, statutarne i ostale rezerve
\n
(1)U rezerve iz dobiti smiju se unositi samo iznosi koji proizlaze iz neto dobiti poslovne godine ili iz prenesene dobiti iz ranijih godina.
\n
(2)Ako je društvo u poslovnoj godini steklo vlastite dionice, mora u rezerve za te dionice u toj godini unijeti i iskazati iznose koji odgovaraju iznosima plaćenim za stjecanje vlastitih dionica. U te se rezerve mogu unositi i iznosi iz statutarnih rezervi, ako je statutom određeno da ih se može koristiti za tu namjenu, kao i iznosi iz drugih rezervi iz dobiti koji prelaze iznose prenesenog gubitka koje nije bilo moguće pokriti iz neto dobiti poslovne godine. Rezerve za vlastite dionice smiju se ukinuti samo ako se te dionice otuđe ili povuku ili ih smanjiti za iznos za koji one prelaze iznos niže iskazane vrijednosti vlastitih dionica.
\n
(3)Predvidi li se statutom da društvo ima statutarne rezerve, statutom se mora odrediti:
\n
1.visina tih rezervi u apsolutnom iznosu ili dijelom temeljnog kapitala ili ukupnoga vlastitog kapitala društva, 2. dio iznosa neto dobiti, umanjen za iznos korišten za pokriće prenesenog gubitka, iznos unesen u zakonske rezerve i iznos unesen u rezerve za vlastite dionice ako ih društvo ima, koji se u pojedinoj poslovnoj godini namjenjuje za stvaranje statutarnih rezervi, 3. namjene za koje se mogu koristiti te rezerve.
\n
(4)Statutarne rezerve mogu se koristiti samo za namjene određene statutom.
\n
(5)Ostale rezerve društvo može koristiti u bilo koju svrhu ako nisu korištene za svrhu iz stavka 2. ovoga članka i ako se statutom drukčije ne odredi.
\n
Članak 223Podjela dobiti
\n
(1)Udjeli dioničara u dobiti određuju se prema temeljnom kapitalu društva koji otpada na njihove dionice.
\n
(2)Ako ulozi u temeljni kapital nisu uplaćeni u cjelini ili nisu uplaćeni za sve dionice u istome omjeru, dioničari sudjeluju u podjeli dobiti u omjeru onoga što su uplatili. Ulozi učinjeni u tijeku poslovne godine uzimaju se u obzir prema vremenu koje je proteklo od uplate.
\n
(3)Statutom se može odrediti i drugačiji način podjele dobiti.
\n
(4)Ne odredi li glavna skupština odlukom o upotrebi dobiti dan kada dioničari stječu tražbine za isplatu dividende određene tom odlukom, koji ne smije biti kasniji od 30. dana nakon dana donošenja odluke, dioničari stječu prema društvu tražbine na isplatu dividende istekom dana kada je zaključena glavna skupština na kojoj je odluka donesena. Stjecanjem od strane dioničara, tražbine za isplatu dividende odvajaju se od dionica ostvarenjem prava iz kojih su nastale. U odluci o isplati dividende može se odrediti dan dospijeća tih tražbina koji ne može biti po isteku roka od 30 dana od dana kada su ih dioničari stekli. Ne odredi li glavna skupština dan dospijeća tražbina, one dospijevaju istekom 30. dana od dana kada su stečene.
\n
Članak 224Odgovornost dioničara koji su primili zabranjena plaćanja
\n
(1)Dioničari moraju društvu vratiti isplate koje protivno ovome Zakonu prime od društva. Ako iznose prime kao dividendu, obveza povrata postoji samo onda ako im društvo dokaže da su znali da su morali znati da nisu imali pravo primiti isplatu.
\n
(2)Zahtjev kojega ima društvo mogu postaviti i njegovi vjerovnici, ako ih ono ne može podmiriti. Ako je nad društvom otvoren stečajni postupak, za vrijeme trajanja toga postupka stečajni upravitelj ostvaruje protiv dioničara pravo vjerovnika društva.
\n
(3)Zahtjevi na temelju ovih propisa zastaruju za pet godina od primitka plaćanja.
\n
Članak 225Plaćanje dodatnih činidbi
\n
Za dodatne činidbe na koje su na temelju statuta dioničari obvezni prema društvu, pored ulaganja u temeljni kapital društva, može im se platiti naknada koja ne prelazi vrijednost činidbe, bez obzira na to je li u računu dobiti i gubitka iskazana dobit.
\n
Članak 226(NN 40/19, 34/22, 130/23)
\n
Upis u registar dionica
\n
(1)Dionice se upisuju u registar dionica društva s oznakom imena i prezimena, prebivališta, odnosno tvrtke i sjedišta te poštanske adrese i adrese elektroničke pošte imatelja dionica, ako je društvo izdalo dionice bez nominalnog iznosa njihov broj, a ako je riječ o dionicama s nominalnim iznosima, njihov broj i nominalni iznos. Dioničari su dužni te podatke dostaviti društvu. Statutom se može odrediti pod kojim je pretpostavkama dopušteno upisati dionice u registru dionica na svoje ime ako one pripadaju nekom drugom. Ako su dionice upisane u registru dionica na investicijski fond u smislu Zakona o otvorenim investicijskim fondovima s javnom ponudom i Zakona o alternativnim investicijskim fondovima, a imatelji njihovih udjela ili dionica nisu isključivo institucionalni ulagatelji, smatra se da je dioničar investicijski fond u smislu navedenih zakona neovisno o tome što su ulagatelji zajednički imatelji tih dionica. Ako investicijski fond nema pravnu osobnost, smatra se da su to dionice društva za upravljanje investicijskim fondom.
\n
(2)U odnosu prema društvu priznaju se prava i obveze iz dionice samo onome tko je upisan u registru dionica. Ako je društvo izdalo dionice kao vrijednosne papire u nematerijaliziranom obliku, mjerodavno je stanje na računu dioničara koji za dionice društva vodi zakonom za to ovlaštena pravna osoba. Pravo glasa iz dionica nema osoba na koju su dionice upisane u registru dionica ako prekorači gornju granicu koja je određena statutom ili prekrši obvezu otkriti komu pripadaju dionice koje su na nju upisane u registru dionica koja je određena statutom, u skladu sa stavkom 1. trećom rečenicom ovoga članka. Dionice ne daju nadalje pravo glasa nakon što je protekao rok za davanje obavijesti uz prijetnju gubitka prava glasa iz dionica u skladu sa stavkom 3. četvrtom rečenicom ovoga članka sve dok se društvu ne dadu te obavijesti.
\n
(3)Kada se prenosi dionica, brisanje ranijeg dioničara i upis novoga provodi se u registru na temelju zahtjeva komu se mora pridonijeti dokaz o tome da je dionica prenesena. Dovoljno je priopćiti podatke u skladu s člankom 297.d stavkom 4. ovoga Zakona. Posrednici su dužni uz naknadu za to potrebnih troškova dati društvu sve potrebne podatke za vođenje registra dionica. Zatraži li to društvo, svatko tko je upisan u registru dionica dužan ga je bez odgađanja obavijestiti jesu li to njegove dionice. Ako je posrednik povodom postupka prijenosa dionica samo privremeno upisan u registar dionica, taj upis sa sobom ne povlači obveze iz stavka 2. ovoga članka i članka 297.b ovoga Zakona i ne dovodi do primjene ograničenja iz statuta prema stavku 1. ovoga stavka.
\n
(4)Dioničar u pogledu kojeg su na snazi međunarodne mjere ograničavanja raspolaganja imovinom, odnosno dioničar u pogledu kojeg traju pravne posljedice pravomoćne osude za kazneno djelo financiranja terorizma ili kazneno djelo pranja novca dužan je o tome bez odgađanja obavijestiti društvo. Zatraži li to društvo, svaki je dioničar dužan bez odgađanja izjaviti postoje li u pogledu njega neke od ovih okolnosti.
\n
(5)Sva prava iz dionica miruju dioničaru koji propusti pravodobno odgovoriti na zahtjev društva iz stavka 4. ovoga članka, sve dok ne ispuni svoju obvezu. Prava iz dionica miruju i dioničaru u pogledu kojeg su na snazi međunarodne mjere ograničavanja raspolaganja imovinom za vrijeme dok su te mjere na snazi, kao i dioničaru koji je pravomoćno osuđen za kazneno djelo financiranja terorizma ili kazneno djelo pranja novca sve dok traju pravne posljedice osude. Prava iz dionica tim dioničarima miruju neovisno o saznanju društva za postojanje međunarodnih mjera ograničavanja odnosno pravomoćne osude za ova kaznena djela.
\n
(6)Ako je netko po mišljenju društva neopravdano upisan u registru dionica kao dioničar, društvo može brisati upis samo onda ako je prije toga o tome obavijestilo dioničara i dalo mu primjereni rok za prigovor. Ako dioničar prigovori nakanjenome brisanju u roku koji mu je dan, ne može ga se brisati iz registra dionica.
\n
(7)Ovi propisi na odgovarajući se način primjenjuju i na privremenice.
\n
(8)Svaki dioničar ima pravo zahtijevati od društva da ga izvijesti o podacima u registru dionica koji se na njega odnose i o tome tko su imatelji i kojih dionica u društvu. Društvo smije podatke iz registra upotrebljavati samo u ostvarenju svojih zadataka u odnosu na dioničare. Podatke se u ostale svrhe može koristiti ako se dioničar tome ne usprotivi. Dioničare se mora na primjereni način obavijestiti o pravu da se tome mogu usprotiviti.
\n
Članak 227Prijenos dionica
\n
(1)Dionice, osim onih koje su izdane u nematerijaliziranom obliku, prenose se i indosamentom. Glede oblika indosamenta, pravne legitimacije imatelja i njegove obveze za predaju dionice na odgovarajući se način primjenjuju odredbe Zakona o mjenici. Dionice izdane u nematerijaliziranom obliku prenose se na način određen zakonom kojim se uređuju nematerijalizirani vrijednosni papiri.
\n
(2)Statutom društva može se odrediti da je za prijenos dionice koja nije izdana kao vrijednosni papir u nematerijaliziranom obliku potrebna suglasnost društva. Suglasnost daju uprava, odnosno izvršni direktori. Statutom se može odrediti da o davanju suglasnosti odlučuju nadzorni, odnosno upravni odbor ili glavna skupština društva. U statutu se mogu odrediti razlozi zbog kojih se može odbiti davanje suglasnosti za prijenos dionice. Ako u statutu nisu određeni spomenuti razlozi, davanje suglasnosti za prijenos dionice može se odbiti samo kada je to u interesu društva, a naročito kada bi se s obzirom na strukturu dioničara njenim prijenosom moglo ugroziti ostvarenje cilja društva ili njegovu gospodarsku opstojnost. Statutom se ne mogu odrediti stroži razlozi za odbijanje suglasnosti za prijenos dionice.
\n
(3)Društvo može od osobe koja treba steći dionicu zahtijevati da se izjasni stječe li je u svoje ime i za svoj račun ili za račun nekoga drugog. Davanje suglasnosti za prijenos dionice može se odbiti, ako se stjecatelj o tome odbije izjasniti ili izjavi da dionice stječe za tuđi račun. Stječe li se dionica nasljeđivanjem, sveopćim sljedništvom pravne osobe ili prodajom u ovršnom ili stečajnom postupku, društvo može odbiti davanje suglasnosti za prijenos iz nekog od navedenih razloga samo ako stjecatelju ponudi da će je otkupiti po tržišnoj vrijednosti. Ako stjecatelj dionice u roku od mjesec dana od dana primitka ponude ne izjavi društvu da ju odbija, smatra se da je ponudu prihvatio.
\n
(4)Dok ne dobije suglasnost za prijenos dionice njen stjecatelj ne može u društvu ostvarivati članska prava, a ako je dionica stečena nasljeđivanjem, sveopćim sljedništvom pravne osobe ili prodajom u ovršnom ili stečajnom postupku, stjecatelj ne može ostvarivati upravljačka prava u društvu. Ako društvo u roku od mjesec dana od primitka zahtjeva ne odluči o davanju suglasnosti ili je odbije dati iz razloga koji nisu navedeni u stavku 2. ovoga članka, smatra se da je suglasnost dana.
\n
(5)Pri prijenosu dionice indosamentom društvo je dužno ispitati neprekinuti slijed indosamenata ali ne i potpise.
\n
(6)Ovi propisi na odgovarajući se način primjenjuju i na privremenice.
\n
Članak 228Više ovlaštenika na dionici
\n
(1)Ako na dionici ima više ovlaštenika, oni mogu prava iz dionice ostvarivati samo preko zajedničkog zastupnika.
\n
(2)Za obveze iz dionice svi ovlaštenici odgovaraju kao solidarni dužnici.
\n
(3)Ako društvo treba dioničaru izjaviti volju a ovlaštenici na dionici ne odrede zajedničkog zastupnika, dovoljno je da je volja očitovana jednome ovlašteniku.
\n
Članak 229Računanje vremena za koje imatelj ima dionicu
\n
Ako ostvarenje prava iz dionice ovisi o tome da je dioničar određeno vrijeme bio imatelj dionice, s njegovim se spomenutim pravom na dionicu izjednačuje zahtjev za prijenos što ga on ima prema kreditnoj, odnosno financijskoj instituciji. Dioničaru se uračunava vrijeme za koje je imatelj dionice bio njegov pravni prednik ako je dionicu stekao bez naplate od svog povjerenika, kao sveopći pravni sljednik ili podjelom zajednice.
\n
Članak 230Proglašenje isprave o dionici nevažećom po amortizacijskom postupku i od strane društva
\n
(1)Ako se isprava o dionici ili privremenici izgubi ili uništi, može se po propisima o amortizaciji vrijednosnih papira proglasiti nevažećom.
\n
(2)Glase li kuponi za isplatu dividende na donositelja, proglašavanjem isprave o dionici ili privremenici nevažećima utrnjuje i zahtjev iz kupona koji još nisu dospjeli za naplatu.
\n
(3)Ako sadržaj isprave o dionici zbog promjene pravnih odnosa postane netočan, društvo je uz odobrenje suda može proglasiti nevažećom. Odnosi li se netočnost na izmjenu nominalnog iznosa dionice, ona se može proglasiti nevažećom samo onda ako se nominalni iznos smanjuje zato da bi se smanjio temeljni kapital društva. Dionica se ne može proglasiti nevažećom samo zbog toga što je oznaka dioničara postala netočnom.
\n
(4)U pozivu da se izruči isprava o dionici mora se iznijeti da se ona proglašava nevažećom i uputiti na odobrenje suda. Do proglašenja isprave o dionici nevažećom može doći samo onda ako je poziv bio objavljen na način kako se to po odredbi članka 214. stavka 1. ovoga Zakona određuje za davanje naknadnoga roka. Proglašenje isprave o dionici nevažećom provodi se objavljivanjem u glasilu društva. U objavi dionica se proglašava nevažećom tako da se iz objave jasno vidi koja se dionica proglašava nevažećom.
\n
(5)Umjesto isprave o dionici koja je proglašena nevažećom treba izdati novu i uručiti je ovlašteniku ili dati u pohranu. O uručenju ili pohrani mora se obavijestiti sud.
\n
Članak 231Zamjena oštećenih isprava o dionicama i privremenicama
\n
Ako je isprava o dionici, odnosno privremenici tako oštećena da više nije podobna za promet ali su prepoznatljivi njezin bitan sadržaj i oznake raspoznavanja, ovlaštenik može tražiti od društva da mu dade novu ispravu uz izručenje one koja je oštećena. Ovlaštenik mora predujmiti i snositi troškove izdavanja nove isprave.
\n
Članak 232Novi kuponi dionice
\n
Novi kuponski arak može se izručiti zakonitom imatelju samo na temelju predočenoga talona dionice.
\n
Članak 233Stjecanje vlastitih dionica
\n
(1)Društvo može stjecati vlastite dionice na temelju ovlasti glavne skupštine za njihovo stjecanje koja vrijedi najviše 5 godina i određuje uvjete pod kojima se one mogu stjecati, naročito najveći broj dionica koje ono treba steći, vrijeme za koje je dana ovlast za stjecanje dionica i, ako se dionice stječu naplatnim putem, najveću i najmanju vrijednost onoga što društvo za to daje. Društvo ne smije stjecati vlastite dionice da bi njima trgovalo. Pri svakom stjecanju dionica uprava odnosno izvršni direktori društva moraju utvrditi da su za to ispunjeni uvjeti propisani ovim Zakonom.
\n
(2)Pri stjecanju dionica iz stavka 1. ovoga članka i njihovu raspolaganju mora se primijeniti odredba članka 211. ovoga Zakona. Pri stjecanju i raspolaganju dionicama na odgovarajući se način primjenjuju odredbe članka 308. stavka 3. i 4. ovoga Zakona. Smatra se da je tako postupljeno ako se dionice stječu, odnosno ako se s njima raspolaže na organiziranom tržištu. Za drukčije stjecanje i raspolaganje dionicama potrebna je odluka glavne skupštine. Glavna skupština može ovlastiti upravu, odnosno upravni odbor da povuče vlastite dionice uz smanjenje temeljnog kapitala društva a da za to nije potrebna njezina posebna odluka.
\n
(3)Društvo može stjecati vlastite dionice i bez za to dobivene ovlasti glavne skupštine:
\n
1.ako je to potrebno da bi se od društva otklonila teška šteta koja neposredno predstoji, 2. ako dionice treba ponuditi da ih steknu zaposleni u društvu ili u nekome od društava koje je s njime povezano s time da ih u roku od godinu dana od dana stjecanja mora prenijeti tim osobama, 3. ako se dionice stječu zato da bi se po odredbama ovoga Zakona obeštetilo dioničare društva ili manjinske dioničare o njemu ovisnih društava, 4. ako je stjecanje nenaplatno ili ako stjecanjem kreditna, odnosno financijska institucija kupuje dionice komisiono, 5. ako ih stječe od dioničara zbog toga što nije u potpunosti uplatio iznos za koji su izdane, 6. na temelju univerzalnoga pravnog sljedništva, 7. na temelju odluke glavne skupštine o povlačenju dionica po propisima o smanjenju temeljnog kapitala društva, 8. nadmetanjem provedenim od strane suda da bi društvo namirilo neku svoju tražbinu prema dioničaru.
\n
(4)Na dionice stečene na način propisan stavkom 1. ovoga članka te u svrhe navedene u stavku 3. točkama 1. do 3., 5. i 8. ovoga članka zajedno s vlastitim dionicama koje društvo već ima ne smije otpasti više od deset posto (10%) temeljnog kapitala društva. Takvo je stjecanje nadalje dopušteno samo onda ako društvo stvori propisane rezerve za te dionice tako da neto aktiva društva iskazana u financijskim izvješćima za posljednju poslovnu godinu zbog stjecanja dionica ne postane manja od iznosa temeljnog kapitala i rezervi koje po zakonu ili po statutu ono mora imati a koje se ne smiju koristiti za isplate dioničarima. U tu svrhu treba iznos temeljnog kapitala računski umanjiti za iznos za koji taj kapital još nije uplaćen ako taj iznos nije iskazan na aktivnoj strani izvještaja o financijskom položaju. U slučajevima iz stavka 1. ovoga članka te stavka 3. točki 1., 2., 4. i 8. stjecanje dionica je dopušteno samo onda ako su za njih u cjelini uplaćeni iznosi za koje se izdaju.
\n
(5)U slučajevima iz stavka 1. ovoga članka te stavka 3. točke 1. uprava društva mora izvijestiti prvu sljedeću glavnu skupštinu društva o razlozima i svrsi stjecanja dionica, njihovu broju i udjelu u temeljnom kapitalu te o protuvrijednosti onoga što je društvo dalo za te dionice.
\n
(6)Stjecanje dionica protivno odredbama stavka 1. i 3. ovoga članka je valjano a obveznopravni posao o prijenosu dionica je ništetan.
\n
Članak 234Ništetni poslovi
\n
(1)Ništetan je pravni posao kojim društvo nekome daje predujam, zajam ili osiguranje radi stjecanja dionica toga društva. To se ne odnosi na tekuće pravne poslove kreditnih, odnosno financijskih institucija, ako posebnim zakonom nije drukčije određeno, niti na davanje predujma ili zajma ni na pružanje osiguranja da bi dionice stekli zaposleni u društvu ili u društvu koje je s njime povezano. Pravni je posao ništetan i u tim slučajevima, ako društvo ne bi pri stjecanju vlastitih dionica moglo stvoriti propisane rezerve za te dionice da se ne bi smanjila neto aktiva ispod razine propisane u članku 233. stavku 4. ovoga Zakona.
\n
(2)Ništetan je i pravni posao između dioničkoga društva i druge osobe kojim se ta osoba ovlašćuje ili obvezuje da stekne dionice dioničkoga društva za račun toga društva, ovisnoga društva ili društva u kojemu dioničko društvo ima većinski udio, ako bi stjecanje dionica od strane dioničkoga društva bilo protivno članku 233. stavku 1., 3. i 4. ovoga Zakona.
\n
(3)Kad je društvu dopušteno da nekome dade predujam, zajam ili osiguranje za stjecanje vlastitih dionica, pa i pri povećanju temeljnog kapitala društva mora to učiniti pod ovim uvjetima:
\n
1.dionice se moraju steći po fair tržnim uvjetima posebno u pogledu onoga što društvo za to dobiva uključujući tu kamate na dani zajam, osiguranja koja se daju za otplatu zajma i povrat predujma s time da se prethodno ispita kreditna sposobnost treće ili trećih osoba koje sudjeluju u tome poslu za što sve odgovara uprava društva, 2. uprava, odnosno izvršni direktori društva moraju za sklapanje tog posla dobiti prethodnu suglasnost glavne skupštine odlukom donesenom glasovima koji predstavljaju najmanje dvije trećine temeljnog kapitala društva zastupljenog na glavnoj skupštini pri donošenju odluke s time da mora prije donošenja odluke glavnoj skupštini podnijeti pisano izvješće i u njemu navesti razloge za sklapanje takvog posla, interes društva da u njega uđe, uvjete pod kojima se posao treba sklopiti, rizike kojima se izlaže društvo s obzirom na njegovu likvidnost i solventnost i cijenu po kojoj treća osoba treba steći dionice koje se izvješće mora dostaviti i registarskom sudu radi objave da je i kada je predano sudu, 3. iznos financijske pomoći koja se tako daje trećoj osobi ili trećim osobama ne smije ni u kom času dovesti do toga da se iznos neto aktive društva smanji ispod razine iz članka 233. stavka 4. ovoga Zakona uzevši pritom u obzir smanjenja neto aktive do kojih je došlo prethodnim stjecanjem vlastitih dionica društva neposredno ili preko drugih osoba a društvo mora u izvještaju o financijskom položaju među obvezama iskazati rezerve koje se ne mogu koristiti za isplate dioničarima u ukupnom iznosu na izloženi način dane financijske pomoći trećim osobama.
\n
(4)Pravni posao iz stavka 1. ovoga članka kojim se pomaže da dionice društva steknu članovi uprave, odnosno izvršni direktori i članovi nadzornog, odnosno upravnog odbora društva, pa i pri povećanju temeljnog kapitala društva, ili društvo koje se u odnosu na društvo o čijim je dionicama riječ smatra vladajućim društvom ili to čine treće osobe u svoje ime a za njihov račun je ništetan ako nije u najboljem interesu društva.
\n
Članak 235Prava iz vlastitih dionica
\n
Prava iz vlastitih dionica miruju.
\n
Članak 236Otuđenje i povlačenje vlastitih dionica
\n
(1)Ako društvo protivno odredbama članka 233. stavka 1., 3. i 4. ovoga Zakona stekne vlastite dionice, mora ih otuđiti u roku od godinu dana.
\n
(2)Ako temeljni kapital društva koji otpada na dionice koje društvo na dopušteni način stekne po odredbama članka 233. stavka 1., 3. i 4. ovoga Zakona i još ih drži prelazi deset posto (10%) tog kapitala, društvo mora u roku od tri godine nakon stjecanja dionica otuđiti onaj dio dionica koji prelazi taj postotak.
\n
(3)Ako se vlastite dionice ne otuđe u rokovima propisanim u stavku 1. i 2. ovoga članka, društvo ih mora povući.
\n
Članak 237Stjecanje vlastitih dionica preko trećih
\n
Onaj tko djeluje u vlastito ime ali za račun dioničkoga društva može steći ili imati dionice toga društva samo onda ako bi to po odredbama članka 233. stavka 1. i 3. točke 1. do 6. i 8. i stavka 4. ovoga Zakona bilo dopušteno i tome društvu. Isto vrijedi i kada dionice dioničkoga društva stječe ili drži ovisno društvo ili društvo u kome dioničko društvo ima većinski udio ili kada ih stječe ili drži treća osoba koja djeluje u vlastito ime ali za račun ovisnoga društva ili društva u kojemu dioničko društvo ima većinski udio. U izračunavanju ukupnog iznosa temeljnog kapitala koji otpada na dionice po odredbama članka 233. stavka 4. i članka 236. stavka 2. ovoga Zakona te se dionice smatraju dionicama dioničkoga društva. U ostalome na odgovarajući se način primjenjuju odredbe članka 233. stavka 5. i članka 234. do 236. ovoga Zakona. Treća osoba ili društvo moraju dioničkome društvu na njegov zahtjev prodati dionice. Dioničko društvo mora platiti protuvrijednost dionica.
\n
Članak 238Uzimanje vlastitih dionica u zalog
\n
(1)Sa stjecanjem vlastitih dionica po odredbama članka 233. stavka 1. i 3., i članka 237. ovoga Zakona izjednačuje se uzimanje vlastitih dionica u zalog. Kreditna, odnosno financijska, ako posebnim zakonom nije drukčije određeno, može u okviru tekućih poslova uzimati u zalog vlastite dionice do ukupnog iznosa temeljnog kapitala iz članka 233. stavka 4. ovoga Zakona. Na odgovarajući način primjenjuje se odredba članka 234. ovoga Zakona.
\n
(2)Postupanje protivno stavku 1. ovoga članka ima za posljedicu da uzimanje u zalog vlastitih dionica nije valjano ako za njih nije u cjelini uplaćen iznos za koji su izdane.
\n
Odjeljak 5. ORGANI DRUŠTVA Pododjeljak 1. Uprava
\n
Članak 239(NN 34/22, 18/23, 130/23)
\n
Sastav uprave
\n
(1)Uprava se sastoji od jedne ili više osoba (direktori) čiji se broj određuje statutom. Ako se uprava sastoji od više osoba, jedna se od njih mora imenovati za predsjednika.
\n
(2)Članom uprave može biti svaka fizička osoba koja je potpuno poslovno sposobna. U statutu se mogu odrediti uvjeti za imenovanje članova uprave. Članom uprave ne može biti osoba:
\n
1.koja je kažnjena za kazneno djelo pranja novca, financiranja terorizma, zlouporabe povjerenja u gospodarskom poslovanju, prijevare u gospodarskom poslovanju, prouzročenja stečaja, pogodovanja vjerovnika ili povrede obveze vođenja trgovačkih i poslovnih knjiga iz Kaznenog zakona Republike Hrvatske ili ranije važeća kaznena djela zlouporabe stečaja i zlouporabe u postupku stečaja, i to za vrijeme dok traju pravne posljedice osude, kao i kojoj je uvedena međunarodna mjera ograničavanja raspolaganja imovinom, dok je takva mjera na snazi ili 2. koja je kažnjena za kazneno djelo neke druge države koje po svojim bitnim obilježjima odgovara kaznenim djelima iz točke 1. ovoga stavka 3. protiv koje je izrečena mjera sigurnosti zabrane obavljanja zanimanja koje je u potpunosti ili djelomično obuhvaćeno predmetom poslovanja društva za vrijeme dok traje ta zabrana 4. kojoj je u drugoj državi zabranjeno obavljanje zanimanja koje je u potpunosti ili djelomično obuhvaćeno predmetom poslovanja društva za vrijeme trajanja zabrane.
\n
(3)Članstvo u upravi prestaje po zakonu nastupe li nakon donošenja odluke o imenovanju člana uprave na njegovoj strani zakonom propisane okolnosti iz stavka 2. ovoga članka koje bi da su postojale u vrijeme donošenja te odluke priječile imenovanje. Član uprave kojemu je članstvo u upravi društva prestalo zbog toga što je protiv njega donesena pravomoćna presuda suda ili mu je uvedena međunarodna mjera ograničenja raspolaganja imovinom dužan je bez odgađanja o tome obavijestiti društvo. Drugi članovi uprave i predsjednik nadzornog odbora dužni su bez odgađanja od saznanja da su nastupile te okolnosti podnijeti registarskom sudu prijavu radi upisa prestanka članstva toj osobi u upravi društva. Dozna li registarski sud uz odgovarajuću primjenu odredbe članka 68. stavka 6. ovoga Zakona da je nastupila neka od tih okolnosti, po službenoj će dužnosti upisati u sudskom registru da je osobi prestalo članstvo u upravi te će o tome obavijestiti društvo.
\n
(4)Ministarstvo nadležno za poslove pravosuđa ustrojit će i voditi evidenciju osoba koje ne mogu biti članovi uprave u skladu s točkama 1. i 3. stavka 2. ovoga članka.
\n
(5)Ministar nadležan za poslove pravosuđa pravilnikom će propisati sadržaj, način vođenja i uvjete korištenja evidencije iz stavka 4. ovoga članka te postupak obavještavanja o upisu novih osoba u evidenciju.
\n
Pravilnik o sadržaju, načinu vođenja i uvjetima korištenja evidencije o osobama koje ne mogu biti članovi uprave trgovačkog društva
\n
Članak 240Vođenje poslova društva
\n
(1)Uprava vodi poslove društva na vlastitu odgovornost.
\n
(2)Ako se uprava sastoji od više osoba, članovi uprave ovlašteni su da poslove vode samo zajedno. Statutom se može odrediti i drugačiji način vođenja poslova, ali se ne može odrediti da se u slučaju različitih mišljenja članova uprave smatra da je donesena odluka za koju se odlučila manjina. Ako su glasovi pri odlučivanju jednako podijeljeni, a statutom se za taj slučaj drugačije ne odredi, odlučujući je glas predsjednika uprave.
\n
(3)Uprava može donijeti poslovnik o svome radu, ako njegovo donošenje nije po statutu u nadležnosti nadzornog odbora ili ako ga i bez određivanja takve nadležnosti taj organ ne donese. Pitanja koja se inače uređuju poslovnikom mogu se urediti statutom. Odluka uprave o poslovniku mora se donijeti jednoglasno.
\n
Članak 241Zastupanje
\n
(1)Uprava zastupa društvo. U tome je ovlaštena poduzimati sve pravne radnje zastupanja u poslovima, pred sudom i drugim organima vlasti.
\n
(2)Ako se uprava sastoji od više osoba, a statutom se drugačije ne odredi, članovi uprave ovlašteni su zastupati društvo samo skupno. Za očitovanje volje prema društvu dovoljno je da je ona očitovana prema jednome članu uprave.
\n
(3)Statutom se može odrediti da su za zastupanje ovlašteni pojedini članovi uprave sami ili zajedno s prokuristom. Ako je na to ovlašten statutom, takvu odluku može donijeti i nadzorni odbor.
\n
(4)Članovi uprave potpisuju se u ime društva pri čemu moraju navesti tvrtku društva i svojstvo članova uprave.
\n
(5)Ako društvo ima samo jednog dioničara, ili kad uz njega dionice društva drži i društvo, pravni poslovi između njega i društva u kojima on zastupa društvo mogu se sklapati pod pretpostavkom iz članka 41. stavka 3. ovoga Zakona, pa i kada nije jedini član uprave, ali ih se mora sklopiti u pisanom obliku ili se o tome mora sastaviti isprava s tekstom onoga što je dogovoreno.
\n
Članak 242Ograničenje ovlasti za zastupanje i za vođenje poslova
\n
(1)Ovlast uprave da zastupa društvo ne može se ograničiti.
\n
(2)Članovi uprave moraju se u odnosu na društvo u vođenju poslova držati ograničenja koja su im u okviru propisa postavljena statutom, odlukama nadzornog odbora i glavne skupštine te poslovnikom o radu uprave.
\n
Članak 243Priprema i provođenje odluka glavne skupštine
\n
Uprava je dužna da:
\n
1.na zahtjev glavne skupštine pripremi odluke i opće akte čije je donošenje u nadležnosti glavne skupštine, 2. pripremi ugovore koji se mogu sklopiti samo uz suglasnost glavne skupštine, 3. izvršava odluke koje glavna skupština donese u okviru svoje nadležnosti.
\n
Članak 244(NN 130/23)
\n
Imenovanje i opoziv članova uprave
\n
(1)Članove uprave i predsjednika imenuje nadzorni odbor društva najviše na vrijeme od pet godina s time da ih može ponovno imenovati. Ponovno imenovanje predsjednika i članova uprave nije moguće ranije od godinu dana prije isteka njihova mandata. Nije li u odluci o imenovanju što drugo rečeno, mandat predsjedniku i članu uprave počinje s danom donošenja odluke o imenovanju bez obzira na upis u sudskom registru
\n
(2)Nadzorni odbor može opozvati svoju odluku o imenovanju člana uprave ili njezina predsjednika kada za to postoji važan razlog. Važnim razlogom naročito se smatra gruba povreda dužnosti, nesposobnost za uredno obavljanje poslova društva ili izglasavanje nepovjerenja u glavnoj skupštini društva, osim ako je to učinjeno zbog očito neutemeljenih razloga. Opoziv je valjan dok se njegova nevaljanost ne utvrdi sudskom odlukom. Opozivom člana ili predsjednika uprave ne dira se u odredbe ugovora kojega su oni sklopili s društvom.
\n
(3)Tužbu kojom pobija odluku iz stavka 2. ovoga članka član ili predsjednik uprave može podnijeti pred sudom iz članka 40. stavka 1. ovoga Zakona u roku od 60 dana od dana kad je mogao saznati za odluku.
\n
Članak 244a
\n
Ostavka člana uprave
\n
(1)Predsjednik i član uprave mogu dati ostavku neovisno o zahtjevu za naknadu štete koji društvo zbog toga može imati prema njima iz ugovora kojeg su sklopili s društvom. Za prestanak članstva u upravi nije potrebna odluka nadzornog odbora. Ne proizlazi li iz izjave kojom je ostavka dana što drugo, ona djeluje, ako za nju postoji važan razlog, od dana kada je izjavljena društvu, u protivnom tek po proteku 14 dana od tog dana.
\n
(2)Ostavka iz stavka 1. ovoga članka izjavljuje se u pisanom obliku nadzornom odboru društva. O ostavci se mora odmah obavijestiti ostale članove uprave.
\n
(3)Dana ostavka može se povući samo uz suglasnost nadzornog odbora
\n
Članak 245Imenovanje od strane suda
\n
(1)Ako neki član uprave nije imenovan, u hitnom će ga slučaju na zahtjev zainteresirane osobe imenovati sud.
\n
(2)Tako imenovana osoba ostaje članom uprave sve dok se u skladu sa statutom ne imenuje član uprave na čije mjesto je on imenovan.
\n
(3)Član uprave kojega imenuje sud ima pravo na nadoknadu troškova koje ima u obavljaju toga posla i na nagradu za rad. Ako se tako imenovani član uprave i društvo ne mogu o tome sporazumjeti, o nadoknadi troškova i o plaćanju nagrade odlučuje sud.
\n
Članak 245a (NN 40/19)
\n
Upis promjene u upravi u sudski registar
\n
(1)Nakon svake promjene u svom sastavu kao i promjene ovlasti za zastupanje mora se bez odgađanja podnijeti prijavu registarskom sudu radi upisa te promjene u sudski registar.
\n
(2)Prijavi iz stavka 1. ovoga članka moraju se priložiti odluke nadzornog odbora o opozivu imenovanja i imenovanju članova uprave, odnosno ostavka člana uprave u izvorniku ili u javno ovjerenoj preslici te podaci o datumu imenovanja, ostavke ili opoziva člana uprave.
\n
(3)Novi članovi uprave moraju u prijavi dati izjave iz članka 187. stavka 1. točke 4. ovoga Zakona.
\n
Članak 246Sudjelovanje članova uprave u dobiti društva
\n
(1)Članovima uprave društva može se za njihov rad dati pravo da sudjeluju u dobiti društva.
\n
(2)Ako se članovima uprave daje pravo da sudjeluju u dobiti tekuće godine, njihov se udio obračunava prema toj dobiti umanjenoj nepokriveni gubitak iz prethodnih godina i za iznose koji se po zakonu i statutu iz dobiti tekuće godine unose u rezerve društva. Drugačije određenje sudjelovanja članova uprave u dobiti društva ništetno je.
\n
Članak 247(NN 130/23)
\n
Načela za primanja članova uprave
\n
(1)Pri određivanju ukupnih primitaka pojedinoga člana uprave (plaće, sudjelovanja u dobiti, nadoknadi izdataka, plaćanju premija osiguranja, provizija i svih ostalih davanja) nadzorni odbor mora brinuti o tome da ukupni iznosi primanja budu u primjerenome odnosu posla koji obavlja član uprave i stanja društva.
\n
(2)Ako se nakon što se članovima uprave odrede primanja tako znatno pogoršaju prilike društva da bi dalje isplaćivanje primanja iz stavka 1. ovoga članka za društvo značilo tešku nepravdu, nadzorni odbor, a u slučaju iz članka 245. stavka 3. ovoga Zakona na zahtjev toga odbora sud, ovlašten je da ih primjereno smanji. Smanjenje primanja nema utjecaja na ostale dijelove ugovora člana uprave s društvom. Član uprave ima pravo na raskid ugovora s krajem narednog tromjesečja s time da je otkazni rok za to šest tjedana.
\n
(3)Glavna skupština može na zahtjev dioničara iz članka 278. stavka 1. ovoga Zakona donijeti odluku o smanjenju najvišeg iznosa primitaka iz članka 247.a stavka 1. točke 1. ovoga Zakona.
\n
Članak 247a (NN 40/19, 130/23)
\n
Politika primitaka društava dionice kojih su uvrštene na uređeno tržište radi trgovanja
\n
(1)Nadzorni odbor društva dionice kojeg su uvrštene na uređeno tržište radi trgovanja odlučuje o sustavu primitaka članova uprave. Politika primitaka sadrži najmanje sljedeće podatke, a glede sastavnih dijelova primitaka, ako ih ona uopće ima:
\n
1.utvrđenje najvišeg iznosa primitaka članova uprave, 2. koliko primitak pridonosi poslovnoj strategiji i dugoročnom razvoju društva, 3. sve fiksne i varijabilne dijelove primitka te koji su njihovi postotni (relativni) udjeli u ukupnom primitku, 4. sva financijska i nefinancijska mjerila za isplatu promjenjivog, varijabilnog dijela, uključujući:
\n
a)objašnjenje kako ta mjerila pridonose poslovnoj strategiji i dugoročnom razvoju društva,
\n
b)metode pomoću kojih se utvrđuje jesu li mjerila ispunjena, 5. razdoblja za koja se odgađa isplata dijela primitka, 6. ima li društvo pravo zahtijevati vraćanje varijabilnih dijelova primitaka, 7. ako društvo dio primitka daje u dionicama:
\n
a)rokove,
\n
b)uvjete držanja dionica nakon stjecanja,
\n
c)razjašnjenje kako ovaj dio primitka pridonosi poslovnoj strategiji i dugoročnom razvoju društva, 8. menadžerski ugovor ili drugi odgovarajući ugovor člana uprave i društva sa sljedećim podacima:
\n
a)koliko ugovor traje i pod kojim pretpostavkama prestaje, uključujući ugovorene rokove za raskid, odnosno otkaz ugovora,
\n
b)obveze društva prema članu uprave s naslova otpremnine,
\n
c)uplaćuje li društvo članu uprave dobrovoljno mirovinsko i zdravstveno osiguranje i ima li obvezu dokupiti članu uprave mirovinski staž ako on po prestanku menadžerskog ugovora odlazi u prijevremenu mirovinu, 9. objašnjenje kako su se pri utvrđivanju primitaka uzimali u obzir uvjeti radničkih primitaka i uvjeti rada, uključujući i objašnjenje koji je točno krug radnika bio uključen u donošenje politike primitaka za članove uprave, 10. postupak donošenja, provedbe i nadzora politike primitaka, kao i ulogu odbora nadzornog odbora za nagrađivanja i imenovanja ili drugih odbora te mjere za suzbijanje sukoba interesa, 11. podastre li nadzorni odbor glavnoj skupštini svoju preispitanu politiku primitaka sukladno odredbama članka 276.a stavka 3. ovoga Zakona:
\n
a)objašnjenje svih bitnih izmjena i
\n
b)pregled u kojoj su mjeri u novoj preispitanoj politici primitaka uvaženi rezultati glasovanja i stajališta dioničara o ranijoj politici primitaka i izvješća o primicima.
\n
(2)Nadzorni odbor društva dionice kojeg su uvrštene na uređeno tržište radi trgovanja utvrđuje primitke članova uprave u okviru politike primitaka koju je podnio glavnoj skupštini na odobrenje u skladu s odredbama članka 276.a stavka 1. ovoga Zakona. Nadzorni odbor smije privremeno odstupiti od politike primitaka ako to nužno zahtijeva dugoročna dobrobit društva i ako se u njoj navodi u kojem se dijelu smije odstupiti od utvrđene politike primitaka i po kojem postupku.
\n
Članak 248Zabrana konkurencije
\n
(1)Član uprave ne može bez suglasnosti nadzornog odbora za svoj ni za tuđi račun obavljati poslove koji ulaze u predmet poslovanja društva, ne može biti član uprave ni nadzornog odbora u drugome društvu koje se bavi poslovima iz predmeta poslovanja društva, a ne može ni u prostorijama društva obavljati poslove za svoj niti za tuđi račun. Bez te suglasnosti član uprave ne može biti ni član trgovačkoga društva koji osobno odgovara za obveze toga društva, ako se ono bavi poslovima iz predmeta poslovanja društva.
\n
(2)Ako član uprave postupi protivno zabrani iz prethodnoga stavka ovoga članka, društvo može od njega tražiti da mu nadoknadi time pričinjenu štetu. Umjesto toga društvo može tražiti od člana uprave da dopusti da se poslovi koje je sklopio za svoj račun smatraju poslovima sklopljenima za račun društva a da iz poslova koje je sklopio za tuđi račun prenese društvu ono što je za to primio, odnosno da mu ustupi zahtjev za naplatu onoga što bi trebalo da primi.
\n
(3)Zahtjevi društva iz prethodnoga stavka ovoga članka zastaruju u roku od tri mjeseca od kada su ostali članovi uprave i članovi nadzornoga odbora saznali za radnju povodom koje se može tražiti nadoknada štete. Zahtjevi zastaruju u svakom slučaju, bez obzira na saznanje za radnju, u roku od pet godina od kada je radnja učinjena.
\n
Članak 248a (NN 110/15)
\n
Sukob interesa
\n
(1)Član uprave ne može bez suglasnosti nadzornog odbora sudjelovati u odlučivanju ili sklapanju pravnog posla ako:
\n
1)je zastupnik po zakonu, zakonski zastupnik, prokurist ili punomoćnik druge ugovorne strane,
\n
2)mu je druga ugovorna strana ili zastupnik po zakonu, zakonski zastupnik, prokurist ili punomoćnik druge ugovorne strane srodnik po krvi u pravoj liniji do bilo kojeg stupnja, a u pobočnoj liniji do drugog stupnja ili mu je bračni drug, izvanbračni drug ili srodnik po tazbini do drugog stupnja, bez obzira na to je li brak prestao ili nije, ili je posvojitelj ili posvojenik druge ugovorne strane, njezina zastupnika po zakonu, zakonskog zastupnika, prokurista ili punomoćnika,
\n
3)vezano uz pravni posao o kojem se odlučuje ili se sklapa postoji sukob interesa između člana uprave i društva.
\n
(2)Bez obzira na to sudjeluje li u odlučivanju ili sklapanju pravnog posla, član uprave mora o okolnostima iz stavka 1. ovoga članka odmah obavijestiti ostale članove uprave i nadzorni odbor, te u obavijesti navesti sve relevantne činjenice o prirodi svojeg odnosa s drugom ugovornom stranom te svoju procjenu postojanja sukoba interesa.
\n
(3)Ako član uprave postupi protivno dužnosti iz stavka 1. i 2. ovoga članka, na odgovarajući se način primjenjuju odredbe članka 248. stavka 2. i 3. ovoga Zakona.
\n
Članak 249Davanje kredita članovima uprave i prokuristima
\n
(1)Društvo može dati kredit članovima uprave, prokuristima i članovima njihovih užih obitelji samo na temelju odluke nadzornoga odbora. Odluka se može odnositi samo na određene ugovore o kreditu ili vrste kredita a ugovor o kreditu mora se sklopiti najkasnije tri mjeseca od dana donošenja odluke kojom se kredit odobrava. U odluci moraju se odrediti kamate i otplata kredita. Kreditom se smatraju i druge pravne radnje koje se u gospodarskome smislu mogu s njime izjednačiti. To ne vrijedi za kredite koji ne prelaze visinu mjesečne plaće člana uprave.
\n
(2)Odredbe prethodnoga stavka ovoga članka primjenjuju se i na davanje kredita vladajućega društva takvim osobama u ovisnome društvu i članovima njihovih užih obitelji te na davanje kredita ovisnoga društva takvim osobama u vladajućemu društvu i članovima njihovih užih obitelji. U tim slučajevima odluku o davanju kredita daje nadzorni odbor vladajućega društva.
\n
(3)Dade li se kredit protivno odredbama iz stavka 1. i 2. ovoga članka, mora ga se, bez obzira na odredbe ugovora, odmah vratiti, osim ako nadzorni odbor naknadno ne donese odluku kojom odobrava davanje kredita.
\n
Članak 250Izvješća nadzornom odboru
\n
(1)Uprava mora izvješćivati nadzorni odbor o:
\n
1.poslovnoj politici i o drugim načelnim pitanjima budućeg vođenja poslova te odstupanjima od ranijih predviđanja s navođenjem razloga za to, 2. rentabilnosti poslovanja društva a napose rentabilnosti upotrebe vlastitoga kapitala, 3. tijeku poslova, napose prihoda i stanja društva, 4. poslovima koji bi mogli biti od velikog značaja za rentabilnost poslovanja i za likvidnost društva.
\n
(2)Kod vladajućeg društva u koncernu izvješće obuhvaća i društva koncerna.
\n
(3)Nadzorni odbor može zahtijevati od uprave da ga izvješćuje i o drugim pitanjima koja su od značaja za poslovanje i stanje društva.
\n
(4)Uprava podnosi izvješće o poslovnoj politici najmanje jednom godišnje, ako izmjena stanja ili nova pitanja ne nalažu da se o tome izvijesti bez odgađanja, izvješće o rentabilnosti društva i o upotrebi kapitala na sjednici nadzornog odbora na kojoj se raspravlja o godišnjim financijskim izvješćima, izvješće o tijeku poslova i o stanju društva najmanje tromjesečno a izvješće o poslovima koji bi mogli biti od velikog značaja za rentabilnost poslovanja i za likvidnost društva pravodobno kako bi nadzorni odbor mogao o njima zauzeti stav.
\n
(5)Izvješća se moraju sastaviti savjesno i istinito. Ona moraju biti pravodobna i u pravilu u pisanom obliku.
\n
(6)Nadzorni odbor može u svako doba tražiti od uprave da ga izvijesti o pitanjima koja su povezana s poslovanjem društva i koja značajnije utječu na položaj društva ili se razumno može očekivati da bi na to mogla utjecati. On može zahtijevati podnošenje izvješća o prilikama društva, pravnim i poslovnim odnosima s povezanim društvima. I svaki član nadzornog odbora može zahtijevati da uprava podnese spomenuto izvješće nadzornom odboru. Uprava je dužna odboru podnijeti zahtijevano izvješće.
\n
(7)Svaki član nadzornog odbora ima pravo zahtijevati da mu se izvješće dade na uvid. Ako nadzorni odbor drukčije ne odluči, svaki njegov član ima pravo da mu se na njegov zahtjev dade pisani primjerak izvješća. Zaključi li tako nadzorni odbor, izvješće treba dati na uvid i članovima komisije nadzornog odbora u skladu s tim zaključkom. Predsjednik nadzornog odbora je dužan izvijestiti članove odbora o izvješću uprave najkasnije na prvoj sjednici odbora koja se održi po primitku tog izvješća.
\n
Članak 250a (NN 136/24)
\n
Godišnje izvješće o stanju društva
\n
(1)Uprava društva dužna je jednom godišnje u pisanom obliku podnijeti glavnoj skupštini izvješće o stanju društva. Obvezu izrade i podnošenja tog izvješća nema društvo koje je prema računovodstvenim propisima mali poduzetnik. Statutom se može odrediti da je uprava i u tom slučaju dužna izraditi i podnijeti to izvješće.
\n
(2)U godišnjem izvješću o stanju društva mora se korektno prikazati najmanje razvitak i rezultat poslovanja društva te financijsko stanje u kome se ono nalazi uz opis glavnih rizika i nesigurnosti kojima je izloženo. To mora biti uravnotežen prikaz i potpuna analiza razvoja i rezultata poslovanja te položaja društva u skladu s opsegom i složenošću njegova poslovanja. U mjeri u kojoj je to potrebno za razumijevanje razvoja, rezultata poslovanja i financijskog položaja društva analiza mora uključiti financijske, a ako je to potrebno, i druge pokazatelje koji se odnose na pojedine poslove uključujući i obavijesti o zaštiti okoliša i o radnicima. Kada je to potrebno, u analizi se mora dodatno objasniti iznose navedene u godišnjim financijskim izvješćima.
\n
(3)U izvješću moraju se prikazati i:
\n
a)svi važniji poslovni događaji koji su se pojavili nakon proteka poslovne godine,
\n
b)očekivani razvoj društva u budućnosti,
\n
c)djelovanje društva na području istraživanja i razvoja,
\n
d)obavijesti o stjecanju vlastitih dionica društva,
\n
e)postojanje podružnica društva,
\n
f)podaci o upotrebi financijskih instrumenata te podaci važni za prosudbu stanja imovine društva, njegovih obveza, financijskog položaja, dobiti i gubitka, ciljeva upravljanja financijskim rizicima i politikama uključujući i politiku poduzimanja mjera zaštite od gubitka u pojedinim važnijim vrstama predviđenih poslova koji se posebno računovodstveno iskazuju kao i izloženost društva cjenovnom riziku, kreditnom riziku, riziku likvidnosti i riziku tijeka gotovine.
\n
(4)Sastavni dio izvješća društva dionicama kojeg se trguje na uređenom tržištu vrijednosnih papira je i izjava o primjeni kodeksa korporativnog upravljanja iz članka 272.p ovoga Zakona.
\n
(5)Izvješće iz stavka 1. ovoga članka mora biti dostupno javnosti na internetskoj stranici društva.
\n
Članak 250b (NN 136/24)
\n
Konsolidirano godišnje izvješće društva
\n
(1)Uprava vladajućeg društva sa sjedištem u Republici Hrvatskoj, ovisna društva kojega imaju sjedište u toj zemlji ili izvan nje, mora glavnoj skupštini podnijeti pisano konsolidirano godišnje izvješće društva ako su jedno ili više o njemu ovisnih društava društva kapitala.
\n
(2)U konsolidiranom godišnjem izvješću društva mora se korektno prikazati najmanje razvitak i rezultat poslovanja te financijsko stanje društava uključenih u konsolidaciju uzetih kao cjelina uz opis glavnih rizika i nesigurnosti kojima su izložena. To mora biti uravnotežen prikaz i potpuna analiza razvoja, rezultata poslovanja i financijskog položaja društava uključenih u konsolidaciju uzetih kao cjelina u skladu s opsegom i složenošću njihova poslovanja. U mjeri u kojoj je to potrebno za razumijevanje razvoja, rezultata poslovanja i financijskog položaja društava analiza mora uključiti financijske, a ako je to potrebno, i druge pokazatelje koji se odnose na pojedine poslove uključujući i obavijesti o zaštiti okoliša i o radnicima. Kada je to potrebno, u analizi se mora dodatno objasniti iznose navedene u konsolidiranim godišnjim financijskim izvješćima.
\n
(3)U odnosu na ta društva u izvješću se moraju prikazati i:
\n
a)svi važniji poslovni događaji koji su se pojavili nakon proteka poslovne godine,
\n
b)očekivani razvoj tih društava u budućnosti uzetih kao cjelina,
\n
c)djelovanje tih društava uzetih kao cjelina na području istraživanja i razvoja,
\n
d)broj i nominalni iznos, a ako su izdane dionice bez nominalnog iznosa knjigovodstvena vrijednost svih dionica vladajućeg društva koje drži ono samo, o njemu ovisna društva ili osoba koja djeluje u svoje ime a za račun tih društava,
\n
e)za sva društva obuhvaćena konsolidacijom podatke o upotrebi financijskih instrumenata te podatke važne za prosudbu stanja njihove imovine, njihovih obveza, financijskog položaja, dobiti i gubitka, ciljeva upravljanja financijskim rizicima i politikama uključujući i politiku poduzimanja mjera zaštite od gubitka u pojedinim važnijim vrstama predviđenih poslova koji se posebno računovodstveno iskazuju kao i njihovu izloženost cjenovnom riziku, kreditnom riziku, riziku likvidnosti i riziku tijeka gotovine,
\n
f)opis glavnih obilježja unutarnjeg nadzora povezanih društava i sustava upravljanja rizicima u odnosu na postupak pripremanja i izrade konsolidiranih financijskih izvješća kada se s vrijednosnim papirima nekog društva trguje na uređenom tržištu vrijednosnih papira; ako se konsolidirano godišnje izvješće društva i godišnje izvješće o stanju društva podnose kao jedinstveno, taj se podatak mora uključiti u dio izvješća koji sadržava izjavu o primjeni kodeksa korporativnog upravljanja.
\n
(4)Kada se podnošenje konsolidiranog godišnjeg izvješća društva zahtijeva uz podnošenje godišnjeg izvješća o stanju društva, ta se dva izvješća mogu podnijeti kao jedno izvješće. U izradi takvog izvješća veći se naglasak može staviti na ono što je značajno za društva uključena u konsolidaciju uzeta kao cjelina.
\n
(5)U pogledu izjave o primjeni kodeksa korporativnog upravljanja na odgovarajući način primjenjuju se odredbe članka 272.p ovoga Zakona.
\n
(6)Izvješće iz stavka 1. ovoga članka mora biti dostupno javnosti na internetskoj stranici društva.
\n
Članak 251(NN 34/22)
\n
Dužnosti uprave u slučaju gubitka, prezaduženja ili nesposobnosti za plaćanje
\n
(1)Ako se kod izrade godišnjih ili drugih financijskih izvješća ili inače ustanovi da u društvu postoji gubitak u visini polovine iznosa temeljnoga kapitala društva, uprava mora odmah sazvati glavnu skupštinu društva i o tome je izvijestiti.
\n
(2)Ako je društvo nesposobno za plaćanje ili prezaduženo, uprava mora bez odgađanja a najkasnije tri tjedna po nastanku razloga kojega poseban zakon određuje kao razlog za pokretanje stečajnog postupka zatražiti da se otvori taj postupak.
\n
(3)Nakon što nastane nesposobnost za plaćanje, odnosno nakon što dođe do prezaduženosti uprava ne smije obavljati plaćanja. To ne vrijedi za plaćanja koja se i nakon toga obave s pozornošću urednog i savjesnog gospodarstvenika.
\n
Članak 252(NN 34/22)
\n
Dužna pozornost i odgovornost članova uprave
\n
(1)Članovi uprave moraju voditi poslove društva s pozornošću urednog i savjesnog gospodarstvenika i čuvati poslovnu tajnu društva. Član uprave ne postupa protivno obvezi o načinu vođenja poslova društva ako pri donošenju poduzetničke odluke smije na temelju primjerenih informacija razumno pretpostaviti da djeluje za dobrobit društva.
\n
(2)Članovi uprave koji povrijede svoje obveze odgovaraju za štetu društvu kao solidarni dužnici. U slučaju spora članovi uprave moraju dokazati da su primijenili pozornost urednog i savjesnog gospodarstvenika.
\n
(3)Članovi uprave naročito su odgovorni za štetu ako suprotno ovome Zakonu:
\n
1.vrate dioničarima ono što su uložili u društvo, 2. isplate dioničarima kamate ili dividendu, 3. upišu, steknu, uzmu u zalog ili povuku vlastite dionice društva ili nekoga drugoga društva, 4. izdaju dionice prije nego što se za njih u cjelini uplati nominalni iznos ili veći iznos za koji su izdane, 5. razdijele imovinu društva, 6. obave plaćanja nakon što nastupi nesposobnost društva za plaćanje, odnosno nakon što dođe do prezaduženosti društva, 7. dadu naknadu članovima nadzornog odbora, 8. dadu kredit, 9. kod uvjetnog povećanja kapitala izdaju dionice suprotno svrsi ili prije nego što se one u cjelini uplate.
\n
(4)Obveza naknade štete ne postoji ako se radnja članova uprave temelji na odluci glavne skupštine. Odobrenje radnje od strane nadzornog odbora ne isključuje odgovornost. Društvo se može odreći zahtjeva za naknadu štete ili o njemu sklopiti nagodbu tek po proteku tri godine od nastanka zahtjeva ali samo onda ako se s time suglasi glavna skupština i ako tome ne prigovori manjina koja raspolaže dionicama koje predstavljaju s najmanje desetinu temeljnog kapitala društva i prigovor se ne unese u zapisnik sa skupštine. To vremensko ograničenje ne vrijedi ako je onaj tko je odgovoran za naknadu štete nesposoban za plaćanje i ako, da bi otklonio otvaranje stečaja, sklopi nagodbu sa svojim vjerovnicima ili se pak obveza naknade štete uredi stečajnim planom.
\n
(5)Zahtjev za naknadu štete mogu postaviti i vjerovnici društva ako ne mogu svoje tražbine podmiriti od društva. To vrijedi u slučajevima osim onih iz stavka 3. ovoga članka samo onda ako član uprave grubo povrijedi dužnost da primijeni pozornost urednog i savjesnog gospodarstvenika. U odnosu na vjerovnike društva obveza da se nadoknadi šteta ne može se otkloniti tako da se društvo odrekne zahtjeva ili da o zahtjevu sklopi nagodbu niti time što se radnja temeljila na odluci glavne skupštine. Ako je nad društvom otvoren stečajni postupak, za vrijeme trajanja tog postupka pravo vjerovnika društva protiv članova uprave ostvaruje stečajni upravitelj, odnosno stečajni vjerovnici prema pravilima stečajnog prava.
\n
(6)Zahtjevi iz prethodnih stavaka ovoga članka zastaruju za pet godina.
\n
SUDSKA PRAKSA: Presuda
\n
Članak 253Zamjenici članova uprave
\n
Propisi za članove uprave vrijede i za njihove zamjenike.
\n
Pododjeljak 2. Nadzorni odbor
\n
Članak 254(NN 114/22)
\n
Broj članova nadzornog odbora
\n
(1)Nadzorni odbor ima najmanje tri člana. Statutom se može odrediti i veći broj članova nadzornog odbora s time da njihov broj mora biti neparan.
\n
(2)Najveći broj članova nadzornog odbora iznosi kod društva s temeljnim kapitalom:
\n
–do 1.500.000,00 eura, 9 članova,
\n
–preko 1.500.000,00 eura do 10.000.000,00 eura, 15 članova,
\n
–preko 10.000.000,00 eura, 21 član.
\n
Članak 255(NN 40/19, 18/23, 130/23, 136/24)
\n
Tko može biti član nadzornog odbora
\n
(1)Članom nadzornog odbora može biti fizička osoba koja je potpuno poslovno sposobna. Statutom se mogu odrediti uvjeti koje mora ispuniti osoba da bi bila imenovana u nadzorni odbor.
\n
(2)Članom nadzornog odbora ne može biti:
\n
1.član uprave društva, 2. član nadzornog, odnosno upravnog odbora u deset društava, 3. član uprave odnosno izvršni direktor društva koje je ovisno u odnosu na dioničko društvo, 4. član uprave odnosno izvršni direktor drugog društva kapitala u čijem se nadzornom, odnosno upravnom odboru nalazi član uprave društva, 5. osoba koja ne ispunjava uvjete iz članka 239. stavka 2. ovoga Zakona.
\n
(3)Članstvo u nadzornom odboru prestaje po zakonu nastupe li nakon donošenja odluke o izboru odnosno imenovanju člana nadzornog odbora na njegovoj strani zakonom propisane okolnosti koje bi da su postojale u vrijeme donošenja te odluke priječile izbor odnosno imenovanje. Član nadzornog odbora kojemu je članstvo u tom odboru prestalo zbog toga što je protiv njega donesena pravomoćna presuda suda ili mu je uvedena međunarodna mjera ograničenja raspolaganja imovinom dužan je bez odgađanja o tome obavijestiti društvo. Članovi uprave i predsjednik nadzornog odbora, a ako je riječ o njemu samo članovi uprave, dužni su bez odgađanja od saznanja da su nastupile te okolnosti podnijeti registarskom sudu prijavu radi upisa prestanka članstva toj osobi u nadzornom odboru društva. Dozna li registarski sud uz odgovarajuću primjenu odredbe članka 68. stavka 6. ovoga Zakona da je nastupila neka od tih okolnosti, po službenoj će dužnosti upisati u sudskom registru da je osobi prestalo članstvo u nadzornom odboru te će o tome obavijestiti društvo.
\n
(4)Statutom se mogu propisati posebni uvjeti za članove nadzornog odbora koje bira glavna skupština osim za članove koje bira na temelju prijedloga sukladno posebnom zakonu.
\n
(5)U društvima dionicama kojih se trguje na uređenom tržištu najmanje jedan član nadzornog odbora mora biti stručan u području računovodstva ili revizije financijskih izvješća.
\n
(6)U društvima dionicama kojih se trguje na uređenom tržištu najmanje jedan član nadzornog odbora mora biti neovisan o društvu, s društvom povezanim društvom, njihovim dioničarima i članovima uprave. Član nadzornog odbora nije neovisan:
\n
–ako je u posljednje tri godine bio dioničar društva na čije dionice otpada ili je otpadao barem dvadeseti dio temeljnog kapitala društva, ili dioničar koji djelujući samostalno ili zajednički s drugim dioničarima može ili je mogao imati neposredno ili posredno prevladavajući utjecaj u društvu,
\n
–ako je u posljednje tri godine bio dioničar ili član nekog s društvom povezanog društva, pri čemu na njegove dionice odnosno poslovne udjele otpada ili je otpadao barem dvadeseti dio temeljnog kapitala povezanog društva, ili djelujući samostalno ili zajednički s drugim dioničarima ili članovima može ili je mogao imati neposredno ili posredno prevladavajući utjecaj u povezanom društvu,
\n
–ako je u posljednje tri godine bio član uprave društva ili član uprave s njime povezanog društva,
\n
–ako je u posljednje tri godine bio imenovan za predstavnika radnika u nadzornom odboru društva ili s njime povezanog društva,
\n
–ako je u posljednje tri godine, osim naknade s osnove članstva u nadzornom odboru, ostvario neki drugi prihod iz poslovnog odnosa s društvom ili s njime povezanim društvom,
\n
–ako je u posljednje tri godine bio član uprave društva koje je iz poslovnog odnosa s društvom ili s njime povezanim društvom u posljednje tri godine ostvarilo više od deset posto ukupnih prihoda toga razdoblja, ili je u tome društvu u posljednje tri godine bio dioničar ili član na dionice odnosno poslovne udjele kojeg je otpadao najmanje dvadeseti dio temeljnoga kapitala, ili je djelujući samostalno ili zajednički s drugim dioničarima ili članovima mogao imati neposredno ili posredno prevladavajući utjecaj u tome društvu,
\n
–ako je bračni drug, krvni ili tazbinski srodnik u pravoj liniji bez ograničenja, krvni ili tazbinski srodnik u pobočnoj liniji do četvrtog stupnja, posvojitelj, posvojenik, ili izvanbračni drug ili registrirani životni partner neke od osoba iz podstavaka 1. do 6. ovoga stavka, ili je u takvom odnosu prema drugom članu nadzornog odbora društva ili povezanog društva ako se taj član ne može smatrati neovisnim članom toga odbora,
\n
–ako je u posljednje tri godine bio partner ili radnik u revizorskom društvu koje provodi ili je u posljednjih pet godina provodilo reviziju u društvu ili s njime povezanom društvu ili je pružalo revizorske ili druge usluge društvu ili s njime povezanom društvu,
\n
–ako je u posljednje tri godine bio radnik društva ili s njime povezanog društva,
\n
–ako je bio član nadzornog odbora društva ili član nadzornog odnosno upravnog odbora s njime povezanog društva više od 12 godina,
\n
–ako na temelju drugog odnosa i okolnosti koje postoje u vezi s društvom ili s povezanim društvom postoji opravdana sumnja da član nije neovisan.
\n
Članak 256(NN 136/24)
\n
Izbor i imenovanje članova nadzornog odbora
\n
(1)Članove nadzornog odbora bira glavna skupština društva.
\n
(2)Statutom se može predvidjeti da određeni dioničari imenuju određeni broj članova nadzornog odbora. Kada je tako propisano posebnim zakonom, u statutu se određuje broj članova nadzornog odbora koje imenuju zaposleni.
\n
(3)Pravo imenovanja članova nadzornog odbora mogu imati samo određeni dioničari ili svakodobni imatelji određenih dionica. Imateljima određenih dionica može se statutom dati pravo da imenuju članove nadzornog odbora ako je za prijenos tih dionica potrebna suglasnost društva. Takve dionice ne čine poseban rod dionica. Dioničari mogu u nadzorni odbor imenovati najviše jednu trećinu članova odbora.
\n
(4)Ako postoji obveza uravnotežene zastupljenosti žena i muškaraca u nadzornom odboru, uprava će o postojanju te obveze obavijestiti svakog dioničara koji ima pravo imenovanja člana nadzornog odbora te radničko vijeće. Ako radničko vijeće u društvu nije ustanovljeno, uprava će s postojanjem ove obveze na prikladan način upoznati radnike u postupku neposrednog izbora njihova predstavnika u nadzornom odboru.
\n
(5)Ne mogu se izabrati zamjenici članova nadzornog odbora.
\n
Članak 257(NN 136/24)
\n
Imenovanje članova nadzornog odbora od strane suda Ako u nadzornom odboru nedostaje broj članova potreban za to da bi se u njemu mogle donositi odluke, članove koji za to nedostaju imenovat će sud na zahtjev uprave, nekoga člana nadzornoga odbora ili dioničara. Uprava je dužna uputiti zahtjev sudu bez odgađanja, osim ako se ne očekuje da će se broj članova nadzornog odbora na vrijeme popuniti do naredne sjednice toga odbora. Imenuje li sud člana nadzornog odbora u društvu u kojem postoji obveza uravnotežene zastupljenosti žena i muškaraca u nadzornom odboru, sud će prilikom imenovanja voditi računa o takvoj zastupljenosti, osim ako se ne očekuje da će se broj članova nadzornog odbora na vrijeme popuniti do naredne sjednice toga odbora.
\n
Članak 258Mandat članova nadzornog odbora
\n
Članovi nadzornog odbora biraju se, odnosno imenuju najviše na četiri godine i mogu biti ponovno birani, odnosno imenovani. Nije li u odluci o izboru odnosno u izjavi o imenovanju što drugo rečeno, mandat članu nadzornog odbora počinje s danom donošenja te odluke odnosno davanja izjave bez obzira na upis u sudskom registru.
\n
Članak 259Opoziv članova nadzornog odbora
\n
(1)Glavna skupština može opozvati člana nadzornog odbora i prije isteka mandata za koji je izabran. Za odluku o tome potrebna je većina od najmanje tri četvrtine od danih glasova. Statutom se može odrediti da je za to potrebna veća većina a može se zahtijevati i ispunjenje dodatnih pretpostavki.
\n
(2)Imenovanoga člana nadzornog odbora može u svako doba opozvati onaj tko ga je imenovao i zamijeniti ga drugom osobom. Ako više nisu ispunjene pretpostavke za imenovanje člana nadzornog odbora koje su određene statutom, glavna skupština može imenovanoga člana opozvati običnom većinom glasova.
\n
Članak 260(NN 114/22)
\n
Opoziv članova nadzornog odbora od strane suda Sud će na zahtjev nadzornog odbora ili dioničara koji imaju dionice na koje otpada najmanje jedna desetina temeljnog kapitala društva ili najmanje 1.000.000,00 eura tog kapitala opozvati člana toga odbora ako za to postoji važan razlog. O postavljanju zahtjeva nadzorni odbor odlučuje običnom većinom glasova. Ako se radi o članu koji je imenovan u nadzorni odbor, zahtjev sudu mogu postaviti i dioničari koji imaju dionice na koje otpada najmanje jedna desetina temeljnoga kapitala društva ili najmanje 1.000.000,00 eura.
\n
Članak 260a
\n
Ostavka člana nadzornog odbora
\n
(1)Predsjednik i član nadzornog odbora mogu dati ostavku. Za prestanak članstva u nadzornom odboru nije potrebna odluka glavne skupštine.
\n
(2)Ostavka se u pisanom obliku izjavljuje društvu i, ako iz nje ne proizlazi što drugo, djeluje od dana kada je dana. Uprava društva je dužna o tome odmah izvijestiti sve članove nadzornog odbora.
\n
(3)Dana ostavka izabranog člana nadzornog odbora može se povući samo uz suglasnost glavne skupštine, a dana ostavka imenovanog člana nadzornog odbora, samo uz suglasnost onoga koji ga je imenovao.
\n
Članak 261Nespojivost članstva u upravi i u nadzornom odboru društva
\n
(1)Član nadzornog odbora ne može biti istovremeno i član uprave, trajni zamjenik člana uprave, prokurist ni punomoćnik društva.
\n
(2)Nadzorni odbor može najviše za vrijeme koje unaprijed odredi, ali ne više od godinu dana, neke svoje članove imenovati za zamjenike članova uprave koji nedostaju ili koji nisu u mogućnosti obavljati svoju funkciju. Nadzorni odbor tako može ponovno imenovati svoje iste članove s time da njihov mandat ne traje ukupno više od godinu dana. Za vrijeme dok obavlja posao u upravi društva član nadzornog odbora ne može obavljati funkciju člana nadzornog odbora. Za tako imenovane zamjenike člana uprave ne vrijedi zabrana iz članka 248. ovoga Zakona.
\n
SUDSKA PRAKSA: Presuda
\n
Članak 262Upis u sudski registar i objava promjena u nadzornom odboru
\n
(1)Uprava i predsjednik nadzornog odbora moraju svaku promjenu u sastavu nadzornog odbora bez odgađanja objaviti onako kako se objavljuju priopćenja društva i u propisanom roku podnijeti registarskom sudu prijavu za upis promjene u sudski registar.
\n
(2)Prijavi iz stavka 1. ovoga članka moraju se priložiti odluka o opozivu člana nadzornog odbora, odnosno njegova ostavka i odluka o izboru, odnosno o imenovanju novog člana u izvorniku ili u javno ovjerenoj preslici te izjava novog člana kojom prihvaća izbor, odnosno imenovanje u izvorniku ili u javno ovjerenoj preslici, te podaci o datumu imenovanja odnosno izbora, ostavke ili opoziva.
\n
Članak 263Nadležnost nadzornog odbora
\n
(1)Nadzorni odbor nadzire vođenje poslova društva.
\n
(2)Nadzorni odbor može pregledavati i ispitivati poslovne knjige i dokumentaciju društva, blagajnu, vrijednosne papire i druge stvari. U tu svrhu odbor može koristiti pojedine svoje članove ili stručnjake. Nadzorni odbor daje nalog revizoru za ispitivanje godišnjih financijskih izvješća društva i koncerna.
\n
(3)Nadzorni odbor podnosi glavnoj skupštini pisano izvješće o obavljenom nadzoru iz stavka 1. ovoga članka. U izvješću dužan je posebno navesti djeluje li društvo u skladu sa zakonom i aktima društva te odlukama glavne skupštine, jesu li godišnja financijska izvješća napravljena u skladu sa stanjem u poslovnim knjigama društva i pokazuju li ispravno imovinsko i poslovno stanje društva te stav koji ima o prijedlogu uprave glede upotrebe dobiti i pokrića gubitka u društvu. Članovi koji se ne slažu s nekim dijelom izvješća ili s izvješćem u cjelini dužni su u pisanom obliku dostaviti glavnoj skupštini svoje primjedbe.
\n
(4)Nadzorni odbor može sazvati glavnu skupštinu društva. On to mora učiniti kada je to potrebno radi dobrobiti društva. Odluku o tome nadzorni odbor donosi običnom većinom glasova.
\n
(5)Vođenje poslova društva ne može se prenijeti na nadzorni odbor. Statutom ili odlukom nadzornog odbora može se odrediti da se određene vrste poslova mogu obavljati samo uz prethodnu suglasnost toga odbora. Odbije li nadzorni odbor dati suglasnost, uprava može zatražiti od glavne skupštine da ona dade potrebnu suglasnost. Glavna skupština donosi odluku o davanju suglasnosti s većinom od najmanje tri četvrtine od danih glasova. Statutom se ne može odrediti da je za to potrebna veća većina niti se može zahtijevati ispunjenje dodatnih pretpostavki.
\n
Članak 263a (NN 40/19, 130/23)
\n
Poslovi s povezanim osobama
\n
(1)Poslovi s povezanim osobama su pravni poslovi i radnje:
\n
1.kojima se predmet ili neka druga imovinska vrijednost naplatno ili besplatno otuđuje, opterećuje ili daje na korištenje i 2. koji se poduzimaju s povezanim osobama u smislu druge rečenice ovoga stavka.
\n
Povezane osobe su povezane stranke odnosno osobe u smislu Međunarodnih standarda financijskog izvješćivanja koji su preuzeti Uredbom Komisije (EZ) br. 1126/2008 od 3. studenog 2008. o usvajanju određenih međunarodnih računovodstvenih standarda u skladu s Uredbom (EZ) br. 1606/2002 Europskog parlamenta i Vijeća (SL. L. 320, 29. 11. 2008., str. 1) i njezinim svakodobnim izmjenama. Propuštanje nije posao u smislu prve rečenice ovoga stavka.
\n
(2)Poslovi s povezanim osobama u smislu članka 264. i članaka 263.a do 263.c ovoga Zakona nisu redoviti poslovi društva koje ono poduzima s povezanim osobama pod uobičajenim tržišnim uvjetima, osim ako je statutom društva drugačije određeno. Društvo dionice kojeg su uvrštene na uređeno tržište radi trgovanja provodit će unutarnji postupak kako bi se redovito provjerilo je li poslovalo s povezanim osobama u skladu s prvom rečenicom ovoga stavka. Povezane osobe ne smiju sudjelovati u tim provjerama.
\n
(3)Poslovi s povezanim osobama u smislu članka 264. i članaka 263.a do 263.c ovoga Zakona nisu:
\n
1.poslovi s ovisnim društvima u smislu Međunarodnih standarda financijskog izvješćivanja koji su preuzeti Uredbom Komisije (EZ) br. 1126/2008 od 3. studenoga 2008. ako je društvo izravno ili neizravno njihov jedini član ili ako u tim ovisnim društvima ni jedna s društvom nepovezana osoba nije član, bilo izravno bilo neizravno, ili ako ovisna društva imaju sjedište u državi članici Europske unije, a njihove su dionice uvrštene radi trgovanja na uređeno tržište koje se nalazi ili posluje u državi članici u smislu članka 4. stavka 1. točke 21. Direktive 2014/65/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 15. svibnja 2014. o tržištu financijskih instrumenata i izmjeni Direktive 2002/92/EZ i Direktive 2011/61/EU (SL L 173 od 12. 6. 2014., str. 349, L 74 od 18. 3. 2015., str. 38; L 188 od 13. 7. 2016., str. 28; L 273 od 8. 10. 2016., str. 35; L 64 od 10. 3. 2017., str. 116), koja je zadnji put izmijenjena Direktivom (EU) 2016/1034 (SL L 175 od 30. 6. 2016., str. 8), 2. poslovi s kojima se treba suglasiti ili ih odobriti glavna skupština društva, 3. svi poslovi i radnje koji se poduzimaju na temelju suglasnosti ili odobrenja glavne skupštine društva, a posebno:
\n
a)radnje povezane s povećanjem ili smanjenjem temeljnog kapitala (članci 304. do 354. ovoga Zakona), poduzetničkim ugovorima (članci 479. do 492. ovoga Zakona) te poslovi koji se poduzimaju na temelju tih ugovora,
\n
b)prijenos cijele imovine društva odnosno strukturne promjene iz članka 552. ovoga Zakona,
\n
c)stjecanje vlastitih dionica u skladu s člankom 233. stavkom 1. ovoga Zakona,
\n
d)ugovori na koje se primjenjuju pravila o nastavku osnivanja iz članka 194.a ovoga Zakona,
\n
e)prijenos dionica manjinskih dioničara u skladu s člancima 300.f do 300.k ovoga Zakona,
\n
f)poslovi u okviru pripajanja, spajanja, podjele i preoblikovanja u skladu s ovim Zakonom, 4. poslovi koji se odnose na primitke članova uprave ili članova nadzornog odbora u skladu s člankom 247.a stavkom 2. i člankom 269. stavkom 3. ovoga Zakona, 5. poslovi koje sklopi kreditna institucija na temelju mjera kojima je cilj zaštita njezine stabilnosti i koje je donijelo ili odobrilo nadležno tijelo zaduženo za bonitetni nadzor u smislu prava Europske unije, 6. poslovi koji se nude svim dioničarima pod jednakim uvjetima.
\n
Članak 263b (NN 40/19, 130/23)
\n
Prethodna suglasnost nadzornog odbora za poslove s povezanim osobama
\n
(1)Nadzorni odbor društva dionice kojeg su uvrštene na uređeno tržište radi trgovanja ili komisija imenovana u skladu s člankom 264. stavkom 3. ovoga Zakona treba se prethodno suglasiti s poslovima koje društvo poduzima s povezanim osobama ako vrijednost tog posla samostalno ili zajedno s drugim poslovima koje je društvo poduzelo s povezanom osobom unutar tekuće poslovne godine prije nego što se taj posao poduzima premašuje 1,5% zbroja dugotrajne i kratkoročne imovine utvrđene zadnjim godišnjim financijskim izvješćima. Dugotrajna i kratkoročna imovina određuju se u skladu s propisima o računovodstvu koji su na snazi u vrijeme primjene.
\n
(2)Članu nadzornog odbora isključeno je pravo glasa kad se glasuje o odluci u skladu sa stavkom 1. ovoga članka ako je on ujedno i povezana osoba s kojom društvo poduzima posao ili ako u pogledu njega postoji sumnja da je u sukobu interesa na temelju njegovih odnosa s povezanim osobama.
\n
(3)Ako je društvo kao vladajuće društvo dužno utvrditi konsolidirano godišnje financijsko izvješće u skladu s člankom 250.b ovoga Zakona, umjesto zbroja dugotrajne i kratkoročne imovine utvrđene zadnjim godišnjim financijskim izvješćima društva treba uzeti zbroj dugotrajne i kratkoročne imovine koncerna utvrđen zadnjim konsolidiranim godišnjim financijskim izvješćima vladajućeg društva koncerna.
\n
(4)Uskrati li nadzorni odbor prethodnu suglasnost poslu s povezanim osobama, uprava može zahtijevati da odluka glavne skupštine nadomjesti prethodnu suglasnost nadzornog odbora. Dioničaru je isključeno pravo glasa kad se glasuje o toj odluci bilo da ga ostvaruje za sebe ili za drugoga, ako je on ujedno i povezana osoba s kojom društvo poduzima posao.
\n
Članak 263c (NN 40/19, 130/23)
\n
Objava transakcija s povezanim osobama
\n
(1)Društva dionice kojih su uvrštene na uređeno tržište radi trgovanja moraju bez odgode objaviti transakcije s povezanim osobama za koje je potrebna suglasnost u skladu s člankom 263.b ovoga Zakona na svojim internetskim stranicama. Ova obveza obuhvaća i transakcije koje treba, zajedno s transakcijom za koju je potrebna suglasnost, uzeti u obzir radi izračuna vrijednosti prema članku 263.b ovoga Zakona.
\n
(2)Obavijest je potrebno dati na način koji će omogućiti javnosti jednostavan pristup podacima. Obavijest mora sadržavati sve bitne informacije koje su potrebne za ocjenu je li transakcija primjerena s aspekta društva i dioničara koji nisu povezane osobe. Sadržaj obavijesti u smislu prethodne rečenice uključuje barem informacije o prirodi odnosa s povezanom osobom, imena povezanih osoba, datum i vrijednost transakcije. Obavijest na internetskim stranicama društva mora biti dostupna javnosti najmanje pet godina.
\n
(3)Ako posao s povezanom osobom predstavlja povlaštenu informaciju prema odredbi članka 17. Uredbe (EU) br. 596/2014 Europskog parlamenta i Vijeća od 16. travnja 2014. o zlouporabi tržišta (Uredba o zlouporabi tržišta) te stavljanju izvan snage Direktive 2003/6/EZ Europskog parlamenta i Vijeća i direktiva Komisije 2003/124/EZ, 2003/125/EZ i 2004/72/EZ, zadnje izmijenjena Uredbom (EU) 2016/1033, podaci koji se traže prema stavku 2. ovoga članka navode se u obavijesti u skladu s odredbom članka 17. Uredbe (EU) br. 596/2014. U tom slučaju ne postoji dužnost prema stavku 1. ovoga članka. Odredbe članka 17. stavaka 4. i 5. Uredbe (EU) br. 596/2014 primjenjuju se na odgovarajući način.
\n
(4)Ako je izdavatelj matično društvo u smislu Međunarodnih standarda financijskog izvještavanja usvojenih u skladu s Uredbom (EZ) br. 1606/2002, odredbe stavaka 1. do 3. ovoga članka primjenjuju se na odgovarajući način i na transakcije društva kćeri s povezanim osobama matičnog društva, ako bi za te poslove, kada bi ih poduzelo matično društvo, trebalo pribaviti suglasnost u skladu s odredbama članka 263.b stavaka 1. do 3. ovoga Zakona.
\n
Članak 263d (NN 40/19, 130/23)
\n
Brisan.
\n
Članak 263e (NN 136/24)
\n
Godišnje izvještavanje o transakcijama s povezanim osobama Uprava, odnosno izvršni direktori društva dužni su jednom godišnje izraditi izvješće o transakcijama s povezanim osobama u smislu odredbi članka 263.a ovoga Zakona. U izvješću se moraju dodatno obuhvatiti i redoviti poslovi društva koje ono poduzima s povezanim osobama pod uobičajenim tržišnim uvjetima. Na izradu izvješća, njegovu reviziju i ispitivanje od strane nadzornog odnosno upravnog odbora na odgovarajući se način primjenjuju odredbe članaka 497. do 502. ovoga Zakona. Ako su uprava, odnosno izvršni direktori društva obvezni izraditi i izvješće iz članka 497. ovoga Zakona, izvješća je dopušteno objediniti.
\n
Članak 264(NN 40/19, 130/23)
\n
Način rada nadzornog odbora
\n
(1)Nadzorni odbor iz reda svojih članova izabire predsjednika i najmanje jednog njegovog zamjenika. Uprava mora podnijeti prijavu registarskom sudu za upis izabranih osoba u sudski registar. Zamjenik predsjednika ima prava i obveze predsjednika samo onda ako je ovaj spriječen u obavljanju svoje funkcije.