(6)Način i uvjete usklađene dostave i razmjene podataka i dokumenata o pomorskom prometu jedinstvenim sučeljem, između broda i nadležnih tijela državne uprave, između tijela državne uprave međusobno, te međunarodne razmjene podataka i dokumenata, uređuje Vlada Republike Hrvatske uredbom.
\n
69.Pravilnik o ispravama, dokumentima i podacima o pomorskom prometu, te o njihovoj dostavi, prikupljanju i razmjeni, kao i o načinu i uvjetima izdavanja odobrenja za slobodan promet s obalom 99. Uredba o jedinstvenom sučelju za formalnosti u pomorskom prometu
\n
Članak 61
\n
(1)Strani nuklearni brod koji namjerava uploviti u hrvatsku luku otvorenu za međunarodni pomorski promet dužan je zatražiti odobrenje za uplovljavanje u luku i pravodobno dostaviti ovjereni prijepis dokumentacije o sigurnosti nuklearnog postrojenja Ministarstvu.
\n
(2)Ministarstvo će pribavljenu dokumentaciju o sigurnosti nuklearnog postrojenja dostaviti tijelu državne upravne nadležnom za nuklearnu sigurnost radi stručne ocjene stanja nuklearne sigurnosti broda.
\n
(3)Ministarstvo će o namjeri uplovljavanja stranoga nuklearnog broda iz stavka 1. ovoga članka izvijestiti tijelo državne uprave nadležno za zaštitu od ionizirajućeg zračenja koje će uz suglasnost tijela državne uprave nadležnog za nuklearnu sigurnost, odrediti program ispitivanja i mjerenja sadržaja radioaktivnih tvari u okolini nuklearnog broda te iznos posebne pristojbe koju mora uplatiti poduzetnik broda za pokriće troškova programa ispitivanja i mjerenja sadržaja radioaktivnih tvari u okolini nuklearnog broda.
\n
(4)Ministarstvo će izdati brodu iz stavka 1. ovoga članka odobrenje za uplovljavanje u hrvatsku luku ako na temelju stručne ocjene tijela državne uprave nadležnog za nuklearnu sigurnost ustanovi da od tog broda ne prijeti povećana opasnost od uzrokovanja nuklearne štete i ako taj brod ima valjanu potvrdu o sklopljenom ugovoru o osiguranju ili potvrdu o financijskom jamstvu, koju je izdao osiguravatelj, odnosno davatelj financijskog jamstva, do visine svote iz članka 831. ovoga Zakonika, te da su osigurana sredstva za posebnu pristojbu iz stavka 3. ovog članka.
\n
(5)Prije uplovljavanja stranoga nuklearnog broda koji je dobio odobrenje iz stavka 4. ovoga članka, nadležna ustrojbena jedinica Ministarstva naredit će da tijelo državne uprave nadležno za nuklearnu sigurnost, na najprikladnijem mjestu, obavi odgovarajući pregled stanja nuklearne sigurnosti broda. Nadležna ustrojbena jedinica Ministarstva može, prema potrebi, obavljati ponovne preglede i za boravka broda u luci.
\n
Članak 62(NN 17/19)
\n
(1)Domaći i strani brod koji prevozi više od 2.000 tona ulja kao teret, koji namjerava uploviti u hrvatsku luku ili pristati uz odobalni objekt u njezinom teritorijalnom moru mora imati svjedodžbu o osiguranju ili drugom financijskom jamstvu radi pokrivanja odgovornosti za štetu zbog onečišćenja uljem predviđene u članku 820. ovoga Zakonika.
\n
(2)Odredba stavka 1. ovoga članka odnosi se i na brod koji prevozi više od 2.000 tona ulja kao teret, koji je u vlasništvu strane države, a koji nije pokriven osiguranjem ili drugim financijskim jamstvom, ako nema svjedodžbu države u kojoj je upisan da je vlasništvo države i da je njegova odgovornost pokrivena u granicama predviđenima u članku 816. ovoga Zakonika.
\n
(3)Domaći i strani plovni objekt, uključujući i brod u gradnji koji plovi, bruto tonaže veće od 1.000, koji namjerava uploviti u hrvatsku luku ili pristati uz odobalni objekt u njezinu teritorijalnom moru mora imati svjedodžbu o osiguranju ili drugom financijskom jamstvu radi pokrivanja odgovornosti za štetu zbog onečišćenja pogonskim uljem predviđenu u članku 823.e ovoga Zakonika.
\n
(4)Odredba stavka 3. ovoga članka odnosi se i na plovni objekt, uključujući i brod u gradnji koji plovi, bruto tonaže veće od 1.000, koji je u vlasništvu strane države, a koji nije pokriven osiguranjem ili drugim financijskim jamstvom, ako nema svjedodžbu države u kojoj je upisan da je vlasništvo države i da je njegova odgovornost pokrivena u granicama predviđenima u članku 823.d stavku 1. ovoga Zakonika.
\n
(5)Domaći putnički brod u međunarodnoj plovidbi i strani putnički brod koji namjerava uploviti u hrvatsku luku mora imati svjedodžbu o osiguranju ili drugom financijskom jamstvu u skladu s Uredbom EU 392/2009 o odgovornosti pomorskog prijevoznika za putnike u slučaju nezgode.
\n
(6)Odredba stavka 5. odnosi se i na brod koji je ovlašten prevoziti više od 12 putnika, a u vlasništvu je strane države, te koji nije pokriven osiguranjem ili drugim financijskim jamstvom, ako nema svjedodžbu države u kojoj je upisan da je vlasništvo države i da je njegova odgovornost pokrivena sukladno Uredbi EU 392/2009 o odgovornosti pomorskog prijevoznika za putnike u slučaju nezgode.
\n
(7)Domaći i strani plovni i plutajući objekt, uključujući i brod u gradnji koji plovi, bruto tonaže 300 ili više koji namjerava uploviti u unutarnje morske vode, odnosno pristati uz odobalni objekt u teritorijalnom moru, mora imati svjedodžbu o osiguranju ili drugom financijskom jamstvu, radi pokrivanja troškova lociranja, označavanja i uklanjanja podrtine u iznosu propisanom člankom 840.p ovoga Zakonika.
\n
(8)Odredba stavka 7. ovoga članka odnosi se i na plovni i plutajući objekt, uključujući i brod u gradnji koji plovi, bruto tonaže 300 ili više, koji je u vlasništvu strane države, a koji nije pokriven osiguranjem ili drugim financijskim jamstvom, ako nema svjedodžbu države u kojoj je upisan da je vlasništvo države i da je njegova odgovornost pokrivena u granicama predviđenima u članku 840.p stavku 1. ovoga Zakonika.
\n
(9)Domaći i strani brod bruto tonaže 300 ili više koji namjerava uploviti u hrvatsku luku, odnosno pristati uz odobalni objekt u njezinom teritorijalnom moru dužan je pružiti dokaz o sklopljenom osiguranju ili drugom financijskom jamstvu iz članka 747.a ovog Zakonika.
\n
Članak 63
\n
(1)Ako u luci ili drugim dijelovima unutarnjih morskih voda i teritorijalnog mora Republike Hrvatske nastane požar ili druga nesreća koja ugrožava sigurnost ljudskih života ili plovnog objekta, nadležna ustrojbena jedinica Ministarstva je dužna narediti najbližem ili drugom brodu da odmah krene na mjesto požara, odnosno nesreće radi spašavanja ugroženih ljudskih života, ako time ne ugrožava svoj život.
\n
(2)Brisan.
\n
43.Plan intervencija kod iznenadnih onečišćenja mora
\n
Glava IV. PLOVIDBA I PELJARENJE
\n
Članak 641. Plovidba
\n
Brisan.
\n
Članak 64a
\n
(1)Zapovjednik broda, članovi posade broda, osoba koja upravlja brodicom ili jahtom i članovi posade brodice ili jahte te zapovjednik hidroaviona na vodi dužni su u plovidbi unutarnjim morskim vodama i teritorijalnim morem Republike Hrvatske postupati u skladu s međunarodnim i nacionalnim propisima o sigurnosti pomorske plovidbe.
\n
(2)Zapovjednik broda, članovi posade broda, osoba koja upravlja brodicom ili jahtom i članovi posade brodice ili jahte te zapovjednik hidroaviona na vodi dužni su u plovidbi unutarnjim morskim vodama i teritorijalnim morem Republike Hrvatske primjenjivati propisane signale i oznake sukladno odredbama ovoga Zakonika i podzakonskih propisa donesenih na temelju ovoga Zakonika.
\n
(3)Odredbe stavka 1. i 2. ovoga članka primjenjuju se na zapovjednika i članove posade pomorskih objekata hrvatske državne pripadnosti neovisno o području plovidbe.
\n
(4)Propise o sigurnosti pomorske plovidbe u unutarnjim morskim vodama i teritorijalnom moru Republike Hrvatske iz stavka 1. i 2. ovoga članka donosi ministar.
\n
165.Pravilnik o sigurnosti pomorske plovidbe u unutarnjim morskim vodama i teritorijalnom moru Republike Hrvatske te načinu i uvjetima obavljanja nadzora i upravljanja pomorskim prometom
\n
Članak 65
\n
(1)Zabranjeno je na plovni put bacati predmete koje mogu omesti ili ugroziti sigurnu plovidbu.
\n
(2)Iznimno, rješenjem nadležne lučke kapetanije uz prethodno mišljenje ministarstva nadležnog za zaštitu okoliša može se dopustiti potapanje na morsko dno plovila koja neće onečistiti okoliš i neće ometati sigurnost plovidbe. Položaj potopljenog plovila određuje i unosi u pomorske navigacijske karte i publikacije Hrvatski hidrografski institut.
\n
Članak 66(NN 17/19)
\n
(1)Plovni objekt, osim brodice i jahte, koji dolazi iz inozemstva ne smije prometovati s drugim brodovima, tijelima, organizacijama i osobama na obali prije nego što od nadležne ustrojbene jedinice Ministarstva dobije odobrenje za slobodan promet s obalom.
\n
(2)Strani brod, strani ratni brod i strana jahta, kao i strana brodica dužni su viti zastavu svoje državne pripadnosti i zastavu Republike Hrvatske dok se nalaze u teritorijalnom moru i unutarnjim morskim vodama Republike Hrvatske, osim dok su u neškodljivom prolazu.
\n
Članak 67(NN 17/19)
\n
Plovni objekt treće države u raspremi može boraviti u unutarnjim morskim vodama Republike Hrvatske uz uvjete koje odredi ministar.
\n
145.Pravilnik o raspremi pomorskih objekata
\n
Članak 682. Peljarenje
\n
(1)Peljarenje je vođenje plovnog objekta od stručnih osoba (peljara) i davanje stručnih savjeta zapovjedniku plovnog objekta, radi sigurne plovidbe u lukama, tjesnacima i drugim područjima unutarnjih morskih voda i teritorijalnog mora Republike Hrvatske.
\n
(2)Peljarenje može biti lučko i obalno.
\n
(3)Lučko peljarenje je peljarenje plovnog objekta u području luke do određene granice, a obalno u dijelu unutarnjih morskih voda i teritorijalnog mora Republike Hrvatske do granice lučkog peljarenja.
\n
Članak 69
\n
(1)Poslove peljarenja u unutarnjim morskim vodama i u teritorijalnom moru Republike Hrvatske ne mogu bez posebnog odobrenja Ministarstva obavljati strane pravne osobe.
\n
(2)Odobrenje će se izdati samo ako peljarenje ne može ili ne želi obaviti domaća pravna osoba.
\n
(3)Protiv rješenja Ministarstva kojim se daje ili uskraćuje odobrenje iz stavka 1. ovoga članka ne može se uložiti žalba, ali se može pokrenuti upravni spor.
\n
166.Pravilnik o pomorskom peljarenju
\n
Članak 70(NN 17/19)
\n
(1)Zapovjednik broda dužan je zatražiti usluge peljarenja kada je ono obvezno.
\n
(2)Obveznom peljarenju ne podliježu:
\n
a)hrvatski ratni brodovi, hrvatski javni brodovi, brodovi koji služe za održavanje plovnih putova i objekata sigurnosti plovidbe na tim putovima, vodonosci, kao i putnički brodovi koji plove na redovnoj liniji u nacionalnoj plovidbi,
\n
b)brodovi čija je bruto tonaža manja od 500,
\n
c)jahte čija je bruto tonaža manja od 1.000.
\n
(3)Iznimno, ministar može osloboditi obveznog lučkog peljarenja pojedini brod ili jahtu, osim brodova koji prevoze opasne ili štetne tvari, čija je bruto tonaža manja od 2000 za određeno razdoblje i na određenom lučkom području, pod uvjetom da je zapovjednik položio poseban ispit.
\n
(4)Iznimno od odredbe stavka 2. točaka b) i c) ovoga članka ministar može propisom iz stavka 9. ovoga članka za pojedine vrste brodova čija je bruto tonaža manja od 500 i jahte čija je bruto tonaža manja od 1.000 odrediti da podliježu obveznom lučkom peljarenju u određenom razdoblju godine i/ili određenom području mora.
\n
(5)Peljarenje može obavljati samo trgovačko društvo koje za obavljanje ovih poslova dobije odobrenje Ministarstva.
\n
(6)Ukoliko se utvrdi da trgovačko društvo koje obavlja djelatnost peljarenja na temelju odobrenja Ministarstva, ne zadovoljava uvjete na temelju kojih mu je izdano odobrenje, ili se utvrdi koja druga nepravilnost u radu trgovačkog društva, Ministarstvo mu može oduzeti odobrenje.
\n
(7)Obvezno peljarenje, njegove granice, vrijeme i mjesto ukrcavanja i iskrcavanja peljara određuje, za lučko peljarenje, lučka kapetanija, a za obalno peljarenje ministar.
\n
(8)Uvjete koje mora zadovoljavati brod i zapovjednik kako bi mogao biti oslobođen obveznog peljarenja, te sadržaj ispita iz stavka 3. ovoga članka propisuje ministar.
\n
(9)Uvjete na temelju kojih se izdaje odobrenje za obavljanje peljarenja, uvjete i način oduzimanja odobrenja, stručnu spremu, ovlaštenja i druge uvjete i obveze koji mora ispunjavati peljar, obrazac, način i uvjete izdavanja iskaznice peljara, uvjete koje mora ispunjavati trgovačko društvo koje obavlja poslove peljarenja, način obilježavanja peljarskih brodova i brodica i pozivnih znakova za peljarenje, kao i uvjeti i način obavljanja peljarenja, granice, vrijeme i mjesto ukrcavanja i iskrcavanja peljara za obalno peljarenje te prava i obveze peljara propisuje ministar.
\n
(10)Pozicije ukrcavanja peljara iz stavka 7. ovog članka ucrtavaju se i opisuju na službenim pomorskim navigacijskim kartama i publikaciji »Peljar I« koje izdaje Hrvatski hidrografski institut i objavljuju u 'Oglasu za pomorce'.
\n
166.Pravilnik o pomorskom peljarenju
\n
Članak 71
\n
Neobvezno peljarenje traje dok ga ne otkaže peljareni plovni objekt ili dok on ne uđe u područje obveznog peljarenja, a peljar nije ovlašten obavljati takvo peljarenje.
\n
Članak 72
\n
(1)Peljarenjem se može koristiti svaki plovni objekt uz jednake uvjete.
\n
(2)U pogledu korištenja usluga peljarenja i plaćanja naknade za te usluge strani su plovni objekti izjednačeni s hrvatskim plovnim objektima, uz uvjet uzajamnosti.
\n
(3)Najvišu dopuštenu visinu naknade za usluge peljarenja posebnim propisom utvrđuje ministar.
\n
166.Pravilnik o pomorskom peljarenju 17. Naredba o najvećoj dopuštenoj visini naknade za usluge peljarenja u unutarnjim morskim vodama i teritorijalnom moru Republike Hrvatske
\n
Članak 73(NN 17/19)
\n
(1)Peljarenje plovnog objekta, bez obzira je li obvezno ili nije, ne oslobađa zapovjednika broda dužnosti upravljanja plovidbom i manevriranjem plovnim objektom te odgovornosti koje iz toga nastaju.
\n
(2)Brodar plovnog objekta koji se koristi uslugama peljara odgovara za radnje i propuste peljara jednako kao i za radnje i propuste člana posade svog broda.
\n
(3)Peljar je dužan bez odgađanja izvijestiti nadležnu lučku kapetaniju o očitim nepravilnostima na brodu uočenim tijekom redovitih dužnosti, a koje mogu ugroziti sigurnost plovidbe ili predstavljati opasnost od onečišćenja morskog okoliša.
\n
Članak 74
\n
(1)Za naknadu štete što je peljar prouzroči brodaru plovnog objekta koji se koristi uslugama peljarenja odgovara trgovačko društvo u kojem je peljar zaposlen u trenutku prouzročenja štete, do visine osnovne naknade predviđene tarifom za obavljenu uslugu peljarenja pomnožene faktorom 300 ako se dokaže da je šteta nastala krivnjom peljara.
\n
(2)Ugovor o ograničenju odgovornosti trgovačkog društva koje obavlja obvezno peljarenje, sklopljen protivno odredbi stavka 1. ovoga članka prije prouzročenja štete brodaru, nema pravni učinak.
\n
(3)Ugovor o ograničenju odgovornosti trgovačkog društva obvezanog na naknadu štete prouzročene obavljanjem peljarenja koje nije obvezno, a koji je sklopljen prije prouzročenja štete na svotu manju od svote iz stavka 1. ovoga članka, nema pravni učinak.
\n
Članak 75
\n
(1)Ako se prema ovom Zakoniku može tražiti naknada štete neposredno od peljara koji je prouzročio štetu, odredba članka 74. stavka 1. ovoga Zakonika primjenjuje se i na peljara, osim ako je peljar štetu prouzročio namjerno.
\n
(2)Odgovornost peljara, zajedno s odgovornošću trgovačkog društva u kojem je peljar zaposlen, odnosno zajedno s odgovornošću druge pravne osobe čiji je peljar radnik, ne može prijeći granice odgovornosti iz članka 74. ovoga Zakonika, osim ako se dokaže da je peljar štetu prouzročio namjerno.
\n
Članak 75č (NN 17/19)
\n
(1)Zbog sigurnosti plovidbe i zaštite okoliša, djelatnik ovlašten za nadzor i upravljanje pomorskim prometom Ministarstva i lučkih kapetanija ili MRCC Rijeka može narediti privremeno zatvaranje određenog dijela plovnog puta, luke ili dijela luke za pomorski promet.
\n
(2)Zabranjeno je korištenje određenog dijela plovnog puta, luke ili dijela luke koji je privremeno zatvoren naredbom iz stavka 1. ovoga članka.
\n
(3)U slučaju neposredne opasnosti za ljudske živote na moru, sigurnost plovidbe ili okoliš djelatnik iz stavka 1. ovoga članka može izdati naredbu plovnom objektu da uplovi u mjesto zakloništa, da bude peljaren ili tegljen te drugoj osobi da izvrši naložene radnje s ciljem smanjenja opasnosti, te su plovni objekti i druge osobe u odnosu na koje je naredba izdana dužni postupati u skladu s naredbom.
\n
(4)Kada u slučaju iznimno lošeg vremena ili stanja mora postoji ozbiljna prijetnja od onečišćenja mora ili je ugrožena sigurnost ljudskih života, djelatnik iz stavka 1. ovoga članka će:
\n
1.kada je to moguće, obavijestiti plovni objekt o stanju mora, vremenskim prilikama, i opasnosti koju one predstavljaju za njegov plovni objekt, teret, posadu i putnike i 2. ne dovodeći u pitanje dužnost pomaganja plovnim objektima u pogibelji, izdati naredbu ili zabranu uplovljavanja ili isplovljavanja iz luke jednom ili više plovnih objekata na pogođenim područjima sve dok se ne utvrdi da više ne postoji rizik za ljudski život i/ili za okoliš.
\n
(5)Mjere iz stavka 3. ovoga članka djelatnik iz stavka 1. ovoga članka može primijeniti i na pomorske objekte uključene u pružanje pomoći, spašavanje ili tegljenje u okviru ugovora o tegljenju ili spašavanju.
\n
(6)U slučajevima iz stavka 4. ovoga članka ovlašteni djelatnik lučke kapetanije ovlašten je ograničiti ili, ako je potrebno, zabraniti prekrcaj goriva na plovne objekte, a plovni objekti su dužni postupati u skladu s ograničenjem, odnosno zabranom.
\n
(7)Zapovjednik, odnosno osoba koja upravlja pomorskim objektom ili druga osoba dužna je postupati prema naredbama iz stavaka 1. i 3. ovoga članka.
\n
(8)O postupanju suprotnom od mjera iz stavaka 4. i 6. ovoga članka zapovjednik, odnosno osoba koja upravlja pomorskim objektom dužna je bez zadrške izvijestiti ovlaštenog djelatnika.
\n
(9)Mjere iz stavaka 4. i 6. ovoga članka temelje se na stanju mora i vremenskoj prognozi Državnog hidrometeorološkog zavoda.
\n
Članak 75ć (NN 17/19)
\n
(1)U obavljanju poslova službe nadzora i upravljanja pomorskim prometom, za to ovlašteni djelatnik može određenom plovnom objektu ili skupini plovnih objekata naredbom:
\n
1.zabraniti prolaz ili zabraniti plovidbu određenim područjem, 2. zabraniti pretjecanje ili utvrditi područje pretjecanja, 3. zabraniti isplovljenje iz luke ili sa sidrišta ili ulazak u određeni dio plovnog puta, 4. zabraniti uplovljenje u luku ili sidrenje ili izlazak iz određenog dijela plovnog puta, 5. ograničiti kretanje ili promjenu brzine, 6. odrediti kretanje u određenom smjeru ili odrediti plan putovanja, 7. odrediti područje kretanja u određenom vremenu i/ili, 8. zabraniti sidrenje i naredbom odrediti područje sidrenja.
\n
(2)Plovni objekt dužan je postupati prema naredbama iz stavka 1. ovoga članka.
\n
Glava IV.a NADZOR I UPRAVLJANJE POMORSKIM PROMETOM
\n
Članak 75a
\n
(1)Nadzor i upravljanje pomorskim prometom provodi se u cilju povećanja sigurnosti pomorske plovidbe, učinkovitosti pomorskog prometa i zaštite morskog okoliša.
\n
(2)Nadzor i upravljanje pomorskim prometom (VTMIS) je:
\n
1.prikupljanja podataka o pomorskim objektima i pomorskom prometu, 2. davanje podataka pomorskim objektima, 3. davanje plovidbenih savjeta i podrške u plovidbi pomorskim objektima, 4. organizacija plovidbe i upravljanje pomorskim prometom, 5. nadzor nad sigurnosti plovidbe sukladno odredbama ovoga Zakonika i propisa donesenih na temelju ovoga Zakonika.
\n
(3)Nadzor i upravljanje pomorskim prometom iz stavka 2. ovoga članka provodi se kroz suradnju nadležnih službi Ministarstva i lučkih kapetanija s pomorskim objektima koji plove ili se nalaze u području nadzora i upravljanja.
\n
(4)Područje nadzora i upravljanja pomorskim prometom obuhvaća unutarnje morske vode, teritorijalno more i zaštićeni ekološko-ribolovni pojas Republike Hrvatske.
\n
(5)Nadzor i upravljanje pomorskim prometom iz stavka 2. ovoga članka obavlja se sukladno međunarodnim ugovorima, odredbama ovoga Zakonika i propisa donesenih na temelju ovoga Zakonika.
\n
(6)Način i uvjete obavljanja nadzora i upravljanja pomorskim prometom propisuje ministar posebnim propisom.
\n
165.Pravilnik o sigurnosti pomorske plovidbe u unutarnjim morskim vodama i teritorijalnom moru Republike Hrvatske te načinu i uvjetima obavljanja nadzora i upravljanja pomorskim prometom
\n
Članak 75b
\n
(1)Poslove nadzora i upravljanja pomorskim prometom iz članka 75.a ovoga Zakonika obavlja služba nadzora i upravljanja pomorskim prometom Ministarstva i lučkih kapetanija u suradnji s lučkim upravama, trgovačkim društvom Plovput i Hrvatskim hidrografskim institutom.
\n
(2)Služba nadzora i upravljanja pomorskim prometom poslove iz članka 75.a ovoga Zakonika obavlja tehničkim sustavom za nadzor i upravljanje pomorskim prometom (VTMIS), odnosno uređajima i opremom za automatsku identifikaciju brodova (AIS) i/ili radarskim uređajima i opremom i/ili pomorskim radiokomunikacijskim uređajima i opremom i/ili elektronskim pomorskim kartama.
\n
(3)Služba nadzora i upravljanja pomorskim prometom iz stavka 1. ovoga članka u obavljanju poslova iz svoje nadležnosti može zatražiti suradnju i potporu Obalne straže Republike Hrvatske, policije, i drugih tijela operativnog nadzora.
\n
(4)Nadležnost, ustrojstvo, poslove, način rada službe nadzora i upravljanja pomorskim prometom, te način rada i suradnje s drugim tijelima i službama iz stavka 1. i 2. ovoga članka propisuju se posebnim propisom.
\n
Članak 75c
\n
Pomorski objekti koji plove ili se nalaze u području nadzora i upravljanja iz članka 75.a stavka 4. ovoga Zakonika dužni su:
\n
1)postupati prema pravilima plovidbe propisane međunarodnim ugovorima, ovim Zakonikom i propisima donesenim na temelju ovoga Zakonika,
\n
2)dostavljati podatke službi nadzora i upravljanja pomorskim prometom;
\n
3)postupati po nalogu službe nadzora i upravljanja pomorskim prometom.
\n
Članak 75č (NN 17/19)
\n
(1)Zbog sigurnosti plovidbe i zaštite okoliša, djelatnik ovlašten za nadzor i upravljanje pomorskim prometom Ministarstva i lučkih kapetanija ili MRCC Rijeka može narediti privremeno zatvaranje određenog dijela plovnog puta, luke ili dijela luke za pomorski promet.
\n
(2)Zabranjeno je korištenje određenog dijela plovnog puta, luke ili dijela luke koji je privremeno zatvoren naredbom iz stavka 1. ovoga članka.
\n
(3)U slučaju neposredne opasnosti za ljudske živote na moru, sigurnost plovidbe ili okoliš djelatnik iz stavka 1. ovoga članka može izdati naredbu plovnom objektu da uplovi u mjesto zakloništa, da bude peljaren ili tegljen te drugoj osobi da izvrši naložene radnje s ciljem smanjenja opasnosti, te su plovni objekti i druge osobe u odnosu na koje je naredba izdana dužni postupati u skladu s naredbom.
\n
(4)Kada u slučaju iznimno lošeg vremena ili stanja mora postoji ozbiljna prijetnja od onečišćenja mora ili je ugrožena sigurnost ljudskih života, djelatnik iz stavka 1. ovoga članka će:
\n
1.kada je to moguće, obavijestiti plovni objekt o stanju mora, vremenskim prilikama, i opasnosti koju one predstavljaju za njegov plovni objekt, teret, posadu i putnike i 2. ne dovodeći u pitanje dužnost pomaganja plovnim objektima u pogibelji, izdati naredbu ili zabranu uplovljavanja ili isplovljavanja iz luke jednom ili više plovnih objekata na pogođenim područjima sve dok se ne utvrdi da više ne postoji rizik za ljudski život i/ili za okoliš.
\n
(5)Mjere iz stavka 3. ovoga članka djelatnik iz stavka 1. ovoga članka može primijeniti i na pomorske objekte uključene u pružanje pomoći, spašavanje ili tegljenje u okviru ugovora o tegljenju ili spašavanju.
\n
(6)U slučajevima iz stavka 4. ovoga članka ovlašteni djelatnik lučke kapetanije ovlašten je ograničiti ili, ako je potrebno, zabraniti prekrcaj goriva na plovne objekte, a plovni objekti su dužni postupati u skladu s ograničenjem, odnosno zabranom.
\n
(7)Zapovjednik, odnosno osoba koja upravlja pomorskim objektom ili druga osoba dužna je postupati prema naredbama iz stavaka 1. i 3. ovoga članka.
\n
(8)O postupanju suprotnom od mjera iz stavaka 4. i 6. ovoga članka zapovjednik, odnosno osoba koja upravlja pomorskim objektom dužna je bez zadrške izvijestiti ovlaštenog djelatnika.
\n
(9)Mjere iz stavaka 4. i 6. ovoga članka temelje se na stanju mora i vremenskoj prognozi Državnog hidrometeorološkog zavoda.
\n
Članak 75ć (NN 17/19)
\n
(1)U obavljanju poslova službe nadzora i upravljanja pomorskim prometom, za to ovlašteni djelatnik može određenom plovnom objektu ili skupini plovnih objekata naredbom:
\n
1.zabraniti prolaz ili zabraniti plovidbu određenim područjem, 2. zabraniti pretjecanje ili utvrditi područje pretjecanja, 3. zabraniti isplovljenje iz luke ili sa sidrišta ili ulazak u određeni dio plovnog puta, 4. zabraniti uplovljenje u luku ili sidrenje ili izlazak iz određenog dijela plovnog puta, 5. ograničiti kretanje ili promjenu brzine, 6. odrediti kretanje u određenom smjeru ili odrediti plan putovanja, 7. odrediti područje kretanja u određenom vremenu i/ili, 8. zabraniti sidrenje i naredbom odrediti područje sidrenja.
\n
(2)Plovni objekt dužan je postupati prema naredbama iz stavka 1. ovoga članka.
\n
Glava V. BROD
\n
Članak 76(NN 17/19)
\n
1.Utvrđivanje sposobnosti broda za plovidbu
\n
(1)Brod je sposoban za plovidbu, odnosno uporabu u određenim kategorijama plovidbe i za određenu namjenu ako udovoljava odredbama ovoga Zakonika, propisa donesenih na temelju ovoga Zakonika i Tehničkim pravilima u vezi sa:
\n
1.sigurnošću ljudskih života, broda i imovine, 2. sustavom upravljanja sigurnošću kompanije i broda, 3. sigurnosnom zaštitom, 4. sprječavanjem onečišćavanja pomorskog okoliša uljem, štetnim tvarima, otpadnim vodama i otpadom, 5. sprječavanjem onečišćavanja zraka, 6. zaštitom pomorskog okoliša od bioinvazivnih vrsta u balastnim vodama, 7. zaštitom morskog okoliša od štetnog djelovanja sustava protiv obrastanja trupa, 8. zaštitom na radu, smještajem posade i drugih osoba zaposlenih na brodu, 9. uvjetima za prijevoz putnika, 10. sigurnošću uređaja za rukovanje teretom.
\n
(2)Odredbe stavka 1. točaka 2., 3., 6. i 9. ovoga članka ne primjenjuju se na plutajuće objekte i nepomične odobalne objekte, dok se odredbe stavka 1. točaka 2. i 3. ovoga članka ne primjenjuju na brodice.
\n
(3)Osim uvjeta iz stavka 1. ovoga članka brod je sposoban za plovidbu i:
\n
1.ako je na njemu ukrcan barem najmanji propisani broj članova posade s odgovarajućim svjedodžbama o osposobljenosti i dopunskoj osposobljenosti ili propisan broj stručnih radnika koji brod mora imati za sigurnu plovidbu, 2. ako je smještaj i broj ukrcanih putnika u skladu s:
\n
–propisima kojima se uređuje prijevoz putnika,
\n
–odredbama i uvjetima navedenim u brodskim ispravama, zapisima i knjigama i odobrenoj tehničkoj dokumentaciji, 3. ako je teret na brodu ukrcan, složen, raspoređen i osiguran u skladu s:
\n
–propisima kojima se uređuju uvjeti prijevoza tereta,
\n
–odredbama i uvjetima navedenim u brodskim ispravama, zapisima i knjigama i odobrenoj tehničkoj dokumentaciji broda, 4. ako su na brodu osigurani propisani uvjeti pružanja medicinske skrbi i ako brod ima i propisno vodi brodsku ljekarnu, 5. ako brod ima ažurirane službene pomorske navigacijske karte i publikacije.
\n
(4)Osim uvjeta iz stavaka 1. i 3. ovoga članka plutajući objekt i nepomični odobalni objekt sposoban je za plovidbu, odnosno uporabu ako je sigurno privezan, usidren, položen na morsko dno, odnosno djelomično ili potpuno ukopan u morsko dno.
\n
(5)Ako se plutajući ili nepomični odobalni objekt postavlja ili upotrebljava u unutarnjim morskim vodama ili teritorijalnom moru Republike Hrvatske, osim plutajućeg objekta koji se postavlja ili upotrebljava u luci, osim uvjeta propisanih stavcima 1. do 4. ovoga članka, mora zadovoljavati uvjete određene lokacijskom dozvolom, odnosno detaljnim planom uređenja.
\n
(6)Brod u nacionalnoj plovidbi, osim broda za prijevoz opasnih i štetnih tvari na kojem nisu ukrcani putnici i teret, za vrijeme boravka na sigurnom vezu u luci ne duljeg od pet dana, ne mora udovoljavati uvjetima za sigurnu plovidbu iz stavka 3. podstavka 1. ovoga članka, ako udovoljava uvjetima kako su utvrđeni propisom iz članka 56. stavka 2. ovoga Zakonika.
\n
(7)Kategoriju plovidbe pomorskih brodova naredbom propisuje ministar.
\n
(8)Uvjete koje moraju ispunjavati brodice i jahte te osobe koje upravljaju brodicama i jahtama, uvjete za plovidbu brodica i jahti, područja plovidbe, stavljanje na tržište, uvjete koje moraju ispunjavati prijavljena tijela te način i postupak imenovanja pravilnikom propisuje ministar.
\n
(9)Minimalne uvjete koje mora zadovoljavati brod, oprema i uređaji, radi pružanja odgovarajuće medicinske skrbi članovima posade, te opremu i obvezni sadržaj brodske ljekarne kao i očevidnike o sadržaju brodske ljekarne i način njihova vođenja propisuje pravilnikom ministar nadležan za poslove zdravstva uz prethodnu suglasnost ministra.
\n
148.Pravilnik o minimalnim uvjetima pružanja medicinske skrbi na brodovima
\n
Članak 77(NN 17/19)
\n
(1)Sposobnost za plovidbu, odnosno uporabu, prema odredbama članka 76. stavka 1. točaka 1., 2., 4., 5., 6., 7., 8., 9. i 10. ovoga Zakonika, utvrđuje priznata organizacija obavljanjem tehničkog nadzora i posvjedočuje izdavanjem odgovarajućih brodskih isprava, zapisa i knjiga u skladu s odredbama Tehničkih pravila.
\n
(2)Sposobnost za plovidbu, prema odredbama članka 76. stavka 1. točke 3. ovoga Zakonika, utvrđuje ovlaštena organizacija za sigurnosnu zaštitu brodova obavljanjem tehničkog nadzora i posvjedočuje izdavanjem odgovarajućih brodskih isprava, zapisa i knjiga u skladu s odredbama Tehničkih pravila i drugih propisa kojima se uređuje sigurnosna zaštita brodova.
\n
(3)Sposobnost za plovidbu, odnosno uporabu, prema odredbama članka 76. stavka 1. ovoga Zakonika, u odnosu na brodove hrvatske državne pripadnosti u nacionalnoj plovidbi utvrđuje Hrvatski registar brodova.
\n
(4)Sposobnost za plovidbu, prema odredbama članka 76. stavka 1. ovoga Zakonika, jahti duljine trupa veće od 24 metra u međunarodnoj plovidbi utvrđuje priznata organizacija, obavljanjem tehničkog nadzora i posvjedočuje izdavanjem odgovarajućih isprava, zapisa i knjiga u skladu s odredbama Tehničkih pravila i drugih propisa donesenih na temelju ovoga Zakonika.
\n
(5)Sposobnost za plovidbu jahti, osim jahti iz stavka 4. ovoga članka, utvrđuje Hrvatski registar brodova, obavljanjem tehničkog nadzora i posvjedočuje izdavanjem odgovarajućih isprava, zapisa i knjiga u skladu s odredbama Tehničkih pravila i drugih propisa donesenih na temelju ovoga Zakonika.
\n
(6)Sposobnost za plovidbu, prema odredbama članka 76. stavka 1. ovoga Zakonika, brodica za gospodarske namjene utvrđuju lučke kapetanije obavljanjem tehničkog nadzora i posvjedočuju izdavanjem odgovarajućih isprava, zapisa i knjiga, uz prethodno izdavanje odgovarajućih potvrda Hrvatskog registra brodova, u skladu s odredbama Tehničkih pravila i drugih propisa donesenih na temelju ovoga Zakonika.
\n
(7)Sposobnost za plovidbu, prema odredbama članka 76. stavka 1. ovoga Zakonika, brodica za osobne potrebe utvrđuju lučke kapetanije obavljanjem tehničkog nadzora i posvjedočuju izdavanjem odgovarajućih isprava, zapisa i knjiga u skladu s odredbama Tehničkih pravila i drugih propisa donesenih na temelju ovoga Zakonika.
\n
(8)Ministarstvo može obavljanje pojedinih vrsta tehničkog nadzora koji obavljaju lučke kapetanije radi utvrđivanja sposobnosti za plovidbu iz stavaka 6. i 7. ovoga članka ustupiti Hrvatskom registru brodova na način i prema uvjetima kako se utvrđuju Tehničkim pravilima.
\n
(9)Tehnička pravila donosi ministar.
\n
(10)Zahtjeve za pomorsku opremu kojom se opremaju brodovi hrvatske državne pripadnosti, uvjete za stavljanje takve opreme na tržište u Republici Hrvatskoj, kao i uvjete koje moraju ispunjavati imenovana tijela za statutarnu certifikaciju pomorske opreme te način i postupak imenovanja propisuje ministar.
\n
(11)Prava i obveze priznatih organizacija u odnosu na Ministarstvo, način i postupak ovlašćivanja te obavljanje tehničkog nadzora propisuje ministar.
\n
(12)Ugovorom o prijenosu ovlaštenja između Ministarstva i priznate organizacije, odnosno ovlaštene organizacije za sigurnosnu zaštitu brodova utvrđuje se opseg, uvjeti, prava i obveze iz ovlaštenja za obavljanje tehničkog nadzora i izdavanje brodskih isprava, zapisa i knjiga u skladu s Uredbom (EZ) br. 391/2009 Europskog parlamenta i Vijeća od 23. travnja 2009. o zajedničkim pravilima i normama za organizacije koje obavljaju pregled i nadzor brodova (preinačena) (Tekst značajan za EGP) (SL L 131, 28. 5. 2009.).
\n
(13)Sposobnost broda za plovidbu prema odredbama članka 76. ovoga Zakonika provjerava se inspekcijskim nadzorom.
\n
(14)Sposobnost za plovidbu, odnosno uporabu iz stavaka 1., 2. i 3. ovoga članka može utvrđivati i Ministarstvo.
\n
83.Pravila za statutarnu certifikaciju pomorskih brodova, Protupožarna zaštita 84. Pravila za statutarnu certifikaciju pomorskih brodova, Sredstva za signalizaciju 85. Pravila za statutarnu certifikaciju pomorskih brodova, Uređaji za rukovanje teretom i naprave za dizanje 86. Pravila za statutarnu certifikaciju pomorskih brodova, Pomorska oprema 88. Pravila za statutarnu certifikaciju pomorskih brodova, Pregrađivanje 89. Pravila za statutarnu certifikaciju pomorskih brodova, Prijevoz tereta 91. Pravila za statutarnu certifikaciju pomorskih brodova, Stabilitet 92. Pravila za statutarnu certifikaciju pomorskih brodova, Zaštita pri radu i smještaj posade 94. Pravila za statutarnu certifikaciju pomorskih brodova, nadvođe 95. Pravila za statutarnu certifikaciju pomorskih brodova, sredstva za spašavanje 96. Pravila za statutarnu certifikaciju pomorskih brodova, pomagala za navigaciju 98. Pravila za statutarnu certifikaciju pomorskih objekata, baždarenje 105. Pravila za statutarnu certifikaciju brodica i jahti 106. Pravila za statutarnu certifikaciju pomorskih brodova, prijevoz tereta 108. Pravilnik o pomorskoj opremi 112. Pravila za statutarnu certifikaciju pomorskih brodova, Protupožarna zaštita 127. Pravila za statutarnu certifikaciju pomorskih brodova, Opći propisi 147. Pravila za statutarnu certifikaciju putničkih brodova u nacionalnoj plovidbi 150. Pravila za statutarnu certifikaciju pomorskih brodova, Sprječavanje onečišćenja 151. Pravila za statutarnu certifikaciju pomorskih brodova, Radiooprema
\n
Članak 78(NN 17/19)
\n
(1)Tehnički nadzor obuhvaća:
\n
1.odobrenje tehničke dokumentacije na temelju koje se brod gradi ili preinačuje, 2. tipsko ili pojedinačno odobrenje strojeva, uređaja i opreme namijenjene za ugradnju u brod, 3. nadzor nad izradbom materijala, strojeva, uređaja i opreme namijenjene za ugradnju u brod u radionicama proizvođača, 4. odobrenje proizvođača i uslužnih tvrtki, 5. nadzor nad gradnjom trupa i ugradnjom strojeva, uređaja i opreme u brodogradilištu, 6. ocjenjivanje sustava upravljanja sigurnošću kompanije i broda, 7. verifikaciju sigurnosne zaštite broda 8. ocjenu sukladnosti brodice za sport i razonodu ili jahte duljine do 24 m za vrijeme gradnje kod graditelja, 9. preglede, ocjene i verifikacije postojećih brodova.
\n
(2)Tehnički nadzor sukladno stavku 1. točkama 1., 5. i 6. ovoga članka, na temelju zahtjeva kojeg je prije početka gradnje ili preinake obvezna podnijeti kompanija ili graditelj za brod u gradnji, odnosno za brod na kojem se obavljaju radovi popravka, izmjene, preinake, obnove opreme većeg značaja, promjene namjene, promjene područja plovidbe te povećanja broja putnika, obavlja priznata organizacija.
\n
(3)Tehnički nadzor pomorske opreme u skladu sa stavkom 1. točkama 2. i 3. ovoga članka namijenjene za ugradnju na brodove hrvatske državne pripadnosti koji:
\n
–podliježu odredbama međunarodnih konvencija, obavlja prijavljeno tijelo za ocjenu sukladnosti pomorske opreme,
\n
–ne podliježu međunarodnim konvencijama, obavlja priznata organizacija.
\n
(4)Tehnički nadzor nad izradbom materijala te odobrenje proizvođača i uslužnih tvrtki, u skladu sa stavkom 1. točkama 3. i 4. ovoga članka, obavlja priznata organizacija.
\n
(5)Verifikaciju sigurnosne zaštite broda u skladu sa stavkom 1. točkom 7. ovoga članka obavlja ovlaštena organizacija za sigurnosnu zaštitu brodova.
\n
(6)Ocjenu sukladnosti brodice za sport i razonodu ili jahte duljine do 24 m za vrijeme gradnje kod graditelja obavlja prijavljeno tijelo.
\n
(7)Tehnički nadzor iz stavka 2. ovoga članka i verifikaciju sigurnosne zaštite broda iz stavka 5. ovoga članka može obavljati i Ministarstvo.
\n
Članak 79
\n
Pregledi, ocjene i verifikacije (u daljnjem tekstu: pregled) postojećih brodova mogu biti: osnovni, redoviti i izvanredni.
\n
Članak 80(NN 17/19)
\n
Osnovni pregled je obvezan pregled kojem podliježe postojeći brod prije upisa u upisnik brodova.
\n
Članak 81
\n
Redoviti pregledi su obvezni pregledi kojima podliježe postojeći brod u vremenskim razmacima propisanim Tehničkim pravilima.
\n
Članak 82Izvanredni pregled jest obvezan pregled kojem podliježe postojeći brod:
\n
–nakon što pretrpi nesreću ili se utvrde nedostaci koji mogu utjecati na sposobnost broda za plovidbu,
\n
–prigodom popravaka ili obnove dijelova broda,
\n
–prilikom odgode redovitih pregleda u skladu s odredbama Tehničkih pravila,
\n
–kad je brod u raspremi dulje od jedne godine,
\n
–prigodom privremene promjene namjene ili područja plovidbe,
\n
–kad to za određeni brod zahtijevaju odredbe Tehničkih pravila, kao dodatak redovitim pregledima.
\n
Članak 83
\n
(1)Pregled broda radi utvrđivanja njegove sposobnosti za obavljanje pokusne plovidbe je obvezan pregled kojemu podliježe brod prije polaska na pokusnu plovidbu.
\n
(2)Opseg pregleda treba biti takav da se sa sigurnošću može utvrditi da brod udovoljava posebnim uvjetima propisanim za obavljanje pokusne plovidbe.
\n
(3)Odredbe stavka 1. i 2. ovoga članka primjenjuju se na brod koji za vrijeme pokusne plovidbe vije zastavu Republike Hrvatske ili vije zastavu druge države ako se pokusna plovidba obavlja u unutarnjim morskim vodama i teritorijalnom moru Republike Hrvatske.
\n
(4)Uvjete i način obavljanja pokusne plovidbe osim uvjeta propisanih Tehničkim pravilima propisuje ministar.
\n
146.Pravilnik o uvjetima i načinu obavljanja pokusne plovidbe
\n
Članak 84
\n
Opseg i način obavljanja osnovnog pregleda i pregleda radi utvrđivanja sposobnosti za obavljanje pokusne plovidbe kao i vrsta, učestalost, opseg, način obavljanja i mogućnost odgode redovitih pregleda propisani su Tehničkim pravilima.
\n
Članak 85(NN 17/19)
\n
Stanje broda i njegove opreme kompanija ili vlasnik treba održavati tako da brod u svakom smislu ostane sposoban za plovidbu bez opasnosti za brod, osobe na brodu, teret i okoliš.
\n
Članak 86(NN 17/19)
\n
Poslije završetka nadzora nad gradnjom ili preinakom broda, ili bilo kojeg pregleda broda, ne smiju se bez prethodne suglasnosti Ministarstva ili priznate organizacije obavljati bilo kakve promjene ili preinake konstrukcije broda, strojnog uređaja, opreme ili drugih dijelova na koje se odnose zahtjevi Tehničkih pravila.
\n
Članak 87
\n
(1)Ministarstvo može na temelju prijedloga priznate organizacije, brod novoga tipa, brod koji redovito ne obavlja međunarodna putovanja ili brod koji plovi u zaštićenim područjima, a na koji se primjenjuju odredbe međunarodnih ugovora, osloboditi udovoljavanja tim odredbama u slučajevima i uz uvjete predviđene tim ugovorima, ako utvrdi da je brod sposoban za plovidbu u uvjetima oslobađanja.
\n
(2)Ministarstvo može na temelju prijedloga priznate organizacije, brod na koji se ne primjenjuju odredbe međunarodnih ugovora osloboditi udovoljavanja odredbi Tehničkih pravila u slučajevima i uz uvjete predviđene tim pravilima, ako utvrdi da je brod sposoban za plovidbu u uvjetima oslobađanja.
\n
(3)Ministarstvo izdaje svjedodžbe o oslobađanju od obveze udovoljavanja pojedinim odredbama u skladu s ovim člankom Zakonika, vodi evidenciju o svim izdanim svjedodžbama o oslobađanju, te o njima izvještava Međunarodnu pomorsku organizaciju, a kada je to propisano i nadležna tijela Europske unije.
\n
Članak 88(NN 17/19)
\n
Ako brod koji nije putnički udovoljava zahtjevu Tehničkih pravila za prijevoz putnika u posebnim uvjetima u granicama unutarnjih morskih voda i teritorijalnog mora Republike Hrvatske, Ministarstvo ili priznata organizacija može isti utvrditi sposobnim za privremeni prijevoz putnika u navedenim uvjetima i granicama.
\n
Članak 89(NN 17/19)
\n
2.Baždarenje brodova
\n
(1)Baždarenje broda obavlja se radi utvrđivanja tonaže broda.
\n
(2)Odredbe članaka 89.a do 93. ovoga Zakonika ne primjenjuju se na brodicu, osim brodice koja se koristi za ribolovne aktivnosti, neovisno o tome koristi li se za osobne potrebe ili za gospodarsku djelatnost, jahtu duljine trupa manjeg od 24 metra u nacionalnoj plovidbi i nepomične odobalne objekte.
\n
Članak 89a (NN 17/19)
\n
(1)Tonaža broda i jahte duljine trupa jednakog 24 metra ili većeg sastoji se od bruto i neto tonaže.
\n
(2)Tonaža brodica i plutajućeg objekta je bruto tonaža.
\n
Članak 89b (NN 17/19)
\n
Bruto tonaža je mjera cijele veličine broda, a neto tonaža mjera korisnog kapaciteta broda.
\n
Članak 90(NN 17/19)
\n
(1)Baždarenje brodova obavlja se prema Tehničkim pravilima.
\n
(2)Baždarenje ribarskog broda i brodice koja se koristi za ribolovne aktivnosti, neovisno o tome koristi li se za osobne potrebe ili za gospodarsku djelatnost obavlja se sukladno Uredbi (EU) 2017/1130 Europskog parlamenta i Vijeća od 14. lipnja 2017. o definiranju karakteristika ribarskih plovila (SL L 169, 30. 6. 2017.).
\n
Članak 90a (NN 17/19)
\n
(1)Baždarenje broda u međunarodnoj plovidbi i jahte duljine trupa jednakog 24 metra ili većeg u međunarodnoj plovidbi obavlja priznata organizacija.
\n
(2)Baždarenje broda i jahte u nacionalnoj plovidbi te jahte duljine trupa manjeg od 24 metra u međunarodnoj plovidbi obavlja Hrvatski registar brodova.
\n
(3)Baždarenje brodice obavlja lučka kapetanija, odnosno ispostava lučke kapetanije nadležna za upis u upisnik brodova.
\n
Članak 91(NN 17/19)
\n
Baždarenju podliježe svaki brod koji se upisuje u hrvatski upisnik brodova koji prethodno nije baždaren sukladno Međunarodnoj konvenciji o baždarenju brodova iz 1969. godine ili Tehničkim pravilima.
\n
Članak 92
\n
Baždarenje broda obavlja se prije njegova upisa u upisnik brodova.
\n
Članak 93(NN 17/19)
\n
(1)Ponovno baždarenje broda obavlja se:
\n
1)ako su poslije baždarenja broda nastale promjene u rasporedu, konstrukciji, kapacitetu, uporabi prostora, broju putnika koji je dopušten da se prevozi brodom, dodijeljenom nadvođu ili dopuštenom gazu broda, zbog kojih se na brodu mijenja njegova tonaža,
\n
2)ako se posumnja u pravilnost već obavljenog baždarenja.
\n
(2)Vlasnik podnosi zahtjev za ponovno baždarenje hrvatskog broda prije završetka radova na preinaci kojima se mijenja bruto ili neto tonaža broda ili nakon dolaska broda u prvu hrvatsku luku ako se radovi na preinaci broda izvode u inozemstvu, a brod nije baždaren u inozemstvu.
\n
Članak 93a (NN 17/19)
\n
(1)Za troškove obavljenog tehničkog nadzora iz članka 78. ovoga Zakonika, odnosno troškove obavljenog baždarenja iz članka 90.a ovoga Zakonika plaća se naknada.
\n
(2)Ministar će pravilnikom propisati visinu naknade iz stavka 1. ovoga članka za troškove tehničkog nadzora, odnosno baždarenja brodice.
\n
(3)Visinu naknade iz stavka 1. ovoga članka za troškove tehničkog nadzora, odnosno baždarenja jahte duljine trupa manjeg od 24 metra u međunarodnoj plovidbi, jahte i broda u nacionalnoj plovidbi određuje Hrvatski registar brodova uz suglasnost Ministarstva.
\n
(4)Visinu naknade iz stavka 1. ovoga članka za troškove ocjene sukladnosti pomorske opreme i ocjenu sukladnosti za vrijeme gradnje brodice za sport i razonodu ili jahte duljine do 24 m određuje prijavljeno tijelo.
\n
(5)Visinu naknade iz stavka 1. ovoga članka za troškove verifikacije sigurnosne zaštite broda određuje ovlaštena organizacija za sigurnosnu zaštitu brodova.
\n
(6)Visinu naknade iz stavka 1. ovoga članka za troškove tehničkog nadzora iz članka 78. ovoga Zakonika, osim tehničkog nadzora iz stavaka 2. do 5. ovoga članka, odnosno baždarenja iz članka 90.a stavka 1. ovoga Zakonika određuje priznata organizacija.
\n
136.Pravilnik o visini naknade za obavljanje tehničkog nadzora i baždarenja brodica
\n
Članak 94(NN 17/19)
\n
3.Brodske isprave, zapisi i knjige
\n
(1)Brodske isprave, zapisi i knjige koje brod mora imati sukladno odredbama ovoga Zakonika služe kao dokaz o identitetu, sposobnosti za plovidbu i ostalim svojstvima broda.
\n
(2)U brodske zapise i knjige, koje brod mora voditi, unose se podaci o važnijim događajima na brodu i obavljenim radnjama na brodu.
\n
(3)Ministar Tehničkim pravilima propisuje sadržaj, obrasce, način vođenja isprava, zapisa i knjiga, kao i oblik, rokove valjanosti, uvjete produljenja valjanosti, prestanak valjanosti, suspenziju ili povlačenje brodskih isprava, zapisa i knjiga.
\n
Članak 95(NN 17/19)
\n
(1)Brodske isprave, zapisi i knjige propisane ovim Zakonikom moraju biti napisane na hrvatskom jeziku i latiničnom pismu osim brodskog dnevnika i dnevnika stroja koji se na brodovima u međunarodnoj plovidbi mogu voditi na engleskom jeziku.
\n
(2)Brodske isprave, zapisi i knjige izdane na temelju odredbi međunarodnih ugovora moraju uključivati i prijevod na engleskom jeziku, ako se to traži odredbama tih ugovora.
\n
(3)Brodske isprave, zapisi i knjige propisane ovim Zakonikom mogu se voditi u pisanom ili elektroničkom obliku.
\n
Članak 96
\n
Brodske isprave, zapisi i knjige propisane ovim Zakonikom i propisima donesenim temeljem ovoga Zakonika moraju se nalaziti na brodu i uvijek biti dostupne u svrhu provjere.
\n
Članak 97(NN 17/19)
\n
(1)Brodu upisanom u upisnik brodova izdaje se upisni list.
\n
(2)Upisnim listom dokazuje se hrvatska državna pripadnost broda.
\n
(3)U slučaju nepodudaranja sadržaja upisnog lista sa sadržajem upisnika brodova važi ono što je upisano u upisniku brodova.
\n
Članak 98(NN 17/19)
\n
Brisan.
\n
Članak 99(NN 17/19)
\n
(1)Privremeni upisni list izdaje se brodu kada još nisu ispunjeni uvjeti za upis, brodu nabavljenom u inozemstvu koji još nema upisni list, brodu koji je u inozemstvu, a izgubljen mu je upisni list, te brodu u gradnji, kada još nisu ispunjeni uvjeti za upis u upisnik kao brod.
\n
(2)Brod i brod u gradnji koji još nije upisan u hrvatski upisnik brodova stječe privremenim upisnim listom hrvatsku državnu pripadnost i pravo i dužnost vijati zastavu Republike Hrvatske.
\n
(3)Privremeni upisni list važi najdulje tri mjeseca od njegova izdavanja.
\n
(4)Privremeni upisni list izdaje nadležna lučka kapetanija iz članka 254. ovoga Zakonika.
\n
Članak 100(NN 17/19)
\n
Brisan.
\n
Članak 101(NN 17/19)
\n
Brisan.
\n
Članak 102(NN 26/15, 17/19)
\n
Brisan.
\n
Članak 103(NN 17/19)
\n
Brisan.
\n
Članak 104(NN 17/19)
\n
Brisan.
\n
Članak 105(NN 17/19)
\n
Brisan.
\n
Članak 106(NN 17/19)
\n
Brisan.
\n
Članak 107(NN 17/19)
\n
Brisan.
\n
Članak 108(NN 17/19)
\n
Brisan.
\n
Članak 109(NN 17/19)
\n
Brisan.
\n
Članak 109a (NN 26/15)
\n
Brisan.
\n
Članak 110
\n
Brisan.
\n
Članak 111(NN 17/19)
\n
Brisan.
\n
Članak 112(NN 17/19)
\n
Brisan
\n
Članak 113(NN 17/19)
\n
Brisan.
\n
Članak 114(NN 17/19)
\n
Brisan.
\n
Članak 115(NN 17/19)
\n
Brisan.
\n
Članak 116(NN 17/19)
\n
Brisan.
\n
Članak 117(NN 17/19)
\n
Brisan.
\n
Članak 118(NN 17/19)
\n
Brisan.
\n
Članak 119(NN 17/19)
\n
Brisan.
\n
Članak 120(NN 17/19)
\n
Brisan.
\n
Članak 121(NN 17/19)
\n
Brisan.
\n
Članak 122(NN 17/19)
\n
Brisan.
\n
Članak 123(NN 17/19)
\n
Brisan.
\n
Članak 124(NN 17/19)
\n
Brisan.
\n
GLAVA VII.a RASPREMA
\n
Članak 124a (NN 17/19)
\n
(1)U smislu odredbi ove glave Zakonika pomorski objekt je pomorski objekt hrvatske državne pripadnosti ili pomorski objekt koji vije zastavu države članice Europske unije, koji se nalazi u unutarnjim morskim vodama Republike Hrvatske.
\n
(2)Odredbe ove glave Zakonika primjenjuju se na sve pomorske objekte, osim na brodice i jahte.
\n
Članak 124b (NN 17/19)
\n
(1)Vlasnik ili brodar dužan je podnijeti zahtjev i ishoditi rješenje o raspremi za pomorski objekt koji privremeno povlači iz plovidbe, odnosno uporabe.
\n
(2)Iznimno od odredbe stavka 1. ovoga članka, vlasnik ili brodar pomorskog objekta duljine do 24 metra nije dužan ishoditi rješenje o raspremi ako su kumulativno ispunjeni sljedeći uvjeti:
\n
a)ako je razdoblje raspreme kraće od 60 dana,
\n
b)ako pomorski objekt zadržava sposobnost za plovidbu u smislu članka 76. stavka 1. ovoga Zakonika, za cijelo vrijeme trajanja raspreme,
\n
c)ako pomorski objekt nema ukrcani teret i/ili putnike,
\n
d)ako je pomorski objekt sigurno privezan u lučkom području,
\n
e)ako je vlasnik ili brodar o datumu početka raspreme i očekivanom trajanju raspreme koje je kraće od 60 dana prethodno obavijestio nadležnu lučku kapetaniju na čijem području je pomorski objekt privezan.
\n
(3)U raspremu se ne može staviti pomorski objekt koji prilikom podnošenja zahtjeva iz stavka 1. ovoga članka nema sposobnost za plovidbu u smislu članka 76. stavka 1. ovoga Zakonika, kao niti podrtina pomorskog objekta.
\n
Članak 124c (NN 17/19)
\n
Za vrijeme trajanja raspreme pomorski objekt ne mora biti sposoban za plovidbu i nije dužan udovoljavati odredbama dijela trećeg glave pete i članka 130. ovoga Zakonika, osim ako je ovim Zakonikom drugačije propisano.
\n
Članak 124č (NN 17/19)
\n
(1)Za vrijeme trajanja raspreme pomorski objekt mora udovoljavati uvjetima raspreme koje rješenjem o raspremi iz članka 124.dž stavka 4. ovoga Zakonika utvrđuje nadležna lučka kapetanija.
\n
(2)Osim uvjeta iz stavka 1. ovoga članka pomorski objekt mora udovoljavati i tehničkim uvjetima raspreme u pogledu valjanosti brodskih isprava, uvjeta uspostave njihove ponovne valjanosti, uvjeta integriteta trupa i konstrukcije, sustava kaljuže, protupožarne zaštite i brodskih postrojenja, uređaja i opreme koja tijekom raspreme ostaje u radu, redovitih i izvanrednih pregleda te obnovnih pregleda tijekom raspreme.
\n
(3)Pomorski objekti koji nisu stariji od 25 godina, a koji se stavljaju u raspremu na razdoblje kraće od dvije godine ne podliježu redovitim tehničkim pregledima za vrijeme trajanja raspreme.
\n
(4)Pomorski objekti stariji od 25 godina podliježu redovitim pregledima za vrijeme trajanja raspreme.
\n
(5)Provjeru udovoljavanja tehničkim uvjetima raspreme za brodove u nacionalnoj plovidbi utvrđuje Hrvatski registar brodova, a za brodove u međunarodnoj plovidbi priznata organizacija obavljanjem tehničkog nadzora u skladu s odredbama Tehničkih pravila.
\n
(6)Odredbe ovoga članka primjenjuju se na pomorske objekte hrvatske državne pripadnosti i kada se nalaze izvan unutarnjih morskih voda i teritorijalnog mora Republike Hrvatske.
\n
(7)Ako za vrijeme trajanja raspreme nadležna lučka kapetanija inspekcijskim nadzorom utvrdi da pomorski objekt ne udovoljava utvrđenim uvjetima raspreme, donijet će rješenje o prestanku raspreme.
\n
(8)Ministar će Tehničkim pravilima detaljnije propisati tehničke uvjete iz stavka 2. ovoga članka s obzirom na vrstu i starost pomorskog objekta, valjanost brodskih isprava, kao i uvjete za uspostavu njihove ponovne valjanosti te valjanost brodskih knjiga i zapisa u vrijeme podnošenja zahtjeva za raspremu, način i uvjete obavljanja redovitih i izvanrednih pregleda, kao i obnovnih pregleda i druge uvjete s obzirom na trajanje i mjesto raspreme.
\n
Članak 124ć (NN 17/19)
\n
Pomorski objekt može boraviti u raspremi u lučkom području uz suglasnost tijela koje upravlja lukom ili na nekom drugom mjestu izvan luke uz odobrenje nadležne lučke kapetanije.
\n
Članak 124d (NN 17/19)
\n
(1)Pomorski objekt u raspremi mora imati određeni broj članova posade u straži, odnosno nadzornika ili organiziranu službu za obilazak i pregled pomorskog objekta.
\n
(2)Uz odobrenje nadležne lučke kapetanije, osobe ili služba iz stavka 1. ovoga članka mogu čuvati više pomorskih objekata.
\n
(3)Broj i sastav osoba, odnosno službe iz stavka 1. ovoga članka te stupanj njihove stručne osposobljenosti utvrđuje nadležna lučka kapetanija na prijedlog vlasnika ili brodara.
\n
(4)Vlasnik, brodar i zapovjednik pomorskog objekta dužni su osigurati ispunjavanje uvjeta iz stavaka 1. i 2. ovoga članka.
\n
Članak 124dž (NN 17/19)
\n
(1)Zahtjev za raspremu podnosi vlasnik ili brodar, a podnosi se lučkoj kapetaniji na čijem području će pomorski objekt boraviti u raspremi.
\n
(2)Zahtjev za raspremu sadrži podatke o nazivu vlasnika ili brodara, njegov osobni identifikacijski broj, sjedište i adresu te oznaku pomorskog objekta koji se stavlja u raspremu, kao i razdoblje za koje se traži rasprema.
\n
(3)Uz zahtjev za raspremu iz stavka 1. ovoga članka, vlasnik ili brodar dužan je priložiti plan raspreme koji sadrži sve elemente iz stavka 4. ovoga članka i suglasnost nadležnog tijela koje upravlja lukom u skladu s odredbom članka 124.ć ovoga Zakonika.
\n
(4)Lučka kapetanija rješenjem odlučuje o zahtjevu za raspremu i utvrđuje:
\n
a)vrijeme trajanja raspreme,
\n
b)mjesto raspreme iz članka 124.ć ovoga Zakonika,
\n
c)broj i sastav osoba ili službe iz članka 124.d ovoga Zakonika,
\n
d)mjere sigurnosti i zaštite okoliša od onečišćenja,
\n
e)uvjete premještaja na drugo mjesto raspreme,
\n
f)udovoljavanje tehničkim uvjetima raspreme.
\n
(5)Za pomorski objekt koji se stavlja u raspremu u trajanju do najviše osam mjeseci ili za pomorski objekt koji će prema izjavi vlasnika ili brodara danoj u zahtjevu za raspremu, tijekom trajanja raspreme udovoljavati odredbama članka 76. stavka 1. ovoga Zakonika, nadležna lučka kapetanija rješenjem će utvrditi uvjete raspreme iz stavka 4. ovoga članka.
\n
(6)Uvjete raspreme iz stavka 4. podstavka f) ovoga članka lučka kapetanija utvrđuje temeljem Tehničkih uvjeta raspreme iz članka 124.č ovoga Zakonika.
\n
(7)Žalba protiv rješenja iz stavka 4. ovoga članka nije dopuštena, ali se može pokrenuti upravni spor.
\n
Članak 124đ (NN 17/19)
\n
(1)Rasprema počinje teći s danom izvršnosti rješenja kojim se pomorski objekt stavlja u raspremu, a prestaje protekom vremena koje je tim rješenjem određeno kao vrijeme trajanja raspreme ili s danom donošenja rješenja o prestanku raspreme, osim ako je ovim Zakonikom drugačije propisano.
\n
(2)Vlasnik ili brodar pomorskog objekta dužan je odmah obavijestiti nadležnu lučku kapetaniju i Hrvatski registar brodova ili priznatu organizaciju ako pomorski objekt za vrijeme trajanja raspreme prestane udovoljavati uvjetima rješenja o raspremi iz članka 124.dž ovoga Zakonika.
\n
(3)Rasprema prestaje i bez donošenja posebnog rješenja o prestanku raspreme, u trenutku kada stanje pomorskog objekta u raspremi postane takvo da ometa ili ugrožava sigurnost plovidbe, morski okoliš, obalu ili povezane interese utvrđene člankom 840.a stavkom 5. ovoga Zakonika.
\n
(4)Na pomorske objekte iz stavka 3. ovoga članka odgovarajuće se primjenjuju odredbe ovoga Zakonika kojima se uređuje obvezno uklanjanje podrtina.
\n
Članak 124e (NN 17/19)
\n
(1)Pomorski objekt ne smije za vrijeme raspreme, bez prethodne dozvole nadležne lučke kapetanije, isploviti ili napustiti svoje mjesto raspreme.
\n
(2)Nadležna lučka kapetanija dozvolit će isplovljenje, odnosno napuštanje mjesta raspreme samo ako prethodno, temeljem provedenog izvanrednog pregleda, utvrdi njegovu sposobnost za plovidbu ili uporabu, osim u slučaju njegova premještaja na drugo mjesto raspreme ili odlaska u brodogradilište, kada će rješenjem utvrditi uvjete sigurnosti plovidbe tog premještaja ili odlaska u brodogradilište.
\n
Članak 124f (NN 17/19)
\n
Ministar pravilnikom propisuje način i detaljnije uvjete pod kojima se pomorski objekt može staviti u raspremu i kojima mora udovoljavati za vrijeme trajanja raspreme, uvjete kojima mora udovoljavati mjesto raspreme, detaljnije uvjete broja i stručne osposobljenosti članova posade u straži, odnosno nadzornika, uvjete kojima treba udovoljavati organizirana služba za obilazak i pregled pomorskog objekta i uvjete u pogledu mjera sigurnosti i zaštite okoliša od onečišćenja pomorskog objekta u raspremi.
\n
145.Pravilnik o raspremi pomorskih objekata
\n
Glava VIII. POSADA BRODA
\n
Članak 125(NN 17/19)
\n
1.Zajedničke odredbe
\n
(1)Posadu broda čine zapovjednik i druge osobe ukrcane za obavljanje poslova na brodu i upisane u popis posade.
\n
(2)Stručni radnik jest član posade broda koji nema zaduženja u pogledu sigurnosti plovidbe broda uključujući učenike i studente na praksi te vježbenike palube, stroja i elektrotehnike.
\n
(3)Prilikom ukrcaja na brod u međunarodnoj plovidbi član posade broda, osim učenika i studenata na praksi koji ne ostvaruju nikakve primitke po toj osnovi, mora imati zaključen ugovor o radu u pisanom obliku.
\n
(4)Odredbe ove Glave Zakonika na odgovarajući se način primjenjuju i na članove posada jahti, te plutajućih i nepomičnih odobalnih objekata.
\n
(5)Radni, životni i socijalni uvjeti pomoraca uređuju se kolektivnim ugovorom.
\n
(6)Propis kojim se detaljno uređuje način primjene Međunarodne konvencije o radu pomoraca iz 2006. godine donosi ministar.
\n
(7)Odredbe ovoga Zakonika, međunarodnih ugovora, koji su sklopljeni i potvrđeni u skladu s Ustavom Republike Hrvatske te objavljeni, te kolektivnih ugovora, koje uređuju radnopravne odnose za pomorce u međunarodnoj plovidbi, imaju prednost pred odredbama Zakona o radu.
\n
111.Pravilnik o primjeni Konvencije o radu pomoraca iz 2006. godine
\n
Članak 125a (NN 17/19)
\n
(1)Posredovanje pri zapošljavanju pomoraca na brodovima hrvatske i strane državne pripadnosti obavlja Hrvatski zavod za zapošljavanje.
\n
(2)Posredovanje pri zapošljavanju pomoraca na brodovima hrvatske i strane državne pripadnosti mogu obavljati i posrednici pri zapošljavanju pomoraca kao pravne osobe koje ispunjavaju uvjete propisane posebnim propisom i kojima je Ministarstvo izdalo dopusnicu.
\n
(3)Protiv rješenja kojim se odlučuje o izdavanju dopusnice iz stavka 2. ovoga članka nije dopuštena žalba, ali se može pokrenuti upravni spor.
\n
(4)Uvjete koje moraju ispunjavati pravne osobe koje obavljaju posredovanje pri zapošljavanju pomoraca, kao i postupak i način njihovog ovlašćivanja te provođenje nadzora nad njihovim radom propisat će ministar uz suglasnost ministra nadležnog za rad, nakon savjetovanja s organizacijama koje predstavljaju brodare i pomorce.
\n
157.Pravilnik o posredovanju pri zapošljavanju pomoraca i/ili brodaraca
\n
Članak 126(NN 17/19)
\n
(1)U smislu odredaba članka 127., 128., 129. i 129.a ovoga Zakonika brod u međunarodnoj plovidbi je brod koji plovi iz hrvatske u stranu luku i obrnuto ili između stranih luka ili plovi na otvorenom moru ili u teritorijalnim vodama stranih država radi pružanja usluga vezanih uz djelatnosti na pučini kao što su istraživanje i iskorištavanje energenata i sl.
\n
(2)U smislu odredaba članaka 127., 128., 129. i 129.a ovoga Zakonika jahta u međunarodnoj plovidbi je jahta bez obzira na državnu pripadnost, sa stalno ukrcanom posadom koja tijekom 365 uzastopnih dana u najmanje 50% od broja obavljenih putovanja plovi iz hrvatske u stranu luku i obrnuto ili između stranih luka ili plovi na otvorenom moru ili u teritorijalnim vodama stranih država.
\n
Članak 127(NN 17/19)
\n
(1)Poslodavac može s članom posade broda u međunarodnoj plovidbi sklopiti više uzastopnih ugovora o radu na određeno vrijeme na temelju kojih se zasniva radni odnos na istim poslovima za neprekinuto razdoblje dulje od razdoblja utvrđenog općim propisima o radu.
\n
(2)Članu posade broda u međunarodnoj plovidbi, bez obzira na državnu pripadnost broda, može se u stranim sredstvima plaćanja isplaćivati plaća i druga primanja koja potražuje na temelju ugovora o radu i/ili kolektivnog ugovora za pomorce ili izvanugovorno.
\n
(3)Ministarstvo može sudjelovati u pokriću troškova plaća i doprinosa vježbenika tijekom trajanja vježbeničke službe.
\n
(4)Uvjete za utvrđivanje prava na pokriće troškova iz stavka 3. ovoga članka ministar propisuje pravilnikom.
\n
129.Pravilnik o pokriću troškova plaća i doprinosa vježbenika
\n
Članak 128(NN 17/19)
\n
(1)Član posade broda u međunarodnoj plovidbi bez obzira na državnu pripadnost broda, koji u Republici Hrvatskoj ima prebivalište, odnosno uobičajeno boravište (rezident), jest obveznik poreza na dohodak od nesamostalnog rada prema primicima ostvarenima po osnovi rada na brodu u međunarodnoj plovidbi osim ako je plovio 183 dana ili više dana u godini za koju se utvrđuje obveza poreza na dohodak. Vrijeme od 183 dana ne mora biti povezano.
\n
(2)Za postizanje potrebnih 183 dana iz stavka 1. ovoga članka za godinu za koju se utvrđuje obveza poreza na dohodak, uračunavaju se dani plovidbe, dani provedeni na putu od mjesta prebivališta do mjesta ukrcaja na brod, dani potrebni za povratno putovanje, dani liječenja zbog bolesti ili povrede nastale na putu za ukrcaj, na brodu ili na povratku ili dani liječenja zbog bolesti ili povrede nastale nakon iskrcaja ili prije ukrcaja koje bi onemogućile ishođenje uvjerenja o zdravstvenoj sposobnosti za plovidbu i dani provedeni na stručnoj izobrazbi u inozemstvu ili tuzemstvu kao i dani do isteka ugovora o radu koji su neostvareni zbog napuštanja člana posade od strane brodara ili prestanka ugovora o radu zbog poslovno uvjetovanih razloga. U slučaju otmice i zatočeništva, umirovljenja ili smrti člana posade u poreznoj godini, držat će se da je ostvaren uvjet plovidbe od 183 dana za tu poreznu godinu.
\n
(3)Danima iz stavka 2. ovoga članka mogu se pribrojiti dani plovidbe, dani provedeni na putu od mjesta prebivališta do mjesta ukrcaja na brod, dani potrebni za povratno putovanje, dani liječenja zbog bolesti ili povrede nastale na putu za ukrcaj, na brodu ili na povratku, dani liječenja zbog bolesti ili povrede nastale nakon iskrcaja ili prije ukrcaja koje bi onemogućile ishođenje uvjerenja o zdravstvenoj sposobnosti za plovidbu, dani provedeni na stručnoj izobrazbi u inozemstvu ili tuzemstvu kao i dani do isteka ugovora o radu koji su neostvareni, zbog napuštanja člana posade od strane brodara ili prestanka ugovora o radu zbog poslovno uvjetovanih razloga, koji u prethodnoj godini nisu uračunani u 183 dana.
\n
(4)Član posade broda iz stavka 1. ovoga članka nema obvezu obračuna i plaćanja predujma poreza na dohodak prema primicima ostvarenima po osnovi rada na brodu u međunarodnoj plovidbi ostvarenima tijekom godine, a obvezan je podnijeti godišnju prijavu poreza na dohodak, sukladno odredbama propisa o porezu na dohodak, bez obzira na broj ostvarenih dana sukladno stavcima 2. i 3. ovoga članka.
\n
(5)U godišnjoj prijavi poreza na dohodak, pored ostalih ostvarenih primitaka oporezivih porezom na dohodak u Republici Hrvatskoj, član posade broda iz stavka 1. ovoga članka posebno iskazuje i primitke ostvarene po osnovi rada na brodu u međunarodnoj plovidbi oporezive porezom na dohodak, uključujući i pomorski dodatak bez obzira na to je li svota pomorskog dodatka posebno iskazana od strane isplatitelja primitka ili nije.
\n
(6)Uz godišnju prijavu poreza na dohodak član posade broda iz stavka 1. ovoga članka dužan je priložiti izvadak iz pomorske knjižice, odnosno dozvole za ukrcanje, kao dokaz o broju dana provedenih na brodu u međunarodnoj plovidbi tijekom poreznog razdoblja, te obračunati svotu primitka na koji se ne plaća porez na dohodak – pomorskog dodatka za svaki dan proveden na brodu u međunarodnoj plovidbi tijekom tog razdoblja.
\n
(7)Članu posade broda iz stavka 1. ovoga članka priznaju se, kao porezno priznati izdatak, i tijekom poreznog razdoblja uplaćeni doprinosi za obvezna osiguranja sukladno odredbama članka 129. ovoga Zakonika.
\n
(8)Zbroj iznosa pomorskog dodatka obračunatog prema stavku 6. i iznosa uplaćenih doprinosa prema stavku 7. ovoga članka može iznositi najviše do iznosa ukupnih primitaka ostvarenih po osnovi rada na brodu u međunarodnoj plovidbi prema stavku 5. ovoga članka. Razlika između primitaka umanjenih za pomorski dodatak i izdataka za doprinose jest dohodak od nesamostalnog rada prema kojemu se, ovisno o broju ostvarenih dana sukladno odredbi stavaka 2. i 3. ovoga članka, utvrđuje ili se ne utvrđuje obveza poreza na dohodak.
\n
(9)Na obvezu poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak prema primitku člana posade iz stavka 1. ovoga članka, te način utvrđivanja, rokove plaćanja, obračun zatezne kamate ako se obveza ne uplati u propisanom roku, zastaru prava na utvrđivanje i naplatu poreza, povrat više uplaćenog poreza ili poreza plaćenog bez pravne osnove, vođenje drugostupanjskog i prekršajnog postupka te druga pitanja vezana uz porez na dohodak koja nisu uređena ovim Zakonikom primjenjuju se propisi koji uređuju oporezivanje dohotka kao i opći porezni propisi.
\n
(10)Poslodavac nema obvezu obračunavanja niti plaćanja predujma poreza na dohodak prema plaći koju isplaćuje za rad članu posade broda u međunarodnoj plovidbi.
\n
(11)Visinu pomorskog dodatka člana posade broda iz stavka 1. ovoga članka, način iskazivanja podataka o oporezivim primicima i primicima na koje se ne plaća porez na dohodak (pomorski dodatak), te porezno priznatim izdacima i način dokazivanja broja dana u plovidbi, propisuje ministar nadležan za poslove financija, uz prethodno mišljenje ministra.
\n
(12)Stručni radnik koji je kao vježbenik palube, stroja ili elektrotehnike ukrcan na brod u međunarodnoj plovidbi bez obzira na državnu pripadnost broda, u razdoblju ne duljem od 183 dana u godini za koju se utvrđuje obveza poreza na dohodak, nije obvezan primitke ostvarene po osnovi rada na brodu u međunarodnoj plovidbi obračunati u godišnju poreznu prijavu poreza na dohodak, sukladno odredbama propisa o porezu na dohodak.
\n
Članak 128a (NN 17/19)
\n
(1)Član posade jahte bez obzira na državnu pripadnost jahte, koji u Republici Hrvatskoj ima prebivalište, odnosno uobičajeno boravište (rezident), jest obveznik poreza na dohodak od nesamostalnog rada prema primicima ostvarenima po osnovi rada na jahti osim prema primicima ostvarenima po osnovi rada na jahti u međunarodnoj plovidbi iz članka 126. ovoga Zakonika.
\n
(2)Na prava i obveze člana posade jahte iz stavka 1. ovoga članka primjenjuju se odredbe ovoga Zakonika koje se odnose na člana posade broda u međunarodnoj plovidbi.
\n
Članak 129(NN 26/15)
\n
(1)Član posade broda u međunarodnoj plovidbi, bez obzira na državnu pripadnost broda, obvezno je osigurana osoba u obveznom mirovinskom osiguranju ako u Republici Hrvatskoj ima prebivalište, odnosno uobičajeno boravište (rezident), a u obveznom zdravstvenom osiguranju te zdravstvenom osiguranju zaštite zdravlja na radu ako u Republici Hrvatskoj ima prebivalište ili odobreni stalni boravak, ako drukčije nije uređeno međudržavnim ugovorom o socijalnom osiguranju ili Uredbom (EZ) br. 883/2004 Europskog parlamenta i Vijeća od 29. travnja 2004. o koordinaciji sustava socijalne sigurnosti (tekst značajan za EGP i Švicarsku).
\n
(2)Prijavu i odjavu na obvezno mirovinsko i obvezno zdravstveno osiguranje člana posade broda iz stavka 1. ovoga članka čiji je poslodavac, brodar ili kompanija domaća pravna osoba podnosi poslodavac, brodar ili kompanija.
\n
(3)Prijavu i odjavu na obvezno mirovinsko i obvezno zdravstveno osiguranje člana posade broda iz stavka 1. ovoga članka čiji je poslodavac, brodar i kompanija strana pravna osoba podnosi nadležna lučka kapetanija.
\n
(4)Lučka kapetanija neće izvršiti prijavu iz stavka 3. ovoga članka ako član posade iz stavka 1. ovoga članka podnese lučkoj kapetaniji dokaz da je obvezno osiguran kod stranog nositelja socijalnog osiguranja države s kojom Republika Hrvatska ima sklopljen ugovor o socijalnom osiguranju.
\n
(5)Posrednik pri zapošljavanju pomoraca iz stavka 2. članka 125. a ovoga Zakonika, kao i pomorac koji se samostalno zapošljava kod stranog poslodavca ili se zapošljava kod stranog poslodavca putem Hrvatskog zavoda za zapošljavanje, dužan je podnijeti nadležnoj lučkoj kapetaniji sve podatke potrebne za podnošenje prijave i odjave na obvezno mirovinsko i obvezno zdravstveno osiguranje.
\n
(6)Početkom osiguranja člana posade broda iz stavka 1. ovoga članka smatra se dan ukrcaja na brod, a prestankom osiguranja dan iskrcaja s broda, prema evidenciji iz pomorske knjižice.
\n
(7)Iznimno od odredbe stavka 6. ovoga članka član posade broda iz stavka 1. ovoga članka koji lučkoj kapetaniji podnese dokaz da je njegov ugovor o radu sklopljen na razdoblje duže od razdoblja ukrcaja na brodu ostaje osiguran do dana prestanka njegovog ugovora o radu.
\n
(8)Postupak i način prijave iz stavka 3. ovoga članka koju provodi lučka kapetanija, kao i uvjete, sadržaj i način podnošenja podataka potrebnih za prijavu i odjavu iz stavka 5. ovoga članka propisat će ministar.
\n
(9)Član posade broda iz stavka 1. ovoga članka obveznik je doprinosa i plaćanja doprinosa za obvezna osiguranja prema mjesečnoj osnovici za obračun doprinosa koju propisuje i objavljuje ministar. Visina mjesečne osnovice za obračun doprinosa utvrđuje se prema plaći koju bi član posade broda ostvario za iste odnosno slične poslove na brodu u nacionalnoj plovidbi.
\n
(10)Obvezu te vrstu doprinosa i mjesečne iznose doprinosa za uplatu utvrđuje Porezna uprava rješenjem na način uređen propisima o doprinosima za obvezna osiguranja, a na obvezu plaćanja doprinosa te obračun zatezne kamate ako se obveza ne uplati u propisanom roku, zastaru prava na utvrđivanje i naplatu doprinosa, povrat više uplaćenih doprinosa ili doprinosa plaćenih bez pravne osnove, vođenje drugostupanjskog i prekršajnog postupka te druga pitanja vezana uz doprinose koja nisu uređena ovim Zakonikom primjenjuju se propisi koji uređuju doprinose za obvezna osiguranja kao i opći porezni propisi.
\n
(11)Poslodavac nije obvezan obračunavati niti plaćati doprinose prema plaći koju isplaćuje za rad članu posade broda iz stavka 1. ovoga članka niti prema propisanoj osnovici iz stavka 8. ovoga Zakonika.
\n
104.Naredba o mjesečnoj osnovici za obračun doprinosa za obvezna osiguranja člana posade broda u međunarodnoj plovidbi za 2016. godinu
\n
Članak 129a
\n
(1)Članu posade broda, bez obzira na državnu pripadnost i vrstu broda te bez obzira na svojstva ukrcaja na brodu, svakih 12 mjeseci provedenih na ukrcaju kao član posade broda u međunarodnoj plovidbi i nacionalnoj plovidbi, računa se u staž osiguranja kao 15 mjeseci.
\n
(2)Osiguraniku – članu posade broda, dobna granica za stjecanje prava na starosnu mirovinu prema Zakonu o mirovinskom osiguranju je 60 godina, uz uvjet da je ostvario najmanje 15 godina staža osiguranja na ukrcaju kao član posade broda u međunarodnoj plovidbi i nacionalnoj plovidbi.
\n
(3)Član posade broda u međunarodnoj plovidbi obveznik je dodatnog doprinosa i plaćanja doprinosa za staž osiguranja s povećanim trajanjem prema mjesečnoj osnovici za obračun doprinosa za obvezna osiguranja koju propisuje i objavljuje ministar i to:
\n
–dodatnog doprinosa za mirovinsko osiguranje za staž osiguranja s povećanim trajanjem,
\n
–dodatnog doprinosa za mirovinsko osiguranje na temelju individualne kapitalizirane štednje za staž osiguranja s povećanim trajanjem (za osiguranika tog osiguranja).
\n
(4)Članu posade iz stavka 3. ovoga članka, stopa dodatnog doprinosa za staž osiguranja s povećanim trajanjem iz stavka 1. ovoga članka računa se sukladno odgovarajućoj stopi povećanja staža osiguranja primjenom općeg zakona kojim su uređeni doprinosi.
\n
(5)Članu posade iz stavka 3. ovoga članka, dodatni doprinos za staž osiguranja s povećanim trajanjem obračunava i naplaćuje Porezna uprava na način propisan člankom 129. stavkom 9. ovoga Zakona.
\n
(6)Članu posade iz stavka 3. ovoga članka, staž osiguranja s povećanim trajanjem računat će se u postupku ostvarivanja prava na mirovinu na temelju potvrde Porezne uprave da je dodatni doprinos za staž osiguranja s povećanim trajanjem u cijelosti uplaćen.
\n
(7)Za člana posade broda u nacionalnoj plovidbi, obveznik dodatnog doprinosa te obveznik obračunavanja i plaćanja doprinosa za staž osiguranja s povećanim trajanjem je poslodavac, sukladno općem zakonu kojim su uređeni doprinosi i to:
\n
–dodatnog doprinosa za mirovinsko osiguranje za staž osiguranja s povećanim trajanjem,
\n
–dodatnog doprinosa za mirovinsko osiguranje na temelju individualne kapitalizirane štednje za staž osiguranja s povećanim trajanjem (za osiguranika tog osiguranja).
\n
(8)Za sva pitanja koja nisu uređena ovim Zakonom, a odnose se na staž osiguranja s povećanim trajanjem člana posade broda, na odgovarajući način se primjenjuju odredbe općeg zakona kojim su uređeni doprinosi i općeg zakona kojim je uređeno mirovinsko osiguranje.
\n
Članak 129b (NN 17/19)
\n
(1)Na pomorca koji kao član posade broda plovi u nacionalnoj plovidbi, zaposlenog kod tuzemnog poslodavca, a za kojeg tuzemni poslodavac obračunava i uplaćuje tijekom godine doprinose, porez na dohodak i prirez, ne odnose se odredbe članka 128. stavaka 4. do 11., članka 129. stavaka 7. do 11. te članka 129.a stavka 3. ovoga Zakonika ako brod tijekom kalendarske godine povremeno plovi u međunarodnim vodama, a radi obavljanja brodskog pothvata.
\n
(2)Odredbe članka 129.a stavka 7. ovoga Zakonika odnose se i na pomorce iz stavka 1. ovoga članka.
\n
Članak 130
\n
(1)Za obavljanje poslova kojima se osigurava plovidba brod mora imati propisani broj članova posade s odgovarajućim valjanim svjedodžbama o osposobljenosti i dopunskoj osposobljenosti.
\n
(2)Najmanji broj članova posade potreban za sigurnu plovidbu koji moraju imati brodovi hrvatske državne pripadnosti propisat će ministar.
\n
77.Pravilnik o zvanjima i svjedodžbama o osposobljenosti pomoraca 28. Pravilnik o najmanjem broju članova posade za sigurnu plovidbu koji moraju imati pomorski brodovi, plutajući objekti i nepomični odobalni objekti
\n
Članak 131(NN 17/19)
\n
(1)Član posade broda koji obavlja poslove u pogledu sigurne plovidbe broda može biti osoba koja ima odgovarajuću životnu dob, koja je stekla odgovarajuće zvanje i koja za obavljanje poslova tog zvanja na brodu ima odgovarajuću svjedodžbu o osposobljenosti.
\n
(2)Zvanja članova posade brodova stječu se položenim odgovarajućim ispitom za određeno zvanje.
\n
(3)Osim svjedodžbi o osposobljenosti, za obavljanje poslova odgovarajućeg zvanja iz stavka 1. ovoga članka, članovi posade mogu stjecati i svjedodžbe o dopunskoj osposobljenosti.
\n
(4)Svjedodžbe o dopunskoj osposobljenosti iz stavka 3. ovoga članka stječu se redovitom naobrazbom ili položenim odgovarajućim ispitom.
\n
(5)Uvjeti za stjecanje i obnovu svjedodžbi o osposobljenosti temeljem plovidbene službe ostvarene na ratnim brodovima Hrvatske ratne mornarice i brodovima Obalne straže utvrđuju se primjenom načela Međunarodne konvencije o standardima izobrazbe, izdavanju svjedodžbi i držanju straže pomoraca, 1978., kako je izmijenjena i dopunjena.
\n
(6)Svjedodžbu o osposobljenosti za obavljanje poslova na brodu može se izdati samo osobi koja je tjelesno i duševno sposobna obavljati poslove na brodu, te nije ovisna o opojnim drogama i alkoholu, što se utvrđuje liječničkim pregledom i provjerava periodičnim liječničkim pregledom.
\n
(7)Zdravstvene preglede članova posade broda mogu obavljati samo one zdravstvene ustanove ili ordinacije koje posjeduju ovlaštenje za obavljanje liječničkih pregleda članova posade.
\n
(8)Svaka ovlaštena zdravstvena ustanova ili ordinacija mora uvesti i održavati sustav upravljanja kvalitetom kojim je obuhvaćeno obavljanje liječničkih pregleda članova posade brodova, brodica i jahti i koji mora biti ocijenjen od nezavisne certifikacijske ustanove.
\n
(9)Način, uvjeti, opseg i sadržaj utvrđivanja zdravstvene sposobnosti članova posade pomorskih objekata utvrđuje ministar nadležan za poslove zdravstva uz suglasnost ministra.
\n
31.Pravilnik o utvrđivanju uvjeta zdravstvene sposobnosti članova posade pomorskih brodova, brodica i jahti
\n
Članak 131a (NN 17/19)
\n
(1)Ministarstvo ili lučka kapetanija će u obnovljenom postupku donijeti rješenje kojim se poništava rješenje te pomorcu oduzima svjedodžba o osposobljenosti ako u trenutku donošenja rješenja koje se poništava:
\n
1.pomorac ne ispunjava uvjete godina života za stjecanje svjedodžbe o osposobljenosti ili dopunskoj osposobljenosti, 2. pomorac stekne svjedodžbu o osposobljenosti na temelju krivotvorenih ili neistinitih isprava potrebnih za stjecanje svjedodžbe o osposobljenosti, 3. pomorac je trajno zdravstveno nesposoban za obavljanje odgovarajućih poslova.
\n
(2)Ako okolnosti iz stavka 1. točke 3. ovoga članka nastupe nakon izdavanja svjedodžbe o osposobljenosti, Ministarstvo ili lučka kapetanija donijet će rješenje o ukidanju rješenja o izdavanju svjedodžbe o osposobljenosti i oduzeti pomorcu svjedodžbu.
\n
(3)Protiv rješenja iz stavaka 1. i 2. ovoga članka ne može se izjaviti žalba, ali se može pokrenuti upravni spor..
\n
Članak 132(NN 26/15, 17/19)
\n
(1)Izobrazbu pomoraca radi stjecanja svjedodžbi o osposobljenosti iz članka 131. ovoga Zakonika obavljaju pomorska učilišta na temelju rješenja o povjeravanju izobrazbe koje izdaje Ministarstvo.
\n
(2)Obrazovanje pomoraca radi stjecanja svjedodžbi o osposobljenosti iz članka 131. ovoga Zakonika obavlja pomorsko učilište ovlašteno posebnim propisima i uz suglasnost Ministarstva.
\n
(3)U svrhu ishođenja rješenja o povjeravanju izobrazbe iz stavka 1. ovoga članka, odnosno suglasnosti o povjeravanju obrazovanja iz stavka 2. ovoga članka, pomorsko učilište mora ispuniti uvjete za održavanje obrazovanja i/ili izobrazbe u pogledu nastavnika i programa, tehničke opremljenosti te uvedenog i održavanog sustava kvalitete.
\n
(4)Kada je uvjet za stjecanje svjedodžbi o osposobljenosti polaganje odgovarajućeg ispita, isti se polaže pred povjerenstvom Ministarstva odnosno lučke kapetanije imenovanim od strane ministra.
\n
(5)Sve administrativne poslove oko povjeravanja izobrazbe ili izdavanja suglasnosti pomorskim učilištima, izdavanja svjedodžbi o osposobljenosti, poslove u svezi s organizacijom i održavanjem ispita obavlja Ministarstvo ili lučka kapetanija za što im pripada naknada.
\n
(6)Naknadu iz stavka 5. ovoga članka plaćaju pomorska učilišta iz stavaka 1. i 2. ovoga članka odnosno osobe koje polažu ispite iz stavka 5. ovoga članka.
\n
(7)Iznimno, naknadu iz stavka 5. ovoga članka ne plaćaju pomorska učilišta koja se financiraju isključivo iz državnog proračuna ili proračuna jedinica područne (regionalne) samouprave.
\n
(8)Naknada iz stavka 5. ovoga članka prihod je državnog proračuna od kojeg se 50% iznosa koristi namjenski za pokriće troškova održavanja praktičnog dijela ispita i troškova naknade za članove ispitnih povjerenstava.
\n
(9)Odredbe ovoga članka na odgovarajući se način primjenjuju i za stjecanje uvjerenja i svjedodžbi o osposobljenosti za upravljanje brodicama i jahtama.
\n
(10)Uvjete i način stjecanja svjedodžbi o osposobljenosti i dopunskoj osposobljenosti pomoraca, uvjete za povjeravanje izobrazbe ili izdavanja suglasnosti pomorskim učilištima za obrazovanje pomoraca, kao i visinu te raspodjelu naknade propisuje ministar pravilnikom.
\n
Članak 133
\n
Zapovjednik i član posade mora obavljati poslove na brodu, brodici ili jahti, u skladu sa svojim dužnostima propisanim ovim Zakonikom, drugim propisima i pravilima navigacije, te drugim propisima donesenim na temelju ovoga Zakonika iz područja sigurnosti plovidbe, zaštite ljudskih života na moru i zaštite morskog okoliša.
\n
Članak 133a
\n
(1)Članovi posade broda koji smatraju da su povrijeđena njihova prava vezana za životne i radne uvjete na brodu imaju pravo podnositi usmene i pisane prigovore nadređenom časniku, zapovjedniku broda, vlasniku broda, brodaru, odnosno kompaniji i Ministarstvu.
\n
(2)Ako se prigovor iz stavka 1. ovoga članka podnosi na brodu, prigovor se unosi u brodski dnevnik a podnošenju prigovora mora biti prisutan najmanje još jedan član posade broda kao svjedok.
\n
(3)Vlasnik broda, brodar i kompanija dužni su osigurati da je svakom članu posade broda pri ukrcaju na brod dana preslika postupaka koji se primjenjuju na tom brodu po prigovoru, uključujući informacije o nadležnim tijelima države čiju državnu pripadnost ima brod, te imena članova posade broda koji će im u postupcima po prigovoru pružiti odgovarajuću pomoć
\n
Članak 134
\n
(1)Zapovjednik, član posade broda, jahte ili brodice ne smije biti pod utjecajem alkohola i/ili opojnih druga i/ili drugih tvari koje mijenjaju stanje svijesti, bolestan ili premoren.
\n
(2)Zapovjednik, član posade broda, jahte ili brodice ne smije tijekom obavljanja dužnosti na brodu, brodici ili jahti imati više od 0,5 g/kg alkohola u krvi.
\n
(3)Zapovjednik, član posade broda, jahte ili brodice dužni su se na traženje inspektora sigurnosti plovidbe lučke kapetanije ili osobe ovlaštene za nadzor sigurnosti plovidbe podvrgnuti ispitivanju pomoću odgovarajućih sredstava i aparata radi provjere imaju li u organizmu više od 0,5 g/kg alkohola u krvi, prisustva droge i/ili drugih psihoaktivnih tvari koje utječu na psihofizičke sposobnosti.
\n
(4)Ako osobe iz stavka 2. ovoga članka odbiju ispitivanje ili se tim ispitivanjem utvrdi da imaju u organizmu nedopuštenu količinu alkohola, droga ili lijekova, inspektor sigurnosti plovidbe lučke kapetanije ili osoba ovlaštena za nadzor sigurnosti plovidbe će narediti obavljanje liječničkog pregled te uzimanje krvi i urina radi analize. Ukoliko osobe odbiju otići na liječnički pregled te na uzimanje krvi i urina radi analize, od nadležnih tijela će se zatražiti njihovo prisilno odvođenje
\n
(5)Ako inspektor sigurnosti plovidbe lučke kapetanije i druga osoba ovlaštena za nadzor sigurnosti plovidbe utvrdi da su nastupile okolnosti iz stavka 1. i 2. ovoga članka, kao mjeru opreza, naložit će zapovjedniku broda, jahte, odnosno voditelju brodice da člana posade broda, jahte ili brodice odmah udalji iz službe na rok ne dulji od 8 dana.
\n
(6)Ako je utvrđeno da je pod utjecajem alkohola ili opojnih droga ili drugih tvari koje mijenjaju stanje svijesti, bolestan ili premoren zapovjednik broda, jahte ili voditelj brodice, inspektor ili druga osoba ovlaštena za nadzor sigurnosti plovidbe, kao mjeru opreza, odmah će udaljiti iz službe zapovjednika broda ili jahte, odnosno voditelja brodice na rok ne dulji od 8 dana i o tome će izvijestiti brodara, odnosno vlasnika brodice.
\n
(7)Ako zbog udaljenja iz službe zapovjednika ili člana posade brod, brodica ili jahta ne udovoljavaju uvjetima o najmanjem broju članova posade za sigurnu plovidbu inspektor sigurnosti plovidbe ili druga ovlaštena osoba će zabraniti isplovljenje broda.
\n
(8)Odredbe stavka 1. – 7. ovoga članka odgovarajuće se primjenjuje i na članove posade svih drugih pomorskih objekata i peljara.
\n
28.Pravilnik o najmanjem broju članova posade za sigurnu plovidbu koji moraju imati pomorski brodovi, plutajući objekti i nepomični odobalni objekti
\n
Članak 135
\n
(1)Član posade za vrijeme obavljanja straže ne smije napustiti mjesto i prostoriju u kojoj se obavlja straža bez odobrenja dežurnog časnika.
\n
(2)Časnik straže za trajanja straže ne smije napustiti svoje mjesto na straži bez odobrenja zapovjednika.
\n
(3)Način obavljanja poslova iz članka 133. ovoga Zakonika te uvjete, način i druga pitanja u svezi s održavanjem straže članova posade na brodovima propisuje ministar.
\n
22.Pravilnik o uvjetima i načinu održavanja straže, te obavljanju drugih poslova na brodu kojima se osigurava sigurna plovidba i zaštita mora od onečišćenja s brodova
\n
Članak 136
\n
(1)U predjelima gustog prometa, u uvjetima ograničene vidljivosti i u svima ostalim opasnim plovidbenim okolnostima kad se rabi uređaj za automatsko kormilarenje, treba postojati izravna mogućnost da dežurni časnik i kormilar preuzmu kormilarenje broda.
\n
(2)Prebacivanje od automatskog na ručno kormilarenje i obratno treba obaviti osobno dežurni časnik straže na mostu.
\n
Članak 137(NN 17/19)
\n
(1)Pomorska knjižica jest osobna isprava osobe kojoj je izdana kojom se dokazuje svojstvo u kojemu je član posade ukrcan na brod te trajanje plovidbene službe.
\n
(2)Pomorska knjižica može se izdati i u obliku elektroničke isprave.
\n
(3)Pomorsku knjižicu mora imati:
\n
–državljanin Republike Hrvatske ukrcan kao zapovjednik ili drugi član posade broda hrvatske državne pripadnosti, osim stručnog radnika u nacionalnoj plovidbi,
\n
–državljanin Republike Hrvatske ukrcan kao član posade broda strane državne pripadnosti,
\n
–državljanin Republike Hrvatske ukrcan kao član posade plutajućeg objekta ili nepomičnog odobalnog objekta hrvatske ili strane državne pripadnosti koji je dužan posjedovati odgovarajuće pomorsko zvanje sukladno posebnim propisima,
\n
–državljanin Republike Hrvatske ukrcan kao član posade jahte hrvatske ili strane državne pripadnosti sa stalno ukrcanom posadom koji je dužan posjedovati odgovarajuće pomorsko zvanje sukladno posebnim propisima,
\n
–strani državljanin ili osoba bez državljanstva ukrcana kao član posade na pomorskom objektu hrvatske državne pripadnosti iz ovoga stavka.
\n
(4)Pomorska knjižica izdaje se osobi koja je:
\n
–navršila 16 godina života i
\n
–tjelesno i duševno zdrava i sposobna za obavljanje određenih poslova na pomorskom objektu sukladno posebnom propisu.
\n
(5)Identifikacijska isprava pomorca jest isprava kojom se dokazuje identitet pomorca izdana u skladu s odredbama Konvencije o identifikacijskim ispravama pomoraca Međunarodne organizacije rada (ILO) iz 1958. godine, kako je izmijenjena i dopunjena.
\n
(6)Pomorske knjižice i identifikacijske isprave pomoraca izdaje lučka kapetanija.
\n
(7)Detaljnije uvjete, način izdavanja, sadržaj, obrasce za izdavanje pomorskih knjižica i identifikacijskih isprava pomoraca pravilnikom propisuje ministar.
\n
156.Pravilnik o pomorskim i brodarskim knjižicama te postupcima i načinu prijave i odjave na obvezno mirovinsko i obvezno zdravstveno osiguranje
\n
Članak 137a (NN 17/19)
\n
(1)Lučka kapetanija donijet će rješenje kojim se ukida pomorska knjižica kada je nastupila trajna zdravstvena nesposobnost pomorca za obavljanje odgovarajućih poslova na brodu.
\n
(2)U slučaju iz stavka 1. ovoga članka, Ministarstvo ili lučka kapetanija donijet će rješenje kojim se ukida i identifikacijska isprava pomorca.
\n
(3)Lučka kapetanija će u obnovljenom postupku donijeti rješenje kojim se poništava pomorska knjižica kada je pomorska knjižica ishođena na temelju krivotvorenih ili neistinitih isprava potrebnih za stjecanje pomorske knjižice.
\n
(4)U slučaju iz stavka 3. ovoga članka, Ministarstvo ili lučka kapetanija će u obnovljenom postupku donijeti rješenje kojim se poništava i identifikacijska isprava pomorca.
\n
(5)Rješenjem iz stavka 3. ovoga članka poništava se i plovidbena služba upisana i ovjerena u pomorskoj knjižici i poništena plovidbena služba briše se iz svih evidencija Ministarstva.
\n
(6)Protiv rješenja iz stavaka 1. do 4. ovoga članka ne može se izjaviti žalba, ali se može pokrenuti upravni spor.
\n
Članak 138
\n
(1)Ako član posade broda za trajanja, odnosno nakon prestanka službe na brodu bude iskrcan s broda izvan njegove luke ukrcavanja, brodar mu je dužan osigurati povratak u mjesto njegova prebivališta; ako to brodar ne učini, povratno putovanje u njegovo prebivalište dužno je osigurati diplomatsko, odnosno konzularno predstavništvo Republike Hrvatske na teret brodara broda s kojeg je takav član posade iskrcan.
\n
(2)Troškove povratnog putovanja iz stavka 1. ovog članka brodar ne smije naplatiti od člana posade broda u obliku predujma na početku zaposlenja ili iz plaća koje je dužan isplatiti članu posade broda, osim u slučaju težih povreda obveza iz ugovora o radu od strane člana posade broda.
\n
(3)Ako brodar ne izvrši povrat iznosa plaćenog za troškove povratnog putovanja člana posade iz stavka 1. ovoga članka, uzimajući u obzir važeće međunarodne standarde, može se odrediti mjera zadržavanja brodova tog brodara.
\n
Članak 139
\n
(1)Troškove povratnog putovanja člana posade broda snosi brodar.
\n
(2)Brodar ima pravo regresa za naplatu svih troškova povratnoga putovanja od člana posade broda koji se bez odobrenja iskrcao s broda i time svojom krivnjom doveo do prestanka zaposlenja ili koji se iskrcao s broda zbog ozljede ili oboljenja koje je sebi prouzročio namjerno ili grubom nepažnjom.
\n
(3)Troškovi povratnog putovanja člana posade broda obuhvaćaju troškove za smještaj, hranu kao i prijevoz, plaću i dodatke na plaću od trenutka kada je član posade iskrcan s broda do njegova povratka u mjesto prebivališta, te potrebno liječenje dok član posade broda nije zdravstveno sposoban za povratno putovanje.
\n
Članak 139a
\n
(1)Brodar će održavati na snazi osiguranje ili drugo financijsko jamstvo radi pokrića troškova povratnog putovanja članova posade broda.
\n
(2)Brodar će osigurati da članovima posade na svim brodovima budu dostupne odgovarajuće odredbe važećih propisa koje se odnose na prava člana posade vezano za povratno putovanje.
\n
(3)Odredbe važećih propisa iz stavka 2. ovoga članka moraju biti dostupne na radnom jeziku broda te na engleskom jeziku
\n
Članak 140
\n
(1)Povratno putovanje smatra se osiguranim i ako je članu posade broda osiguran odgovarajući posao na brodu koji plovi u luku njegova ukrcavanja.
\n
(2)U slučaju iz stavka 1. ovoga članka članu posade pripada naknada za poslove koje je obavljao na brodu.
\n
Članak 141
\n
Odredbe članka 137., 138., 139. i 140. ovoga Zakonika primjenjuju se i na strance koji su članovi posade hrvatskog broda.
\n
Članak 142
\n
U inozemnim lukama član posade broda koji je državljanin Republike Hrvatske može se, radi zaštite svojih prava i interesa iz radnog odnosa, obraćati diplomatskim ili konzularnim predstavništvima Republike Hrvatske.
\n
Članak 143(1) Član posade broda dužan je odmah obavijestiti zapovjednika broda, odnosno dežurnog časnika:
\n
1)o svakom izvanrednom događaju koji bi mogao ugroziti sigurnost broda, putnika, drugih osoba ili tereta na brodu te onečistiti okoliš uljem, opasnim kemikalijama i štetnim tvarima s broda,
\n
2)kad, u plovidbi plovnim putevima unutarnjih morskih voda i teritorijalnog mora Republike Hrvatske ustanovi da pojedini svjetionici i svjetla, te ostala pomagala za navigaciju ne rade, odnosno oznake ili plutače nisu na svome mjestu.
\n
(2)O neispravnostima iz stavka 1. točke 2) ovoga članka zapovjednik broda bez odgađanja dužan je obavijestiti nadležnu lučku kapetaniju.
\n
(3)U slučaju opasnosti, brodoloma ili druge nesreće članovi posade broda dužni su zalagati se za spašavanje broda, putnika, drugih osoba na brodu, te tereta kao i za zaštitu okoliša dok zapovjednik broda ne naredi da se brod napusti.
\n
(4)Način obavljanja meteorološke službe na brodovima propisat će ministar.
\n
29.Pravilnik o obavljanju meteorološke službe na pomorskim brodovima
\n
Članak 144
\n
(1)Brodar je dužan članu posade nadoknaditi štetu prouzročenu stvarima namijenjenim za njegovu osobnu uporabu na brodu koje su mu uništene ili oštećene pri brodolomu ili drugoj nesreći broda.
\n
(2)Član posade koji je zaposlen kod brodara, u slučaju brodoloma, ima pravo na naknadu za svaki dan stvarnog trajanja nezaposlenosti, u visini plaće koju mu je trebalo isplatiti prema ugovoru, time da ukupni iznos naknade, koja mu se ima isplatiti, ne može premašiti iznos dvomjesečne plaće.
\n
(3)U pogledu povratnog putovanja člana posade broda koji je pretrpio brodolom primjenjuju se odredbe članka 138. – 141. ovoga Zakonika.
\n
Članak 145(NN 26/15)
\n
(1)Za štetu nastalu zbog tjelesne ozljede ili smrti člana posade ili zbog narušenja zdravlja koju član posade pretrpi na radu ili u svezi s radom na brodu, odgovara brodar ako ne dokaže da je šteta nastala bez njegove krivnje.
\n
(2)Za štetu iz stavka 1. ovoga članka nastalu od opasne stvari ili opasne djelatnosti brodar odgovara prema općim propisima o odgovornosti za štetu od opasne stvari ili opasne djelatnosti, kao i za takvu štetu koju član posade pretrpi na radu ili u vezi s radom na brodu zbog nepostojanja uvjeta za siguran rad.
\n
(3)Za štete iz stavka 1. i 2. ovoga članka solidarno odgovaraju vlasnik broda, brodar, poslovođa, kompanija i poslodavac.
\n
Članak 146(NN 26/15)
\n
2.Zapovjednik broda
\n
(1)Posadom i svim drugim osobama na brodu zapovijeda zapovjednik broda.
\n
(2)Zapovjednika broda imenuje i razrješava dužnosti brodar ili kompanija.
\n
(3)U slučaju smrti, spriječenosti ili odsutnosti zapovjednika broda zamjenjuje, sa svim njegovim ovlaštenjima, prvi časnik palube.
\n
Članak 147
\n
(1)Zapovjednik broda odgovoran je za sigurnost broda i red na brodu i, u granicama određenim ovim Zakonikom i drugim propisima, ima javna ovlaštenja na brodu i zastupa kompaniju.
\n
(2)Ako je zapovjednik strane jahte upisane u hrvatski upisnik jahti strana fizička osoba, javna ovlaštenja iz stavka 1. ovoga članka ima član posade ako je državljanin Republike Hrvatske ili ima boravište na području Republike Hrvatske.
\n
Članak 148(NN 17/19)
\n
(1)Zapovjednik broda dužan je brinuti se o opskrbi broda, o brodskoj administraciji, o njegovu održavanju, o održavanju i ispravnom stanju trupa broda, strojeva, uređaja i opreme, pomorskim navigacijskim kartama i publikacijama, o sigurnosti brodskih uređaja za ukrcavanje i iskrcavanje putnika, opasnog i ostalog tereta, o pravilnom ukrcavanju, slaganju, prijevozu i iskrcavanju opasnog i ostalog tereta, o pravilnom ukrcavanju, smještaju i iskrcavanju putnika i o izvršavanju svih zadataka u vezi s procesom rada.
\n
(2)Zapovjednik broda dužan je u propisanim rokovima obavljati vježbe s brodicama i ostalim sredstvima za spašavanje te uređajima za otkrivanje, sprječavanje i gašenje požara.
\n
(3)Zapovjednik broda dužan je za plovidbe biti na brodu.
\n
(4)Zapovjednik broda dužan je prije polaska na put provjeriti ispravnost broda i količinu zaliha koja mu omogućuje da obavi određeno putovanje i osigurati da se sve propisane isprave i knjige, službene pomorske navigacijske karte i publikacije te članovi posade nalaze na brodu, a pri prijevozu putnika – osobito utvrditi jesu li poduzete sve mjere za sigurnost putnika.
\n
Članak 149
\n
(1)Zapovjednik broda, odnosno časnik palube u smjeni koji upravlja vođenjem broda dužan je poduzimati sve mjere potrebne za sigurnost broda i plovidbe.
\n
(2)Zapovjednik broda dužan je osobno upravljati brodom kad god to zahtijeva sigurnost broda, a osobito kad brod ulazi u luku, kanal ili rijeku ili kad izlazi iz njih te za ograničene vidljivosti.
\n
(3)Prisutnost peljara na brodu ne oslobađa zapovjednika broda odgovornosti za upravljanje brodom.
\n
Članak 150
\n
(1)Ako nastupe događaji koji brod ili osobe na njemu dovedu u opasnost, zapovjednik broda dužan je poduzeti sve mjere za spašavanje osoba i otklanjanje opasnosti za brod i stvari na brodu te za zaštitu okoliša.
\n
(2)Ako je u slučaju iz stavka 1. ovoga članka potrebno da se žrtvuje brod ili ošteti teret ili druge stvari na brodu, zapovjednik broda dužan je žrtvovati ili oštetiti teret, druge stvari ili brodske uređaje ili opremu koji nisu nužni za plovidbu, ili dijelove broda čije je žrtvovanje ili oštećenje manje štetno za brodara i osobe zainteresirane za teret na brodu.
\n
Članak 151
\n
(1)Ako su u slučaju opasnosti za brod sve mjere poduzete za spašavanje broda ostale bez uspjeha, i ako je propast broda neizbježna, zapovjednik broda dužan je prije svega poduzeti mjere potrebne za spašavanje putnika i drugih osoba na brodu, ukloniti brod prije potonuća s plovnog puta na unutarnjim morskim vodama, ako je to moguće, te narediti da se brod napusti.
\n
(2)U slučaju iz stavka 1. ovoga članka zapovjednik broda dužan je poduzeti i sve mjere potrebne za spašavanje brodskog dnevnika, a ako okolnosti slučaja dopuštaju – i mjere za spašavanje drugih brodskih knjiga, brodskih isprava, pomorskih karata dotičnog putovanja i brodske blagajne.
\n
(3)Zapovjednik broda smije napustiti brod tek pošto je, u granicama stvarne mogućnosti, poduzeo sve mjere iz stavka 1. i 2. ovoga članka.
\n
Članak 152
\n
(1)Ako na brodu nastupi događaj koji ugrožava sigurnost broda ili plovidbe, ili ako se desi izvanredni događaj brodu, putnicima, drugim osobama, teretu ili stvarima na brodu, ili ako se opazi onečišćenje uljem, opasnim kemikalijama i štetnim tvarima na plovnom putu, zapovjednik broda dužan je opis tog događaja, odnosno bilješku o opaženom onečišćenju na plovnom putu odmah unijeti u brodski dnevnik, a najkasnije u roku od 24 sata.
\n
(2)Zapovjednik broda dužan je o događaju iz stavka 1. ovoga članka, odmah nakon dolaska, a najkasnije za 24 sata, podnijeti izvještaj lučkoj kapetaniji zajedno s izvatkom iz brodskog dnevnika.
\n
(3)Ako je događaj iz stavka 1. ovoga članka nastupio za plovidbe, zapovjednik je broda dužan izvještaj o događaju, zajedno s izvatkom iz brodskog dnevnika, podnijeti u roku iz stavka 2. ovoga članka lučkoj kapetaniji u luci u koju brod najprije uplovi odnosno diplomatskom ili konzularnom predstavništvu Republike Hrvatske ako se brod nalazi u inozemstvu.
\n
(4)Zapovjednik broda mora unijeti u brodski dnevnik rođenje i smrt osobe na brodu, naznačujući mjesto ili zemljopisnu poziciju broda i vrijeme rođenja, odnosno smrti te primiti izjavu posljednje volje i to primanje unijeti u brodski dnevnik, navodeći vrijeme kada je primio izjavu posljednje volje.
\n
(5)Zapovjednik broda dužan je o činjenici rođenja i smrti te o primanju izjave posljednje volje sastaviti zapisnik na propisani način i dostaviti ga nadležnom tijelu u prvoj domaćoj luci u koju stigne, a u inozemstvu – najbližem diplomatskom, odnosno konzularnom predstavništvu Republike Hrvatske.
\n
(6)Postupke u slučaju rođenja ili smrti, nalaska napuštenoga novorođenog djeteta, primanja izjave posljednje volje i postupke s imovinom umrlih osoba na brodu propisat će ministar.
\n
26.Pravilnik o postupku u slučaju rođenja ili smrti, nalaska napuštenog novorođenog djeteta, i postupku s imovinom umrlih osoba na brodu
\n
Članak 153
\n
(1)Zapovjednik broda dužan je preko radiotelekomunikacija odaslati obavijest o bilo kojoj neposrednoj opasnosti za sigurnost plovidbe na koju naiđe, a osobito ako opazi promjene na plovnom putu iz članka 143. stavka 1. točke 2) ovoga Zakonika, naiđe na onečišćavanje uljem, opasnim kemikalijama i štetnim tvarima, opasan led, opasnu oluju ili na bilo koju drugu neposrednu opasnost za plovidbu, ili na tropsku oluju, na temperaturu zraka ispod ledišta praćenu vjetrovima olujne snage koji uzrokuju veliko nagomilavanje leda na nadgrađima, ili na vjetar snage 10 ili više bofora po Beaufortovoj ljestvici, a za koji nije bilo primljeno upozorenje o oluji.
\n
(2)Zapovjednik broda dužan je bilješku o danoj obavijesti iz stavka 1. ovoga članka unijeti u brodski dnevnik.
\n
Članak 154(1) Ako se brodu dogodi nesreća ili se otkrije nedostatak koji utječe na:
\n
1)sigurnost, sigurnosnu zaštitu broda ili učinkovitost, odnosno potpunost sredstava za spašavanje ili druge opreme,
\n
2)cjelovitost broda ili učinkovitost, odnosno potpunost opreme za zaštitu okoliša od onečišćavanja uljem, opasnim kemikalijama i štetnim tekućim tvarima, zapovjednik ili kompanija mora što je prije moguće izvijestiti Ministarstvo i priznatu organizaciju koji će pokrenuti postupak utvrđivanja da li je potreban odgovarajući pregled broda.
\n
(2)Ako se brod nalazi u luci druge države ugovornice odgovarajuće međunarodne konvencije, zapovjednik ili kompanija će također odmah izvijestiti odgovarajuća tijela pomorske uprave države u čijoj se luci brod nalazi.
\n
(3)Zapovjednik ili kompanija mora najbržom telekomunikacijskom vezom izvijestiti Ministarstvo i pomorsku upravu najbliže obalne države o događajima u svezi s ispuštanjem ili mogućim ispuštanjem ulja, štetnih tekućih tvari ili štetnih upakiranih tvari.
\n
Članak 155
\n
(1)U slučaju neposredne opasnosti od rata, zapovjednik broda dužan je poduzeti sve mjere opreznosti koje se pokažu potrebnima, osobito kako bi sačuvao brod, posadu, putnike, teret i ostalu imovinu te brodske isprave i knjige.
\n
(2)Ako nastupi ratno stanje između Republike Hrvatske i druge države, zapovjednik broda dužan je poduzeti potrebne mjere kako bi od neprijatelja sačuvao brod, ljude, teret i ostalu imovinu te brodske isprave i knjige.
\n
(3)Ako se brod, u slučaju nastupanja ratnog stanja između drugih država u kojem je Republika Hrvatska neutralna, nađe u luci jedne od zaraćenih država ili je na putu za luku zaraćene države, ili mora proći kroz unutarnje morske vode ili teritorijalno more zaraćene države, zapovjednik je broda dužan zatražiti upute od brodara; a ako to nije moguće – od nadležnih tijela Republike Hrvatske.
\n
Članak 156
\n
(1)Zapovjednik broda, kao zastupnik brodara, ovlašten je u njegovo ime i za njegov račun u mjestu izvan sjedišta brodara sklapati ugovore o spašavanju i pravne poslove potrebne za izvršenje putovanja i u mjestu izvan sjedišta brodara u kojem nema ovlaštenog predstavnika brodara sklapati ugovore o pomorskim plovidbenim poslovima, osim brodarskog ugovora na vrijeme za cijeli brod.
\n
(2)Zapovjednik broda ovlašten je kao zastupnik brodara pokretati pred stranim sudskim i upravnim tijelima postupak radi zaštite brodarovih prava i interesa u poslovima iz stavka 1. ovoga članka i u tom postupku poduzimati procesne radnje.
\n
(3)Ako brodar ograniči ovlaštenje zapovjednika, to ograničenje nema pravni učinak prema trećim osobama koje za nj nisu znale niti su prema okolnostima mogle znati.
\n
Članak 157
\n
(1)Zapovjednik broda ovlašten je i dužan svim osobama na brodu izdavati naredbe kojima se osigurava brod i njegova plovidba i održavanje reda na brodu te nadzirati izvršenje izdanih naredaba.
\n
(2)Radi održavanja reda i sigurnosti na brodu zapovjednik broda može držati na brodu potrebno vatreno oružje, dok članovi posade broda ne smiju na brodu imati oružje.
\n
Članak 158
\n
(1)Zapovjednik broda ima pravo za vrijeme plovidbe ograničiti slobodu kretanja na brodu svakoj osobi koja teže ugrozi sigurnost broda, članova posade, putnika i drugih osoba, stvari na brodu i okoliš onečišćenjem uljem, opasnim kemikalijama ili štetnim tvarima.
\n
(2)Sloboda kretanja može se ograničiti samo ako je to nužno radi sigurnosti putnika i drugih osoba i stvari na brodu ili radi zaštite broda, ili zaštite okoliša, i može za stranog državljanina trajati najdulje do dolaska broda u prvu luku u koju brod uplovi, a za državljanina Republike Hrvatske – najkasnije do dolaska broda u prvu hrvatsku luku.
\n
(3)Mjere iz stavka 1. i 2. ovoga članka unose se u brodski dnevnik s obrazloženjem.
\n
Članak 159
\n
Zapovjednik broda ima pravo člana posade broda koji narušava sigurnost plovidbe udaljiti s posla, a prema potrebi, iskrcati ga s broda i vratiti u zemlju.
\n
Članak 160
\n
(1)Zapovjednik broda ima pravo, u slučaju nužde i dok ona traje, smanjiti svim osobama na brodu obrok hrane i vode radi racionalnog korištenja postojećih zaliha hrane i vode na brodu.
\n
(2)Mjere iz stavka 1. ovoga članka unose se u brodski dnevnik s obrazloženjem.
\n
Članak 161
\n
(1)Ako za putovanja član posade broda, putnik ili druga osoba na brodu izvrše kazneno djelo, zapovjednik broda dužan je poduzeti, prema okolnostima, mjere potrebne da se spriječi ili ublaži nastupanje štetnih posljedica tog djela i da se izvršitelj pozove na odgovornost.
\n
(2)Ako postoji opasnost da izvršitelj djelo ponovi ili da pobjegne, zapovjednik broda naredit će da se: izvršitelju kaznenog djela ograniči sloboda kretanja na brodu ili da se liši slobode; ispitivanjem izvršitelja, svjedoka, očevidaca i oštećenika utvrde sve okolnosti pod kojima je djelo izvršeno i posljedice koje su nastupile; o svakom saslušanju sastavi zapisnik; kao dokazi uzmu na čuvanje predmeti na kojima ili kojima je kazneno djelo izvršeno, odnosno na kojima su tragovi izvršenog djela vidljivi te da se poduzmu druge mjere radi utvrđivanja okolnosti pod kojima je kazneno djelo izvršeno.
\n
(3)Ako se brod nalazi u inozemstvu, zapovjednik broda dužan je o izvršenom kaznenom djelu podnijeti izvještaj diplomatskom ili konzularnom predstavništvu Republike Hrvatske u državi u čiju luku brod uplovi. Zapovjednik broda dužan je s izvršiteljem kaznenog djela postupiti prema uputama diplomatskog ili konzularnog predstavništva Republike Hrvatske.
\n
(4)Nakon dolaska u hrvatsku luku u koju brod najprije uplovi, zapovjednik broda dužan je izvršitelja kaznenog djela predati tijelu unutarnjih poslova u toj luci s pisanim izvješćem o izvršenom kaznenom djelu i zapisnicima i predmetima iz stavka 2. ovoga članka.
\n
(5)Mjere iz stavka 2. i 4. ovoga članka unose se u brodski dnevnik s obrazloženjem.
\n
Članak 162
\n
(1)Ako bilo koji član posade broda samovoljno napusti brod u luci, zapovjednik broda dužan je to napuštanje broda prijaviti lučkoj kapetaniji.
\n
(2)Zapovjednik broda dužan je sastaviti zapisnik i utvrditi koje su stvari i isprave člana posade koji je samovoljno napustio brod ostale na brodu. Zapisnik se sastavlja u prisutnosti dvojice svjedoka, a potpisuju ga zapovjednik broda i svjedoci.
\n
(3)Bilješku o samovoljnom napuštanju broda i o stvarima člana posade koje su ostale na brodu i njihovoj predaji nadležnom hrvatskom tijelu zapovjednik broda dužan je unijeti u brodski dnevnik.
\n
(4)Tijelo koje u luci primi osobne stvari i isprave člana posade koji je samovoljno napustio brod predat će ih njegovoj užoj obitelji ili roditeljima, a ako njih nema osobi koju odredi nadležno tijelo starateljstva.
\n
Članak 163
\n
(1)Smatra se da je član posade samovoljno napustio brod ako se nije vratio na brod do odlaska broda iz luke.
\n
(2)Ako je član posade bio spriječen da se vrati na brod do odlaska broda iz luke, smatra se da je samovoljno napustio brod ako se u roku od tri dana, od dana kad je smetnja bila otklonjena, nije prijavio tijelu iz članka 162. stavka 1. ovoga Zakonika.
\n
Članak 164
\n
Za suđenje u svim sporovima između člana posade broda i brodara, ili poslovođe ili kompanije, te zapovjednika i brodara, ili poslovođe ili kompanije nadležni su trgovački sudovi nadležni za pomorske sporove.
\n
Glava IX. INSPEKCIJSKI NADZOR
\n
Članak 165(NN 26/15, 17/19)
\n
(1)Inspekcijski nadzor nad provođenjem odredaba ovoga dijela Zakonika i propisa u području sigurnosti plovidbe i zaštite pomorskog okoliša donesenih na temelju ovoga Zakonika obavljaju inspektori sigurnosti plovidbe Ministarstva i lučkih kapetanija.
\n
(2)Poslove inspekcije sigurnosti plovidbe mogu obavljati i stručni djelatnici Ministarstva i lučke kapetanije te ovlašteni službenici službe nadzora i upravljanja pomorskim prometom u okviru posebnog ovlaštenja kojeg daje ministar.
\n
(3)Određene poslove inspekcije sigurnosti plovidbe mogu obavljati i policijski službenici, te ovlaštene osobe Obalne straže u okviru posebnog ovlaštenja kojeg daje ministar.
\n
(4)Stručnu spremu, ispite i ostale posebne uvjete koje mora ispunjavati inspektor sigurnosti plovidbe odnosno ovlašteni službenici iz stavka 2. i 3. ovoga članka, kao i obrazac iskaznice inspektora sigurnosti plovidbe propisat će ministar.
\n
(5)Inspekcijski nadzor nad provedbom odredbi članaka 76. stavka 4. provodi farmaceutska inspekcija.
\n
(6)Inspekcijski nadzor nad provedbom odredbi članka 125.a ovoga Zakonika i propisa donesenih na temelju njega provode osobe iz stavka 1. i 2. ovoga članka i inspektori rada.
\n
59.Pravilnik o obavljanju inspekcijskog nadzora sigurnosti plovidbe
\n
Članak 166(NN 26/15, 17/19)
\n
(1)Inspekcijski poslovi koji se odnose na obavljanje nadzora nad provođenjem odredaba ovoga dijela Zakonika o sigurnosti plovidbe obuhvaćaju osobito obavljanje inspekcijskog nadzora nad:
\n
1)stranim brodovima u hrvatskim lukama,
\n
2)hrvatskim pomorskim objektima u pogledu njihove sposobnosti za plovidbu ili uporabu,
\n
3)provođenjem međunarodnog režima luka u skladu s međunarodnim obvezama Republike Hrvatske u pogledu operativnih i drugih obala, lukobrana, potrebnih dubina, uređaja, postrojenja i drugih objekata namijenjenih za sidrenje, zaštitu brodova, ukrcavanje i iskrcavanje putnika i stvari, kao i opremljenosti uređajima namijenjenim za prihvat zauljenih voda, uljnih ostataka i otpada sa broda, te ostataka i mješavina koje sadrže ostatke štetnih tekućih tvari, fekalija, tvari koje uništavaju ozon i uređaja za prihvat opreme koja sadrži takve tvari kada je uklonjena sa brodova i drugih uvjeta za sigurnost plovidbe i zaštite od onečišćenja u lukama,
\n
4)uređivanjem i održavanjem plovnosti plovnih putova u teritorijalnom moru i unutarnjim morskim vodama i postavljanjem i održavanjem objekata sigurnosti plovidbe,
\n
5)obavljanjem radioslužbe koja služi sigurnosti plovidbe i zaštiti ljudskog života na moru te njenim uređajima i opremom kao i održavanjem sredstava i radom tih službi,
\n
6)plovidbom i peljarenjem,
\n
7)gradnjom i drugim aktivnostima i zahvatima u teritorijalnom moru i unutarnjim morskim vodama ili na njihovim obalama u pogledu njihovoga utjecaja na sigurnost plovidbe,
\n
8)prijevozom osoba i stvari u pogledu zaštite ljudskih života i imovine,
\n
9)zaštitom mora od onečišćenja s plovnih objekata,
\n
10)obavljanjem meteorološke službe na brodovima koja služi sigurnosti plovidbe,
\n
11)uvjetima života i rada pomoraca na brodovima,
\n
12)obavljanjem djelatnosti posredovanja pri zapošljavanju pomoraca,
\n
13)udovoljavanjem uvjeta za obavljanje djelatnosti pomorskog agenta,
\n
14)priznatim organizacijama i Hrvatskim registrom brodova,
\n
15)obavljanjem hidrografske djelatnosti,
\n
16)stranim jahtama za gospodarske svrhe,
\n
17)obavljanjem djelatnosti pomorskih učilišta.
\n
(2)Odredba stavka 1. točke 3) ovoga članka ne odnosi se na vojne luke.
\n
(3)Način i postupke obavljanja inspekcijskog nadzora sigurnosti plovidbe u obavljanju inspekcijskog nadzora utvrđuje ministar posebnim propisom.
\n
59.Pravilnik o obavljanju inspekcijskog nadzora sigurnosti plovidbe
\n
Članak 167(NN 17/19)
\n
(1)Inspekcijski nadzor nad stranim brodovima i jahtama za gospodarske svrhe u lukama Republike Hrvatske provodi se sukladno postupcima utvrđenim Pariškim memorandumom o suglasnosti o nadzoru države luke.
\n
(2)U obavljanju inspekcijskog nadzora nad stranim brodom prema odredbi članka 166. stavka 1. točke 1. ovoga Zakonika provjerava se ima li brod važeće isprave u skladu s odredbama:
\n
1.Međunarodne konvencije o zaštiti ljudskih života na moru, 2. Međunarodne konvencije o teretnim linijama, 3. Međunarodne konvencije o sprječavanju onečišćenja mora s brodova, 4. Međunarodne konvencije o standardima za obuku, izdavanju svjedodžbi i obavljanju straže pomoraca, 5. Međunarodne konvencije o minimalnim standardima na trgovačkim brodovima, 6. Konvencije o međunarodnim pravilima o izbjegavanju sudara na moru, 7. Međunarodne konvencije o građanskoj odgovornosti za štetu zbog onečišćenja uljem, 8. Međunarodne konvencije o baždarenju brodova, 9. Međunarodne konvencije o građanskoj odgovornosti za štetu zbog onečišćenja pogonskim uljem, 2001., 10. Međunarodne konvencije o radu pomoraca, 2006., 11. Međunarodne konvencije o nadzoru štetnih sustava protiv obrastanja brodova, 2001., 12. Međunarodne konvencije o nadzoru i upravljanju brodskim balastnim vodama i talozima, 2004., 13. Atenske konvencije o prijevozu putnika i njihove prtljage morem, 1974., kako je izmijenjena i dopunjena Protokolom iz 2002. godine.
\n
(3)Osim isprava iz stavka 2. ovoga članka, inspekcijskim nadzorom nad stranim brodovima iz stavka 1. ovoga članka provjerava se i ima li brod važeće isprave sukladno Uredbi 392/2009 Europskog parlamenta i Vijeća od 23. travnja 2009. o odgovornosti prijevoznika u prijevozu putnika morem u slučaju nesreća, Direktivi 2009/20/EC Europskog parlamenta i Vijeća od 23. travnja 2009. o osiguranju brodovlasnika za pomorske tražbine, kao i dokaz o drugim obveznim osiguranjima propisanim ovim Zakonikom.
\n
(4)Ako državu čiju zastavu brod vije ne obvezuju konvencije navedene u stavku 2. ovoga članka, inspektor ispituje može li brod u pogledu konstrukcije, opreme, posade, vrste, količine i smještaja tereta, broja putnika te sveukupnog opterećenja sigurno obaviti namjeravano putovanje.
\n
(5)Pri ispitivanju sigurnosti plovidbe broda iz stavka 4. ovoga članka uzima se u obzir ponajprije, ali ne isključivo, sadržaj konvencija navedenih u stavku 2. ovoga članka.
\n
(6)Inspekcijskim nadzorom nad stranim brodom utvrđuje se udovoljava li posada i cjelokupno stanje broda, uključujući strojarnicu, prostorije za smještaj posade te higijenski uvjeti na brodu pravilima i standardima utvrđenim međunarodnim konvencijama iz stavka 2. ovoga članka.
\n
Članak 168(NN 17/19)
\n
(1)Ako se u obavljanju inspekcijskog nadzora utvrdi da strani brod nema važeće isprave iz članka 167. ovoga Zakonika, ili da položaj teretne linije, odnosno nadvođa ne odgovara podacima iz tih isprava, ili da brod nije krcan u skladu s dobivenom teretnom linijom, odnosno nadvođem, ili da teret nije pravilno raspoređen, zabranit će se brodu da isplovi iz luke sve dok ne bude mogao nastaviti plovidbu bez opasnosti za ljudske živote na brodu.
\n
(2)Ako se u obavljanju inspekcijskog nadzora utvrdi da strani brod zbog nedostataka onečišćuje okoliš uljem, opasnim kemikalijama ili štetnim tvarima, ili da su mu tankovi otpadnih voda puni, ili uređaji neispravni, zabranit će mu se da isplovi iz luke dok se ti nedostaci na njemu ne otklone.
\n
(3)Ako se u obavljanju inspekcijskog nadzora prema odredbi članka 167. ovoga Zakonika utvrdi da strani brod nema važeću ispravu kojom se dokazuje ispravnost brodskih uređaja za ukrcavanje i iskrcavanje tereta, ili ako se utvrdi da stanje tih uređaja nije u skladu s podacima iz te isprave, zabranit će se ukrcavanje i iskrcavanje tereta uređajima broda.
\n
(4)Ako se u obavljanju inspekcijskog nadzora utvrde nedostaci iz stavaka 1., 2. i 3. ovoga članka, o utvrđenom stanju i poduzetim mjerama izvijestit će se putem diplomatskih, odnosno konzularnih tijela nadležno tijelo države zastave broda te Međunarodna pomorska organizacija.
\n
(5)Pored mjera iz stavaka 1., 2., 3. i 4. ovoga članka mogu se poduzeti druge mjere predviđene Pariškim memorandumom o suglasnosti o nadzoru države luke.
\n
(6)Odredbe stavka 1. – 5. ovoga članka na odgovarajući se način primjenjuju i na brodove čije države zastave odnosne konvencije ne obvezuju.
\n
Članak 169
\n
(1)Ako se iz opravdanih razloga posumnja da stanje stranog broda bitno ne odgovara podacima navedenima u ispravama iz članka 167. stavaka 1. i 2. ovoga Zakonika, ili da je strani brod ukrcao veći broj putnika od dopuštenog, ili da nema minimalan broj stručno osposobljenih članova posade, i da očito brod u takvu stanju, odnosno s tolikim brojem putnika ili takvim stanjem posade ne bi bio sposoban nastaviti plovidbu bez opasnosti za ljudske živote na brodu, zabranit će mu se da isplovi iz luke dok ne bude mogao nastaviti plovidbu bez opasnosti za ljudske živote na njemu.
\n
(2)Postupak inspekcijskog nadzora stranog broda iz stavka 1. ovoga članka, te mjere koje se poduzimaju prema stranom brodu, provodit će se sukladno odredbama Pariškog memoranduma o suglasnosti o nadzoru države luke.
\n
Članak 170(NN 17/19)
\n
(1)U obavljanju inspekcijskog nadzora nad sposobnošću pomorskih objekata za plovidbu prema odredbi članka 166. stavka 1. točke 2) ovoga Zakonika provjerava se:
\n
1)ima li pomorski objekt važeće propisane brodske isprave i knjige,
\n
2)ima li brod potvrdu o odgovarajućem financijskom jamstvu iz članka 820. ovoga Zakonika,
\n
3)jesu li na plovnom objektu od dana izdavanja, odnosno potvrđivanja isprava izdanih na temelju tehničkog nadzora nastale takve bitne promjene zbog kojih je očito da plovni objekt u takvu stanju nije sposoban ploviti bez opasnosti za osobe, teret na njemu i okoliš,
\n
4)udovoljava li pomorski objekt uvjetima određenima u članku 76. ovoga Zakonika,
\n
5)je li na bokovima plovnog objekta obilježena propisana oznaka teretne linije, odnosno nadvođe,
\n
6)uvježbanost posade u rukovanju brodicama i ostalim sredstvima za spašavanje i uređajima za otkrivanje, sprječavanje i gašenje požara te s mjerama sigurnosne zaštite.
\n
(2)Inspekcijski nadzor obuhvaća i provjeru ima li pomorski objekt važeći registar teretnog uređaja te odgovara li stanje uređaja za ukrcavanje i iskrcavanje tereta podacima iz registra teretnog uređaja.
\n
Članak 171(NN 17/19)
\n
(1)Ako se u obavljanju inspekcijskog nadzora prema odredbama članaka 167. i 170. ovoga Zakonika utvrde nedostaci broda u pogledu njegove sposobnosti za plovidbu, naredit će se zapovjedniku broda da u određenom roku otkloni utvrđene nedostatke.
\n
(2)Ako se utvrđeni nedostaci ne otklone u određenom roku, ili ako su utvrđeni nedostaci takve naravi da ugrožavaju sigurnost broda, osoba i tereta na njemu te okoliša, ili ako su mu tankovi otpadnih voda puni, zabranit će se brodu daljnja plovidba dok se navedeni nedostaci ne otklone i oduzet će mu se isprava o sposobnosti za plovidbu.
\n
(3)Ako se u obavljanju inspekcijskog nadzora utvrdi da prema odredbi članka 170. stavka 2. ovoga Zakonika brod nema važeći registar teretnog uređaja ili ako stanje tih uređaja nije u skladu s registrom teretnog uređaja, zabranit će mu se da obavlja ukrcavanje, iskrcavanje ili prekrcavanje tereta vlastitim uređajima za obavljanje tih radnji.
\n
(4)Inspekcijski pregled iz članka 170. ovoga Zakonika može se obaviti i izvan unutarnjih morskih voda i teritorijalnog mora Republike Hrvatske ako se ocijeni da postoji opravdana sumnja da stvarno stanje na brodu ne odgovara izdanim brodskim ispravama i knjigama ili da se do isteka valjanosti brodskih isprava i knjiga ne predviđa uplovljavanje broda u luke Republike Hrvatske.
\n
(5)U obavljanju inspekcijskog nadzora iz članaka 167. i 170. ovoga Zakonika inspektor sigurnosti plovidbe može od priznate organizacije zatražiti na uvid dokumentaciju o postupku izdavanja svjedodžbi za brod koji se nadzire.
\n
(6)Ako zapovjednik ne postupi po nalogu inspektora iz stavaka 2. i 3. ovoga članka, inspektor će pečaćenjem broda ili na drugi pogodan način onemogućiti plovidbu, odnosno ukrcaj, iskrcaj ili prekrcaj tereta vlastitim uređajima.
\n
(7)Ako brod iz stavka 6. ovoga članka predstavlja ili može predstavljati opasnost za luke, plovne putove, plovidbu, iskorištavanje prirodnih bogatstava mora ili okoliša, nadležna lučka kapetanija će, osim radnji iz stavka 6. ovoga članka, rješenjem narediti vlasniku broda da u primjerenom roku poduzme mjere za njegovo uklanjanje uz nadzor kapetanije.
\n
(8)Ako vlasnik broda ne postupi sukladno rješenju kapetanije iz stavka 7. ovoga članka, kapetanija će rješenjem narediti tijelu koje upravlja lukom, odnosno kopnenim dijelom pomorskog dobra na čijem se području brod nalazi, odnosno trgovačkom društvu Plovput d. o. o., ako se brod nalazi izvan lučkog područja, da ga na trošak i rizik vlasnika ukloni.
\n
(9)Ako brod iz stavka 6. ovoga članka predstavlja neposrednu opasnost za luke, plovne putove, plovidbu, iskorištavanje prirodnih bogatstava mora ili okoliša, kapetanija će i bez prethodnog donošenja rješenja iz stavka 7. ovoga članka odlučiti o uklanjanju broda na trošak i rizik vlasnika.
\n
(10)Protiv rješenja nadležne lučke kapetanije iz stavka 7., odnosno 9. ovoga članka žalba nije dopuštena, ali se može pokrenuti upravni spor.
\n
(11)Uklanjanje broda u smislu stavaka 8. i 9. ovoga članka znači svaki oblik sprječavanja, ublažavanja ili otklanjanja opasnosti. Uklanjanje broda može uključivati i prodaju broda na javnoj dražbi.
\n
(12)U pogledu tražbine koja se tiče naknade troškova uklanjanja broda u smislu stavaka 8. i 9. ovoga članka, Republika Hrvatska, odnosno ovlašteno tijelo koje je uklonilo brod ima založno pravo na brodu koji je predmet uklanjanja te ga može i zadržati do podmirenja te tražbine.
\n
(13)Ustupanjem tražbine za naknadu troškova uklanjanja broda iz stavka 12. ovoga članka prenosi se i zakonsko založno pravo te pravo zadržanja.
\n
(14)Ako su uklanjanjem broda u smislu stavaka 8. i 9. ovoga članka ostvarena određena novčana sredstva, ona će se iskoristiti za podmirenje razumnih troškova vezanih uz uklanjanje, dok će se možebitni ostatak sredstava deponirati kod teritorijalno nadležnog trgovačkog suda na ime vlasnika broda, o čemu će Ministarstvo objaviti oglas na svojim internetskim stranicama i u »Narodnim novinama«.
\n
(15)Odredbe ovoga članka i članka 170. ovoga Zakonika na odgovarajući se način primjenjuju i na druge plovne te na plutajuće i nepomične odobalne objekte.
\n
(16)Rješenja i obavijesti koji se donose temeljem ovoga članka dostavljaju se vlasniku javnom objavom na internetskim stranicama Ministarstva sukladno pravilima o javnoj objavi, prema odredbama zakona kojim se uređuje vođenje upravnog postupka.
\n
(17)Način i postupak prodaje broda na javnoj dražbi u skladu sa stavkom 11. ovoga članka propisuje ministar pravilnikom.
\n
167.Pravilnik o načinu i postupku prodaje pomorskog objekta, podrtine ili potonule stvari na javnoj dražbi
\n
Članak 172
\n
(1)Ako se u obavljanju inspekcijskog nadzora prema odredbi članka 166. stavka 1. točke 3) ovoga Zakonika utvrdi da se u lukama otvorenima za međunarodni promet ne provodi režim koji je u skladu s međunarodnim obvezama Republike Hrvatske ili posebnim propisima koji uređuju red u lukama ili da je stanje luka takvo da predstavlja opasnost za sigurnost plovnih objekata, naredit će se trgovačkom društvu ili tijelu koje iskorištava luku da radi otklanjanja utvrđenih nedostataka, u određenom roku, poduzme odgovarajuće mjere ili obavi potrebne radove.
\n
(2)Ako mjere i radovi naređeni prema stavku 1. ovoga članka ne budu izvršeni u određenom roku, inspektor sigurnosti plovidbe može:
\n
1)zabraniti pristajanje plovnih objekata određene veličine uz dio operativne ili druge obale za koji je utvrđen nedostatak dok ne bude omogućeno sigurno pristajanje takvih plovnih objekata,