(4)Sud može u izvanparničnom postupku na prijedlog djeteta, roditelja ili Hrvatskog zavoda za socijalni rad ukinuti mjeru oduzimanja prava na stanovanje s djetetom i povjeravanja svakodnevne skrbi o djetetu drugoj osobi, udomiteljskoj obitelji ili ustanovi socijalne skrbi prije isteka vremena iz stavaka 1. i 2. ovoga članka, ako prema izvješću Hrvatskog zavoda za socijalni rad prestanu postojati razlozi zbog kojih je mjera određena.
\n
Članak 159Izmjena rješenja
\n
(1)Sud može u izvanparničnom postupku na prijedlog djeteta, roditelja ili Hrvatskog zavoda za socijalni rad izmijeniti rješenje o oduzimanju prava na stanovanje s djetetom i povjeravanju svakodnevne skrbi o djetetu drugoj osobi, udomiteljskoj obitelji ili ustanovi socijalne skrbi ako za to postoje opravdane okolnosti.
\n
(2)U iznimnim slučajevima, kad je potrebna žurna promjena djetetova smještaja ili promjena osobe kojoj je povjerena svakodnevna skrb o djetetu, Hrvatski zavod za socijalni rad može o tome donijeti rješenje. Hrvatski zavod za socijalni rad je dužan u roku od sedamdeset i dva sata od donošenja rješenja o promjeni djetetova smještaja ili promjeni osobe kojoj je povjerena svakodnevna skrb o djetetu dostaviti sudu to rješenje neposredno ili elektroničkim putem, zajedno s prijedlogom za izmjenu rješenja o djetetovu smještaju, odnosno rješenja u dijelu u kojem se svakodnevna skrb o djetetu povjerava drugoj osobi, udomiteljskoj obitelji ili ustanovi socijalne skrbi.
\n
Članak 160(NN 49/23, 156/23)
\n
Dužnosti i prava osoba kojima je povjerena svakodnevna skrb o osobnim pravima djeteta Svakodnevna skrb obuhvaća uobičajenu njegu i skrb o djetetu, brigu o prehrani, zdravlju, sigurnosti, odgoju, obrazovanju i psihosocijalnim potrebama djeteta.
\n
Članak 161(NN 156/23)
\n
Dužnosti Hrvatskog zavoda za socijalni rad
\n
(1)Fizička, odnosno pravna osoba kod koje je dijete smješteno dužna je u roku od petnaest dana od smještaja djeteta prijaviti djetetovo boravište na temelju sudske odluke.
\n
(2)Hrvatski zavod za socijalni rad nadležan prema djetetovu boravištu će uz stručnu podršku i suradnju s Hrvatskim zavodom za socijalni rad nadležnim prema prebivalištu, odnosno boravištu roditelja nadzirati skrb o djetetu i osiguravati mu potporu. Roditelju i djetetu Hrvatski zavod za socijalni rad davat će upute i pomagati im da se uklone uzroci koji su doveli do izdvajanja djeteta iz obitelji te svaka tri mjeseca procjenjivati primjerenost skrbi o djetetu i ponašanje roditelja i djeteta.
\n
(3)S obzirom na okolnosti slučaja, pomoć i potpora mogu biti planirani tako da budu više usmjereni na jačanje djetetove neovisnosti negoli na jačanje roditeljskih sposobnosti da se skrbe o djetetu ako je to razmjerno djetetovoj dobi, stupnju razvoja te potrebama i mogućnostima.
\n
(4)Hrvatski zavod za socijalni rad će poticati ostvarivanje osobnih odnosa između djeteta, roditelja i drugih osoba iz članka 120. ovoga Zakona, u skladu s djetetovom dobrobiti.
\n
Članak 162Prava i dužnosti roditelja i djeteta
\n
(1)Dok traje mjera, roditelji imaju sva prava i dužnosti u ostvarivanju roditeljske skrbi o djetetu, osim prava na stanovanje s djetetom i s tim u vezi na svakodnevnu skrb o djetetu.
\n
(2)Roditelj je dužan osigurati uvjete za povratak djeteta u obitelj te nadležni Hrvatski zavod za socijalni rad obavijestiti o svakoj promjeni adrese stanovanja.
\n
(3)Roditelji imaju pravo i dužnost ostvarivati osobne odnose s djetetom na način utvrđen sudskom odlukom i plaćati uzdržavanje za dijete.
\n
(4)Ustanova socijalne skrbi može dati pisane upute u vezi s ostvarivanjem skrbi o djetetu i ostvarivanjem osobnih odnosa s djetetom, a roditelj i dijete dužni su se ponašati u skladu s tim uputama.
\n
Članak 163Izvješće, povratak djeteta u obitelj ili predlaganje druge mjere
\n
(1)Hrvatski zavod za socijalni rad će trideset dana prije isteka roka na koji je mjera oduzimanja prava na stanovanje s djetetom određena izraditi izvješće o djetetu i roditelju te u skladu s rezultatima izvješća predložiti sudu povratak djeteta u obitelj, ili produljenje mjere za iduću godinu dana, ili lišenje roditelja prava na roditeljsku skrb.
\n
(2)Sud može iznimno nakon šest mjeseci od određivanja mjere oduzimanja prava na stanovanje s djetetom ukinuti određenu mjeru i roditelja lišiti prava na roditeljsku skrb ako prema izvješću Hrvatskog zavoda za socijalni rad postoji vjerojatnost da se neće postići svrha mjere te da bi povratak djeteta u obitelj predstavljao opasnost za njegov život, zdravlje i razvoj.
\n
(3)Izvješća iz stavaka 1. i 2. ovoga članka Hrvatski zavod za socijalni rad dostavlja, osim sudu, i roditeljima te posebnom skrbniku djeteta.
\n
d)Povjeravanje djeteta s problemima u ponašanju radi pomoći u odgoju
\n
Članak 164Pretpostavke za određivanje mjere
\n
(1)Sud će u izvanparničnom postupku zbog djetetova ponašanja kojim ozbiljno ugrožava svoja prava i interese, kao i prava i interese članova obitelji ili drugih osoba donijeti rješenja o povjeravanju djeteta s problemima u ponašanju radi pomoći u odgoju ustanovi socijalne skrbi ili udomiteljskoj obitelji.
\n
(2)Sud će rješenje iz stavka 1. ovoga članka donijeti kad roditelji ili druge osobe koje se skrbe o djetetu u većoj mjeri zanemaruju odgoj djeteta ili ga nisu u mogućnosti valjano odgajati, ako promjenu ponašanja djeteta i roditelja nije moguće postići niti jednom drugom blažom mjerom.
\n
Članak 165Podnošenje prijedloga i prilozi
\n
(1)Odluku o povjeravanju djeteta s problemima u ponašanju radi pomoći u odgoju ustanovi socijalne skrbi ili udomiteljskoj obitelji sud donosi u izvanparničnom postupku na prijedlog Hrvatskog zavoda za socijalni rad, državnoga odvjetnika za mladež, djeteta, roditelja ili državnog odvjetnika za mladež.
\n
(2)Kad Hrvatski zavod za socijalni rad pokreće postupak, dužan je uz prijedlog priložiti stručnu procjenu obitelji i djeteta te prijedlog o smještaju djeteta.
\n
(3)Kad postupak pred sudom pokreću ostale osobe iz stavka 1. ovoga članka, stručnu procjenu iz stavka 2. ovoga članka i prijedlog o smještaju djeteta Hrvatski zavod za socijalni rad podnosi u roku od osam dana od dana od kad to sud od njega zahtijeva.
\n
Članak 166Odlučivanje o mjeri
\n
(1)Sud će rješenjem o povjeravanju djeteta s problemima u ponašanju odlučiti o smještaju djeteta i povjeravanju svakodnevne skrbi i odgoja djeteta ustanovi socijalne skrbi ili udomiteljskoj obitelji, pri čemu istim rješenjem može odrediti i druge mjere za zaštitu prava i dobrobiti djeteta propisane ovim Zakonom.
\n
(2)Sud će rješenjem iz stavka 1. ovoga članka odlučiti o ostvarivanju osobnih odnosa s djetetom, nadzoru ili zabrani ostvarivanja osobnih odnosa ako je to potrebno i ako to predlaže dijete, roditelj ili Hrvatski zavod za socijalni rad.
\n
(3)Rješenjem iz stavka 1. ovoga članka sud može odrediti upućivanje djeteta s problemima u ponašanju ustanovi socijalne skrbi ili udomiteljskoj obitelji vikendom, u poludnevni ili cjelodnevni boravak.
\n
(4)U postupku koji prethodi donošenju rješenja iz stavka 1. ovoga članka sud može odrediti da se dijete uključi u multidisciplinarni dijagnostički postupak, ako je to potrebno radi donošenja rješenja iz stavka 1. ovoga članka.
\n
(5)Rješenje iz stavka 1. ovoga članka može sadržati uputu djetetu da zatraži odgovarajuće liječenje, kao i da se uključi u druge zdravstvene, obrazovne ili psihosocijalne programe.
\n
(6)Rješenjem iz stavka 1. ovoga članka sud će odlučiti i o uzdržavanju djeteta od strane roditelja ako je to posebni skrbnik djeteta ili Hrvatski zavod za socijalni rad u ime djeteta zahtijevao. Na određivanje uzdržavanja na odgovarajući se način primjenjuju odredbe članaka 474. do 477. ovoga Zakona.
\n
Članak 167Trajanje mjere i izmjena rješenja
\n
(1)Mjera povjeravanja djeteta s problemima u ponašanju određuje se u trajanju od jedne godine.
\n
(2)Sud može u posebno opravdanim slučajevima produljiti trajanje ove mjere u izvanparničnom postupku na prijedlog djeteta, roditelja, Hrvatskog zavoda za socijalni rad ili državnog odvjetnika za mladež.
\n
(3)Hrvatski zavod za socijalni rad dužan je najkasnije trideset dana prije isteka roka iz stavaka 1. i 2. ovoga članka podnijeti sudu završno izvješće o djetetu.
\n
(4)Sud može u izvanparničnom postupku na prijedlog Hrvatskog zavoda za socijalni rad ili drugih osoba iz članka 167. stavka 2. ovoga Zakona ukinuti mjeru povjeravanja djeteta s problemima u ponašanju radi pomoći u odgoju i prije isteka vremena iz stavaka 1. i 2. ovoga članka ako prema izvješću o djetetu i roditeljima prestanu postojati razlozi zbog kojih je mjera određena.
\n
Članak 168(NN 156/23)
\n
Prava i dužnosti roditelja i djeteta
\n
(1)Dok traje mjera povjeravanja djeteta s problemima u ponašanju, roditelji imaju sva prava i dužnosti u ostvarivanju roditeljske skrbi o djetetu, osim prava na stanovanje s djetetom i s tim u vezi na svakodnevnu skrb o djetetu.
\n
(2)Dok traje mjera povjeravanja djeteta s problemima u ponašanju, roditelji imaju pravo i dužnost ostvarivati osobne odnose s djetetom i plaćati uzdržavanje za dijete.
\n
(3)Dok traje mjera povjeravanja djeteta s problemima u ponašanju, dijete ima dužnost ponašati se u skladu s odlukom suda i uputama osoba kojima je povjerena svakodnevna skrb, odgoj i liječenje djeteta.
\n
(4)Dok traje mjera povjeravanja djeteta s problemima u ponašanju, dijete ima pravo na ostvarivanje osobnih odnosa s roditeljima i drugim osobama iz članka 120. ovoga Zakona sukladno odluci suda i uputama osoba kojima je povjerena svakodnevna skrb, odgoj i liječenje djeteta.
\n
Članak 169Dužnosti Hrvatskog zavoda za socijalni rad, izvješće o djetetu i prijedlozi
\n
(1)Hrvatski zavod za socijalni rad će trideset dana prije isteka roka na koji je mjera povjeravanja djeteta s problemima u ponašanju određena izraditi izvješće o djetetu, a po potrebi i o roditeljima, te u skladu s rezultatima izvješća predložiti sudu povratak djeteta u obitelj ili produljenje mjere za iduću godinu dana.
\n
(2)Izvješće iz stavka 1. ovoga članka Hrvatski zavod za socijalni rad dostavlja, osim sudu, roditeljima, posebnom skrbniku djeteta i državnom odvjetniku za mladež ako je postupak bio pokrenut na njegov prijedlog.
\n
e)Lišenje prava na roditeljsku skrb
\n
Članak 170Opća pretpostavka za određivanje mjere
\n
Sud će roditelja lišiti prava na roditeljsku skrb u izvanparničnom postupku kad utvrdi da roditelj zloupotrebljava ili grubo krši roditeljsku odgovornost, dužnost i prava.
\n
Članak 171(NN 49/23, 156/23)
\n
Posebne pretpostavke za određivanje mjere Osim u slučaju iz članka 170. ovoga Zakona, sud u izvanparničnom postupku roditelja može lišiti prava na roditeljsku skrb:
\n
1.ako je napustio dijete 2. ako je dijete izloženo nasilju među odraslim članovima obitelji 3. ako na temelju izvješća Hrvatskog zavoda za socijalni rad proizlazi da roditelj ne poštuje mjere, odluke i upute koje je radi zaštite prava i dobrobiti djeteta prethodno donio Hrvatski zavod za socijalni rad ili sud 4. ako na temelju izvješća i procjene Hrvatskog zavoda za socijalni rad proizlazi da bi povratak djeteta u obitelj nakon provedene mjere za zaštitu prava i dobrobiti djeteta predstavljao ozbiljnu opasnost za djetetov život, zdravlje i razvoj 5. ako su mentalne sposobnosti roditelja u tolikoj mjeri ograničene da nije trajno u stanju ostvarivati niti jedan sadržaj roditeljske skrbi, pri čemu je ugrožena dobrobit djeteta.
\n
Članak 172(NN 156/23)
\n
Podnošenje prijedloga i prilozi
\n
(1)Rješenje o lišenju prava na roditeljsku skrb sud donosi u izvanparničnom postupku na prijedlog djeteta, roditelja, Hrvatskog zavoda za socijalni radi ili državnog odvjetnika za mladež.
\n
(2)Hrvatski zavod za socijalni rad je uz prijedlog za lišenje prava na roditeljsku skrb dužan sudu dostaviti izvješća i procjene na kojima temelji svoj zahtjev.
\n
(3)Kad postupak pred sudom pokreću ostale osobe iz stavka 1. ovoga članka, izvješće i procjenu iz stavka 2. ovoga članka Hrvatski zavod za socijalni rad podnosi u roku od osam dana od dana od kad to sud od njega zahtijeva.
\n
Članak 173Odluka o mirovanju roditeljske skrbi
\n
U postupku odlučivanja o lišenju prava na roditeljsku skrb sud može po službenoj dužnosti, ovisno o okolnostima slučaja, odrediti mirovanje roditeljske skrbi kao privremenu mjeru uz odgovarajuću primjenu odredbi članka 115. ovoga Zakona.
\n
Članak 174Odlučivanje o mjeri
\n
(1)Sud će rješenjem o lišenju prava na roditeljsku skrb odlučiti i o ostvarivanju osobnih odnosa s djetetom ako je to u iznimnim okolnostima potrebno i ako to predlaže dijete ili roditelj koji se lišava prava na roditeljsku skrb.
\n
(2)Sud će rješenjem o lišenju prava na roditeljsku skrb odlučiti i o uzdržavanju djeteta od strane roditelja ako je to posebni skrbnik djeteta ili Hrvatski zavod za socijalni rad u ime djeteta zahtijevao. Na određivanje uzdržavanja na odgovarajući se način primjenjuju odredbe članaka 474. do 477. ovoga Zakona.
\n
Članak 175Pravni učinci izricanja mjere
\n
(1)Roditelj koji je lišen prava na roditeljsku skrb gubi sva prava iz roditeljske skrbi. Sud može u iznimnim okolnostima dopustiti ostvarivanje osobnih odnosa s djetetom roditelju koji je lišen prava na roditeljsku skrb.
\n
(2)Roditelj koji je lišen prava na roditeljsku skrb ima dužnost plaćati uzdržavanje za dijete.
\n
(3)Pravo na ostvarivanje osobnih odnosa s djetetom i dužnost uzdržavanja prestaju posvojenjem.
\n
Članak 176Vraćanje prava na roditeljsku skrb
\n
(1)Pravo na roditeljsku skrb može rješenjem suda u izvanparničnom postupku biti vraćeno ako prestanu razlozi zbog kojih je roditelj bio lišen prava na roditeljsku skrb, osim ako dijete prije toga bude posvojeno.
\n
(2)Prijedlog za vraćanje roditeljske skrbi mogu podnijeti dijete, roditelj koji je lišen prava na roditeljsku skrb ili Hrvatski zavod za socijalni rad.
\n
Članak 177Posebne odredbe
\n
(1)Pravomoćnu odluku o lišenju i vraćanju prava na roditeljsku skrb sud dostavlja nadležnom matičaru radi upisa u maticu rođenih djeteta i roditelja i ministarstvu nadležnom za poslove pravosuđa radi vođenja očevidnika o osobama koje su lišene prava na roditeljsku skrb, a ako dijete ima neko pravo na nekretninama, odluka će se dostaviti i zemljišnoknjižnom odjelu općinskog suda radi zabilježbe.
\n
(2)Nakon punoljetnosti djeteta podaci o lišenju prava na roditeljsku skrb ne iskazuju se u ispravama iz matice rođenih djeteta.
\n
(3)Ministar nadležan za poslove pravosuđa pravilnikom će propisati način vođenja očevidnika o osobama koje su lišene prava na roditeljsku skrb.
\n
60.Pravilnik o načinu vođenja očevidnika o osobama koje su lišene prava na roditeljsku skrb 4. MJERE ZA ZAŠTITU IMOVINSKIH PRAVA DJETETA
\n
Članak 178Vrste mjera za zaštitu imovine i imovinskih prava djeteta
\n
(1)Sud može radi zaštite imovine i imovinskih prava djeteta u izvanparničnom postupku na prijedlog djeteta, roditelja ili Hrvatskog zavoda za socijalni rad donijeti rješenje kojim se jedan ili oba roditelja lišavaju prava na upravljanje djetetovom imovinom i prava na zastupanje djeteta u imovinskim stvarima te taj dio roditeljske skrbi povjeriti drugom roditelju ili drugoj osobi na određeno ili neodređeno vrijeme ili u odnosu na određenu stvar ili posao.
\n
(2)Sud može radi zaštite imovine i imovinskih prava djeteta u izvanparničnom postupku na prijedlog djeteta, roditelja ili Hrvatskog zavoda za socijalni rad odrediti mjere osiguranja na imovini roditelja.
\n
Članak 179Izmjena ili ukidanje rješenja
\n
Osobe iz članka 178. ovoga Zakona ili Hrvatski zavod za socijalni rad mogu tražiti izmjenu ili ukidanje rješenja o mjerama za zaštitu imovine i imovinskih prava djeteta ako se promijene, odnosno prestanu postojati okolnosti na temelju kojih je rješenje bilo doneseno.
\n
ČETVRTI DIO POSVOJENJE
\n
Članak 180Sadržaj i svrha posvojenja
\n
(1)Posvojenje je poseban oblik obiteljsko-pravnog zbrinjavanja i zaštite djeteta bez odgovarajuće roditeljske skrbi kojim se stvara trajni odnos roditelja i djeteta.
\n
(2)Posvojitelji posvojenjem stječu pravo na roditeljsku skrb.
\n
(3)Posvojenje se može zasnovati samo ako je u skladu s dobrobiti djeteta.
\n
(4)U postupku zasnivanja posvojenja procjenjuju se osobine posvojitelja u odnosu na dobrobit djeteta.
\n
(5)U postupcima posvojenja vodit će se računa o tome da braću i sestre posvajaju isti posvojitelji, ako je to moguće i ako bi to bilo u skladu s dobrobiti djeteta.
\n
I. PRETPOSTAVKE ZA ZASNIVANJE POSVOJENJA 1. PRETPOSTAVKE ZA POSVOJENJE NA STRANI DJETETA
\n
Članak 181Dob djeteta
\n
(1)Posvojenje se može zasnovati do osamnaeste godine života djeteta.
\n
(2)Dijete nepoznatog podrijetla može se posvojiti nakon isteka tri mjeseca od djetetova rođenja ili napuštanja djeteta.
\n
Članak 182Zabrana posvojenja srodnika ili štićenika
\n
(1)Ne može se posvojiti krvni srodnik u ravnoj lozi, brat, odnosno sestra.
\n
(2)Skrbnik ne može posvojiti svojega štićenika dok ga dužnosti skrbnika ne razriješi Hrvatski zavod za socijalni rad.
\n
Članak 183Zabrana posvojenja djeteta maloljetnog roditelja
\n
(1)Ne može se posvojiti dijete maloljetnih roditelja.
\n
(2)Iznimno, može se posvojiti dijete maloljetnih roditelja nakon godinu dana od rođenja djeteta ako nema izgleda da će se ono podizati u obitelji roditelja ili bake i djeda, odnosno drugih bližih srodnika.
\n
(3)Za posvojenje iz stavka 2. ovoga članka potreban je pristanak maloljetnih roditelja.
\n
2.PRETPOSTAVKE ZA POSVOJENJE NA STRANI POSVOJITELJA
\n
Članak 184Dob posvojitelja
\n
(1)Posvojitelj može biti osoba u dobi od najmanje dvadeset i jedne godine, koja je od posvojenika starija najmanje osamnaest godina.
\n
(2)Ako postoje osobito opravdani razlozi, posvojitelj može biti i osoba mlađa od dvadeset i jedne godine, koja je od posvojenika starija najmanje osamnaest godina.
\n
Članak 185Status posvojitelja
\n
Dijete mogu posvojiti bračni i izvanbračni drugovi zajednički, jedan bračni ili izvanbračni drug ako je drugi bračni ili izvanbračni drug roditelj ili posvojitelj djeteta, jedan bračni, odnosno izvanbračni drug uz pristanak drugog bračnog, odnosno izvanbračnog druga te osoba koja nije u braku ili izvanbračnoj zajednici.
\n
Članak 186Državljanstvo posvojitelja
\n
(1)Posvojiti dijete može hrvatski državljanin.
\n
(2)Iznimno, posvojitelj može biti i strani državljanin ako je to u najboljem interesu djeteta.
\n
(3)Ako su posvojitelj ili dijete strani državljani, posvojenje se može zasnovati samo uz prethodno odobrenje ministarstva nadležnog za poslove socijalne skrbi.
\n
Članak 187Zabrane za posvojenje na strani posvojitelja
\n
Posvojiti ne može osoba:
\n
1.koja je lišena prava na roditeljsku skrb 2. koja je lišena poslovne sposobnosti ili 3. čije dosadašnje ponašanje i osobine upućuju na to da nije poželjno povjeriti joj roditeljsku skrb o djetetu.
\n
3.PRISTANCI ZA POSVOJENJE I POSTUPAK DAVANJA PRISTANKA
\n
Članak 188Pristanak djetetovih roditelja
\n
(1)Za posvojenje je potreban pristanak djetetovih roditelja, osim ako je drukčije određeno ovim Zakonom.
\n
(2)Kad pristanak za posvojenje daju maloljetni roditelj ili roditelj lišen poslovne sposobnosti, neovisno o dijelu u kojemu je lišen poslovne sposobnosti, oni moraju biti u stanju razumjeti značenje pristanka na posvojenje, a Hrvatski zavod za socijalni rad dužan ih je na prikladan način informirati o pravnim i faktičnim posljedicama posvojenja djeteta.
\n
(3)Ako roditelj lišen poslovne sposobnosti nije u stanju razumjeti značenje pristanka za posvojenje sukladno stavku 2. ovoga članka, njegov pristanak može nadomjestiti odluka suda sukladno članku 190. stavku 1. točki 3. ovoga Zakona.
\n
(4)Roditelj može dati pristanak da njegovo dijete posvoji njemu poznati posvojitelj samo ako dijete posvaja bračni ili izvanbračni drug roditelja djeteta.
\n
(5)Pristanak roditelja nije obvezan ako je roditelj:
\n
1.umro, nestao ili nepoznat ili 2. lišen prava na roditeljsku skrb.
\n
(6)Roditelj može opozvati pristanak za posvojenje u roku od trideset dana od potpisivanja zapisnika o pristanku za posvojenje.
\n
Članak 189Dužnosti Hrvatskog zavoda za socijalni rad
\n
(1)Hrvatski zavod za socijalni rad će roditelje iz članka 190. stavka 1. točke 1. ovoga Zakona koji odbijaju dati pristanak za posvojenje upozoriti da njihov pristanak može biti nadomješten odlukom suda, nakon što istekne rok od tri mjeseca, računajući od dana kad su upozoreni na tu mogućnost.
\n
(2)Hrvatski zavod za socijalni rad će uz upozorenje iz stavka 1. ovoga članka upoznati roditelje o mogućnosti izricanja mjere intenzivne stručne pomoći i nadzora iz članka 145. ovoga Zakona u trajanju od tri mjeseca, osim ako dijete na temelju rješenja suda već stanuje izvan obitelji.
\n
(3)Upozorenje iz stavka 1. ovoga članka nije obvezno ako je roditelj promijenio adresu stanovanja, a o promjeni adrese nije obavijestio nadležni Hrvatski zavod za socijalni rad te adresu stanovanja roditelja nije moguće utvrditi.
\n
(4)Rok od tri mjeseca počinje teći od prve poduzete radnje Hrvatskog zavoda za socijalni rad radi utvrđivanja adrese stanovanja roditelja ili od dana davanja upozorenja iz stavka 1. ovoga članka.
\n
(5)Rok iz stavka 1. ovoga članka ne može isteći prije nego što protekne pet mjeseci od rođenja djeteta.
\n
Članak 190(NN 49/23, 156/23)
\n
Odluka suda koja nadomješta pristanak roditelja
\n
(1)Sud će u izvanparničnom postupku na prijedlog Hrvatskog zavoda za socijalni rad donijeti rješenje koje nadomješta pristanak roditelja za posvojenje:
\n
1.ako roditelj dulje vrijeme zloupotrebljava ili grubo krši roditeljsku odgovornost, dužnost i prava, a posvojenje bi bilo za dobrobit djeteta 2. ako roditelj zloupotrebljava ili grubo krši roditeljsku odgovornost, dužnost i prava u kraćem razdoblju u tolikoj mjeri da postoji vjerojatnost da mu se više neće moći trajno povjeriti skrb o djetetu ili 3. ako je roditelj nesposoban u tolikoj mjeri da nije trajno u stanju ostvarivati niti jedan sadržaj roditeljske skrbi i nema izgleda da će se dijete podizati u obitelji bližih srodnika, a posvojenje bi bilo za dobrobit djeteta.
\n
(2)Sud će odbaciti prijedlog za donošenje rješenja koje nadomješta pristanak roditelja za posvojenje iz stavka 1. točke 1. ovoga članka ako Hrvatski zavod za socijalni rad roditelja prethodno nije upozorio, odnosno upoznao s mogućnošću izricanja mjere intenzivne stručne pomoći prema članku 189. ovoga Zakona ili ako od dana upozorenja nisu protekla tri mjeseca, odnosno ako od prve radnje radi utvrđivanja adrese stanovanja roditelja nisu protekla tri mjeseca u slučaju kad nije bilo moguće dati upozorenje zbog nepoznate adrese stanovanja roditelja.
\n
Članak 191Pristanak djeteta i pravo na izražavanje mišljenja
\n
(1)Ako je dijete navršilo dvanaest godina života, za zasnivanje posvojenja potreban je njegov pristanak.
\n
(2)Dijete iz stavka 1. ovoga članka može opozvati svoj pristanak za posvojenje sve do pravomoćnosti rješenja o posvojenju. Izjavu o povlačenju pristanka dijete daje osobno na zapisnik.
\n
(3)Ako je dijete mlađe od dvanaest godina, dijete ima pravo izraziti svoje mišljenje o posvojenju, a djetetovo mišljenje i želje uzimaju se u obzir u skladu s njegovom dobi i zrelošću.
\n
(4)Dijete daje pristanak iz stavka 1. ovoga članka, odnosno izražava mišljenje iz stavka 3. ovoga članka bez nazočnosti roditelja i osoba koje ga žele posvojiti.
\n
Članak 192Pristanak djetetova skrbnika
\n
(1)Za posvojenje djeteta potreban je pristanak skrbnika djeteta u slučajevima iz članka 188. stavka 5. ovoga Zakona.
\n
(2)Ako je dijete pod skrbništvom, a za posvojenje nije potreban pristanak skrbnika djeteta, skrbnik ima pravo izraziti svoje mišljenje o posvojenju djeteta.
\n
(3)Ako je za posvojenje potreban pristanak skrbnika djeteta koji je zaposlenik Hrvatskog zavoda za socijalni rad, sud donosi rješenje koje nadomješta pristanak za posvojenje.
\n
(4)Ako skrbnik čiji je pristanak potreban odbije dati pristanak za posvojenje djeteta bez opravdanog razloga, sud može donijeti rješenje koje nadomješta pristanak skrbnika.
\n
(5)Skrbnik ne može opozvati pristanak za posvojenje djeteta.
\n
Članak 193Pristanak bračnog, odnosno izvanbračnog druga
\n
(1)Kad dijete posvaja jedan bračni, odnosno izvanbračni drug, potreban je pristanak drugoga bračnog, odnosno izvanbračnog druga.
\n
(2)Pristanak iz stavka 1. ovoga članka ne može se opozvati.
\n
Članak 194Postupak davanja pristanaka
\n
(1)Roditelj djeteta, bračni, odnosno izvanbračni drug osobe koja namjerava posvojiti dijete, dijete, odnosno njegov skrbnik daju pristanak za posvojenje pred Hrvatskim zavodom za socijalni rad nadležnim prema svojem prebivalištu, odnosno boravištu osobno na zapisnik, nakon čega im se uručuje prijepis ovjerenoga zapisnika.
\n
(2)Ako su osobe iz stavka 1. ovoga članka dale pristanak za posvojenje pred Hrvatskim zavodom za socijalni rad koji ne vodi postupak zasnivanja posvojenja, taj Hrvatski zavod za socijalni rad će odmah dostaviti ovjereni zapisnik o tome Hrvatskom zavodu za socijalni rad koji vodi postupak zasnivanja posvojenja.
\n
(3)Pristanak za posvojenje roditelj može dati Hrvatskom zavodu za socijalni rad nadležnom prema svojem prebivalištu, odnosno boravištu i prije pokretanja postupka zasnivanja posvojenja, ali tek kad dijete navrši šest tjedana života.
\n
(4)Prije nego što osobe iz stavka 1. ovoga članka daju pristanak, Hrvatski zavod za socijalni rad će ih upoznati sa svim pravnim i psihosocijalnim posljedicama pristanka i posvojenja.
\n
Članak 195Pravne posljedice pristanka roditelja za posvojenje
\n
(1)Kad roditelj da pristanak za posvojenje, gubi pravo na ostvarivanje roditeljske skrbi.
\n
(2)Hrvatski zavod za socijalni rad će staviti dijete iz stavka 1. ovoga članka pod skrbništvo, osim ako je djetetu skrbnik već imenovan.
\n
II. PRAVNI UČINCI POSVOJENJA
\n
Članak 196Zabrana osporavanja podrijetla djeteta
\n
Nakon zasnivanja posvojenja nije dopušteno osporavanje ni utvrđivanje majčinstva ili očinstva.
\n
Članak 197Srodstvo
\n
(1)Posvojenjem nastaje među posvojiteljem i njegovim srodnicima s jedne strane te posvojenikom i njegovim potomcima s druge strane neraskidiv odnos srodstva i sva prava i dužnosti koje iz toga proizlaze.
\n
(2)Posvojenjem prestaju međusobna prava i dužnosti posvojenika i njegovih krvnih srodnika.
\n
(3)Ako dijete posvoji bračni ili izvanbračni drug roditelja djeteta, ne prestaju prava i dužnosti između posvojenika i njegovog roditelja koji je u braku ili izvanbračnoj zajednici s posvojiteljem te krvnim srodnicima toga roditelja.
\n
Članak 198Osobno ime i nacionalnost posvojenika
\n
(1)Posvojitelji određuju osobno ime posvojeniku.
\n
(2)Posvojenik dobiva zajedničko prezime posvojitelja. Ako posvojitelji nemaju zajedničko prezime, odredit će prezime posvojeniku u skladu s posebnim zakonom.
\n
(3)Posvojenik može zadržati ime i prezime koje je imalo prije zasnivanja posvojenja, ili svojem prezimenu dodati prezime posvojitelja, ako Hrvatski zavod za socijalni rad utvrdi da je to u interesu djeteta.
\n
(4)Posvojitelji mogu odrediti nacionalnost posvojeniku.
\n
(5)Ako je posvojenik navršio dvanaest godina života, za promjenu osobnog imena i nacionalnosti potreban je njegov pristanak.
\n
Članak 199Pravo nasljeđivanja
\n
(1)Posvojenjem posvojenik i njegovi potomci stječu pravo nasljeđivanja posvojitelja, njegovih krvnih srodnika i srodnika po posvojenju.
\n
(2)Posvojenjem posvojitelj i njegovi krvni srodnici te srodnici po posvojenju stječu pravo nasljeđivanja posvojenika i njegovih potomaka.
\n
(3)Posvojenjem prestaje pravo nasljeđivanja posvojenika prema njegovim roditeljima i drugim krvnim srodnicima, osim prema roditelju koji je u braku, odnosno izvanbračnoj zajednici s posvojiteljem te prema krvnim srodnicima i srodnicima po posvojenju toga roditelja.
\n
III. PROCJENA PODOBNOSTI I PRIKLADNOSTI ZA POSVOJENJE I POSTUPAK ZASNIVANJA POSVOJENJA 1. OPĆE ODREDBE
\n
Članak 200Stvarna nadležnost
\n
Procjenu podobnosti i prikladnosti za posvojenje i postupak zasnivanja posvojenja provodi Hrvatski zavod za socijalni rad.
\n
Članak 201Mjesna nadležnost
\n
(1)Za procjenu podobnosti i prikladnosti za posvojenje nadležan je Hrvatski zavod za socijalni rad mjesta prebivališta, odnosno boravišta osoba koje imaju namjeru posvojiti.
\n
(2)Postupak zasnivanja posvojenja po službenoj dužnosti provodi Hrvatski zavod za socijalni rad nadležan prema prebivalištu, odnosno boravištu djeteta.
\n
Članak 202Tajnost postupka i zaštita osobnih podataka
\n
U postupku zasnivanja posvojenja javnost je isključena, a svi sudionici postupka su dužni poštovati pravo na zaštitu osobnih podataka.
\n
2.POSTUPAK PROCJENE PODOBNOSTI I PRIKLADNOSTI ZA POSVOJENJE
\n
Članak 203Pokretanje postupka
\n
Prije pokretanja postupka za zasnivanje posvojenja bračni, odnosno izvanbračni drugovi ili osoba koja želi posvojiti podnijet će Hrvatskom zavodu za socijalni rad nadležnom prema svojem prebivalištu, odnosno boravištu pisanu prijavu namjere posvojenja i zahtjev za izdavanje mišljenja o podobnosti i prikladnosti za posvojenje.
\n
Članak 204Stručno mišljenje o podobnosti i prikladnosti za posvojenje
\n
(1)Hrvatski zavod za socijalni rad će na temelju prijave namjere posvojenja i zahtjeva za ocjenu podobnosti i prikladnosti za posvojenje utvrditi ispunjavaju li bračni, odnosno izvanbračni drugovi ili osoba koja želi posvojiti zakonske pretpostavke iz članaka 184. do 187. ovoga Zakona te procijeniti njihovu podobnost i prikladnost za posvojenje.
\n
(2)Ako osobe koje su podnijele zahtjev za procjenu podobnosti i prikladnosti za posvojenje zadovoljavaju zakonske pretpostavke za posvojenje iz stavka 1. ovoga članka, Hrvatski zavod za socijalni rad ih upućuje na obvezu sudjelovanja u programu stručne pripreme za posvojenje.
\n
(3)Nakon provedene stručne pripreme za posvojenje iz stavka 2. ovoga članka i stručne procjene osoba koje žele posvojiti, Hrvatski zavod za socijalni rad će dati mišljenje o podobnosti i prikladnosti za posvojenje u roku od šest mjeseci od zaprimanja pisane prijave i zahtjeva.
\n
(4)Ministar nadležan za poslove socijalne skrbi pravilnikom će propisati elemente koji se odnose na podobnost i prikladnost za posvojenje, sadržaj stručnoga mišljenja o podobnosti i prikladnosti za posvojenje, metode utvrđivanja podobnosti i prikladnosti, sadržaj izvješća o djetetu, vođenje registra o potencijalnim posvojiteljima te način vođenja registra o posvojenjima.
\n
61.Pravilnik o elementima koji se odnose na podobnost i prikladnost za posvojenje, sadržaju stručnog mišljenja o podobnosti i prikladnosti za posvojenje, metodama utvrđivanja podobnosti i prikladnosti, sadržaju izvješća o djetetu, vođenju registra o potencijalnim posvojiteljima te načinu vođenju registra o posvojenjima
\n
Članak 205Stručna priprema potencijalnih posvojitelja
\n
(1)Osobe koje prema mišljenju Hrvatskog zavoda za socijalni rad ispunjavaju zakonske pretpostavke za posvojenje dužne su sudjelovati u programu stručne pripreme za posvojenje.
\n
(2)Poslove stručne pripreme za posvojenje obavljaju stručni radnici Hrvatskog zavoda za socijalni rad ili druge ustanove socijalne skrbi nadležne prema prebivalištu, odnosno boravištu potencijalnih posvojitelja i organizacije civilnog društva ovlaštene za provođenje programa stručne pripreme za posvojitelje.
\n
(3)Ministar nadležan za poslove socijalne skrbi pravilnikom će propisati uvjete koje moraju ispunjavati organizacije civilnog društva za provođenje programa stručne pripreme za posvojitelje, obvezan sadržaj i način provedbe programa stručne pripreme potencijalnih posvojitelja te uvjete stručne osposobljenosti radnika, kao i način vođenja dokumentacije u vezi s provedbom stručne pripreme potencijalnih posvojitelja.
\n
Članak 206Pravo djeteta na informaciju o posvojenju
\n
Hrvatski zavod za socijalni rad upoznat će potencijalne posvojitelje s pravom djeteta da od posvojitelja dozna da je posvojeno te će im se savjetovati da djetetu najkasnije do sedme godine kažu da je posvojeno, a ako je starije dobi, odmah nakon zasnivanja posvojenja.
\n
Članak 207Status potencijalnog posvojitelja
\n
Hrvatski zavod za socijalni rad na temelju pozitivnog mišljenja o podobnosti i prikladnosti za posvojenje potencijalne posvojitelje upisuje u registar potencijalnih posvojitelja.
\n
3.POSTUPAK ZASNIVANJA POSVOJENJA
\n
Članak 208Pokretanje postupka za zasnivanje posvojenja
\n
Postupak zasnivanja posvojenja pokreće i vodi po službenoj dužnosti Hrvatski zavod za socijalni rad nadležan prema prebivalištu ili boravištu djeteta.
\n
Članak 209Stranke u postupku zasnivanja posvojenja
\n
(1)Stranke u postupku zasnivanja posvojenja su dijete i najprikladniji potencijalni posvojitelj.
\n
(2)Roditelj koji je pristao da dijete posvoje njemu nepoznati posvojitelji nakon isteka roka od trideset dana od dana potpisivanja zapisnika o pristanku, nije stranka u postupku zasnivanja posvojenja.
\n
(3)Kad dijete posvaja bračni ili izvanbračni drug roditelja djeteta, njegov bračni ili izvanbračni drug je stranka u postupku, a drugi roditelj djeteta nakon isteka roka od trideset dana od dana potpisivanja zapisnika o pristanku na posvojenje nije stranka u postupku zasnivanja posvojenja.
\n
(4)Roditelj čiji je pristanak za posvojenje djeteta nadomješten rješenjem suda, nije stranka u postupku zasnivanja posvojenja.
\n
(5)Roditelj čiji pristanak za posvojenje djeteta nije potreban, nije stranka u postupku zasnivanja posvojenja.
\n
Članak 210Pravo na izražavanje mišljenja srodnika, odnosno roditelja djeteta
\n
(1)Hrvatski zavod za socijalni rad saslušat će po potrebi bliske djetetove srodnike o okolnostima koje su važne za posvojenje.
\n
(2)Hrvatski zavod za socijalni rad će u postupku posvojenja dati mogućnost roditelju koji je lišen prava na roditeljsku skrb da izrazi mišljenje o mogućnosti da dijete bude posvojeno.
\n
(3)Mišljenje roditelja iz stavka 2. ovoga članka nije obvezujuće, već će stručni radnici Hrvatskog zavoda za socijalni rad sadržaj tog mišljenja uzeti u obzir prilikom donošenja stručne procjene o tome je li posvojenje u konkretnom slučaju najbolji oblik trajnog zbrinjavanja djeteta.
\n
(4)Pri postupanju iz stavka 2. ovoga članka Hrvatski zavod za socijalni rad je osobito dužan voditi računa o tajnosti postupka posvojenja.
\n
Članak 211Izbor najprikladnijeg posvojitelja
\n
(1)Hrvatski zavod za socijalni rad nadležan prema prebivalištu, odnosno boravištu djeteta među potencijalnim posvojiteljima koji su upisani u registar potencijalnih posvojitelja izabire onoga koji je najprikladniji za određeno dijete, uzimajući u obzir:
\n
1.osobine i potrebe djeteta opisane u izvješću o djetetu i 2. stručno mišljenje Hrvatskog zavoda za socijalni rad o podobnosti i prikladnosti potencijalnih posvojitelja.
\n
(2)Ako je od izrade mišljenja o podobnosti i prikladnosti potencijalnih posvojitelja iz stavka 1. ovoga članka do pokretanja postupka proteklo više od godinu dana, Hrvatski zavod za socijalni rad mjesta prebivališta, odnosno boravišta potencijalnih posvojitelja preispitat će bez odgode jesu li se okolnosti promijenile.
\n
Članak 212Priprema djeteta i ostvarivanje osobnih odnosa prije zasnivanja posvojenja
\n
(1)Hrvatski zavod za socijalni rad će u suradnji s udomiteljem, odnosno ustanovom socijalne skrbi u kojoj je dijete smješteno ili drugom osobom kojoj je dijete povjereno na svakodnevnu skrb, prije donošenja rješenja o zasnivanju posvojenja pripremiti dijete za posvojenje te omogućiti najprikladnijem potencijalnom posvojitelju ostvarivanje osobnih odnosa radi procjene hoće li zasnivanje posvojenja biti u skladu s dobrobiti djeteta.
\n
(2)Ostvarivanje osobnih odnosa s djetetom može se omogućiti samo u odnosu na najprikladnijeg potencijalnog posvojitelja iz članka 211. ovoga Zakona i to nakon što su roditelji, odnosno skrbnik dali pristanak za posvojenje.
\n
(3)Iznimno od stavka 2. ovoga članka, Hrvatski zavod za socijalni rad može omogućiti ostvarivanje osobnih odnosa djeteta i najprikladnijeg potencijalnog posvojitelja i bez pristanka roditelja, odnosno skrbnika za posvojenje, ako je pokrenut postupak pred sudom radi donošenja rješenja koje nadomješta pristanak roditelja, odnosno skrbnika za posvojenje sukladno članku 190. stavku 1. točkama 1. i 3. ovoga Zakona.
\n
(4)Za ostvarivanje osobnih odnosa iz stavaka 2. i 3. ovoga članka potrebna je suglasnost Hrvatskog zavoda za socijalni rad.
\n
(5)Za vrijeme trajanja ostvarivanja osobnih odnosa Hrvatski zavod za socijalni rad će osigurati obitelji posvojitelja stručnu pomoć i potporu te će procjenjivati budući odnos djeteta i posvojitelja.
\n
(6)Najprikladniji potencijalni posvojitelj kod kojeg dijete boravi radi ostvarivanja osobnih odnosa prije zasnivanja posvojenja ima pravo, dužnost i odgovornost svakodnevno se skrbiti o djetetu.
\n
Članak 213(NN 156/23)
\n
Sadržaj rješenja o posvojenju
\n
(1)Izreka rješenja Hrvatskog zavoda za socijalni rad kojom se zasniva posvojenje sadrži:
\n
1.za posvojenika: osobno ime i prezime, spol, dan, mjesec, godinu i sat rođenja, mjesto rođenja, nacionalnost i državljanstvo, godinu i redni broj upisa u matici rođenih 2. za roditelje: osobni identifikacijski broj, osobno ime (i rođeno prezime), datum i mjesto rođenja, nacionalnost, državljanstvo, zanimanje te prebivalište i adresu stanovanja roditelja 3. za posvojitelje: osobni identifikacijski broj, osobno ime (i rođeno prezime), datum i mjesto rođenja, nacionalnost, državljanstvo, zanimanje, prebivalište i adresu stanovanja 4. određenje da se posvojitelji upisuju, odnosno ne upisuju kao roditelji i 5. određenje da se djetetu ima odrediti novi osobni identifikacijski broj koji će se upisati u maticu rođenih i evidenciju o državljanstvu, ako je to potrebno radi zaštite prava i interesa djeteta.
\n
(2)Ako je zasnivanjem posvojenja došlo do promjene osobnih podataka posvojenika, izreka rješenja sadrži i nove osobne podatke.
\n
(3)U rješenju iz stavka 1. ovoga članka odredit će se da će se posvojitelji upisati u maticu rođenih i evidenciju o državljanstvu kao roditelji djeteta, osim ako Hrvatski zavod za socijalni rad utvrdi da to nije u interesu djeteta.
\n
(4)Za određenje da se posvojitelji upisuju kao roditelji potreban je pristanak posvojenika koji je navršio dvanaest godina života.
\n
Članak 214(NN 156/23)
\n
Žalba protiv rješenja o posvojenju
\n
(1)Protiv rješenja o zasnivanju posvojenja stranka može podnijeti žalbu ministarstvu nadležnom za poslove socijalne skrbi.
\n
(2)Posvojenje je zasnovano kad rješenje o posvojenju postane pravomoćno.
\n
(3)Hrvatski zavod za socijalni rad dužan je pravomoćno rješenje o posvojenju odmah dostaviti nadležnomu matičaru radi upisa u maticu rođenih i evidenciju o državljanstvu djeteta, kao i Hrvatskom zavodu za socijalni rad prebivališta, odnosno boravišta posvojitelja.
\n
Članak 215(NN 156/23)
\n
Upis osobnih podataka na temelju posvojenja u maticu rođenih i evidenciju o državljanstvu
\n
(1)U maticu rođenih i evidenciju o državljanstvu posvojitelji se upisuju kao roditelji ako je to određeno rješenjem iz članka 213. ovoga Zakona.
\n
(2)U maticu rođenih i evidenciju o državljanstvu djeteta matičar će upisati bilješku o izvršenom posvojenju uz napomenu da se na temelju toga upisa više ne izdaju isprave.
\n
(3)Nakon toga matičar će izvršiti novi temeljni upis činjenice rođenja prema podacima iz rješenja o posvojenju sukladno članku 213. stavku 1. ovoga Zakona.
\n
(4)Matičar će djetetu upisati u maticu rođenih i evidenciju o državljanstvu novi osobni identifikacijski broj ako je to određeno rješenjem iz članka 213. ovoga Zakona.
\n
Članak 216Pomoć i potpora nakon zasnivanja posvojenja
\n
(1)Hrvatski zavod za socijalni rad dužan je djetetu i posvojitelju osigurati potrebnu savjetodavnu pomoć i potporu i nakon što je posvojenje zasnovano.
\n
(2)Hrvatski zavod za socijalni rad mjesta prebivališta, odnosno boravišta posvojitelja dužan je na zahtjev Hrvatskog zavoda za socijalni rad koji je donio rješenje o zasnivanju posvojenja pratiti prilagodbu djeteta u posvojiteljskoj obitelji te nakon isteka roka od šest mjeseci od dana zasnivanja posvojenja o tome sastaviti izvješće.
\n
(3)Izvješće iz stavka 2. ovoga članka dostavlja se Hrvatskom zavodu za socijalni rad koji je donio rješenje o zasnivanju posvojenja.
\n
Članak 217Pravo na uvid u podatke o posvojenju
\n
(1)Hrvatski zavod za socijalni rad vodi spise predmeta i očevidnik o predmetima posvojenja.
\n
(2)Podaci o posvojenju službena su tajna.
\n
(3)Uvid u spise predmeta o posvojenju i maticu rođenih posvojenog djeteta dopustit će se punoljetnom posvojeniku, posvojitelju i roditelju koji je dao pristanak da dijete posvoji njemu poznati posvojitelj, odnosno bračni ili izvanbračni drug roditelja djeteta.
\n
(4)Maloljetnom posvojeniku Hrvatski zavod za socijalni rad dopustit će uvid u spise predmeta o posvojenju, a matičar u maticu rođenih posvojenika, ako Hrvatski zavod za socijalni rad utvrdi da je uvid u spise o posvojenju ili maticu rođenih u njegovu interesu.
\n
(5)Bližim krvnim srodnicima posvojenika dopustit će se uvid u spise predmeta o posvojenju ako Hrvatski zavod za socijalni rad pribavi pristanak punoljetnoga posvojenika.
\n
(6)Ministar nadležan za poslove socijalne skrbi pravilnikom će propisati način vođenja očevidnika i spisa predmeta o posvojenju te sadržaj izvješća iz članka 216. stavka 2. ovoga Zakona.
\n
PETI DIO SKRBNIŠTVO I. OPĆE ODREDBE
\n
Članak 218Pojam skrbništva
\n
Skrbništvo je oblik zaštite djeteta bez roditeljske skrbi, osobe lišene poslovne sposobnosti i osobe koja nije iz drugih razloga u mogućnosti štititi svoja prava i interese.
\n
Članak 219Svrha skrbništva
\n
(1)Djetetu štićeniku skrbništvom se nadomješta roditeljska skrb.
\n
(2)Punoljetnom štićeniku lišenom poslovne sposobnosti skrbništvom se osigurava zaštita onih prava i interesa koji su mu odlukom suda o lišenju poslovne sposobnosti ograničeni.
\n
Članak 220Štićenik
\n
(1)Štićenik je osoba pod skrbništvom.
\n
(2)Dostojanstvo štićenika je nepovredivo.
\n
(3)Štićenik ima pravo na zaštitu od bilo kojeg oblika zlostavljanja i ponižavajućeg postupanja.
\n
Članak 221Skrbnička zaštita
\n
Skrbnička zaštita mora biti primjerena, individualizirana te u skladu s dobrobiti štićenika.
\n
Članak 222Obavljanje poslova skrbništva
\n
Poslove skrbništva obavljaju Hrvatski zavod za socijalni rad, skrbnik i posebni skrbnik sukladno ovom Zakonu.
\n
Članak 223Prestanak skrbništva
\n
Skrbništvo prestaje smrću štićenika ili prestankom okolnosti zbog kojih je osoba pod skrbništvom.
\n
II. SKRBNIŠTVO ZA DJECU
\n
Članak 224Pretpostavke za imenovanje skrbnika djetetu
\n
Pod skrbništvo stavit će se dijete čiji su roditelji:
\n
1.umrli, nestali, nepoznati ili su najmanje mjesec dana nepoznatog boravišta 2. lišeni prava na roditeljsku skrb 3. lišeni poslovne sposobnosti u dijelu koji ih onemogućava u ostvarivanju roditeljske skrbi 4. maloljetni, a nisu stekli poslovnu sposobnost sklapanjem braka 5. odsutni ili spriječeni i nisu u mogućnosti brinuti se o svojem djetetu, a ostvarivanje roditeljske skrbi nisu povjerili osobi koja ispunjava uvjete za skrbnika ili 6. dali pristanak za posvojenje djeteta.
\n
Članak 225Rješenje o stavljanju pod skrbništvo i imenovanje skrbnika djetetu
\n
(1)Hrvatski zavod za socijalni rad donosi rješenje o stavljanju djeteta pod skrbništvo i imenuje mu skrbnika.
\n
(2)Hrvatski zavod za socijalni rad dužan je pribaviti mišljenje djeteta koje je sposobno shvatiti značenje skrbništva o osobi skrbnika, te uzeti u obzir želje djeteta o izboru osobe skrbnika, osim ako su u suprotnosti s njegovom dobrobiti.
\n
(3)Hrvatski zavod za socijalni rad dužan je poštovati prije izraženu želju roditelja o izboru osobe skrbnika koju je roditelj sastavio u obliku javnobilježničke isprave (anticipiranu naredbu), ako su ispunjene pretpostavke za imenovanje skrbnika djetetu propisane ovim Zakonom te ako to nije u suprotnosti s dobrobiti djeteta.
\n
(4)Dijete se rješenjem Hrvatskog zavoda za socijalni rad povjerava na svakodnevnu skrb skrbniku, drugoj osobi, udomiteljskoj obitelji, domu za djecu ili pravnoj osobi koja obavlja djelatnost socijalne skrbi, ako drukčije nije propisano ovim Zakonom.
\n
Članak 226Dostava rješenja
\n
Rješenje o imenovanju skrbnika dostavlja se:
\n
1.djetetu koje je navršilo četrnaest godina 2. djetetu koje je mlađe od četrnaest godina ako je sposobno shvatiti značenje odluke i ako je to u skladu s njegovom dobrobiti 3. roditeljima djeteta 4. osobi koja se imenuje skrbnikom 5. osobi koju je roditelj odredio u javnobilježničkoj ispravi (anticipiranoj naredbi) kao osobu za koju bi htio da se imenuje skrbnikom djeteta u slučaju njegove smrti, ako je ta osoba različita od osobe iz točke 4. ovoga stavka i 6. nadležnom matičaru te zemljišnoknjižnom odjelu suda na čijem se području nalazi imovina djeteta.
\n
Članak 227Dužnosti djetetova skrbnika
\n
Skrbnik djeteta dužan je savjesno se brinuti o osobnim i imovinskim pravima i obvezama djeteta, a osobito o njegovu zdravlju, odgoju i obrazovanju.
\n
Članak 228Odluke skrbnika za koje je potrebno prethodno odobrenje Hrvatskog zavoda za socijalni rad
\n
Skrbnik može samo s prethodnim odobrenjem Hrvatskog zavoda za socijalni rad:
\n
1.odlučiti o izboru i promjeni škole i zanimanja, prekidu školovanja ili o zapošljavanju djeteta 2. poduzeti važnije mjere u pogledu osobe djeteta, primjerice u pogledu zdravlja, izjava o osobnom stanju, osim onih za koje ovaj Zakon određuje drukčije, i drugih osobnih prava i interesa djeteta i 3. poduzimati važnije mjere u pogledu imovine djeteta, sukladno odredbi članka 261. stavaka 2. i 3. ovoga Zakona.
\n
Članak 229Dužnost djeteta štićenika da pridonosi za svoje uzdržavanje
\n
Dijete štićenik koji ima prihode dužan je pridonositi za svoje uzdržavanje.
\n
Članak 230Pravo na izražavanje mišljenja
\n
Dijete ima pravo na prikladan način saznati važne okolnosti koje se tiču njegovih prava i interesa, dobiti savjet i izraziti svoje mišljenje te biti obaviješteno o mogućim posljedicama poštivanja njegova mišljenja kad se odlučuje o nekom njegovu pravu ili interesu. Mišljenje se uzima u obzir u skladu s njegovom dobi i zrelosti.
\n
Članak 231Prestanak skrbništva nad djetetom
\n
(1)Skrbništvo nad djetetom prestaje stjecanjem poslovne sposobnosti, posvojenjem, prestankom razloga iz članka 224. ovoga Zakona ili smrću djeteta.
\n
(2)Pravomoćno rješenje o prestanku skrbništva dostavit će se nadležnom matičaru, radi upisa u maticu rođenih i zemljišnoknjižnom odjelu općinskoga suda, radi brisanja zabilježbe.
\n
III. SKRBNIŠTVO ZA PUNOLJETNE OSOBE
\n
Članak 232Značenje pojmova
\n
Pod pojmom skrbništva za punoljetne osobe u smislu ovoga poglavlja Zakona podrazumijeva se skrbništvo nad punoljetnom osobom lišenom poslovne sposobnosti ili djetetom koje je poslovnu sposobnost steklo sklapanjem braka, a koje je rješenjem suda lišeno poslovne sposobnosti.
\n
Članak 233Temeljna načela
\n
(1)Zaštitu osobe s invaliditetom, ako je to moguće, potrebno je osigurati drugim sredstvima i mjerama predviđenima posebnim propisima prije nego što se donese odluka o lišenju poslovne sposobnosti i skrbničkoj zaštiti.
\n
(2)U provođenju skrbničke zaštite potrebno je težiti što je moguće manjim ograničenjima prava štićenika.
\n
(3)U postupanju sa štićenikom moraju se uzeti u obzir osobnost te sadašnji ili ranije izraženi stavovi osobe, kao i zaštita njezina dostojanstva i dobrobiti.
\n
(4)Potrebno je poticati samostalno donošenje odluka od strane štićenika te mu pružati podršku u donošenju odluka, kao i sudjelovanju u životu zajednice.
\n
(5)Skrbnik je dužan prihvatiti želje i osobne stavove štićenika osim ako je to u suprotnosti s njegovom dobrobiti.
\n
Članak 234(NN 49/23, 156/23)
\n
Pretpostavke, opseg, postupak i sadržaj lišenja poslovne sposobnosti
\n
(1)Sud će u izvanparničnom postupku punoljetnu osobu koja se zbog duševnih smetnji ili drugih razloga nije sposobna brinuti o nekom od svojih prava, potreba ili interesa, ili koja ugrožava prava i interese drugih osoba, u tom dijelu lišiti poslovne sposobnosti.
\n
(2)Iznimno od stavka 1. ovoga članka, ako je to od osobite važnosti za zaštitu prava i interesa punoljetne osobe, sud može potpuno lišiti poslovne sposobnosti osobu koja nije sposobna ostvariti smisleni kontakt s drugom osobom i izraziti svoju volju.
\n
(3)Prije donošenja rješenja o lišenju poslovne sposobnosti sud će pribaviti stručno mišljenje vještaka odgovarajuće grane medicine o zdravstvenom stanju osobe za koju je pokrenut postupak lišenja poslovne sposobnosti i o utjecaju toga stanja na njezine sposobnosti zaštite svojega pojedinog prava ili skupine prava, ili na ugrožavanje prava i interesa drugih osoba.
\n
(4)Rješenjem o lišenju poslovne sposobnosti osobe iz stavka 1. ovoga članka sud će odrediti radnje i poslove koje osoba nije sposobna samostalno poduzeti u odnosu na osobno stanje te imovinu.
\n
(5)Radnje i poslovi koje osoba nije sposobna samostalno poduzeti i koji se odnose na osobno stanje su davanje izjava ili poduzimanje radnji koje se odnose na promjenu osobnog imena, sklapanje i prestanak braka, roditeljstvo, odluke o zdravlju, mjestu prebivališta, odnosno boravišta, zapošljavanju i drugo, osim ako nije ovim Zakonom drukčije određeno.
\n
(6)Radnje i poslovi koje osoba nije sposobna samostalno poduzeti i koji se odnose na imovinu su raspolaganje i upravljanje imovinom, plaćom ili drugim stalnim novčanim primanjima, osim ako nije ovim Zakonom drukčije određeno.
\n
(7)Rješenjem o lišenju poslovne sposobnosti u slučaju iz stavka 6. ovoga članka odredit će se točan iznos plaće, odnosno stalnog novčanog primanja preko kojega štićenik ne može samostalno raspolagati te označiti imovinu i točan iznos, ako je to prikladno, kojom štićenik ne može samostalno raspolagati i upravljati, odnosno preko kojeg iznosa ne može samostalno raspolagati i upravljati.
\n
(8)Ako je osoba lišena poslovne sposobnosti roditelj djeteta, u dijelu u kojem nije u stanju ostvarivati roditeljsku skrb nastupa mirovanje ostvarivanja roditeljske skrbi sukladno članku 114. ovoga Zakona.
\n
(9)Za poslove koji nisu određeni u odluci iz stavka 4. ovoga članka osoba lišena poslovne sposobnosti ima poslovnu sposobnost te ih može samostalno poduzimati.
\n
Članak 235Dužnost obavješćivanja
\n
(1)Svatko može obavijestiti Hrvatski zavod za socijalni rad o potrebi pružanja zaštite osobama iz članka 234. stavka 1. ovoga Zakona.
\n
(2)Zdravstvene ustanove i izabrani doktori opće odnosno obiteljske medicine dužni su na zahtjev Hrvatskog zavoda za socijalni rad ili po službenoj dužnosti Hrvatskom zavodu za socijalni rad dostaviti podatke o duševnim smetnjama i drugim uzrocima zbog kojih osoba nije sposobna brinuti se o svojim pravima i interesima.
\n
(3)Prije dostavljanja obavijesti iz stavka 2. ovoga članka potreban je pristanak osobe čiji se podaci dostavljaju, ili njezinog zakonskog zastupnika.
\n
Članak 236Ovlasti Hrvatskog zavoda za socijalni rad u postupku radi lišenja poslovne sposobnosti
\n
(1)Hrvatski zavod za socijalni rad predložit će sudu pokretanje postupka radi lišenja poslovne sposobnosti kad procijeni da bi zbog razloga iz članka 234. stavka 1. ovoga Zakona osobu bilo potrebno lišiti poslovne sposobnosti.
\n
(2)Hrvatski zavod za socijalni rad osobi za koju je pokrenut postupak radi lišenja poslovne sposobnosti imenuje posebnog skrbnika, osim ako je ta osoba ovlastila punomoćnika.
\n
(3)Ako postupak radi lišenja poslovne sposobnosti predlaže Hrvatski zavod za socijalni rad, posebni skrbnik ne može biti stručni radnik toga Hrvatskog zavoda za socijalni rad.
\n
(4)Ako postupak radi lišenja poslovne sposobnosti predlaže neka druga osoba iz članka 496. ovoga Zakona, ta osoba ne može biti imenovana posebnim skrbnikom.
\n
(5)Posebni skrbnik iz stavka 2. ovoga članka je osoba s položenim pravosudnim ispitom zaposlena u Centru za posebno skrbništvo iz članka 544. ovoga Zakona.
\n
(6)Iznimno od stavka 5. ovoga članka, ako je osoba u odnosu na koju se vodi postupak radi lišenja poslovne sposobnosti u obliku javnobilježničke isprave odredila osobu za koju želi da ju zastupa u postupku radi lišenja poslovne sposobnosti (anticipirana naredba), Hrvatski zavod za socijalni rad će tu osobu imenovati posebnim skrbnikom ako ispunjava ostale pretpostavke za imenovanje skrbnikom propisane ovim Zakonom.
\n
(7)Posebni skrbnik ovlašten je i dužan poduzimati radnje te zastupati interese osobe samo u postupku za koji je imenovan.
\n
Članak 237Odluka o stavljanju pod skrbništvo i imenovanju skrbnika
\n
(1)Hrvatski zavod za socijalni rad dužan je u roku od trideset dana od pravomoćnosti rješenja suda kojim se osoba lišava poslovne sposobnosti, donijeti rješenje o stavljanju te osobe pod skrbništvo i imenovati joj skrbnika.
\n
(2)Sud je dužan o pravomoćnosti rješenja kojim se osoba lišava poslovne sposobnosti bez odgode obavijestiti Hrvatski zavod za socijalni rad.
\n
(3)Dok rješenje o imenovanju skrbnika iz stavka 1. ovoga članka ne postane izvršno, posebni skrbnik imat će položaj skrbnika.
\n
Članak 238Preispitivanje zdravlja štićenika
\n
(1)Skrbnik je dužan jednom godišnje pribaviti od izabranog doktora obiteljske medicine štićenika mišljenje o stanju zdravlja štićenika s obzirom na razlog lišenja poslovne sposobnosti, zasnovanog na mišljenju liječnika specijalista.
\n
(2)Mišljenje iz stavka 1. ovoga članka skrbnik je dužan dostaviti Hrvatskom zavodu za socijalni rad kao sastavni dio izvješća o svom radu. Ako skrbnik bez opravdanih razloga ne dostavi mišljenje iz stavka 1. ovoga članka kao sastavni dio izvješća o radu, Hrvatski zavod za socijalni rad će ga upozoriti na to i pozvati da dostavi mišljenje, a ako ga ne dostavi ni nakon naknadnog poziva, pokrenut će postupak za razrješenje skrbnika.
\n
(3)Hrvatski zavod za socijalni rad dužan je svake tri godine preispitati potrebu skrbničke zaštite štićenika i o tome sastaviti izvješće.
\n
(4)Izabrani doktor obiteljske medicine dužan je mišljenje iz stavka 1. ovoga članka izdati na posebnom obrascu.
\n
(5)Sadržaj obrasca iz stavka 4. ovoga članka pravilnikom će propisati ministar nadležan za poslove socijalne skrbi uz suglasnost ministra nadležnog za zdravlje.
\n
Članak 239Prestanak skrbništva za punoljetne osobe
\n
(1)Sud može u izvanparničnom postupku odlučiti da osobi koja je bila lišena poslovne sposobnosti bude smanjen opseg lišenja poslovne sposobnosti, odnosno da joj se poslovna sposobnost vrati.
\n
(2)Skrbništvo za punoljetne štićenike prestaje kad rješenje o vraćanju poslovne sposobnosti postane pravomoćno ili štićenik umre.
\n
IV. POSEBNO SKRBNIŠTVO
\n
Članak 240Posebno skrbništvo za dijete
\n
(1)Radi zaštite pojedinih osobnih i imovinskih prava i interesa djeteta, Hrvatski zavod za socijalni rad ili sud će imenovati posebnog skrbnika:
\n
1.djetetu u bračnim sporovima i u postupcima osporavanja majčinstva ili očinstva 2. djetetu u drugim postupcima u kojima se odlučuje o roditeljskoj skrbi, pojedinim sadržajima roditeljske skrbi i osobnim odnosima s djetetom kad postoji spor među strankama 3. djetetu u postupku izricanja mjera za zaštitu osobnih prava i dobrobiti djeteta iz nadležnosti suda kada je to propisano odredbama ovoga Zakona 4. djetetu u postupku donošenja rješenja koje zamjenjuje pristanak na posvojenje 5. djetetu kad postoji sukob interesa između njega i njegovih zakonskih zastupnika u imovinskim postupcima ili sporovima, odnosno pri sklapanju pojedinih pravnih poslova 6. djeci u slučaju spora ili sklapanja pravnog posla između njih kad ista osoba nad njima ostvaruje roditeljsku skrb 7. djetetu stranom državljaninu ili djetetu bez državljanstva koje se bez pratnje zakonskoga zastupnika zatekne na teritoriju Republike Hrvatske 8. u drugim slučajevima kada je to propisano odredbama ovoga Zakona, odnosno posebnih propisa ili ako je to potrebno radi zaštite prava i interesa djeteta.
\n
(2)Posebni skrbnik dužan je:
\n
1.zastupati dijete u postupku za koji je imenovan 2. obavijestiti dijete o predmetu spora, tijeku i ishodu na način koji je primjeren djetetovoj dobi i 3. prema potrebi, kontaktirati s roditeljem ili drugim osobama koje su djetetu bliske.
\n
(3)Posebni skrbnik iz stavka 1. ovoga članka je osoba s položenim pravosudnim ispitom zaposlena u Centru za posebno skrbništvo iz članka 544. ovoga Zakona.
\n
(4)Iznimno od stavka 3. ovoga članka, ako dijete koje je navršilo četrnaest godina i kojem je rješenjem priznata sposobnost za poduzimanje radnji u postupku sukladno člancima 130. i 359. ovoga Zakona ovlasti punomoćnika, neće mu se imenovati posebni skrbnik, osim u slučaju iz stavka 1. točke 7. ovoga članka.
\n
(5)Hrvatski zavod za socijalni rad će imenovati posebnog skrbnika izvan Centra za posebno skrbništvo u slučaju iz stavka 1. točke 7. ovoga članka.
\n
(6)Hrvatski zavod za socijalni rad može imenovati posebnog skrbnika izvan Centra za posebno skrbništvo u slučaju iz stavka 1. točke 8. ovoga članka.
\n
(7)Posebni skrbnik iz stavaka 5. i 6. ovoga članka koji nije zaposlenik Centra za posebno skrbništvo mora ispunjavati uvjete propisane ovim Zakonom za imenovanje skrbnika.
\n
Članak 241Posebno skrbništvo za punoljetne osobe
\n
(1)Radi zaštite pojedinih osobnih i imovinskih prava i interesa Hrvatski zavod za socijalni rad imenovat će posebnog skrbnika:
\n
1.osobi u odnosu na koju je podnesen prijedlog za lišenje poslovne sposobnosti, osim u slučaju iz članka 236. stavka 2. ovoga Zakona 2. osobi kojoj najmanje tri mjeseca nije poznato boravište ili nije dostupna, a nema punomoćnika, u stvarima o kojima se odlučuje prema odredbama ovoga Zakona 3. štićeniku kad postoji sukob interesa između njega i njegova skrbnika ili bliskoga srodnika, odnosno bračnog druga skrbnika, u imovinskim postupcima ili sporovima, odnosno pri sklapanju pojedinih pravnih poslova 4. štićenicima u slučaju spora ili sklapanja pravnoga posla između njih kad imaju istoga skrbnika i 5. iznimno, osobi u slučaju privremene spriječenosti ili nesposobnosti za obavljanje jednokratnih neodgodivih radnji čije je poduzimanje potrebno radi zaštite prava i interesa te osobe.
\n
(2)Posebni skrbnik iz stavka 1. ovoga članka je osoba s položenim pravosudnim ispitom zaposlena u Centru za posebno skrbništvo iz članka 544. ovoga Zakona, odnosno osoba određena javnobilježničkom ispravom (anticipirana naredba) iz članka 236. stavka 6. ovoga Zakona.
\n
(3)Na dužnosti posebnog skrbnika na odgovarajući način primjenjuju se odredbe članka 240. stavaka 2. ovoga Zakona.
\n
(4)Hrvatski zavod za socijalni rad će imenovati posebnog skrbnika izvan Centra za posebno skrbništvo u slučajevima iz stavka 1. točke 5. ovoga članka.
\n
(5)Posebni skrbnik iz stavka 1. ovoga članka koji nije zaposlenik Centra za posebno skrbništvo mora ispunjavati pretpostavke propisane ovim Zakonom za imenovanje skrbnika.
\n
Članak 242Imenovanje posebnog skrbnika
\n
(1)Rješenje o imenovanju posebnog skrbnika donosi Hrvatski zavod za socijalni rad, osim ako je ovim Zakonom propisano da rješenje o imenovanju posebnog skrbnika donosi sud.
\n
(2)Rješenjem o imenovanju posebnog skrbnika određuju se njegove dužnosti i ovlasti.
\n
(3)Na imenovanje posebnog skrbnika na odgovarajući se način primjenjuju odredbe članka 226. točaka 1. do 5., članka 247. stavka 3. te stavaka 6. do 10. ovoga Zakona.
\n
(4)O žalbi protiv rješenja Hrvatskog zavoda za socijalni rad o imenovanju posebnog skrbnika iz članaka 240. i 241. ovoga Zakona odlučuje ministarstvo nadležno za poslove socijalne skrbi. Žalba ne odgađa izvršenje rješenja, osim u slučaju kad je podnesena protiv rješenja o imenovanju posebnog skrbnika iz članka 241. stavka 1. točke 2. ovoga Zakona.
\n
(5)Na podnošenje žalbe iz stavka 4. ovoga članka na odgovarajući se način primjenjuju odredbe članka 278. ovoga Zakona.
\n
(6)U slučajevima kada Hrvatski zavod za socijalni rad imenuje posebnog skrbnika djetetu iz članka 240. ovoga Zakona, osim djeteta koje je navršilo četrnaest godina, pravo na žalbu imaju roditelji i osoba koja je imenovana posebnim skrbnikom.
\n
(7)O žalbi protiv rješenja suda o imenovanju posebnog skrbnika iz članka 240. ovoga Zakona odlučuje sudac pojedinac drugostupanjskog suda. Žalba ne odgađa pravne učinke rješenja.
\n
(8)Pravo na žalbu iz stavka 7. ovoga članka imaju dijete koje je navršilo četrnaest godina, roditelji, osoba koja je imenovana posebnim skrbnikom, a Hrvatski zavod za socijalni rad ako je predložio imenovanje posebnog skrbnika.
\n
(9)Na posebne skrbnike koje imenuje Hrvatski zavod za socijalni rad, a koji nisu zaposlenici Centra za posebno skrbništvo na odgovarajući se način primjenjuju odredbe članaka 249. i 279. ovoga Zakona.
\n
(10)Ako posebni skrbnik zloupotrebljava svoje ovlasti ili neuredno obavlja svoje dužnosti čime može prouzročiti štetu za osobu koju zastupa, ako nastanu okolnosti koje ga sprječavaju da obavlja svoju dužnost ili ako poseban skrbnik umre, sud odnosno Hrvatski zavod za socijalni rad koji vodi postupak će imenovati drugog posebnog skrbnika. Ako je poseban skrbnik zaposlenik Centra za posebno skrbništvo, sud odnosno Hrvatski zavod za socijalni rad koji vodi postupak obavijestit će o zloupotrebljavanju ovlasti, odnosno neurednom obavljanju dužnosti ravnatelja Centra za posebno skrbništvo.
\n
Članak 243Ovlasti i dužnosti posebnog skrbnika
\n
(1)Na dužnosti, ovlasti i odgovornosti posebnog skrbnika te na postupanje Hrvatskog zavoda za socijalni rad u predmetima posebnog skrbništva na odgovarajući se način primjenjuju odredbe članaka 230. i 233., članka 252. stavaka 2. i 3., članka 257. stavka 2., članka 265., članaka 270. do 273. te članka 276. ovoga Zakona.
\n
(2)Ako je posebnim skrbnikom Hrvatski zavod za socijalni rad imenovao osobu koja nije zaposlenik Centra za posebno skrbništvo odgovarajuće se primjenjuju odredbe članka 268. ovoga Zakona.
\n
(3)Hrvatski zavod za socijalni rad odredit će opseg dužnosti i ovlasti posebnom skrbniku osobe u odnosu na koju je pokrenut postupak radi lišenja poslovne sposobnosti, uzimajući u obzir sadržaj prijedloga za lišenje poslovne sposobnosti.
\n
(4)Ovlasti i dužnosti posebnog skrbnika iz stavka 3. ovoga članka Hrvatski zavod za socijalni rad u pravilu će ograničiti na zastupanje u postupku radi lišenja poslovne sposobnosti i poduzimanje žurnih mjera nužnih za osiguranje imovine ili zaštitu zdravlja osobe u odnosu na koju se postupak vodi.
\n
(5)Tijekom postupka radi lišenja poslovne sposobnosti Hrvatski zavod za socijalni rad ovlašten je rješenjem proširiti opseg ovlasti i dužnosti posebnom skrbniku iz stavaka 3. i 4. ovoga članka.
\n
(6)Dužnost posebnog skrbnika iz stavka 3. ovoga članka prestaje kad rješenje o stavljanju pod skrbništvo postane izvršno, odnosno kad rješenje kojim je utvrđeno da ne postoje razlozi za lišenje poslovne sposobnosti postane pravomoćno.
\n
(7)Posebni skrbnik koji je zaposlenik Centra za posebno skrbništvo dužan je podnijeti izvješće o svojem radu tijekom obavljanja poslova skrbništva na zahtjev ravnatelja Centra za posebno skrbništvo u roku koji odredi ravnatelj te završno izvješće ravnatelju Centra za posebno skrbništvo te tijelu koje je imenovalo posebnog skrbnika ako tijelo to od njega zatraži, u roku od osam dana od okončanja postupka za koji je bio imenovan.
\n
(8)Posebni skrbnik koji nije zaposlenik Centra za posebno skrbništvo dužan je podnijeti izvješće o svojem radu tijekom obavljanja poslova skrbništva na zahtjev ravnatelja Hrvatskog zavoda za socijalni rad u roku koji odredi ravnatelj, te završno izvješće u roku od osam dana po okončanju posla, radnje odnosno postupka za koji je bio imenovan.
\n
Članak 244Imenovanje privremenog zastupnika za nedostupnu osobu ili osobu nepoznata boravišta
\n
(1)Osobi kojoj je najmanje tri mjeseca nepoznato boravište ili nije dostupna, a nema punomoćnika, u postupcima koji su pokrenuti i vode se pred sudom ili javnopravnim tijelima, tijelo pred kojim se vodi određeni postupak imenovat će privremenog zastupnika, osim ako je toj osobi imenovan posebni skrbnik sukladno članku 241. stavku 1. točki 2. ovoga Zakona.
\n
(2)Tijelo koje je imenovalo privremenog zastupnika iz stavka 1. ovoga članka o tome će bez odgode obavijestiti nadležni Hrvatski zavod za socijalni rad.
\n
Članak 245Posebni skrbnik imenovan od suda
\n
(1)U slučaju spora između štićenika čiji je skrbnik određen prema odredbi članka 247. stavka 6. ovoga Zakona i Hrvatskog zavoda za socijalni rad, sud će u izvanparničnom postupku radi zaštite prava i interesa tog štićenika imenovati posebnog skrbnika i odrediti opseg njegovih ovlasti.
\n
(2)Ako se za posebnog skrbnika iz stavka 1. ovoga članka imenuje osoba izvan Centra za posebno skrbništvo, posebni skrbnik mora ispunjavati pretpostavke propisane ovim Zakonom za imenovanje skrbnika.
\n
(3)Prijedlog sudu za postavljanje skrbnika iz stavka 1. ovoga članka može podnijeti štićenik te druga osoba koja dozna za postojanje okolnosti iz stavka 1. ovoga članka.
\n
(4)O žalbi protiv rješenja o imenovanju posebnog skrbnika iz stavka 1. ovoga članka odlučuje sudac pojedinac drugostupanjskog suda. Žalba ne odgađa pravne učinke rješenja.
\n
(5)Pravo na žalbu iz stavka 4. ovoga članka imaju štićenik, osoba koja je imenovana posebnim skrbnikom, a druga osoba iz stavka 3. ovoga članka ako je ona pokrenula postupak.
\n
Članak 246Prestanak prava i dužnosti posebnog skrbnika
\n
(1)Rješenje o prestanku posebnog skrbništva donosi Hrvatski zavod za socijalni rad ili sud koji je imenovao posebnog skrbnika.
\n
(2)Prava i dužnosti posebnog skrbnika prestaju kad rješenje o prestanku toga skrbništva postane izvršno, odnosno kad nastupe pravni učinci tog rješenja, osim ako je drukčije određeno ovim Zakonom.
\n
(3)Hrvatski zavod za socijalni rad ili sud koji je imenovao posebnog skrbnika može razriješiti prava i dužnosti posebnog skrbnika na njegov zahtjev te štićeniku bez odgode imenovati novog posebnog skrbnika.
\n
V. SKRBNIK
\n
Članak 247Imenovanje skrbnika
\n
(1)Rješenjem Hrvatskog zavoda za socijalni rad skrbnikom se imenuje osoba koja ima osobine i sposobnosti za obavljanje skrbništva i koja pristane biti skrbnikom te ako je to za dobrobit štićenika.
\n
(2)Ako osoba lišena poslovne sposobnosti ima roditelja ili roditelje koji pristanu i sposobni su skrbiti se o svojem punoljetnom djetetu lišenom poslovne sposobnosti, Hrvatski zavod za socijalni rad će takvom roditelju, odnosno roditeljima prigodom odluke o izboru skrbnika u pravilu dati prednost pred ostalim osobama.
\n
(3)Hrvatski zavod za socijalni rad može štićeniku imenovati i više skrbnika i pritom odlučiti moraju li odluke za posebno određene radnje ili postupke donositi zajednički ili svaki samostalno.
\n
(4)Hrvatski zavod za socijalni rad može u rješenju o imenovanju skrbnika imenovati zamjenika skrbniku koji mora ispunjavati uvjete za skrbnika. Ako skrbnik umre ili samovoljno prestane obavljati svoju dužnost ili ako nastanu okolnosti koje zaprječuju skrbnika da obavlja svoju dužnost, odnosno ako Hrvatski zavod za socijalni rad utvrdi da postoje razlozi za razrješenje skrbnika propisani odredbama ovoga Zakona, Hrvatski zavod za socijalni rad ispitat će ispunjava li zamjenik skrbnika i dalje uvjete potrebne za imenovanje skrbnika te donijeti rješenje o njegovu imenovanju skrbnikom. Do donošenja rješenja o imenovanju skrbnika, zamjenik skrbnika može donositi samo hitne odluke.
\n
(5)Ako je osoba lišena poslovne sposobnosti prije lišenja poslovne sposobnosti u obliku javnobilježničke isprave odredila osobu ili više osoba za koju, odnosno koje bi htjela da se imenuju skrbnikom, odnosno skrbnicima, kao i osobe za koje bi htjela da se imenuje njihovim zamjenicima (anticipirana naredba), Hrvatski zavod za socijalni rad će tu osobu, odnosno osobe imenovati skrbnikom, odnosno skrbnicima te zamjenikom, odnosno zamjenicima skrbnika ako su ispunjene ostale pretpostavke za imenovanje skrbnikom propisane ovim Zakonom.
\n
(6)Ako to zahtijevaju okolnosti slučaja i dobrobit štićenika, Hrvatski zavod za socijalni rad će skrbnikom imenovati osobu zaposlenu u tom Hrvatskom zavodu za socijalni rad iz redova stručnih radnika. Skrbnikom ne može biti imenovan ravnatelj Hrvatskog zavoda za socijalni rad ni službenik koji obavlja pravne poslove skrbništva u tom Hrvatskom zavodu za socijalni rad.
\n
(7)Za imenovanje skrbnika iz stavka 6. ovoga članka nije potreban pristanak osobe koja se imenuje skrbnikom.
\n
(8)Ista osoba može biti skrbnik većem broju štićenika ako to nije u suprotnosti s dobrobiti štićenika.
\n
(9)Hrvatski zavod za socijalni rad upoznat će štićenika s osobom koju namjerava imenovati skrbnikom i od njega o toj osobi zatražiti mišljenje.
\n
(10)Hrvatski zavod za socijalni rad može zatražiti mišljenje od posebnog skrbnika, srodnika ili drugih bliskih osoba o osobi koju namjerava imenovati skrbnikom.
\n
Članak 248Zapreke za imenovanje osobe skrbnika
\n
Skrbnik ne može biti osoba:
\n
1.koja je lišena prava na roditeljsku skrb 2. koja je lišena poslovne sposobnosti 3. čiji su interesi u suprotnosti s interesima štićenika 4. od koje se, s obzirom na njezino ponašanje i osobine te odnose sa štićenikom, ne može očekivati da će pravilno obavljati dužnosti skrbnika 5. s kojom je štićenik sklopio ugovor o doživotnom ili dosmrtnom uzdržavanju i 6. s čijim je bračnim, odnosno izvanbračnim drugom štićenik sklopio ugovor o doživotnom ili dosmrtnom uzdržavanju.
\n
Članak 249Dužnosti Hrvatskog zavoda za socijalni rad prigodom imenovanja skrbnika
\n
Hrvatski zavod za socijalni rad dužan je upoznati osobu koju namjerava imenovati skrbnikom sa značenjem skrbništva, pravima štićenika te dužnostima, ovlastima i pravima skrbnika, a s tim je okolnostima dužan upoznati i štićenika, osim ako to nije moguće, o čemu je Hrvatski zavod za socijalni rad dužan sastaviti bilješku.
\n
Članak 250Sadržaj rješenja o imenovanju skrbnika
\n
(1)Hrvatski zavod za socijalni rad rješenjem o imenovanju skrbnika određuje njegove dužnosti i prava.
\n
(2)Prigodom određivanja dužnosti i prava skrbnika Hrvatski zavod za socijalni rad je dužan voditi računa o opsegu i sadržaju lišenja poslovne sposobnosti punoljetnog štićenika, te u skladu s tim primjenjivati odgovarajuće odredbe ovoga Zakona koje se odnose na dužnosti skrbnika.
\n
(3)Hrvatski zavod za socijalni rad može rješenjem ograničiti ovlasti skrbnika ako je to u interesu štićenika i odlučiti da pojedine poslove za štićenika obavlja stručni radnik Hrvatskog zavoda za socijalni rad ili druga osoba osposobljena za takvu vrstu poslova, a na koje se primjenjuju odredbe ovoga Zakona o pravima i obvezama skrbnika.
\n
Članak 251Dostava izvršnog rješenja o skrbništvu
\n
Rješenje o stavljanju pod skrbništvo i o prestanku skrbništva te rješenje o imenovanju i razrješenju osobe skrbnika Hrvatski zavod za socijalni rad će u roku od osam dana od dana izvršnosti rješenja dostaviti matičaru radi upisa u maticu rođenih i zemljišnoknjižnom odjelu općinskog suda na području kojega štićenik ima nekretnine radi zabilježbe činjenice da se osoba nalazi pod skrbništvom i opsega lišenja poslovne sposobnosti, odnosno brisanja takve zabilježbe iz zemljišne knjige.
\n
Članak 252Dužnosti skrbnika
\n
(1)Skrbnik je dužan poduzimati mjere da se štićenik osposobi za samostalan život i rad, savjesno se brinuti o osobnim i imovinskim pravima i obvezama te o dobrobiti štićenika, a u skladu s odlukom o lišenju poslovne sposobnosti.
\n
(2)Prije poduzimanja mjera zaštite osobe štićenika ili njegovih imovinskih interesa skrbnik je uvijek dužan razmotriti mišljenje, želje i osjećaje štićenika te ih uzeti u obzir, osim ako je to u suprotnosti s dobrobiti štićenika.
\n
(3)O poduzetim mjerama iz stavka 2. ovoga članka te eventualnim razlozima odbijanja želja štićenika skrbnik je dužan sastaviti bilješku kao sastavni dio izvješća o radu skrbnika.
\n
(4)Skrbnik će nastojati punoljetnog štićenika, ovisno o njegovu zdravstvenom stanju i sposobnostima uključiti u svakodnevni život i slobodne aktivnosti.
\n
(5)O poduzetim mjerama iz stavka 4. ovoga članka skrbnik je dužan sastaviti bilješku kao sastavni dio izvješća o radu skrbnika.
\n
Članak 253(NN 98/19)
\n
Imovina štićenika
\n
(1)Hrvatski zavod za socijalni rad će bez odgode popisati i opisati imovinu štićenika lišenog poslovne sposobnosti glede raspolaganja i upravljanja imovinom i povjeriti je na upravljanje skrbniku.
\n
(2)Ako štićenik iz stavka 1. ovoga članka ima nepokretnu imovinu, Hrvatski zavod za socijalni rad procijenit će njezinu vrijednost na temelju raspoloživih podataka javnopravnih tijela.
\n
(3)Ako to Hrvatski zavod za socijalni rad smatra potrebnim, procijenit će vrijednost pokretne imovine na temelju raspoloživih podataka javnopravnih tijela.
\n
(4)Popisu imovine prisustvuju članovi povjerenstva u sastavu: predstavnik Hrvatskog zavoda za socijalni rad, predstavnik nadležnog upravnog tijela županije odnosno Grada Zagreba, skrbnik, osoba kod koje se imovina nalazi, a štićenik ako je sposoban shvatiti o čemu se radi.
\n
(5)Članove povjerenstva iz stavka 4. ovoga članka imenuje Hrvatski zavod za socijalni rad.
\n
(6)Akt o imenovanju članova povjerenstva iz stavka 5. ovoga članka nije upravni akt.
\n
Članak 254Osiguranje imovine štićenika prije donošenja rješenja o skrbništvu
\n
(1)Hrvatski zavod za socijalni rad će, ako procijeni da je potrebno, popisati i opisati imovinu osobe lišene poslovne sposobnosti glede raspolaganja i upravljanja imovinom koju treba staviti pod skrbništvo te poduzeti druge mjere za osiguranje imovine i prije donošenja rješenja o imenovanju skrbnika.
\n
(2)Hrvatski zavod za socijalni rad može i prije donošenja rješenja o imenovanju skrbnika zatražiti od zemljišnoknjižnog odjela općinskoga suda na području kojega osoba lišena poslovne sposobnosti glede raspolaganja i upravljanja imovinom koju treba staviti pod skrbništvo ima nekretnine, da izvrši zabilježbu pokretanja postupka za imenovanje skrbnika u zemljišne knjige.
\n
Članak 255Mjere radi osiguranja sredstava za životne potrebe štićenika
\n
Skrbnik je dužan uz pomoć Hrvatskog zavoda za socijalni rad poduzeti potrebne mjere radi osiguranja sredstava za životne potrebe štićenika.
\n
Članak 256Izdaci za životne potrebe štićenika
\n
(1)Izdaci za životne potrebe štićenika koji je lišen poslovne sposobnosti u pogledu raspolaganja i upravljanja imovinom namiruju se redom iz:
\n
1.štićenikovih prihoda 2. sredstava dobivenih od osoba koje su po zakonu dužne uzdržavati štićenika 3. sredstava socijalne skrbi, sukladno odredbama posebnog zakona 4. štićenikove imovine i 5. drugih izvora.
\n
(2)Iznimno, ako je to za dobrobit štićenika, izdaci za njegove životne potrebe mogu se prije sredstava socijalne skrbi namiriti iz štićenikove imovine koja ne služi za zadovoljavanje osnovnih životnih potreba štićenika i osoba koje je po zakonu dužan uzdržavati.
\n
Članak 257Zastupanje štićenika
\n
(1)Skrbnik zastupa štićenika u poduzimanju poslova i radnji u odnosu na koje je štićenik lišen poslovne sposobnosti.
\n
(2)U poslovima zastupanja skrbnik je dužan prihvatiti mišljenje i želje štićenika, osim ako je to u suprotnosti s dobrobiti štićenika.
\n
Članak 258(NN 49/23, 156/23)
\n
Odluke o osobnim stanjima koje donosi isključivo štićenik Samo štićenik, neovisno o dijelu u kojem je lišen poslovne sposobnosti, osim ako je ovim Zakonom drukčije propisano, može donijeti sljedeće odluke o osobnim stanjima:
\n
1.priznanje majčinstva i očinstva 2. pristanak za priznanje majčinstva i očinstva 3. pristanak za posvojenje, sukladno odredbama ovoga Zakona, osim u slučajevima u kojima sud donosi odluku koja zamjenjuje pristanak roditelja sukladno članku 190. stavku 1. ovoga Zakona 4. odluku o prekidu trudnoće i 5. odluku o sudjelovanju u biomedicinskim istraživanjima.
\n
Članak 259Prethodno odobrenje Hrvatskog zavoda za socijalni rad
\n
(1)Za poduzimanje važnijih mjera o osobi, osobnim stanjima, zdravlju štićenika ili imovini štićenika, ovisno u kojem je dijelu štićenik lišen poslovne sposobnosti, skrbniku je potrebno prethodno odobrenje Hrvatskog zavoda za socijalni rad, osim ako je drukčije propisano ovim Zakonom.
\n
(2)Važnijom mjerom o osobi ili osobnom stanju štićenika smatra se rješenje o smještaju u dom, udomiteljsku obitelj, o promjeni prebivališta ili boravišta, o promjeni osobnog imena i o drugim mjerama koje mogu znatno utjecati na prava i obveze štićenika, osim odluka koje donosi isključivo štićenik iz članka 258. ovoga Zakona, neovisno o tome zastupa li ga skrbnik ili daje odobrenje za donošenja te odluke kad je to prema odredbama ovoga Zakona potrebno.
\n
(3)Važnijom mjerom o zdravlju štićenika smatra se odluka o invazivnim medicinskim postupcima te ona koja prelazi specijalističke preglede i primjenu redovite terapije, osim odluka o zdravlju koje donosi isključivo štićenik iz članka 258. ovoga Zakona te odluka iz članka 260. stavka 1. ovoga Zakona koje donosi sud.
\n
(4)Važnijom mjerom o imovini štićenika smatraju se mjere i poslovi iz članka 261. stavaka 2. i 6. ovoga Zakona.
\n
(5)Skrbniku nije potrebno prethodno odobrenje za obavljanje redovitih poslova koji se odnose na osobna stanja te poslova redovitog upravljanja imovinom, osim ako rješenjem Hrvatskog zavoda za socijalni rad ili odredbama ovoga Zakona nije određeno drukčije.
\n
Članak 260Odluke suda o zdravlju štićenika
\n
(1)Samo sud može u izvanparničnom postupku na prijedlog štićenika koji je u tom dijelu lišen poslovne sposobnosti ili skrbnika donijeti rješenje o:
\n
1.sterilizaciji štićenika 2. doniranju tkiva i organa štićenika i 3. mjerama za održavanje na životu štićenika.
\n
(2)Nije potrebno rješenje suda iz stavka 1. ovoga članka ako je štićenik u vrijeme dok je bio poslovno sposoban u obliku javnobilježničke isprave odlučio o postupcima i mjerama iz stavka 1. ovoga članka (anticipirana naredba).
\n
Članak 261Upravljanje i zastupanje u imovinskim stvarima štićenika
\n
(1)Ako je štićenik lišen poslovne sposobnosti u dijelu koji se odnosi na raspolaganje i upravljanje imovinom, skrbnik samostalno obavlja poslove redovitog upravljanja štićenikovom imovinom ako rješenjem Hrvatskog zavoda za socijalni rad nije drukčije određeno.
\n
(2)Skrbnik može samo uz prethodno odobrenje Hrvatskog zavoda za socijalni rad poduzeti posao koji prelazi redovito poslovanje imovinom i pravima štićenika, a osobito:
\n
1.otuđiti ili opteretiti štićenikove nekretnine 2. otuđiti iz štićenikove imovine pokretnine veće vrijednosti i 3. raspolagati štićenikovim imovinskim pravima.
\n
(3)U rješenju o odobrenju poslova iz stavka 2. ovoga članka, Hrvatski zavod za socijalni rad određuje namjenu pribavljenih sredstava i po obavljenom poslu nadzire njihovu upotrebu.
\n
(4)Radnjama i poslovima iz stavka 2. ovoga članka skrbnik u pravilu ne može opteretiti ili otuđiti više od dvije trećine ukupne vrijednosti štićenikove imovine.
\n
(5)Radnik Hrvatskog zavoda za socijalni rad i njegov bračni, odnosno izvanbračni drug ne mogu sa štićenikom sklopiti ugovor o otuđenju ili opterećenju štićenikove imovine.
\n
(6)Skrbnik može u ime i za račun štićenika sklopiti ugovor o dosmrtnom ili doživotnom uzdržavanju, uz prethodno odobrenje Hrvatskog zavoda za socijalni rad.
\n
Članak 262Izvješće o radu skrbnika
\n
(1)Skrbnik je dužan svakih šest mjeseci i kada to zatraži Hrvatski zavod za socijalni rad, podnijeti izvješće o svojem radu i o stanju štićenikove imovine. Primjerak izvješća o radu i stanju štićenikove imovine skrbnik je dužan dostaviti štićeniku koji je navršio četrnaest godina.
\n
(2)Skrbnik koji je po ovom Zakonu dužan uzdržavati štićenika dužan je svake godine i kad to zatraži Hrvatski zavod za socijalni rad podnijeti izvješće o svojem radu i stanju štićenikove imovine.
\n
(3)Izvješće iz stavaka 1. i 2. ovoga članka podnosi se u pisanom obliku ili usmeno na zapisnik.
\n
(4)U izvješću skrbnik mora navesti kako se brinuo o osobi štićenika, njegovu zdravlju, zaštiti njegovih prava i dobrobiti, podatke o mjerama za samostalno osposobljavanje za život, podatke o upravljanju i raspolaganju štićenikovom imovinom, o prihodima i rashodima štićenika i druge podatke bitne za osobu štićenika u proteklom razdoblju ovisno o dijelu u kojem je štićenik lišen poslovne sposobnosti.
\n
(5)U slučaju da je skrbnikom imenovan stručni radnik Hrvatskog zavoda za socijalni rad iz članka 247. stavka 6. ovoga Zakona, izvješće podnosi imenovani stručni radnik Hrvatskog zavoda za socijalni rad stručnom vijeću Hrvatskog zavoda za socijalni rad.
\n
(6)Hrvatski zavod za socijalni rad dužan je razmotriti izvješće skrbnika, o tome sastaviti bilješku i u slučaju potrebe poduzeti odgovarajuće mjere radi zaštite dobrobiti štićenika.
\n
Članak 263Prava skrbnika
\n
(1)Skrbnik ima pravo na mjesečnu naknadu ovisno o njihovu radu i zalaganju u zaštiti štićenikovih prava i dobrobiti, o čemu ih je Hrvatski zavod za socijalni rad dužan obavijestiti.
\n
(2)Posebni skrbnik koji nije zaposlenik Centra za posebno skrbništvo ima pravo na naknadu za svoj rad.
\n
(3)Pravo na naknadu iz stavaka 1. i 2. ovoga članka nema skrbnik, odnosno poseban skrbnik koji je dužan uzdržavati štićenika.
\n
(4)Naknada iz stavaka 1. i 2. ovoga članka isplaćuje se iz sredstava navedenih u odredbi članka 256. stavka 1. točaka 1., 2., 4. i 5. ovoga Zakona, ako se time ne ugrožava namirenje osnovnih životnih potreba štićenika.
\n
(5)Skrbnik, odnosno posebni skrbnik koji nije zaposlenik Centra za posebno skrbništvo ima pravo na naknadu opravdanih troškova koju mu odobri Hrvatski zavod za socijalni rad iz sredstava navedenih u članku 256. stavku 1. točkama 1., 2., 4. i 5. ovoga Zakona, ako se time ne ugrožava namirenje osnovnih životnih potreba štićenika.
\n
(6)Skrbnik, odnosno posebni skrbnik koji je zaposlen u Hrvatskom zavodu za socijalni rad ima pravo na naknadu za poslove skrbništva koje uz posebno odobrenje ravnatelja obavlja izvan radnog vremena.
\n
Članak 264Naknada iz sredstava socijalne skrbi
\n
(1)Ako se sredstva za naknade iz članka 263. ovoga Zakona ne mogu namiriti iz sredstava predviđenih u članku 256. stavku 1. točkama 1., 2., 4. i 5. ovoga Zakona, namirit će se na teret sredstava socijalne skrbi.
\n
(2)Ministar nadležan za poslove socijalne skrbi propisat će pravilnikom visinu iznosa i način isplate naknade i troškova za skrbnika i posebnog skrbnika koji nije zaposlenik Centra za posebno skrbništvo iz članka 263. ovoga Zakona i naknade iz stavka 1. ovoga članka.
\n
Članak 265Odgovornost skrbnika
\n
(1)Skrbnik odgovara za štetu koju je skrivio u obavljanju svojih dužnosti ili zloupotrebom položaja i ovlasti.
\n
(2)Hrvatski zavod za socijalni rad procijenit će iznos štete i pozvati skrbnika da je u određenom roku naknadi te istodobno podnijeti zahtjev sudu da se štićenikova tražbina osigura na imovini skrbnika.
\n
(3)Ako skrbnik u određenom roku ne naknadi štetu, štićenik, Hrvatski zavod za socijalni rad ili posebni skrbnik u ime štićenika podnijet će tužbu radi naknadu štete.
\n
(4)Radi zaštite štićenikovih prava koja su povrijeđena nepravilnim skrbnikovim radom ili zloupotrebom položaja i ovlasti Hrvatski zavod za socijalni rad dužan je prema skrbniku poduzeti i druge mjere propisane zakonom.
\n
Članak 266Imenovanje novog skrbnika
\n
Ako skrbnik umre ili samovoljno prestane obavljati svoju dužnost ili ako nastanu okolnosti koje sprječavaju skrbnika da obavlja svoju dužnost, Hrvatski zavod za socijalni rad će bez odgode štićeniku imenovati novog skrbnika.
\n
Članak 267Razrješenje dužnosti skrbnika
\n
(1)Hrvatski zavod za socijalni rad rješenjem će razriješiti skrbnika dužnosti ako utvrdi da je u obavljanju dužnosti nemaran, da ugrožava štićenikove interese, da zloupotrebljava svoje ovlasti ili ako procijeni da bi za štićenika bilo korisnije da mu se imenuje drugi skrbnik.
\n
(2)Hrvatski zavod za socijalni rad zatražit će štićenikovo mišljenje o razrješenju njegova skrbnika te o tome sastaviti zapisnik.
\n
(3)Hrvatski zavod za socijalni rad razriješit će skrbnika dužnosti kad on to zatraži, a najkasnije u roku od dva mjeseca od dana podnošenja zahtjeva.
\n
(4)U slučaju iz stavaka 1. i 3. ovoga članka Hrvatski zavod za socijalni rad će, bez odgode, štićeniku imenovati novog skrbnika.
\n
Članak 268Promjena skrbnika i primopredaja skrbničke dužnosti
\n
(1)U slučaju promjene skrbnika Hrvatski zavod za socijalni rad će zatražiti izvješće dosadašnjeg skrbnika i odrediti rok u kojem ima obaviti primopredaju dužnosti.
\n
(2)O primopredaji se sastavlja zapisnik u nazočnosti službenika Hrvatskog zavoda za socijalni rad, obaju skrbnika i štićenika, osim ako se sa štićenikom ne može komunicirati ni uz pomoć druge osobe.
\n
(3)Ako dosadašnji skrbnik nije u mogućnosti podnijeti izvješće ili biti nazočan na primopredaji dužnosti, Hrvatski zavod za socijalni rad upoznat će novog skrbnika s osobnim i imovinskim stanjem štićenika.
\n
Članak 269Dužnosti skrbnika za slučaj prestanka skrbništva
\n
U slučaju prestanka skrbništva Hrvatski zavod za socijalni rad pozvat će skrbnika da u određenom roku podnese izvješće o svojem radu i stanju štićenikove imovine te da preda imovinu na upravljanje štićeniku ili njegovu roditelju ili posvojitelju. Predaja se obavlja u nazočnosti skrbnika, štićenika, roditelja ili posvojitelja i službenika Hrvatskog zavoda za socijalni rad, o čemu se sastavlja zapisnik.
\n
VI. NADLEŽNOST I POSTUPAK U POSLOVIMA SKRBNIŠTVA
\n
Članak 270Mjesna nadležnost
\n
Mjesna nadležnost Hrvatskog zavoda za socijalni rad u poslovima skrbništva određuje se prema prebivalištu, odnosno boravištu osobe koju treba staviti pod skrbništvo ili kojoj treba imenovati posebnog skrbnika.
\n
Članak 271Mjesna nadležnost za dijete smješteno izvan obitelji
\n
(1)Za stavljanje pod skrbništvo, odnosno za imenovanje posebnog skrbnika djetetu smještenom u ustanovu socijalne skrbi, odgojno-obrazovnu, zdravstvenu ili drugu ustanovu, odnosno udomiteljsku obitelj, mjesno je nadležan Hrvatski zavod za socijalni rad posljednjeg prebivališta, odnosno boravišta djeteta.
\n
(2)U slučaju iz članka 240. stavka 1. točke 7. mjesno nadležan je Hrvatski zavod za socijalni rad na čijem je području ustanova u koju je dijete smješteno.
\n
Članak 272Promjena mjesne nadležnosti
\n
Ako štićenik promijeni prebivalište, odnosno boravište, mijenja se i mjesna nadležnost Hrvatskog zavoda za socijalni rad, osim u slučaju iz članka 271. stavka 1. ovoga Zakona.
\n
Članak 273Pokretanje postupka skrbništva i imenovanje skrbnika
\n
(1)Postupak za stavljanje pod skrbništvo i imenovanje skrbnika, kao i primjenu pojedinih oblika skrbničke zaštite pokreće po službenoj dužnosti mjesno nadležan Hrvatski zavod za socijalni rad.
\n
(2)Postupak za stavljanje pod skrbništvo, kao i za primjenu pojedinih oblika zaštite Hrvatski zavod za socijalni rad pokreće na temelju neposrednog saznanja ili u povodu obavijesti koju su mu dužni dostaviti:
\n
1.matičar, pravosudna, druga državna tijela i tijela jedinica lokalne samouprave 2. dijete, bračni drug, srodnici i drugi članovi kućanstva 3. druge ustanove socijalne skrbi i 4. zdravstvene ustanove te izabrani doktor obiteljske medicine.
\n
Članak 274Mjere za zaštitu interesa osobe u postupku stavljanja pod skrbništvo
\n
Kad Hrvatski zavod za socijalni rad pokrene postupak za stavljanje osobe pod skrbništvo, odmah poduzima potrebne mjere za zaštitu njezinih osobnih i imovinskih prava i interesa.
\n
Članak 275Mjesna nadležnost u vezi s nekretninama
\n
(1)Ako štićenik ima nekretnine na području drugog Hrvatskog zavoda za socijalni rad, nadležni Hrvatski zavod za socijalni rad može imenovati posebnog skrbnika s područja na kojem se nekretnina nalazi.
\n
(2)Odobrenje skrbniku za otuđenje ili opterećenje nekretnina iz stavka 1. ovoga članka daje Hrvatski zavod za socijalni rad iz članka 270. ovoga Zakona.
\n
Članak 276Dužnost suradnje tijela i osoba u poslovima skrbništva
\n
(1)Hrvatski zavod za socijalni rad surađuje s tijelima državne uprave, lokalne samouprave, pravnim i fizičkim osobama osobito kad je potrebno:
\n
1.pribaviti podatke o osobama koje treba staviti pod skrbništvo 2. pribaviti prijedloge o osobama pogodnim za skrbnika, odnosno mišljenja o osobama predloženim za skrbnika i 3. pribaviti podatke o nedostacima ili nepravilnostima u radu skrbnika.
\n
(2)Ustanova socijalne skrbi, odgojno-obrazovna, zdravstvena i druga ustanova, drugi pružatelj socijalnih ili zdravstvenih usluga, odnosno obitelj u kojoj je štićenik smješten, dužna je obavještavati skrbnika i Hrvatski zavod za socijalni rad o svim važnijim okolnostima koje se odnose na osobu štićenika.
\n
(3)O zaprimljenoj obavijesti iz stavka 2. ovoga članka skrbnik je dužan obavijestiti Hrvatski zavod za socijalni rad.
\n
(4)O obavijesti iz stavka 3. ovoga članka, kao i o obavijesti koju Hrvatski zavod za socijalni rad primi od osoba iz stavka 2. ovoga članka Hrvatski zavod za socijalni rad dužan je sastaviti bilješku.
\n
Članak 277Dužnost Hrvatskog zavoda za socijalni rad na praćenje prilika u kojima štićenik živi
\n
(1)Hrvatski zavod za socijalni rad prati prilike u kojima štićenik živi. Stručni radnik Hrvatskog zavoda za socijalni rad dužan je najmanje četiri puta godišnje obići štićenika, kao i kad to zatraže štićenik ili skrbnik.
\n
(2)Stručni radnik Hrvatskog zavoda za socijalni rad dužan je u roku od osam dana od obilaska štićenika o tome sastaviti izvješće.
\n
(3)Hrvatski zavod za socijalni rad prati rad skrbnika i pruža mu potrebnu pomoć.
\n
(4)O zatraženoj pomoći iz stavka 3. ovoga članka te njezinu pružanju Hrvatski zavod za socijalni rad dužan je sastaviti bilješku.
\n
Članak 278Žalba protiv odluke o skrbništvu i imenovanju i razrješenju skrbnika
\n
(1)Dijete koje je navršilo četrnaest godina života i štićenik lišen poslovne sposobnosti imaju pravo podnijeti žalbu protiv rješenja o imenovanju, odnosno razrješenju skrbnika, kao i protiv rješenja kojima se odlučuje o njihovim pravima i dobrobiti ministarstvu nadležnom za poslove socijalne skrbi.
\n
(2)Pravo na žalbu protiv rješenja o imenovanju skrbnika ima i osoba koju je štićenik, u obliku javnobilježničke isprave dok još nije bio lišen poslovne sposobnosti, odredio kao osobu za koju bi htio da se imenuje skrbnikom (anticipirana naredba) te osoba koja je imenovana skrbnikom.
\n
(3)Žalba iz stavka 1. ovoga članka ne odgađa izvršenje rješenja.
\n
Članak 279Pritužba na rad skrbnika i Hrvatskog zavoda za socijalni rad
\n
(1)Štićenik, njegov bračni drug, srodnici u ravnoj lozi, a u pobočnoj lozi u drugom stupnju, pravosudna tijela, tijela državne uprave, tijela jedinica lokalne samouprave, zdravstvene i odgojno-obrazovne ustanove, ustanove socijalne skrbi, udruge koje se bave zaštitom i promicanjem prava osoba s invaliditetom, pružatelji usluga u sustavu socijalne skrbi i pravobranitelji mogu podnijeti pritužbu na rad skrbnika Hrvatskom zavodu za socijalni rad.
\n
(2)Hrvatski zavod za socijalni rad dužan je odmah ispitati osnovanost pritužbe, u slučaju potrebe poduzeti zakonom određene mjere, a o poduzetim mjerama i osnovanosti pritužbe izvijestiti osobe iz stavka 1. ovoga članka te ministarstvo nadležno za poslove socijalne skrbi.
\n
(3)Osobe iz stavka 1. ovoga članka i skrbnik mogu podnijeti ministarstvu nadležnom za poslove socijalne skrbi pritužbu na rad Hrvatskog zavoda za socijalni rad u vezi s obavljanjem pojedinih skrbničkih poslova.
\n
(4)Ministarstvo nadležno za poslove socijalne skrbi dužno je odmah ispitati navode i osnovanost pritužbe. Ako je pritužba osnovana, ministarstvo nadležno za poslove socijalne skrbi dati će upute Hrvatskom zavodu za socijalni rad kako treba postupiti i odredit će rok u kojem je Hrvatski zavod za socijalni rad dužan dostaviti obavijest o poduzetim radnjama.
\n
Članak 280Očevidnici i spisi predmeta osoba pod skrbništvom
\n
Ministar nadležan za poslove socijalne skrbi pravilnikom će propisati način vođenja očevidnika i spisa predmeta osoba pod skrbništvom, način popisa i opisa njihove imovine, podnošenja izvješća i polaganja računa skrbnika te sadržaj i oblik anticipiranih naredbi iz članka 116. stavka 5., članka 236. stavka 6. i članka 260. stavka 2. ovoga Zakona.
\n
50.Pravilnik o načinu vođenja očevidnika i spisa predmeta osoba pod skrbništvom, načinu popisa i opisa njihove imovine, podnošenju izvješća i polaganju računa skrbnika te sadržaju i obliku anticipiranih naredbi Šesti dio UZDRŽAVANJE I. OPĆE ODREDBE
\n
Članak 281Dužnost i pravo na uzdržavanje
\n
Uzdržavanje je dužnost i pravo roditelja i djece, bračnih i izvanbračnih drugova, srodnika u ravnoj lozi te pastorka i maćehe i očuha, kad je to predviđeno ovim Zakonom.
\n
Članak 282Načelo razmjernosti
\n
Osobe iz članka 281. ovoga Zakona međusobnom uzdržavanju pridonose prema svojim mogućnostima i potrebama uzdržavane osobe, uz uvjete i na način određen ovim Zakonom.
\n
Članak 283Redoslijed osoba s pravom na uzdržavanje
\n
(1)Uzdržavanje djece ima prednost pred uzdržavanjem bračnog ili izvanbračnog druga i roditelja.
\n
(2)Bračni i izvanbračni drugovi najprije ostvaruju uzdržavanje međusobno, a potom od srodnika.
\n
(3)Djeca ostvaruju pravo na uzdržavanje od bake i djeda prije uzdržavanja od maćehe ili očuha.
\n
(4)Ako maćeha ili očuh imaju djecu, dužnost uzdržavanja maćehe i očuha zajednička je djeci i pastorcima.
\n
(5)Baka, odnosno djed ostvaruju pravo na uzdržavanje od punoljetne djece prije uzdržavanja od unučadi.
\n
Članak 284Uzdržavanje od strane više obveznika uzdržavanja
\n
(1)Ako više osoba po odredbama ovoga Zakona ima istodobnu obvezu uzdržavanja, ta se obveza dijeli prema njihovim mogućnostima.
\n
(2)Ako osoba koja je na temelju ovoga Zakona dužna prije ostalih uzdržavati, nije u mogućnosti u potpunosti ispuniti svoju obvezu, osoba koja ima pravo na uzdržavanje može razliku ostvariti od drugih osoba koje su je prema odredbama ovoga Zakona podredno dužne uzdržavati.
\n
Članak 285Promijenjene okolnosti u vezi s obvezom uzdržavanja
\n
Osoba koja prima i osoba koja daje uzdržavanje može tražiti da sud povisi ili snizi iznos uzdržavanja, odluči o prestanku uzdržavanja ili promijeni način uzdržavanja određenog prijašnjom ovršnom ispravom ako su se okolnosti promijenile.
\n
Članak 286Zabrana odricanja
\n
(1)Odricanje od prava na uzdržavanje nema pravnog učinka.
\n
(2)Ovlaštenici prava na uzdržavanje mogu se odreći već stečenih prava po osnovi uzdržavanja, odnosno mogu s njima raspolagati na drugi način.
\n
(3)Odredba iz stavka 2. ovoga članka ne primjenjuje se na uzdržavanje maloljetne djece.
\n
SUDSKA PRAKSA: Rješenje
\n
Članak 287Pravo na naknadu za isplaćeno uzdržavanje
\n
(1)Fizička ili pravna osoba koja nije bila dužna uzdržavati, a snosila je troškove uzdržavanja neke osobe, može tužbom tražiti naknadu tih troškova od osobe koja je po ovom Zakonu bila dužna uzdržavati ako su učinjeni troškovi bili opravdani.
\n
(2)Osoba koja je podredno dužna davati uzdržavanje, a snosila je troškove uzdržavanja, ovlaštena je tražiti od osobe koja je prije nje bila dužna davati uzdržavanje naknadu onoga što je umjesto nje dala za uzdržavanje.
\n
(3)Pravo na naknadu za isplaćeno uzdržavanje iz stavka 1. ovoga članka odnosi se i na roditelje djeteta.
\n
II. UZDRŽAVANJE DJECE, RODITELJA, DRUGIH SRODNIKA I MAĆEHE ILI OČUHA
\n
Članak 288Uzdržavanje maloljetnog djeteta
\n
(1)Roditelji su prvi dužni uzdržavati svoje maloljetno dijete. Radno sposoban roditelj ne može se osloboditi dužnosti uzdržavanja maloljetnog djeteta.
\n
(2)Ako roditelj ne uzdržava maloljetno dijete, dužni su ga uzdržavati baka i djed po tom roditelju.
\n
(3)Maćeha ili očuh dužni su uzdržavati maloljetnoga pastorka, ako dijete ne može ostvariti uzdržavanje od drugog roditelja. Maćeha ili očuh dužni su nakon smrti djetetova roditelja uzdržavati maloljetnog pastorka, ako su u trenutku smrti roditelja živjeli s pastorkom.
\n
Članak 289Uskraćeno uzdržavanje maloljetnog djeteta
\n
(1)Roditelj koji ne stanuje s maloljetnim djetetom i nije plaćao uzdržavanje za svoje maloljetno dijete dužan je isplatiti naknadu za uskraćeno uzdržavanje od nastanka tog prava pa do podnošenja tužbe.
\n
(2)Smatra se da je obveza uzdržavanja za pojedini mjesec nastala krajem mjeseca za koji je uzdržavanje trebalo dati, a u visini koja se može odrediti prema članku 314. ovoga Zakona.
\n
(3)Tražbina djeteta iz stavka 1. ovoga članka prema roditelju koji ga nije uzdržavao zastarijeva za vrijeme od pet godina od dana nastanka obveze.
\n
SUDSKA PRAKSA: Presuda
\n
Članak 290Uzdržavanje punoljetnog djeteta
\n
(1)Roditelji su dužni uzdržavati punoljetno dijete koje se školuje u srednjoj školi, odnosno polazi sveučilišni ili stručni studij u skladu s posebnim propisima, odnosno program za osnovno obrazovanje ili program srednjoškolskog obrazovanja odraslih te redovito i uredno ispunjava svoje obveze, a najdulje do navršene dvadeset šeste godine života djeteta.
\n
(2)Punoljetno dijete koje je završilo obrazovanje iz stavka 1. ovoga članka, a ne može se zaposliti, roditelji su dužni uzdržavati godinu dana nakon prestanka obrazovanja ako dijete nije navršilo dvadeset šest godina.
\n
(3)Obveza uzdržavanja punoljetnog djeteta iz stavka 2. ovoga članka prestat će i prije isteka godine dana od prestanka obrazovanja u trenutku kad dijete navrši dvadeset i šest godina.
\n
(4)Punoljetno dijete koje zbog teške i trajne bolesti ili invaliditeta nije sposobno za rad roditelji su dužni uzdržavati dok ta nesposobnost traje.
\n
(5)Roditelj djeteta iz stavka 1. ovoga članka ima pravo od djeteta, nadležnih tijela i pravnih osoba tražiti i dobiti podatke o djetetovu obrazovanju, odnosno zaposlenju.
\n
(6)Smatra se da učenik, odnosno student redovito i uredno ispunjava svoje obveze i kad zbog opravdanih razloga (trudnoće, bolesti i sličnih razloga) nije uspio ispuniti obveze tekuće školske, odnosno akademske godine.
\n
Članak 291Dužnosti djeteta u vezi s uzdržavanjem
\n
(1)Dijete koje ima prihode dužno je pridonositi za svoje uzdržavanje.
\n
(2)Punoljetno dijete koje prima uzdržavanje radi obrazovanja dužno je obavijestiti roditelje o redovitom ispunjavanju obveza najkasnije do 1. studenoga za svaku školsku, odnosno akademsku godinu.
\n
Članak 292Uzdržavanje roditelja
\n
(1)Punoljetno dijete je dužno uzdržavati roditelja koji nije sposoban za rad, a nema dovoljno sredstava za život ili ih ne može ostvariti iz svoje imovine.
\n
(2)Dijete iz stavka 1. ovoga članka može se osloboditi dužnosti uzdržavanja roditelja koji ga iz neopravdanih razloga nije uzdržavao u vrijeme kad je to bila njegova zakonska obveza.
\n
Članak 293Uzdržavanje maćehe i očuha
\n
Punoljetni pastorak je dužan uzdržavati maćehu, odnosno očuha ako maćeha ili očuh nisu sposobni za rad, a nemaju dovoljno sredstava za život ili ih ne mogu ostvariti iz svoje imovine i ako su ga oni uzdržavali ili se brinuli o njemu dulje vrijeme.
\n
Članak 294Uzdržavanje bake i djeda
\n
Punoljetno unuče je dužno uzdržavati baku, odnosno djeda, ako baka, odnosno djed nisu sposobni za rad, a nemaju dovoljno sredstava za život ili ih ne mogu ostvariti iz svoje imovine i ako su ga oni uzdržavali ili su se brinuli o njemu dulje vrijeme.
\n
III. UZDRŽAVANJE BRAČNOG DRUGA
\n
Članak 295Pretpostavke i određivanje uzdržavanja
\n
(1)Bračni drug koji nema dovoljno sredstava za život ili ih ne može ostvariti iz svoje imovine, a nije sposoban za rad ili se ne može zaposliti, ima pravo na uzdržavanje od svojeg bračnog druga ako ovaj za to ima dovoljno sredstava i mogućnosti.
\n
(2)Kad određuje uzdržavanje za bračnog druga, sud posebno treba uzeti u obzir ostvarivanje skrbi o djeci te podjelu obiteljskih obveza za trajanja braka.
\n
Članak 296Modaliteti ispunjenja obveze uzdržavanja
\n
(1)Uzdržavanje za bračne drugove se određuje u redovitim mjesečnim obrocima i unaprijed.
\n
(2)Sud može na zahtjev jednoga ili obaju bračnih drugova odrediti jednokratnu isplatu iznosa za uzdržavanje uzimajući u obzir okolnosti slučaja.
\n
Članak 297Podnošenje zahtjeva za uzdržavanje
\n
(1)Bračni drug može podnijeti zahtjev za uzdržavanje do zaključenja glavne rasprave u parnici za razvod ili poništaj braka, na što ga je sud dužan upozoriti.
\n
(2)Iznimno, ako u parnici za razvod ili poništaj braka nije postavljen zahtjev za uzdržavanje, bivši bračni drug može tužbom tražiti uzdržavanje u roku od šest mjeseci od prestanka braka ako su pretpostavke za uzdržavanje iz članka 295. stavka 1. ovoga Zakona, postojale u trenutku zaključenja glavne rasprave u parnici za razvod ili poništaj braka i trajale bez prestanka do zaključenja glavne rasprave u parnici za uzdržavanje.
\n
Članak 298Trajanje uzdržavanja
\n
(1)Obveza uzdržavanja bračnog druga može trajati do godine dana, ovisno o trajanju braka i o mogućnosti da tužitelj u dogledno vrijeme na drugi način osigura sredstva za život.
\n
(2)U opravdanim slučajevima sud može produljiti obvezu uzdržavanja. Tužba za produljenje obveze uzdržavanja može se podnijeti samo do isteka vremena za koje je uzdržavanje određeno.
\n
Članak 299Očita nepravda
\n
Sud može odbiti zahtjev za uzdržavanje ili donijeti odluku o prestanku obveze uzdržavanja bračnog druga ako bi uzdržavanje predstavljalo, odnosno predstavlja očitu nepravdu za drugog bračnog druga koji bi trebao plaćati, odnosno plaća uzdržavanje.
\n
Članak 300Prestanak uzdržavanja
\n
(1)Pravo na uzdržavanje prestaje na dan kad bivši bračni drug koji to pravo koristi sklopi novi brak.
\n
(2)Pravo na uzdržavanje bivšeg bračnog druga prestaje kad taj bračni drug zasnuje izvanbračnu ili istospolnu zajednicu, odnosno kad postane nedostojan toga prava ili kad prestanu postojati pretpostavke na temelju kojih je uzdržavanje određeno.
\n
(3)Pravo na uzdržavanje prestaje smrću bivšeg bračnog druga koji daje ili onoga koji prima uzdržavanje.
\n
Članak 301Pravo na povrat isplaćenog uzdržavanja
\n
Bračni drug koji je snosio troškove uzdržavanja bivšeg bračnog druga i nakon prestanka obveza uzdržavanja, odnosno nakon njezina smanjenja, ima pravo na povrat vrijednosti danoga uzdržavanja i za vrijeme prije podnošenja tužbe kojom je tražio da se utvrdi prestanak obveze uzdržavanja ili da se ta obveza smanji.
\n
Članak 302Sporazum o uzdržavanju
\n
(1)Bračni drugovi mogu sklopiti sporazum o uzdržavanju u slučaju razvoda braka.
\n
(2)Sporazumom iz stavka 1. ovoga članka bračni drugovi se mogu sporazumjeti o visini uzdržavanja, načinu ispunjavanja obveze te trajanju i prestanku obveze uzdržavanja.
\n
(3)Bračni drugovi mogu sporazum o uzdržavanju sklopiti u pisanom obliku i predložiti da sud u izvanparničnom postupku odobri sporazum kako bi stekao svojstvo ovršne isprave.
\n
IV. UZDRŽAVANJE IZVANBRAČNOG DRUGA I RODITELJA IZVANBRAČNOG DJETETA
\n
Članak 303Podnošenje zahtjeva za uzdržavanje
\n
(1)Na uzdržavanje izvanbračnih drugova za vrijeme trajanja izvanbračne zajednice na odgovarajući se način primjenjuju odredbe ovoga Zakona o uzdržavanju bračnih drugova.
\n
(2)Ako je prestala izvanbračna zajednica žene i muškarca koja je ispunjavala pretpostavke iz članka 11. stavka 1. ovoga Zakona, izvanbračni drug koji ispunjava pretpostavke za uzdržavanje bračnog druga iz članka 295. ovoga Zakona ima pravo na uzdržavanje od drugog izvanbračnog druga.
\n
(3)Tužba za uzdržavanje ne može se podnijeti nakon isteka roka od šest mjeseci od dana prestanka izvanbračne zajednice.
\n
Članak 304Način, trajanje, prestanak i odbijanje zahtjeva za uzdržavanje
\n
Odredbe o načinu, trajanju i prestanku uzdržavanja bračnih drugova, kao i odbijanju zahtjeva za uzdržavanje bračnog druga zbog očite nepravde na odgovarajući način se primjenjuju i na uzdržavanje izvanbračnih drugova.
\n
Članak 305Uzdržavanje roditelja izvanbračnog djeteta
\n
(1)Roditelj izvanbračnog djeteta dužan je uzdržavati drugog roditelja godinu dana od rođenja zajedničkog djeteta ako se taj roditelj skrbi o djetetu, a nema dovoljno sredstava za život.
\n
(2)Roditelj izvanbračnog djeteta dužan je isplatiti naknadu za uskraćeno uzdržavanje iz stavka 1. ovoga članka i za vrijeme do podnošenja tužbe.
\n
(3)Tražbina roditelja izvanbračnog djeteta iz stavka 2. ovoga članka prema roditelju djeteta koji je dužan snositi uzdržavanje zastarijeva za vrijeme od jedne godine od dana nastanka obveze.
\n
(4)Otac izvanbračnog djeteta dužan je uzdržavati djetetovu majku za vrijeme trajanja trudnoće, ako ona nema dovoljno sredstava za život. Na tražbinu iz ovoga stavka na odgovarajući se način primjenjuju odredbe iz stavaka 2. i 3. ovoga članka.
\n
V. ODREĐIVANJE UZDRŽAVANJA 1. OPĆE ODREDBE
\n
Članak 306Određivanje uzdržavanja za buduće vrijeme
\n
Uzdržavanje se može odrediti samo za vrijeme nakon podnošenja zahtjeva za uzdržavanje, osim ako je drukčije određeno ovim Zakonom.
\n
Članak 307Opće pravilo utvrđivanja visine iznosa za uzdržavanje
\n
(1)U sporu o uzdržavanju sud će utvrditi ukupan iznos sredstava potrebnih za uzdržavanje.
\n
(2)Pri procjenjivanju potreba uzdržavane osobe sud će uzeti u obzir njezine prihode, imovinsko stanje, sposobnost za rad, mogućnost zaposlenja, zdravstveno stanje te druge okolnosti o kojima ovisi odluka o uzdržavanju.
\n
(3)Pri procjenjivanju mogućnosti osobe koja je dužna uzdržavati uzet će se u obzir njezino imovinsko stanje, sva njezina primanja i stvarne mogućnosti stjecanja povećane zarade, njezine vlastite potrebe i druge zakonske obveze uzdržavanja.
\n
SUDSKA PRAKSA: Presuda 2. POSEBNA PRAVILA O ODREĐIVANJU UZDRŽAVANJA ZA DJECU
\n
Članak 308Način ostvarivanja prava na uzdržavanje
\n
(1)Dijete može podnijeti zahtjev za uzdržavanje u izvanparničnom pojednostavnjenom postupku za određivanje uzdržavanja sukladno odredbama članaka 474. do 477. ovoga Zakona.
\n
(2)U slučaju spora o potrebama djeteta ili mogućnostima obveznika uzdržavanja, kao i u slučaju kad se postupak pokreće protiv bake i djeda ili maćehe ili očuha o uzdržavanju odlučuje sud u parničnom postupku u skladu s odredbama članaka 423. do 432. ovoga Zakona.
\n
(3)O uzdržavanju djeteta odlučuje se i u bračnom, maternitetskom odnosno paternitetskom sporu sukladno članku 413. ovoga Zakona te u sporu o roditeljskoj skrbi sukladno članku 409. stavku 1. ovoga Zakona.
\n
Članak 309Uzdržavanje u novcu
\n
Uzdržavanje za dijete uvijek se određuje u novčanom iznosu.
\n
Članak 310Izjednačivanje svakodnevne skrbi o maloljetnom djetetu i novčanog uzdržavanja
\n
(1)Roditelj s kojim dijete stanuje svoj udio u obvezi uzdržavanja djeteta ispunjava kroz svakodnevnu skrb o djetetu, a roditelj koji ne stanuje s djetetom obvezu uzdržavanja djeteta ispunjava zadovoljavanjem materijalnih potreba djeteta u obliku novčanog uzdržavanja.
\n
(2)Svakodnevna skrb o djetetu smatra se jednakovrijednom zadovoljavanju materijalnih potreba djeteta u obliku novčanog uzdržavanja.
\n
(3)Iznimno od stavaka 1. i 2. ovoga članka, ako roditelji na temelju plana o zajedničkoj roditeljskoj skrbi provode podjednako vremena s djetetom i podjednako svakodnevno skrbe o djetetu, novčano uzdržavanje za dijete može se urediti sporazumno u skladu s obiteljskim okolnostima.
\n
Članak 311Ukupne materijalne potrebe djeteta
\n
(1)Ukupne materijalne potrebe djeteta koje sud utvrđuje u parničnom postupku odnose se na troškove stanovanja, prehrane, odijevanja, higijene, odgoja, obrazovanja, skrbi o djetetovu zdravlju i druge slične troškove djeteta.
\n
(2)Ukupne materijalne potrebe djeteta određuju se prema životnom standardu roditelja koji ima obvezu plaćanja uzdržavanja.
\n
Članak 312Povećane materijalne potrebe djeteta
\n
Dijete može imati povećane materijalne potrebe ako mu je potrebna stalna pojačana skrb povezana sa zdravstvenim stanjem djeteta, što se mora uzeti u obzir prigodom određivanja uzdržavanja u parničnom postupku.
\n
Članak 313Ukupne mogućnosti roditelja obveznika uzdržavanja
\n
(1)Ukupne mogućnosti roditelja obveznika uzdržavanja koje sud utvrđuje u parničnom postupku odnose se na prihode i imovinsko stanje roditelja koji ima obvezu plaćati uzdržavanje u vrijeme kad se uzdržavanje određuje.
\n
(2)Roditelj koji ima obvezu plaćati uzdržavanje za dijete dužan je prikazati ukupne neto prihode u koje ulaze sva stalna i privremena novčana primanja.
\n
(3)Ako procijeni da je to potrebno, sud može od Ministarstva financija – Porezne uprave, Ministarstva unutarnjih poslova, Ministarstva obrane, Središnjeg registra osiguranika, Financijske agencije i drugih fizičkih i pravnih osoba zatražiti podatke kojima raspolažu uz odgovarajuću primjenu odredbi Ovršnog zakona.
\n
(4)Kad sud utvrđuje mogućnosti roditelja koji ima obvezu plaćati uzdržavanje, dužan je osim prihoda i imovinskih prilika iz stavka 2. ovoga članka uzeti u obzir i sve druge mogućnosti stjecanja zarade u skladu s dobi, obrazovanjem i radnom sposobnosti roditelja.
\n
(5)Novčane obveze roditelja obveznika uzdržavanja uzimaju se u obzir samo u iznimnim slučajevima ako traju dulje vrijeme i ako su nužne za zadovoljenje osnovnih životnih potreba.
\n
SUDSKA PRAKSA: Presuda
\n
Članak 314Minimalni novčani iznosi za uzdržavanje te tablice o prosječnim potrebama djeteta
\n
(1)Ministar nadležan za poslove socijalne skrbi odlukom će jednom godišnje, a najkasnije do 1. travnja tekuće godine odrediti minimalne novčane iznose koji predstavljaju minimum iznosa ukupnih materijalnih potreba za mjesečno uzdržavanje maloljetnog djeteta u Republici Hrvatskoj, koje je dužan platiti roditelj koji ne stanuje s djetetom.
\n
(2)Minimalni iznos određuje se u postotku od prosječne mjesečne isplaćene neto plaće po zaposlenom u pravnim osobama Republike Hrvatske za proteklu godinu, i to:
\n
1.za dijete do 6 godina, 17% prosječne plaće 2. za dijete od 7 do 12 godina, 20% prosječne plaće i 3. za dijete od 13 do 18 godina, 22% prosječne plaće.
\n
(3)Iznimno od stavka 2. ovoga članka, potrebe maloljetnog djeteta za uzdržavanje mogu se utvrditi u iznosu nižem od zakonskog minimuma, ali ne manje od jedne polovice zakonskog minimuma:
\n
1.ako je obveznik uzdržavanja dužan uzdržavati dvoje ili više djece ili 2. ako dijete vlastitim prihodima pridonosi svojem uzdržavanja.
\n
(4)Ministar nadležan za poslove socijalne skrbi odredit će odlukom jednom godišnje, a najkasnije do 1. travnja tekuće godine tablice o prosječnim potrebama maloljetnog djeteta u skladu s dobi djeteta, prihodima roditelja obveznika uzdržavanja prema platnim razredima i prosječnim troškovima života u Republici Hrvatskoj.
\n
56.Odluka o minimalnim novčanim iznosima potrebnim za mjesečno uzdržavanje 57. Odluka o tablici o prosječnim potrebama maloljetnog djeteta
\n
Članak 315Određivanje uzdržavanja u posebnim okolnostima
\n
(1)Ako roditelj koji ne stanuje s djetetom ima prihode koji premašuju prihod iz najvišega platnog razreda prema tablicama za uzdržavanje koje se donose na temelju članka 314. stavka 4. ovoga Zakona, sud može u parničnom postupku odrediti uzdržavanje u iznosu višem od najvišeg iznosa predviđenog tablicama zbog posebno opravdanih okolnosti, vodeći računa da uzdržavanje djeteta ne smije povećati životni standard drugog roditelja.
\n
(2)Ako su roditelji razvedeni i dalje žive zajedno s djetetom, roditelji se mogu sporazumjeti ili sud može u parničnom postupku, s obzirom na okolnosti slučaja, donijeti odluku prema kojoj se roditelji zajednički svakodnevno skrbe o djetetu, a materijalne potrebe djeteta zadovoljavaju u skladu s prihodima svakoga od njih.
\n
Članak 316Uzdržavanje djeteta koje ne stanuje s roditeljima, odnosno punoljetnog djeteta
\n
(1)Oba su roditelja, svaki prema svojim mogućnostima, dužna plaćati uzdržavanje za dijete ako dijete ne stanuje s njima i ako se ni jedno od njih svakodnevno ne skrbi o djetetu.
\n
(2)Oba su roditelja, svaki prema svojim mogućnostima, dužni plaćati uzdržavanje za punoljetno dijete iz članka 290. ovoga Zakona, s tim što se roditelju s kojim dijete stanuje u iznos uzdržavanja uračunavaju troškovi stanovanja.
\n
Članak 317Odluka o uzdržavanju
\n
(1)Odluku o uzdržavanju sud u parničnom postupku donosi nakon što je utvrdio ukupne materijalne potrebe djeteta i ukupne imovinske mogućnosti roditelja.
\n
(2)Sud će pravomoćnu odluku i sudsku nagodbu o uzdržavanju djeteta dostaviti Hrvatskom zavodu za socijalni rad prebivališta, odnosno boravišta djeteta.
\n
3.OVLASTI I DUŽNOSTI HRVATSKOG ZAVODA ZA SOCIJALNI RAD
\n
Članak 318Očevidnik obveznika uzdržavanja maloljetne djece
\n
(1)Hrvatski zavod za socijalni rad dužan je voditi očevidnik svih odluka i sudskih nagodbi o uzdržavanju maloljetnog djeteta.
\n
(2)Ministar nadležan za poslove socijalne skrbi pravilnikom će propisati način vođenja očevidnika sudskih odluka i sudskih nagodbi o uzdržavanju maloljetnog djeteta.
\n
Članak 319Obavijest i upozorenje Hrvatskog zavoda za socijalni rad
\n
(1)Kad Hrvatski zavod za socijalni rad primi pravomoćnu sudsku odluku i sudsku nagodbu o uzdržavanju djeteta, dužan je roditelja s kojim dijete stanuje te roditelja koji je dužan plaćati uzdržavanje, odnosno drugu osobu iz članka 288. ovoga Zakona koja je dužna plaćati uzdržavanja na temelju sudske odluke, odnosno sudske nagodbe obavijestiti u pisanom obliku o pravima i dužnostima.
\n
(2)U obavijesti iz stavka 1. ovoga članka Hrvatski zavod za socijalni rad će roditelja s kojim dijete stanuje:
\n
1.upozoriti da je dužan obavijestiti Hrvatski zavod za socijalni rad ako obveznik plaćanja uzdržavanja ne ispunjava svoju obvezu redovito i u cijelosti i 2. informirati o uvjetima prema kojima dijete ima pravo na privremeno uzdržavanje sukladno posebnom propisu kojim se uređuje privremeno uzdržavanje.
\n
(3)U obavijesti iz stavka 2. ovoga članka Hrvatski zavod za socijalni rad će roditelja koji je dužan plaćati uzdržavanje, odnosno drugu osobu iz članka 288. ovoga Zakona koja je dužna plaćati uzdržavanja na temelju sudske odluke, odnosno sudske nagodbe upozoriti:
\n
1.da će podnijeti kaznenu prijavu protiv obveznika plaćanja uzdržavanja koji ne ispunjava svoju obvezu uzdržavanja u roku od petnaest dana od dana saznanja da se obveza uzdržavanja ne ispunjava redovito i u cijelosti i 2. na pravo Republike Hrvatske da traži povrat iznosa privremenog uzdržavanja koji su isplaćeni sukladno posebnomu propisu kojim se uređuje privremeno uzdržavanje.
\n
SEDMI DIO OBVEZNO SAVJETOVANJE I OBITELJSKA MEDIJACIJA
\n
Članak 320(NN 49/23, 156/23)
\n
Opća odredba
\n
(1)Obvezno savjetovanje je postupak koji se provodi u slučajevima propisanim ovim Zakonom.
\n
(2)Obiteljska medijacija je postupak u kojemu članovi obitelji sudjeluju dobrovoljno.
\n
I. OBVEZNO SAVJETOVANJE 1. OPĆE ODREDBE
\n
Članak 321Svrha i provedba obveznog savjetovanja
\n
(1)Obvezno savjetovanje je oblik pomoći članovima obitelji da donesu sporazumne odluke o obiteljskim odnosima vodeći posebnu brigu o zaštiti obiteljskih odnosa u kojima sudjeluje dijete te o pravnim posljedicama nepostizanja sporazuma i pokretanju sudskih postupaka u kojima se odlučuje o osobnim pravima djeteta.
\n
(2)Obvezno savjetovanje provodi stručni tim Hrvatskog zavoda za socijalni rad nadležnog prema mjestu djetetova prebivališta, odnosno boravišta, ili prema mjestu zadnjeg zajedničkog prebivališta, odnosno boravišta bračnih ili izvanbračnih drugova.
\n
(3)Obvezno savjetovanje ne provodi se prije pokretanja postupka ovrhe i osiguranja sukladno ovom Zakonu.
\n
(4)U obveznom savjetovanju sudjeluju članovi obitelji osobno i bez punomoćnika.
\n
Članak 322Vrste obveznog savjetovanja
\n
(1)Obvezno savjetovanje prema odredbama ovoga Zakona provodi se:
\n
1.prije pokretanja postupka radi razvoda braka u kojem postoji zajedničko maloljetno dijete i 2. prije pokretanja ostalih sudskih postupaka o ostvarivanju roditeljske skrbi i osobnih odnosa s djetetom.
\n
(2)Na obvezno savjetovanje prije pokretanja postupka radi uređenja ostvarivanja roditeljske skrbi i osobnih odnosa s djetetom u slučaju prestanka životne zajednice njegovih roditelja primjenjuju se na odgovarajući način odredbe ovoga Zakona o obveznom savjetovanju prije pokretanja postupka radi razvoda braka u kojem postoji zajedničko maloljetno dijete.
\n
Članak 323(NN 156/23)
\n
Pokretanje obveznog savjetovanja
\n
(1)Obvezno savjetovanje pokreće se na zahtjev stranke koji se podnosi Hrvatskom zavodu za socijalni rad u pisanom obliku ili usmeno na zapisnik.
\n
(2)Hrvatski zavod za socijalni rad je dužan nakon primitka zahtjeva za provođenje obveznog savjetovanja zakazati sastanak i pozvati stranke.
\n
(3)Iznimno od stavka 2. ovoga članka, ako Hrvatski zavod za socijalni rad ima saznanja o postojanju obiteljskog nasilja ili ako procijeni da u okolnostima konkretnog slučaja zajednički sastanak ne bi bio svrhovit ili ako to jedna ili obje stranke iz opravdanih razloga zahtijevaju, zakazat će se i provesti odvojeni razgovori sa strankama.
\n
Članak 324(NN 156/23)
\n
Izvješće Hrvatskog zavoda za socijalni rad
\n
(1)Po okončanju obveznog savjetovanja Hrvatski zavod za socijalni rad dužan je sastaviti izvješće u kojem se navodi:
\n
1.tko je sudjelovao u postupku 2. spremnost svake stranke na sporazumno rješavanje spora 3. tko namjerava pokrenuti sudski postupak 4. ako se provodi obvezno savjetovanje prije pokretanja postupka radi razvoda braka, jesu li bračni drugovi upoznati s pravnim posljedicama nepostizanja sporazuma, odnosno plana o zajedničkoj roditeljskoj skrbi sukladno članku 327. ovoga Zakona i 5. tvrdnje o obiteljskom nasilju, ako se navode.
\n
(2)Izvješće o obveznom savjetovanju dostavlja se strankama prema pravilima o osobnoj dostavi najkasnije u roku od šezdeset dana od dana primitka zahtjeva za provođenje obveznog savjetovanja prije pokretanja postupka radi razvoda braka, a najkasnije trideset dana od dana primitka zahtjeva za provođenje obveznog savjetovanja prije pokretanja ostalih sudskih postupaka o ostvarivanju roditeljske skrbi i osobnih odnosa s djetetom sukladno ovom Zakonu.
\n
(3)Izvješće o obveznom savjetovanju vrijedi šest mjeseci od dana kad je okončano obvezno savjetovanje.
\n
(4)Ministar nadležan za poslove socijalne skrbi pravilnikom će propisati obvezni sadržaj izvješća o obveznom savjetovanju, način provođenja obveznog savjetovanja, kao i dužnosti članova stručnog tima u provođenju obveznog savjetovanja.
\n
(5)Ministar nadležan za poslove socijalne skrbi propisat će pravilnikom način vođenja očevidnika i dokumentacije u vezi s poslovima Hrvatskog zavoda za socijalni rad u području braka i odnosa u braku.
\n
35.Pravilnik o obveznom savjetovanju 2. OBVEZNO SAVJETOVANJE PRIJE RAZVODA BRAKA
\n
Članak 325(NN 156/23)
\n
Sadržaj obveznog savjetovanja prije razvoda braka
\n
(1)Sadržaj obveznog savjetovanja prije razvoda braka je:
\n
1.upoznavanje bračnih drugova o mogućnosti bračnog savjetovanja 2. upoznavanje bračnih drugova o pravnim i psihosocijalnim posljedicama razvoda braka u odnosu na njih i djecu 3. upućivanje bračnih drugova da su dužni voditi računa o djetetovoj dobrobiti prigodom uređenja spornih obiteljskih odnosa 4. upoznavanje bračnih drugova sa sadržajem plana o zajedničkoj roditeljskoj skrbi i pružanje pomoći ako to zahtijevaju 5. upoznavanje s prednostima obiteljske medijacije i informiranje bračnih drugova o dostupnim obiteljskim medijatorima 6. upoznavanje bračnih drugova s postupkom radi razvoda braka pokrenutog tužbom jednog od bračnih drugova sukladno članku 327. ovoga Zakona.
\n
(2)U slučajevima iz članaka 326. i 328. ovoga Zakona, uzimajući u obzir okolnosti slučaja, na sadržaj obveznog savjetovanja ne primjenjuju se odredbe stavka 1. točaka 1., 4. i 5. ovoga članka.
\n
(3)U postupku obveznog savjetovanja može se djetetu omogućiti izražavanje mišljenja uz pristanak njegovih roditelja.
\n
Članak 326Neprovođenje obveznog savjetovanja prije razvoda braka
\n
Obvezno savjetovanje prije razvoda braka ne provodi se u odnosu na bračnog druga ili oba bračna druga:
\n
1.lišena poslovne sposobnosti, ako nisu u stanju shvatiti značenje i posljedice postupka niti uz stručnu pomoć 2. nesposobna za rasuđivanje ili 3. koji su nepoznatog prebivališta i boravišta.
\n
Članak 327Posljedice nepostizanja sporazuma o planu o zajedničkoj roditeljskoj skrbi
\n
(1)Ako se roditelji nisu sporazumjeli o planu o zajedničkoj roditeljskoj skrbi, Hrvatski zavod za socijalni rad će ih savjetovati da pokušaju postići sporazum u postupku obiteljske medijacije, osim u slučajevima iz članka 332. ovoga Zakona.
\n
(2)Ako se roditelji koji se namjeravaju razvesti nisu sporazumjeli o planu o zajedničkoj roditeljskoj skrbi, Hrvatski zavod za socijalni rad će ih upozoriti da će sud u postupku radi razvoda braka pokrenutog tužbom jednog od bračnih drugova po službenoj dužnosti:
\n
1.donijeti odluku s kojim će roditeljem dijete stanovati, o roditeljskoj skrbi, o ostvarivanju osobnih odnosa s drugim roditeljem i o uzdržavanju djeteta 2. omogućiti djetetu izražavanje mišljenja sukladno članku 360. ovoga Zakona i 3. djetetu imenovati posebnog skrbnika sukladno članku 240. stavku 1. točki 2. ovoga Zakona.
\n
(3)Roditelje će Hrvatski zavod za socijalni rad upozoriti da sud u postupku radi razvoda braka može odrediti da troškove posebnoga djetetova skrbnika plaćaju roditelji sukladno članku 366. stavku 2. ovoga Zakona.
\n
Članak 328Posebna odredba o zaštiti djeteta i obiteljskom nasilju
\n
Ako stručni radnici koji provode obvezno savjetovanje posumnjaju da su u obitelji ugrožena prava i dobrobit djeteta ili posumnjaju na obiteljsko nasilje, Hrvatski zavod za socijalni rad nakon provedenog obveznog savjetovanja provodi i druge postupke procjene te po službenoj dužnosti:
\n
1.određuje odgovarajuću mjeru za zaštitu djeteta iz nadležnosti Hrvatskog zavoda za socijalni rad ili predlaže sudu donošenje druge mjere za zaštitu djeteta iz nadležnosti suda i 2. žurno pokreće odgovarajući postupak sukladno posebnom propisu kojim se uređuje zaštita od obiteljskog nasilja.
\n
3.OBVEZNO SAVJETOVANJE PRIJE POKRETANJA OSTALIH SUDSKIH POSTUPAKA O OSTVARIVANJU RODITELJSKE SKRBI I OSOBNIH ODNOSA S DJETETOM
\n
Članak 329Pokretanje postupka obveznog savjetovanja