(1)Sud može po službenoj dužnosti ili na prijedlog odbora vjerovnika ili skupštine vjerovnika razriješiti stečajnog upravitelja ako svoju dužnost ne obavlja uspješno ili iz drugih važnih razloga, a osobito ako ne postupa po nalogu suda.
\n
(2)Protiv rješenja o razrješenju stečajni upravitelj ima pravo žalbe. Protiv rješenja o odbijanju prijedloga za razrješenje pravo žalbe imaju odbor vjerovnika i svaki stečajni vjerovnik koji je na skupštini vjerovnika glasovao za prijedlog za razrješenje stečajnog upravitelja.
\n
(3)Sud može razriješiti stečajnoga upravitelja na osobni zahtjev iz opravdanih razloga. Protiv rješenja o odbijanju osobnoga zahtjeva za razrješenje pravo na žalbu ima samo stečajni upravitelj.
\n
(4)Sud može razriješenom stečajnom upravitelju rješenjem naložiti vraćanje onoga što je tijekom postupka primio, osobito ako odbije ispuniti nalog suda u svezi s predajom dužnosti, ako odbije ili nepotrebno odgađa predaju dokumentacije ili ako ne postupi prema nalogu suda za dostavu izvješća o određenim pitanjima.
\n
(5)Ako razriješeni stečajni upravitelj ne postupi sukladno nalogu suda iz stavka 4. ovoga članka, može se kazniti novčanom kaznom do 1320,00 eura.
\n
(6)Rješenjem o razrješenju stečajnoga upravitelja sud će donijeti odluku o imenovanju novoga stečajnog upravitelja odgovarajućom primjenom odredbe članka 84. ovoga Zakona. Na sljedećem ili kojem kasnijem ročištu skupština vjerovnika može izabrati neku drugu osobu za stečajnoga upravitelja odgovarajućom primjenom odredbe članka 87. ovoga Zakona.
\n
(7)Pravomoćnošću rješenja o brisanju stečajnog upravitelja po službenoj dužnosti, izvršnošću rješenja o privremenom udaljenju te izvršnošću rješenja o brisanju stečajnog upravitelja na osobni zahtjev stečajnom upravitelju prestaje dužnost, što će sud utvrditi rješenjem, u kojem se slučaju na odgovarajući način primjenjuje odredba stavka 6. ovoga članka.
\n
Članak 92Odgovornost stečajnoga upravitelja
\n
(1)Stečajni upravitelj dužan je naknaditi štetu svim sudionicama ako je svojom krivnjom povrijedio koju od svojih dužnosti.
\n
(2)Stečajni upravitelj ne odgovara za štetu nastalu zbog radnje koju je odobrio sud odnosno zbog radnje koju je poduzeo u ovrsi naloga ili upute suda, osim ako je odobrenje ili uputu ishodio na prijevaran način.
\n
(3)Za štetu koju počine radnici stečajnoga upravitelja stečajni upravitelj odgovara samo ako je šteta nastala zbog propusta u njihovu nadzoru.
\n
(4)Stečajni upravitelj dužan je naknaditi štetu vjerovniku stečajne mase koju je pretrpio zbog neispunjenja obveze stečajne mase preuzete njegovom pravnom radnjom, osim ako stečajni upravitelj u vrijeme preuzimanja obveze nije mogao predvidjeti da stečajna masa neće biti dostatna za njezino ispunjenje.
\n
Članak 93Rokovi za podnošenje zahtjeva za naknadu štete
\n
(1)Pravo na podnošenje zahtjeva za naknadu štete nastale zbog povrede dužnosti stečajnoga upravitelja zastarijeva istekom roka od tri godine od saznanja oštećenoga za štetu i okolnosti na kojima se zasniva obveza stečajnoga upravitelja za naknadu štete.
\n
(2)Pravo na podnošenje zahtjeva za naknadu štete zastarijeva najkasnije istekom roka od tri godine od pravomoćnosti rješenja o zaključenju stečajnoga postupka.
\n
(3)Pravo na podnošenje zahtjeva za naknadu štete prouzročene povredom dužnosti počinjene u svezi s naknadnom diobom ili nadzorom nad ispunjenjem stečajnoga plana zastarijeva istekom roka od tri godine od provedbe naknadne diobe ili završetka nadzora.
\n
(4)O zahtjevima za naknadu štete protiv stečajnoga upravitelja sud odlučuje u parničnom postupku.
\n
Članak 94Nagrada za rad i naknada troškova
\n
(1)Stečajni upravitelj ima pravo na nagradu za svoj rad i naknadu stvarnih troškova.
\n
(2)Nagradu stečajnom upravitelju rješenjem određuje sud prema uredbi kojom Vlada Republike Hrvatske utvrđuje kriterije i način obračuna i plaćanja nagrade stečajnim upraviteljima.
\n
(3)Naknadu troškova rješenjem određuje sud na temelju pisanoga, obrazloženoga i dokumentiranoga izvješća stečajnoga upravitelja.
\n
(4)Rješenja iz stavaka 2. i 3. ovoga članka objavit će se na mrežnoj stranici e-Oglasna ploča sudova.
\n
(5)Protiv rješenja iz stavaka 2. i 3. ovoga članka pravo na žalbu imaju stečajni upravitelj, dužnik pojedinac i svaki stečajni vjerovnik.
\n
(6)Ako u stečajnom postupku nema sredstava za nagradu i naknadu troškova stečajnoga upravitelja, nagrada i naknada troškova isplatit će se iz sredstava Fonda za namirenje troškova stečajnoga postupka.
\n
(7)Ako je stečajni upravitelj razriješen zbog nesavjesnoga obavljanja dužnosti, nema pravo na nagradu.
\n
9.Uredba o kriterijima i načinu obračuna i plaćanja nagrade stečajnim upraviteljima
\n
Članak 95Završni račun
\n
(1)Stečajni upravitelj dužan je nakon prestanka obavljanja svoje dužnosti na propisanom obrascu položiti završni račun vjerovnicima.
\n
(2)Sud će ispitati završni račun prije ročišta vjerovnika i na njemu potvrditi da ga je ispitao. Ako smatra potrebnim, sud može odrediti da završni račun pregledaju vještaci.
\n
(3)Prije ispitivanja završnoga računa sud će dostaviti završni račun odboru vjerovnika i odrediti mu rok za očitovanje.
\n
(4)Ispitani završni račun i očitovanje odbora vjerovnika objavit će se na mrežnoj stranici e-Oglasna ploča sudova. Ostale isprave sud će staviti na uvid vjerovnicima u pisarnici suda.
\n
(5)Vrijeme između objave završnoga računa i održavanja ročišta vjerovnika ne smije biti kraće od osam dana.
\n
(6)Vjerovnici mogu naložiti stečajnom upravitelju da u određenim vremenskim razmacima tijekom postupka polaže račune. U tom se slučaju na odgovarajući način primjenjuju odredbe stavaka 1. − 5. ovoga članka.
\n
Završni račun stečajnoga upravitelja 1.4. Odbor vjerovnika
\n
Članak 96(NN 71/15, 104/17)
\n
Osnivanje odbora vjerovnika prije prvoga ročišta vjerovnika
\n
(1)Sud može, radi zaštite interesa vjerovnika u stečajnom postupku, prije prvoga ročišta vjerovnika osnovati odbor vjerovnika i imenovati njegove članove.
\n
(2)U odboru vjerovnika moraju biti zastupljeni stečajni vjerovnici s najvišim tražbinama i stečajni vjerovnici s malim tražbinama. U odboru vjerovnika treba biti zastupljen i predstavnik prijašnjih dužnikovih radnika, osim ako kao stečajni vjerovnici sudjeluju s beznačajnim tražbinama.
\n
(3)Za članove odbora vjerovnika mogu biti imenovani i razlučni vjerovnici i osobe koje nisu vjerovnici ako bi svojim stručnim znanjem mogle pridonijeti radu toga odbora.
\n
(4)Članova odbora vjerovnika mora biti neparan broj, a najviše devet.
\n
(5)Ako je ovim Zakonom određeno da odbor vjerovnika poduzima određene radnje u postupku, podneske u ime odbora vjerovnika podnosi odnosno izjave daje predsjednik odbora vjerovnika na temelju odluke odbora.
\n
(6)Ako je broj stečajnih vjerovnika manji od pet, ovlaštenja odbora vjerovnika imaju svi vjerovnici.
\n
Članak 97Osnivanje odbora vjerovnika na skupštini vjerovnika
\n
(1)O osnivanju odbora vjerovnika odlučuju vjerovnici na skupštini vjerovnika, u skladu s odredbama članka 96. stavaka 2. − 6. ovoga Zakona. Ako je sud prethodno osnovao odbor vjerovnika, vjerovnici odlučuju treba li odbor zadržati.
\n
(2)Skupština vjerovnika može iz odbora vjerovnika isključiti sve ili pojedine članove koje je imenovao sud i izabrati druge ili dodatne članove odbora vjerovnika.
\n
Članak 98Zadaci odbora vjerovnika
\n
(1)Odbor vjerovnika dužan je nadzirati stečajnoga upravitelja i pomagati mu u vođenju poslova, pratiti tijek poslovanja iz članka 217. ovoga Zakona, pregledavati poslovne knjige i poslovnu dokumentaciju te naložiti provjeru prometa i iznosa gotova novca. Za obavljanje pojedinih poslova iz svoga djelokruga odbor vjerovnika može ovlastiti pojedine svoje članove.
\n
(2)U okviru svoga djelokruga odbor vjerovnika osobito:
\n
1.razmatra izvješća stečajnoga upravitelja o tijeku stečajnoga postupka i o stanju stečajne mase 2. pregledava poslovne knjige i cjelokupnu dokumentaciju koju je preuzeo stečajni upravitelj 3. podnosi prigovor sudu na rad stečajnoga upravitelja 4. daje odobrenje na predračun troškova stečajnoga postupka 5. daje mišljenje sudu o unovčenju imovine dužnika, kad sud to zatraži 6. daje mišljenje sudu o nastavljanju započetih poslova odnosno o radu stečajnoga dužnika, kad sud to zatraži 7. daje mišljenje sudu o priznavanju opravdanih manjkova utvrđenih popisom imovine, kad sud to zatraži.
\n
(3)Odbor vjerovnika dužan je obavješćivati vjerovnike o tijeku stečajnoga postupka i o stanju stečajne mase.
\n
Članak 99Razrješenje članova odbora vjerovnika
\n
(1)Sud može člana odbora vjerovnika razriješiti po službenoj dužnosti ili na zahtjev vjerovnika. Član odbora vjerovnika razriješit će se na osobni zahtjev. Prije donošenja odluke potrebno je saslušati člana odbora vjerovnika.
\n
(2)Sud će imenovati novoga člana odbora vjerovnika ako bi zbog razrješenja broj članova odbora vjerovnika bio manji od tri člana. Vjerovnici mogu na prvom sljedećem ročištu vjerovnika isključiti člana kojeg je imenovao sud i izabrati drugoga člana odbora vjerovnika.
\n
Članak 100Odgovornost članova odbora vjerovnika
\n
Članovi odbora vjerovnika dužni su naknaditi štetu razlučnim i stečajnim vjerovnicima ako su svojom krivnjom povrijedili koju od svojih zakonskih dužnosti. Odredbe o zastari prava na podnošenje zahtjeva za naknadu štete prema stečajnom upravitelju primjenjuju se na odgovarajući način i na zastaru zahtjeva za naknadu štete prema članovima odbora vjerovnika.
\n
Članak 101Sjednice odbora vjerovnika i donošenje odluka
\n
(1)Odbor vjerovnika o pitanjima iz svoga djelokruga odlučuje na sjednicama, ako je nazočna većina ukupnoga broja njegovih članova.
\n
(2)Prvu sjednicu odbora vjerovnika saziva sud po službenoj dužnosti ili na prijedlog stečajnoga upravitelja ili većine članova odbora vjerovnika. Na toj sjednici članovi odbora izabiru predsjednika.
\n
(3)Iduće sjednice odbora vjerovnika može sazvati i predsjednik odbora vjerovnika.
\n
(4)Člana odbora vjerovnika na sjednicama može zamjenjivati osoba koju on na to ovlasti ovjerovljenom punomoći.
\n
(5)Na sjednicama odbora vjerovnika mogu biti nazočni sud i stečajni upravitelj bez prava glasa. Sud i stečajni upravitelj obvezno se pozivaju na sjednice odbora vjerovnika.
\n
(6)Odbor vjerovnika odlučuje većinom glasova nazočnih članova, a ako su glasovi podijeljeni, odlučuje sud.
\n
(7)Sud može ukinuti odluku odbora vjerovnika odgovarajućom primjenom odredbi članka 108. ovoga Zakona.
\n
Članak 102Nagrada za rad i naknada troškova
\n
(1)Članovi odbora vjerovnika imaju pravo na nagradu za rad u odboru vjerovnika. Nagrada se određuje do iznosa prosječne dnevne plaće u Republici Hrvatskoj po danu koji provedu u obavljanju poslova iz svoga djelokruga. Prosječna dnevna plaća utvrđuje se prema prosječnoj mjesečnoj isplaćenoj netoplaći po zaposlenome u pravnim osobama Republike Hrvatske za razdoblje siječanj – kolovoz.
\n
(2)Iznimno od odredbe stavka 1. ovoga članka, sud može odrediti nagradu članu odbora vjerovnika koji nije vjerovnik, uzimajući u obzir opseg i složenost poslova koji su mu povjereni.
\n
(3)Članovi odbora vjerovnika imaju pravo na naknadu troškova uz odgovarajuću primjenu odredbe ovoga Zakona o naknadi troškova stečajnom upravitelju.
\n
(4)O nagradama i troškovima iz stavaka 1. − 3. ovoga članka odlučuje sud posebnim rješenjem, na prijedlog odbora vjerovnika.
\n
(5)Rješenje iz stavka 4. ovoga članka objavit će se na mrežnoj stranici e-Oglasna ploča sudova. Protiv toga rješenja pravo na žalbu ima stečajni upravitelj i svi članovi odbora vjerovnika.
\n
1.5. Skupština vjerovnika
\n
Članak 103Sazivanje skupštine vjerovnika
\n
(1)Skupštinu vjerovnika saziva sud. Pravo sudjelovanja imaju svi stečajni vjerovnici, svi stečajni vjerovnici s pravom odvojenoga namirenja, stečajni upravitelj i dužnik pojedinac.
\n
(2)Vrijeme i mjesto održavanja i dnevni red skupštine vjerovnika objavljuju se na mrežnoj stranici e-Oglasna ploča sudova.
\n
Članak 104Prijedlog za sazivanje skupštine vjerovnika
\n
(1)Skupština vjerovnika sazvat će se na obrazloženi prijedlog:
\n
1.stečajnoga upravitelja 2. odbora vjerovnika 3. najmanje pet stečajnih vjerovnika koji nisu nižega isplatnog reda, uz uvjet da zbroj tražbina stečajnih vjerovnika na temelju ocjene suda prelazi petinu iznosa tražbina svih stečajnih vjerovnika koji ne pripadaju nižim isplatnim redovima 4. jednoga ili više stečajnih vjerovnika koji ne pripadaju nižim isplatnim redovima, uz uvjet da zbroj njihovih tražbina na temelju ocjene suda prelazi dvije petine iznosa naznačenog u točki 3. ovoga stavka.
\n
(2)Vrijeme između primitka prijedloga i skupštine vjerovnika ne smije biti duže od 30 dana.
\n
(3)Protiv rješenja suda kojim je odbio sazvati skupštinu vjerovnika podnositelj prijedloga ima pravo na posebnu žalbu. Ako ima više podnositelja prijedloga, pravo na žalbu ima svaki od njih.
\n
(4)Ako sud ne sazove skupštinu u roku iz stavka 2. ovoga članka niti u tom roku donese rješenje kojim se odbija prijedlog za sazivanje skupštine, smatrat će se da je donio rješenje kojim je prijedlog odbio. U tom slučaju podnositelj prijedloga ima pravo na posebnu žalbu. O toj je žalbi drugostupanjski sud dužan odlučiti u roku od osam dana.
\n
Članak 105Vođenje skupštine vjerovnika i odlučivanje
\n
(1)Skupštinu vjerovnika vodi sud.
\n
(2)Smatrat će se da je na skupštini vjerovnika odluka donesena ako zbroj iznosa tražbina stečajnih vjerovnika koji su glasovali za neku odluku iznosi više od zbroja iznosa tražbina vjerovnika koji su glasovali protiv te odluke, ako ovim Zakonom za donošenje pojedine odluke nije drukčije određeno.
\n
Članak 106Pravo glasa
\n
(1)Pravo glasa na skupštini vjerovnika imaju stečajni vjerovnici čije su tražbine utvrđene.
\n
(2)Smatrat će se da vjerovnik ima pravo glasa, iako je njegova tražbina osporena, ako postojanje svoje tražbine dokazuje ovršnom ispravom, osim ako se javnom ili javno ovjerovljenom ispravom ne dokaže prestanak postojanja tražbine.
\n
(3)Smatrat će se da razlučni vjerovnik ima pravo glasa za dio svoje tražbine osigurane razlučnim pravom koju je prijavio u stečajnom postupku kao stečajni vjerovnik, iako je ta njegova tražbina osporena, ako je osigurana razlučnim pravom upisanim u javnoj knjizi, osim ako dužnik javnom ili javno ovjerovljenom ispravom ne dokaže prestanak postojanja tražbine.
\n
(4)Vjerovnicima osporenih tražbina, i ako nisu ispunjene pretpostavke iz stavaka 2. i 3. ovoga članka, priznat će se pravo glasa ako se na skupštini vjerovnika stečajni upravitelj i nazočni vjerovnici s pravom glasa tako sporazumiju. Ako se sporazum ne može postići, o tome odlučuje sud na skupštini rješenjem protiv kojeg nije dopuštena posebna žalba.
\n
(5)Vjerovnici nižih isplatnih redova nemaju pravo glasa, osim ako su njihove tražbine utvrđene.
\n
(6)Sud može tijekom glasovanja na sljedećim skupštinama vjerovnika na prijedlog stečajnoga upravitelja ili kojega od nazočnih vjerovnika s pravom glasa izmijeniti svoju odluku o pravu glasa vjerovnika osporenih tražbina.
\n
(7)Odredba stavka 2. ovoga članka na odgovarajući se način primjenjuje i na vjerovnike čije su tražbine vezane za odgodni uvjet.
\n
(8)Pravo glasa imaju vjerovnici do potpunoga namirenja svoje tražbine.
\n
Članak 107(NN 71/15, 36/22)
\n
Ovlaštenja skupštine vjerovnika
\n
(1)Skupština vjerovnika ovlaštena je na izvještajnom ročištu ili kojem kasnijem ročištu:
\n
1.osnovati odbor vjerovnika, ako on nije osnovan, odnosno izmijeniti njegov sastav ili ga ukinuti 2. imenovati novoga stečajnog upravitelja 3. odlučiti o poslovanju dužnika iz članka 217. stavka 2. ovoga Zakona i o načinu i uvjetima unovčenja njegove imovine koja nije opterećena razlučnim pravom 4. naložiti stečajnom upravitelju izradu stečajnoga plana 5. donijeti sve odluke iz nadležnosti odbora vjerovnika 6. odlučiti o drugim pitanjima važnim za provedbu i završetak stečajnoga postupka u skladu s ovim Zakonom.
\n
(2)Skupština vjerovnika ima pravo zatražiti od stečajnoga upravitelja obavijesti i izvještaje o stanju stvari i vođenju poslova. Ako odbor vjerovnika nije osnovan, skupština vjerovnika može naložiti provjeru prometa i iznosa gotova novca kojom upravlja stečajni upravitelj.
\n
(3)Vjerovnici svoje odluke mogu izmijeniti na kasnijim ročištima skupštine vjerovnika.
\n
Članak 108Ukidanje odluke skupštine vjerovnika
\n
(1)Sud će na zahtjev razlučnoga vjerovnika, stečajnoga vjerovnika koji nije nižega isplatnog reda, stečajnoga upravitelja ili iznimno po službenoj dužnosti ukinuti odluku skupštine vjerovnika ako je protivna zajedničkom interesu stečajnih vjerovnika.
\n
(2)O zahtjevu iz stavka 1. ovoga članka sud je dužan odlučiti odmah na toj skupštini, a u složenijim slučajevima može odgoditi donošenje odluke za osam dana od dana održavanja skupštine.
\n
(3)Rješenje kojim se ukida odluka skupštine vjerovnika objavit će se na mrežnoj stranici e-Oglasna ploča sudova. Protiv te odluke pravo na posebnu žalbu ima svaki razlučni vjerovnik i svaki stečajni vjerovnik koji nije nižega isplatnog reda.
\n
2.POKRETANJE STEČAJNOGA POSTUPKA
\n
Članak 109(NN 71/15, 104/17, 36/22)
\n
Podnositelji prijedloga za otvaranje stečajnoga postupka
\n
(1)Prijedlog za otvaranje stečajnoga postupka ovlašten je podnijeti vjerovnik ili dužnik, ako zakonom nije drukčije određeno.
\n
(2)Vjerovnik je ovlašten podnijeti prijedlog za otvaranje stečajnoga postupka ako učini vjerojatnim postojanje svoje tražbine i stečajnoga razloga.
\n
(3)Razlučni vjerovnik kojemu je dužnik osobno odgovoran ovlašten je podnijeti prijedlog za otvaranje stečajnoga postupka ako učini vjerojatnim da tražbinu neće moći potpuno namiriti iz predmeta na koji se odnosi njegovo razlučno pravo.
\n
(4)Prijedlog za otvaranje stečajnoga postupka pravne osobe u ime dužnika ovlaštene su podnijeti: − osoba ovlaštena za zastupanje dužnika po zakonu − član upravnoga odbora dioničkoga društva − likvidator dužnika − član nadzornoga odbora dužnika, ako nema osoba ovlaštenih za zastupanje dužnika po zakonu − član društva s ograničenom odgovornošću ako dužnik nema nadzorni odbor, a nema osoba ovlaštenih za zastupanje dužnika po zakonu.
\n
(5)Ako prijedlog za otvaranje stečajnoga postupka ne podnesu skupno sve osobe ovlaštene za zastupanje dužnika po zakonu ili svi članovi upravnoga odbora dioničkoga društva ili svi likvidatori dužnika, prijedlog je dopušten samo ako podnositelj prijedloga učini vjerojatnim postojanje stečajnoga razloga.
\n
(6)Podnositelj prijedloga iz stavka 4. podstavaka 4. i 5. ovoga članka mora uz prijedlog dostaviti ispravu iz koje proizlazi nepostojanje osoba ovlaštenih za zastupanje dužnika po zakonu.
\n
(7)Brisan.
\n
Prijedlog dužnika za otvaranje stečajnoga postupka (čl. 16. i čl. 109. SZ) Prijedlog vjerovnika za otvaranje stečajnoga postupka (čl. 16. i čl. 109. SZ)
\n
Članak 110(NN 71/15, 36/22)
\n
Dužnost podnošenja prijedloga za otvaranje stečajnoga postupka pravne osobe
\n
(1)Financijska agencija dužna je podnijeti prijedlog za otvaranje stečajnoga postupka ako pravna osoba u Očevidniku redoslijeda osnova za plaćanje ima evidentirane neizvršene osnove za plaćanje u neprekinutom razdoblju od 120 dana, u roku od osam dana od isteka toga razdoblja, osim ako su ispunjene pretpostavke iz članka 428. ovoga Zakona.
\n
(2)Prijedlog za otvaranje stečajnoga postupka dužni su bez odgode, a najkasnije 21 dan od dana nastanka stečajnoga razloga podnijeti: − osoba ovlaštena za zastupanje dužnika po zakonu − član upravnoga odbora dioničkoga društva − likvidator − član nadzornoga odbora dužnika, ako nema osoba ovlaštenih za zastupanje dužnika po zakonu, ako joj je moglo biti poznato postojanje stečajnoga razloga i nepostojanje osoba ovlaštenih za zastupanje po zakonu − član društva s ograničenom odgovornošću ako dužnik nema nadzorni odbor, a nema osoba ovlaštenih za zastupanje dužnika po zakonu, ako joj je moglo biti poznato postojanje stečajnoga razloga i nepostojanje osoba ovlaštenih za zastupanje po zakonu.
\n
(3)Osobe iz stavka 2. ovoga članka osobno odgovaraju vjerovnicima za štetu koju su im prouzročili propustom svoje dužnosti utvrđene tom odredbom.
\n
(4)Pravo na naknadu štete iz stavka 3. ovoga članka zastarijeva u roku od pet godina od dana otvaranja stečajnoga postupka.
\n
(5)Za podnošenje prijedloga za otvaranje stečajnoga postupka iz stavka 1. ovoga članka Financijska agencija ima pravo na naknadu troška. Trošak podnošenja prijedloga namiruje se iz predujma za namirenje troškova stečajnog postupka odnosno iz Fonda za namirenje troškova stečajnog postupka ako se naknada nije naplatila iz predujma. Visinu i način plaćanja naknade propisat će ministar nadležan za poslove pravosuđa pravilnikom.
\n
(6)Visinu naknade troška iz stavka 5. ovoga članka propisat će pravilnikom ministar nadležan za poslove pravosuđa.
\n
12.Pravilnik o vrsti i visini naknade troškova Financijske agencije u predstečajnom postupku i o visini naknade troška Financijske agencije za podnošenje prijedloga za otvaranje stečajnog postupka Prijedlog za otvaranje stečajnoga postupka (čl. 110. st. 1. SZ)
\n
Članak 111Fond za namirenje troškova stečajnoga postupka
\n
(1)Fond za namirenje troškova stečajnoga postupka osniva se na svakom sudu.
\n
(2)Sredstva Fonda za namirenje troškova stečajnoga postupka osiguravaju se iz sredstava pribavljenih na temelju ovoga Zakona.
\n
(3)Iz Fonda za namirenje troškova stečajnoga postupka isplaćuju se sredstva potrebna za namirenje troškova stečajnoga postupka koji se ne mogu namiriti iz imovine dužnika i osiguranja predujma za namirenje troškova stečajnoga postupka.
\n
(4)Sredstva isplaćena iz Fonda za namirenje troškova stečajnoga postupka su trošak stečajnoga postupka i stečajni upravitelj ih je dužan vratiti u Fond za namirenje troškova stečajnoga postupka nakon što u stečajnom postupku prikupi za to potrebna sredstva.
\n
Članak 112(NN 71/15, 27/24)
\n
Osiguranje novčanih sredstava za namirenje troškova stečajnoga postupka
\n
(1)Nakon što Financijska agencija utvrdi nemogućnost izvršenja osnove za plaćanje radi nedostatka novčanih sredstava na računima dužnika pravne osobe, naložit će banci da zaplijeni novčana sredstva s računa dužnika, u iznosu od 660,00 eura za predujam za namirenje troškova stečajnoga postupka.
\n
(2)Nalog da se zaplijene novčana sredstva na temelju stavka 1. ovoga članka provodi se prije ostalih naloga, osim naloga za izvršavanje osnova za plaćanje obračuna poslodavca o neisplati dospjeloga iznosa plaće i naknade plaće.
\n
(3)Ako Financijska agencija na temelju stavka 1. ovoga članka zaplijeni iznos koji je dovoljan za namirenje svih neizvršenih osnova za plaćanje upisanih u Očevidnik redoslijeda osnova za plaćanje, obustavit će daljnju zapljenu za iznos predujma za namirenje troškova stečajnoga postupka, oslobodit će iznos zaplijenjenih sredstava te izdati nalog bankama za izvršenje osnova za plaćanje upisanih u Očevidnik redoslijeda osnova za plaćanje, osim ako je Financijska agencija na temelju odredbe članka 110. stavka 1. ovoga Zakona podnijela prijedlog za otvaranje stečajnoga postupka.
\n
(4)Nakon izvršenja svih neizvršenih osnova za plaćanje Financijska agencija izdat će nalog za oslobođenje sredstava zaplijenjenih prema odredbi stavka 1. ovoga članka i omogućiti dužniku raspolaganje.
\n
(5)Sud će odmah nakon primitka prijedloga za otvaranje stečajnoga postupka zatražiti od Financijske agencije obavijest o osiguranju sredstava za namirenje troškova stečajnoga postupka.
\n
(6)Rješenjem o otvaranju stečajnoga postupka nad dužnikom pravnom osobom sud će naložiti Financijskoj agenciji da naloži banci prijenos zaplijenjenoga iznosa predujma na račun suda i obustavi daljnju pljenidbu do iznosa iz stavka 1. ovoga članka ako iznos predujma nije zaplijenjen u cijelosti.
\n
(7)Ako sud odbaci ili odbije prijedlog za otvaranje stečajnoga postupka, rješenjem o odbacivanju odnosno odbijanju naložit će Financijskoj agenciji da oslobodi sredstva zaplijenjena na temelju stavka 1. ovoga članka.
\n
Članak 113Plaćanje predujma odgovornih osoba
\n
(1)Ako osobe iz članka 110. stavka 2. ovoga Zakona ne podnesu prijedlog za otvaranje stečajnoga postupka u propisanom roku, sud će im po službenoj dužnosti u slučajevima iz članka 114. stavka 3. ovoga Zakona naložiti plaćanje predujma za namirenje troškova stečajnoga postupka u roku od osam dana.
\n
(2)Neiskorišteni iznos predujma iz stavka 1. ovoga članka sud će nakon završetka postupka uplatiti u Fond za namirenje troškova stečajnoga postupka.
\n
(3)Ako osoba iz stavka 1. ovoga članka ne plati predujam u propisanom roku, na odgovarajući način primijenit će se pravila o prisilnoj naplati novčane kazne u parničnom postupku.
\n
Članak 114(NN 71/15, 27/24)
\n
Predujam za namirenje troškova stečajnoga postupka
\n
(1)Podnositelj prijedloga za otvaranje stečajnoga postupka dužan je platiti iznos predujma od 130,00 eura u Fond za namirenje troškova stečajnoga postupka te po nalogu suda u roku od osam dana dodatni iznos predujma koji ne može biti viši od 2700,00 eura, ako ovim Zakonom nije drukčije određeno.
\n
(2)Ako su osigurana sredstva za namirenje troškova stečajnoga postupka u skladu s odredbom članka 112. ovoga Zakona, obveza podnositelja prijedloga iz stavka 1. ovoga članka umanjuje se za iznos osiguranih sredstava.
\n
(3)Predujam iz stavka 1. ovoga članka nisu dužni platiti: − radnici i prijašnji dužnikovi radnici ako su podnijeli prijedlog za otvaranje stečajnoga postupka radi namirenja svoje dospjele tražbine po osnovi rada − Financijska agencija ako je podnijela prijedlog za otvaranje stečajnoga postupka u skladu s člankom 110. stavkom 1. ovoga Zakona − Republika Hrvatska.
\n
(4)U slučaju iz stavka 3. ovoga članka sredstva za namirenje troškova postupka predujmit će se iz Fonda za namirenje troškova stečajnoga postupka, osim ako su osigurana sredstva u skladu s člancima 112. i 113. ovoga Zakona.
\n
(5)Ako podnositelj prijedloga za otvaranje stečajnoga postupka nije uplatio predujam iz stavka 1. ovoga članka, sud će prijedlog odbaciti kao nedopušten.
\n
(6)Ako predujam ne plati podnositelj prijedloga iz članka 110. stavka 2. ovoga Zakona, smatrat će se da nije podnio prijedlog za otvaranje stečajnoga postupka u propisanom roku.
\n
(7)Predujam je trošak stečajnoga postupka na čiju naknadu vjerovnik koji je uplatio predujam ima pravo.
\n
3.PRETHODNI POSTUPAK
\n
Članak 115Pokretanje prethodnoga postupka
\n
(1)Na temelju prijedloga za otvaranje stečajnoga postupka sud donosi rješenje o pokretanju prethodnoga postupka radi utvrđivanja pretpostavki za otvaranje stečajnoga postupka (prethodni postupak), protiv kojega nije dopuštena posebna žalba, ili taj prijedlog odbacuje rješenjem.
\n
(2)U rješenju o pokretanju prethodnoga postupka sud može imenovati privremenoga stečajnog upravitelja.
\n
(3)Prethodni postupak može trajati najduže 60 dana od podnošenja prijedloga za otvaranje stečajnoga postupka.
\n
Članak 116Otvaranje stečajnoga postupka bez prethodnoga postupka
\n
Sud može donijeti rješenje o otvaranju stečajnoga postupka bez provedbe prethodnoga postupka: − ako na temelju prijedloga za otvaranje predstečajnoga postupka utvrdi postojanje stečajnoga razloga − ako Financijska agencija podnese prijedlog za otvaranje stečajnoga postupka u skladu s člankom 110. stavkom 1. ovoga Zakona
\n
–ako osoba ovlaštena za zastupanje dužnika po zakonu odnosno dužnik pojedinac podnese prijedlog za otvaranje stečajnoga postupka
\n
–ako vjerovnik podnese prijedlog za otvaranje stečajnoga postupka, a dužnik prizna postojanje stečajnoga razloga − ako je prije otvoreni predstečajni postupak završio bez uspjeha.
\n
Članak 117Obveza davanja podataka tijekom prethodnoga postupka
\n
(1)Osobe ovlaštene za zastupanje dužnika po zakonu, članovi tijela dužnika, radnici dužnika i u slučaju ako im je prestala dužnost odnosno zaposlenje, te tijela javne vlasti, dužni su nakon podnošenja prijedloga za otvaranje stečajnoga postupka stečajnim tijelima, na njihov zahtjev, bez odgode, pružiti sve potrebne podatke i obavijesti.
\n
(2)Sud može zaključkom narediti stečajnom dužniku, odnosno osobama iz stavka 1. ovoga članka da u određenom roku predaju sudu pisano izvješće o financijsko-gospodarskom stanju dužnika.
\n
(3)Osobe iz stavka 1. ovoga članka odgovaraju vjerovnicima osobno za naknadu štete koju su im prouzročili uskratom davanja ili davanjem netočnih ili nepotpunih podataka, obavijesti i izvješća prema odredbama stavaka 1. i 2. ovoga članka.
\n
(4)Osobe iz stavka 1. ovoga članka odgovaraju za davanje netočnih ili nepotpunih podataka, obavijesti i izvješća prema odredbama stavaka 1. i 2. ovoga članka kao za davanje lažnoga iskaza u postupku pred sudom.
\n
(5)Pravo na naknadu štete iz stavka 3. ovoga članka zastarijeva u roku od pet godina od dana zaključenja stečajnoga postupka.
\n
(6)U slučaju iz stavka 1. i 2. ovoga članka na odgovarajući se način primjenjuju odredbe članaka 177., 178. i 180. ovoga Zakona.
\n
Članak 118(NN 71/15, 27/24)
\n
Mjere osiguranja
\n
(1)Sud će rješenjem o pokretanju prethodnoga postupka ili naknadnim rješenjem, na zahtjev podnositelja prijedloga ili po službenoj dužnosti, odrediti sve mjere koje smatra potrebnim kako bi se spriječilo da do donošenja odluke o prijedlogu za otvaranje stečajnoga postupka ne nastupe takve promjene imovinskoga položaja dužnika koje bi za vjerovnike mogle biti nepovoljne.
\n
(2)Sud može osobito:
\n
1.imenovati privremenoga stečajnog upravitelja uz odgovarajuću primjenu odredbi ovoga Zakona o izboru i imenovanju stečajnoga upravitelja 2. zabraniti raspolaganje imovinom dužnika ili odrediti da dužnik može raspolagati svojom imovinom samo uz prethodnu suglasnost suda ili privremenoga stečajnog upravitelja 3. zabraniti ili privremeno odgoditi određivanje, odnosno provedbu ovrhe ili osiguranja protiv dužnika 4. zabraniti isplate s računa dužnika.
\n
(3)Sud može, ako za to postoje opravdani razlozi, mjere iz stavaka 1. i 2. ovoga članka odrediti i prije donošenja rješenja o pokretanju prethodnoga postupka.
\n
(4)Osoba koja ne postupi po mjeri osiguranja može se kazniti novčanom kaznom do 6630,00 eura.
\n
(5)Sud može, na prijedlog vjerovnika, privremenoga stečajnog upravitelja ili po službenoj dužnosti, odrediti privremene mjere osiguranja prema općim pravilima postupka osiguranja i protiv dužnika pojedinca, protiv osoba koje i inače odgovaraju za obveze dužnika te protiv dužnikovih dužnika, ako ocijeni da je to potrebno radi zaštite imovine stečajnoga dužnika.
\n
Članak 119(NN 71/15, 36/22)
\n
Privremeni stečajni upravitelj
\n
(1)Ako sud imenuje privremenoga stečajnog upravitelja i odredi zabranu raspolaganja, ovlaštenje za raspolaganje imovinom dužnika prelazi na privremenoga stečajnog upravitelja.
\n
(2)U slučaju iz stavka 1. ovoga članka privremeni stečajni upravitelj dužan je:
\n
1.zaštititi i održavati imovinu dužnika 2. nastaviti s vođenjem dužnikova poslovanja sve do odluke o otvaranju stečajnoga postupka, osim ako sud ne odredi mirovanje kako bi se izbjeglo znatno smanjenje imovine 3. ispitati mogu li se imovinom dužnika namiriti troškovi postupka.
\n
(3)Sud može zatražiti od privremenoga stečajnog upravitelja da ispita postoji li razlog za otvaranje stečajnoga postupka i kakvi su izgledi za nastavak poslovanja dužnika.
\n
(4)Ako sud imenuje privremenoga stečajnog upravitelja u slučaju u kojemu nije određena zabrana raspolaganja, utvrdit će dužnosti privremenoga stečajnog upravitelja. Dužnosti ne smiju prelaziti dužnosti određene stavkom 2. ovoga članka.
\n
(5)Privremeni stečajni upravitelj ovlašten je stupiti u poslovne prostorije dužnika i ondje provesti potrebne radnje. Dužnik pojedinac, odnosno tijela dužnika pravne osobe dužni su privremenom stečajnom upravitelju dopustiti uvid u poslovne knjige i poslovnu dokumentaciju dužnika. Protiv dužnika, odnosno članova njegovih tijela mogu se, radi pribavljanja potrebnih podataka i obavijesti, primijeniti mjere koje se radi toga mogu primijeniti protiv dužnika i članova njegovih tijela nakon otvaranja stečajnoga postupka.
\n
(6)Na privremenoga stečajnog upravitelja na odgovarajući se način primjenjuju odredbe ovoga Zakona o stečajnom upravitelju.
\n
Članak 120Objava ograničenja raspolaganja
\n
(1)Rješenje kojim se određuju ograničenja raspolaganja određena člankom 118. stavkom 2. točkom 2. ovoga Zakona i kojim se imenuje privremeni stečajni upravitelj objavit će se na mrežnoj stranici e-Oglasna ploča sudova. Dužnikovi dužnici ujedno će se pozvati da svoje obveze ispunjavaju vodeći računa o objavljenom rješenju.
\n
(2)Rješenje iz stavka 1. ovoga članka sud će dostaviti tijelu koje vodi registar u kojem je dužnik upisan.
\n
(3)Za upis ograničenja raspolaganja u javnim knjigama, registrima, upisnicima i očevidnicima iz članka 34. stavka 3. ovoga Zakona na odgovarajući se način primjenjuju odredbe ovoga Zakona o upisu otvaranja stečajnoga postupka.
\n
Članak 121Učinci ograničenja raspolaganja
\n
(1)U slučaju povrede ograničenja raspolaganja iz članka 118. ovoga Zakona na odgovarajući se način primjenjuju odredbe ovoga Zakona o pravnim posljedicama povrede zabrane raspolaganja nakon otvaranja stečajnoga postupka.
\n
(2)Ako je ovlaštenje za raspolaganje imovinom dužnika preneseno na privremenoga stečajnog upravitelja, na parnice u tijeku i njihovo preuzimanje na odgovarajući se način primjenjuju odredbe ovoga Zakona o preuzimanju parnica nakon otvaranja stečajnoga postupka.
\n
Članak 122Ukidanje mjera osiguranja
\n
(1)Rješenje o ukidanju mjera osiguranja objavit će se na mrežnoj stranici e-Oglasna ploča sudova.
\n
(2)Ako je ovlaštenje za raspolaganje imovinom dužnika preneseno na privremenoga stečajnog upravitelja, on će prije nego što bude razriješen, u ime i za račun dužnika namiriti nastale troškove te ispuniti obveze koje je preuzeo za stečajnoga dužnika. Isto vrijedi i za obveze iz nekoga trajnoga obveznog odnosa, ako je privremeni stečajni upravitelj primio protučinidbu za imovinu kojom upravlja.
\n
(3)U hitnim slučajevima sud može odrediti da radnje iz stavka 2. ovoga članka umjesto privremenoga stečajnog upravitelja obavi novoimenovani stečajni upravitelj.
\n
Članak 123Ročište radi očitovanja o prijedlogu za otvaranje stečajnoga postupka
\n
(1)U rješenju o pokretanju prethodnoga postupka sud će odmah zakazati ročište na koje će pozvati osobe ovlaštene za zastupanje dužnika po zakonu, odnosno dužnika pojedinca, podnositelja prijedloga, pravnih osoba koje za dužnika obavljaju poslove platnoga prometa i privremenoga stečajnog upravitelja, a prema potrebi i druge osobe.
\n
(2)Na ročištu iz stavka 1. ovoga članka pozvane osobe očitovat će se o prijedlogu za otvaranje stečajnoga postupka. One se o prijedlogu mogu očitovati i pisano.
\n
Članak 124Izjava o pristupanju dugu
\n
(1)Treća osoba može na ročištu iz članka 123. ovoga Zakona dati izjavu o pristupanju dugu stečajnoga dužnika. Uz izjavu je treća osoba dužna predočiti sudu od javnoga bilježnika ovjerovljenu ispravu o sadržaju i načinu ispunjenja dužnikovih obveza prema odredbi stavka 3. ovoga članka. Sud će ocijeniti danu izjavu i, prema potrebi, provjeriti je i zatražiti odgovarajuće jamstvo. Radi toga može i odgoditi ročište.
\n
(2)Ako se pokaže da je izjava o pristupanju dugu bez valjanoga pokrića, njezin davatelj odgovara za prouzročenu štetu i troškove postupka.
\n
(3)Sud će odobriti pristupanje dugu ako se pristupitelj obvezao da će najkasnije u roku od dva mjeseca od dana donošenja rješenja o odobrenju pristupanja dugu ispuniti sve dospjele obveze stečajnoga dužnika, a ostale, u vrijeme pristupanja dugu već nastale obveze, kako budu dospijevale.
\n
(4)Davatelj izjave o pristupanju dugu i njegovi jamci, nakon što sud odobri pristupanje dugu, solidarno odgovaraju s dužnikom za njegove obveze nastale do davanja izjave o pristupanju dugu.
\n
(5)Rješenjem kojim se odobrava pristupanje dugu sud će obustaviti stečajni postupak. Protiv toga rješenja pravo na žalbu imaju podnositelj prijedloga i dužnik.
\n
(6)Vjerovnici stečajnoga dužnika čija je tražbina prema dužniku nastala do pristupanja dugu i koja je utvrđena ovršnom ispravom mogu na temelju te isprave i rješenja kojim se odobrava pristupanje dugu izravno tražiti ovrhu protiv pristupitelja i njegovih jamaca.
\n
(7)Dužnik odgovara solidarno s pristupiteljem dugu za preuzete obveze. Vjerovnici koji imaju prema stečajnom dužniku ovršnu ispravu mogu i nakon pristupanja dugu izravno na temelju te isprave tražiti protiv njega ovrhu.
\n
Članak 125Ispitivanje gospodarsko-financijskoga stanja dužnika
\n
Sud će odrediti jednog ili više vještaka koji će u roku od 15 dana, zajedno s njim i s privremenim stečajnim upraviteljem ako je imenovan i prema njihovim uputama ispitati je li dužnik nesposoban za plaćanje ili prezadužen.
\n
Članak 126Slučajevi u kojima se neće odrediti ispitivanje gospodarsko-financijskoga stanja dužnika
\n
(1)Sud neće odrediti vještaka iz članka 125. ovoga Zakona ako utvrdi da su ispunjene pretpostavke za otvaranje stečajnoga postupka bez prethodnoga ispitivanja sposobnosti za plaćanje ili prezaduženosti, osobito ako se nesposobnost za plaćanje može nedvojbeno utvrditi iz okolnosti zbog kojih je dužnik obustavio plaćanje.
\n
(2)Okolnost da je dužnik obustavio plaćanje može se osobito utvrditi na temelju izvješća pravnih osoba koje za dužnika obavljaju poslove platnoga prometa.
\n
Članak 127(NN 71/15, 27/24)
\n
Stečajni postupak male vrijednosti
\n
(1)Ako tijekom prethodnoga postupka sud ocijeni da imovina stečajnoga dužnika ne prelazi iznos od 270.000,00 eura, donijet će odluku da se stečajni postupak provede prema pravilima postupka male vrijednosti.
\n
(2)Sud može odlučiti da se stečajni postupak provede prema pravilima postupka male vrijednosti i kada se imovina dužnika sastoji većim dijelom od pokretnina koje se mogu lako unovčiti, bez obzira na to što imovina stečajnoga dužnika prelazi 270.000,00 eura.
\n
(3)U stečajnom postupku male vrijednosti ne primjenjuju se odredbe ovoga Zakona o odboru vjerovnika.
\n
4.OTVARANJE STEČAJNOGA POSTUPKA
\n
Članak 128Rasprava i odlučivanje o otvaranju stečajnoga postupka
\n
(1)Ako je pokrenut prethodni postupak, sud će odrediti ročište radi rasprave o pretpostavkama za otvaranje stečajnoga postupka najkasnije u roku od 60 dana od podnošenja prijedloga za otvaranje stečajnoga postupka.
\n
(2)Ako nije pokrenut prethodni postupak, sud će odrediti ročište radi rasprave o pretpostavkama za otvaranje stečajnoga postupka najkasnije u roku od 30 dana od podnošenja prijedloga za otvaranje stečajnoga postupka.
\n
(3)Na ročište radi rasprave o pretpostavkama za otvaranje stečajnoga postupka pozivaju se podnositelj prijedloga, a za dužnika pravnu osobu osobe ovlaštene za zastupanje dužnika po zakonu, odnosno dužnik pojedinac, privremeni stečajni upravitelj te, prema potrebi, vještaci.
\n
(4)Na ročištu iz stavka 1. ovoga članka može se ispitati mogućnost pristupanja dugu. U tom slučaju sud će na odgovarajući način primijeniti odredbe članka 124. ovoga Zakona, osim odredbe o odgodi ročišta.
\n
(5)Ako nije određeno ispitivanje gospodarsko-financijskoga stanja dužnika, sud može ročište radi očitovanja o prijedlogu za otvaranje stečajnoga postupka spojiti s ročištem radi rasprave o pretpostavkama za otvaranje stečajnoga postupka.
\n
(6)Sud će na ročištu, a najkasnije u roku od tri dana nakon njegova zaključenja, donijeti rješenje o otvaranju stečajnoga postupka ili o odbijanju prijedloga za otvaranje stečajnoga postupka.
\n
(7)U rješenju o odbijanju prijedloga za otvaranje stečajnoga postupka sud će odrediti tko je dužan naknaditi troškove postupka.
\n
(8)Protiv rješenja o otvaranju stečajnoga postupka pravo na žalbu ima osoba ovlaštena za zastupanje dužnika po zakonu do dana nastupanja pravnih posljedica otvaranja stečajnoga postupka i dužnik pojedinac, a protiv rješenja o odbijanju prijedloga za otvaranje stečajnoga postupka pravo na žalbu ima podnositelj prijedloga.
\n
(9)Ako dužnik do završetka prethodnoga postupka postane sposoban za plaćanje, sud će postupak obustaviti. Troškove provedenoga postupka u tom slučaju dužan je naknaditi dužnik.
\n
Članak 129Rješenje o otvaranju stečajnoga postupka
\n
(1)Rješenje o otvaranju stečajnoga postupka osobito mora sadržavati: − podatke za identifikaciju dužnika − podatke za identifikaciju stečajnoga upravitelja − dan, sat i minutu otvaranja stečajnoga postupka − poziv vjerovnicima da stečajnom upravitelju u roku od 60 dana od dana objave toga rješenja u skladu s pravilima ovoga Zakona o prijavi tražbina prijave svoje tražbine − poziv razlučnim i izlučnim vjerovnicima da stečajnoga upravitelja u roku od 60 dana od dana objave toga rješenja podneskom obavijeste o svojim pravima, u skladu s odredbama članka 258. ovoga Zakona − poziv dužnikovim dužnicima da svoje obveze bez odgode ispunjavaju stečajnom upravitelju za stečajnoga dužnika − poziv na ispitno ročište i izvještajno ročište.
\n
(2)Rješenjem o otvaranju stečajnoga postupka sud će odrediti da se otvaranje stečajnoga postupka upiše u registre, javne knjige, upisnike i očevidnike iz članka 34. stavka 3. ovoga Zakona.
\n
(3)Rješenje o otvaranju stečajnoga postupka objavit će se na mrežnoj stranici e-Oglasna ploča sudova istoga dana kad je doneseno.
\n
Članak 130Zakazivanje ispitnoga i izvještajnoga ročišta
\n
(1)Rješenjem o otvaranju stečajnoga postupka sud će zakazati:
\n
1.ročište vjerovnika na kojem se ispituju prijavljene tražbine (ispitno ročište) 2. ročište vjerovnika na kojem će se na temelju izvješća stečajnoga upravitelja odlučivati o daljnjem tijeku stečajnoga postupka (izvještajno ročište).
\n
(2)Vrijeme između zadnjega dana roka za prijavljivanje tražbine i ispitnoga ročišta ne smije biti kraće od osam dana ni duže od dva mjeseca.
\n
(3)Izvještajno ročište ne može se održati prije ispitnoga ročišta ni 15 dana od dana održavanja toga ročišta.
\n
(4)Ispitno i izvještajno ročište mogu se spojiti tako da se najprije održi ispitno ročište, a zatim izvještajno ročište.
\n
Članak 131Dostava rješenja o otvaranju stečajnoga postupka
\n
(1)Rješenje o otvaranju stečajnoga postupka sud će dostaviti: − podnositelju prijedloga − dužniku − pravnim osobama koje za dužnika obavljaju poslove platnoga prometa − ispostavi porezne uprave prema sjedištu dužnika − nadležnom državnom odvjetništvu − tijelima koja vode registre, javne knjige, upisnike i očevidnike iz članka 34. stavka 3. ovoga Zakona.
\n
(2)Tijela iz stavka 1. podstavka 6. ovoga članka dužna su po službenoj dužnosti na temelju dostavljenoga rješenja zabilježiti otvaranje stečajnoga postupka.
\n
(3)Ako je dužnik pojedinac, sud će ga uputiti na mogućnost oslobođenja preostalih obveza u skladu s odredbama ovoga Zakona.
\n
Članak 132(NN 71/15, 36/22)
\n
Slučajevi u kojima se otvoreni stečajni postupak ne provodi
\n
(1)Ako prije otvaranja stečajnoga postupka sud utvrdi da imovina dužnika koja bi ušla u stečajnu masu nije dovoljna ni za namirenje troškova toga postupka ili je neznatne vrijednosti, rješenjem će pozvati osobe koje imaju pravni interes za provedbom stečajnoga postupaka da u roku od 15 dana uplate predujam za namirenje troškova prethodnoga i otvorenoga stečajnog postupka.
\n
(2)Ako osobe iz stavka 1. ovoga članka ne predujme traženi iznos, sud će donijeti rješenje o otvaranju i zaključenju stečajnoga postupka. Na izbor i imenovanje stečajnoga upravitelja na odgovarajući se način primjenjuju odredbe o izboru i imenovanju stečajnoga upravitelja u skraćenom stečajnom postupku. Stečajni upravitelj nema obvezu dostavljanja godišnjih financijskih izvješća i dodatnih podataka Financijskoj agenciji radi javne objave i za nadzorne, statističke i druge potrebe, kao i podnošenja prijave poreza na dobit nadležnoj ispostavi porezne uprave
\n
(3)Rješenja iz stavaka 1. i 2. ovoga članka objavit će se na mrežnoj stranici e-Oglasna ploča sudova istoga dana kada su donesena.
\n
(4)U slučaju iz stavka 2. ovoga članka postupak se neće provesti i na odgovarajući će se način primijeniti odredbe članaka 286. − 292. ovoga Zakona.
\n
(5)Ako sud zaključi stečajni postupak u skladu s odredbom stavka 2. ovoga članka, a dužnik nema dovoljno sredstava za namirenje najnužnijih troškova (sređivanje arhivske građe i slično), potrebna sredstva isplatit će se iz Fonda za namirenje troškova stečajnoga postupka.
\n
(6)Rješenje iz stavka 2. ovoga članka sud će dostaviti radnicima dužnika.
\n
Članak 133Stečajna masa u slučajevima u kojima se otvoreni stečajni postupak ne provodi
\n
(1)Nakon zaključenja stečajnoga postupka prema odredbi članka 132. stavka 2. ovoga Zakona stečajni upravitelj može u ime i za račun stečajne mase unovčiti imovinu dužnika i prikupljenim sredstvima namiriti nastale troškove stečajnoga postupka, a neiskorišteni iznos uplatiti u Fond za namirenje troškova stečajnoga postupka.
\n
(2)U slučaju iz stavka 1. ovoga članka stečajna masa će se upisati u sudski registar. Pri upisu stečajne mase u sudski registar Ministarstvo financija – Porezna uprava će po službenoj dužnosti odrediti i dodijeliti osobni identifikacijski broj stečajnoj masi.
\n
(3)O radnjama poduzetim u skladu s odredbom stavka 1. ovoga članka stečajni upravitelj dužan je podnositi sudu pisana izvješća najmanje jedanput u tri mjeseca. Pisana izvješća objavit će se na mrežnoj stranici e-Oglasna ploča sudova bez odgode.
\n
(4)Stečajni upravitelj može, kad je to potrebno radi poduzimanja radnji iz stavka 1. ovoga članka, na temelju zaključka suda otvoriti bankovni račun.
\n
(5)Ako se ispune pretpostavke za nastavljanje postupka radi naknadne diobe iz članka 289. stavka 1. ovoga Zakona, sud će rješenjem o nastavljanju postupka pozvati stečajne vjerovnike da u roku od 30 dana stečajnom upravitelju prijave svoje tražbine i zakazati ročište na kojem će se ispitati prijavljene tražbine (ispitno ročište).
\n
(6)Ako se stečajni postupak nastavlja zbog pronađene imovine koja ulazi u stečajnu masu, sud će rješenjem iz stavka 5. ovoga članka zakazati istodobno i izvještajno ročište. Na odgovarajući način primijenit će se odredbe članaka 229. − 234. te članaka 247. − 285. ovoga Zakona.
\n
5.STEČAJNA MASA I STEČAJNI VJEROVNICI 5.1. Stečajna masa
\n
Članak 134Pojam stečajne mase
\n
(1)Stečajna masa obuhvaća cjelokupnu imovinu dužnika u vrijeme otvaranja stečajnoga postupka te imovinu koju on stekne tijekom stečajnoga postupka.
\n
(2)Stečajna masa služi namirenju troškova stečajnoga postupka te tražbine vjerovnika stečajnoga dužnika, odnosno tražbine čije je namirenje osigurano određenim pravima na imovini dužnika.
\n
Članak 135Imovina koja ne ulazi u stečajnu masu dužnika pojedinca
\n
Imovina dužnika pojedinca na kojoj se ovrha protiv njega ne bi mogla provesti prema općim pravilima ovršnoga postupka ne ulazi u stečajnu masu.
\n
Članak 136Imovina bračnih drugova
\n
Ako je otvoren stečajni postupak nad imovinom jednoga bračnog druga, udio toga bračnog druga u imovini bračnih drugova ulazi u stečajnu masu ako se na tom udjelu prema općim pravilima ovršnoga postupka može protiv dužnika provesti ovrha. Podjela imovine provest će se izvan stečajnoga postupka, na zahtjev stečajnoga upravitelja.
\n
5.2. Stečajni vjerovnici
\n
Članak 137Pojam stečajnoga vjerovnika
\n
(1)Stečajni vjerovnici su osobni vjerovnici dužnika koji u vrijeme otvaranja stečajnoga postupka imaju koju imovinskopravnu tražbinu prema njemu.
\n
(2)Stečajni vjerovnici se prema svojim tražbinama razvrstavaju u isplatne redove. Vjerovnici kasnijega isplatnoga reda mogu se namiriti tek nakon što budu u cijelosti namireni vjerovnici prethodnoga isplatnog reda. Stečajni vjerovnici istoga isplatnog reda namiruju se razmjerno veličini svojih tražbina.
\n
Članak 138(NN 71/15, 104/17)
\n
Tražbine viših isplatnih redova
\n
(1)U tražbine prvog višeg isplatnog reda ulaze:
\n
–tražbine radnika i prijašnjih dužnikovih radnika nastale do otvaranja stečajnog postupka iz radnog odnosa
\n
–tražbine proračuna, zavoda ili fondova u skladu s posebnim propisima u visini pripadajućeg dijela ukupnog troška plaće ili naknade plaće
\n
–otpremnine do iznosa propisanoga zakonom odnosno kolektivnim ugovorom i tražbine po osnovi naknade štete pretrpljene zbog ozljede na radu ili profesionalne bolesti.
\n
(2)U tražbine drugoga višega isplatnog reda ulaze sve ostale tražbine prema dužniku, osim onih koje su razvrstane u niže isplatne redove.
\n
(3)Namirenje utvrđenih tražbina iz stavka 1. ovoga članka provodi se sukladno posebnim propisima koji uređuju isplatu plaće, doprinose za obvezna osiguranja prema plaći te pripadajući porez i prirez.
\n
Članak 139Stečajni vjerovnici nižih isplatnih redova
\n
(1)Nakon tražbina viših isplatnih redova, kao tražbine nižih isplatnih redova namiruju se prema navedenom redoslijedu:
\n
1.kamate na tražbine stečajnih vjerovnika od otvaranja stečajnoga postupka 2. troškovi koji za pojedine vjerovnike nastanu njihovim sudjelovanjem u postupku 3. novčane kazne izrečene za kazneno ili prekršajno djelo i troškovi kaznenoga ili prekršajnoga postupka 4. tražbine za besplatnu činidbu dužnika 5. tražbine za povrat zajma kojim se nadomješta kapital nekoga člana društva ili odgovarajuće tražbine.
\n
(2)Tražbine za koje je između vjerovnika i dužnika ugovoreno da će u stečajnom postupku biti nižega isplatnoga reda, u slučaju dvojbe, namirivat će se nakon tražbina iz stavka 1. ovoga članka.
\n
(3)Kamate na tražbine stečajnih vjerovnika nižih isplatnih redova i troškovi koji za te vjerovnike nastanu njihovim sudjelovanjem u postupku istoga su reda kao i tražbine tih vjerovnika.
\n
Članak 140Nedospjele tražbine
\n
(1)Nedospjele tražbine dospijevaju otvaranjem stečajnoga postupka.
\n
(2)Ako se na tražbine iz stavka 1. ovoga članka nisu plaćale kamate, smatrat će se da su se na njih plaćale zakonske kamate i tražbine će se smanjiti na iznos koji bi, prema uračunavanju zakonskih kamata za vrijeme od otvaranja stečajnoga postupka do dospijeća, odgovarao punom iznosu tražbina.
\n
Članak 141Tražbine vezane uz raskidni uvjet
\n
Tražbine vezane uz raskidni uvjet koji nastupa nakon otvaranja stečajnoga postupka, do nastupanja uvjeta, uzimaju se u obzir kao bezuvjetne tražbine.
\n
Članak 142Odgovornost više osoba
\n
Vjerovnik kojemu više osoba odgovara za ispunjenje iste činidbe u cijelosti, može u stečajnom postupku, protiv svakoga od dužnika, isticati do svoga potpunog namirenja cijeli iznos koji je zahtijevao u vrijeme otvaranja stečajnoga postupka.
\n
Članak 143Prava solidarnih dužnika i jamaca
\n
(1)Solidarni dužnici i jamci dužnika mogu kao stečajni vjerovnici tražiti da im se vrati ono što su za dužnika platili prije ili nakon dana otvaranja stečajnoga postupka, ako im pripada pravo na vraćanje isplaćenoga prema dužniku.
\n
(2)Solidarni dužnici i jamci mogu podnijeti zahtjev da im se osigura iznos što će ga platiti za dužnika razmjerno iznosu koji bi im pripao kao stečajnim vjerovnicima.
\n
Članak 144Preračunavanje tražbina
\n
Nenovčane tražbine ili one čiji je novčani iznos neodređen ističu se u novčanoj vrijednosti na koju se mogu procijeniti u vrijeme otvaranja stečajnoga postupka. Tražbine izražene u stranoj valuti ili u obračunskoj jedinici obračunavaju se u valutu Republike Hrvatske po tečaju mjerodavnom za mjesto plaćanja u vrijeme otvaranja stečajnoga postupka.
\n
Članak 145Povremena davanja
\n
Tražbine koje imaju za predmet povremena davanja čiji su iznos i trajanje određeni utvrđuju se u iznosu koji se dobije zbrajanjem predstojećih davanja uz odbitak međukamata navedenih u članku 140. stavku 2. ovoga Zakona. Ako trajanje davanja nije određeno, primijenit će se na odgovarajući način odredba članka 144. ovoga Zakona.
\n
Članak 146Otuđenje tražbine
\n
(1)Ako stečajni vjerovnik nakon otvaranja stečajnoga postupka otuđi svoju tražbinu koju nije prijavio u tom postupku, stjecatelj tražbine može u stečajnom postupku imati samo ona prava koja bi mogao imati i njegov prednik, ako ovim Zakonom nije drukčije određeno.
\n
(2)Ako stečajni vjerovnik otuđi svoju tražbinu koju je prijavio u stečajnom postupku, njezin stjecatelj stupa u pravni položaj svoga prednika, ako ovim Zakonom nije drukčije određeno.
\n
(3)Prijenos tražbine iz stavka 2. ovoga članka može se dokazivati u stečajnom postupku samo javnom ili javno ovjerovljenom ispravom ili izjavom stečajnoga vjerovnika danom pred sudom.
\n
5.3. Izlučni vjerovnici
\n
Članak 147Izlučna prava. Pravo na vraćanje stvari
\n
(1)Osoba koja na temelju kojega svoga stvarnog ili osobnog prava može dokazati da neki predmet ne ulazi u stečajnu masu nije stečajni vjerovnik. Njezino će se pravo na izdvajanje predmeta utvrđivati prema pravilima za ostvarivanje tih prava izvan stečajnoga postupka.
\n
(2)Ako je pravo osobe iz stavka 1. ovoga članka upisano u javnoj knjizi, stečajni dužnik mora dokazati da predmet na koji se to pravo odnosi ulazi u stečajnu masu.
\n
(3)Prodavatelj kojem cijena nije isplaćena u cijelosti može tražiti da mu se vrati roba koja je iz drugoga mjesta poslana dužniku prije dana otvaranja stečajnoga postupka, a do dana otvaranja toga postupka nije prispjela u odredišno mjesto, odnosno ako je do toga dana dužnik nije preuzeo (pravo na vraćanje).
\n
(4)Pravo na vraćanje ima i komisionar za kupnju robe.
\n
(5)Ako je dužnik preuzeo samo na čuvanje robu koja je stigla u odredišno mjesto prije dana otvaranja stečajnoga postupka, prodavatelj nema pravo na vraćanje, ali ima pravo redovnim putem ostvariti svoja prava u svezi s tom robom kao izlučni vjerovnik.
\n
Članak 148Naknada za izlučna prava
\n
(1)Ako je prije otvaranja stečajnoga postupka dužnik neovlašteno otuđio predmet čije se izdvajanje moglo tražiti, izlučni vjerovnik može zahtijevati da se na njega prenese pravo na protučinidbu, ako nije ispunjena. Ako se protučinidba može izdvojiti iz stečajne mase, izlučni vjerovnik može zahtijevati protučinidbu iz stečajne mase.
\n
(2)Ako nisu ispunjene pretpostavke iz stavka 1. ovoga članka, izlučni vjerovnik može, kao stečajni vjerovnik, tražiti naknadu štete.
\n
(3)Ako je prije otvaranja stečajnoga postupka privremeni stečajni upravitelj ili nakon otvaranja stečajnoga postupka stečajni upravitelj otuđio predmet čije se izdvajanje moglo tražiti, izlučni vjerovnik može prema svom izboru: − zahtijevati da se na njega prenese pravo na protučinidbu ako protučinidba nije ispunjena − zahtijevati protučinidbu iz stečajne mase ako se protučinidba može izdvojiti iz stečajne mase − zahtijevati naknadu štete kao vjerovnik stečajne mase.
\n
5.4. Razlučni vjerovnici
\n
Članak 149Pravo odvojenoga namirenja iz stvari i prava upisanih u javne knjige
\n
Vjerovnici koji imaju založno pravo ili pravo na namirenje na kojoj stvari ili pravu koji su upisani u javnoj knjizi imaju pravo odvojenoga namirenja na toj stvari ili pravo unovčenja prema odredbama članka 248. ovoga Zakona.
\n
Članak 150Sudsko ili javnobilježničko osiguranje tražbine prijenosom vlasništva na stvari ili prijenosom prava
\n
(1)Vjerovnik čija prava proizlaze iz sudskoga ili javnobilježničkoga osiguranja tražbine prijenosom vlasništva stvari ili prijenosom prava ima u stečajnom postupku pravni položaj razlučnoga vjerovnika.
\n
(2)Otvaranjem stečajnoga postupka vjerovnik iz stavka 1. ovoga članka gubi pravo otuđenja i opterećenja stvari ili prava koja su na njega prenesena sudskim ili javnobilježničkim osiguranjem tražbine.
\n
(3)Pravni poslovi sklopljeni protivno odredbi stavka 2. ovoga članka nisu valjani.
\n
Članak 151Pravo odvojenoga namirenja ostalih založnih vjerovnika
\n
(1)Vjerovnici koji na nekom predmetu iz stečajne mase imaju kakvo založno pravo koje nije upisano u javnu knjigu imaju, u skladu s ovim Zakonom, pravo na odvojeno namirenje svoje tražbine, kamata i troškova iz vrijednosti založnoga predmeta.
\n
(2)Zakonsko založno pravo najmodavca ili zakupodavca u stečajnom postupku ne može se ostvarivati za najamninu ili zakupninu koja se duguje za vrijeme ranije od posljednjih godinu dana prije otvaranja stečajnoga postupka, kao ni za naknadu štete zbog otkaza najma ili zakupa od stečajnoga upravitelja. Navedena ograničenja ne tiču se založnoga prava zakupodavca poljoprivrednoga zemljišta za dužnu zakupninu.
\n
Članak 152Ostali razlučni vjerovnici
\n
S vjerovnicima navedenim u članku 151. ovoga Zakona izjednačeni su:
\n
1.vjerovnici kojima je dužnik radi osiguranja njihove tražbine predao neku pokretnu stvar ili prenio neko pravo 2. vjerovnici koji imaju pravo zadržanja nekoga predmeta, jer su nešto upotrijebili u korist toga predmeta, u mjeri u kojoj njihova tražbina po toj osnovi ne prelazi još postojeću korist 3. vjerovnici koji pravo zadržanja imaju na temelju zakona 4. Republika Hrvatska, jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave te druge javne pravne osobe, ako predmet za koji postoji obveza plaćanja carine ili poreza prema zakonu služi osiguranju javnih davanja.
\n
Članak 153Razlučni vjerovnici kao stečajni vjerovnici
\n
Vjerovnici s pravom odvojenoga namirenja su stečajni vjerovnici ako im je dužnik i osobno odgovoran. Oni imaju pravo na razmjerno namirenje iz stečajne mase samo ako se odreknu odvojenoga namirenja ili ako se ne uspiju odvojeno namiriti.
\n
5.5. Vjerovnici stečajne mase
\n
Članak 154Obveze stečajne mase
\n
(1)Iz stečajne mase najprije se namiruju troškovi stečajnoga postupka i ostale obveze stečajne mase.
\n
(2)Obveze stečajne mase iz stavka 1. ovoga članka stečajni upravitelj namirit će redom kojim one dospijevaju.
\n
Članak 155(NN 71/15, 36/22)
\n
Troškovi stečajnoga postupka U troškove stečajnoga postupka pripadaju:
\n
1.sudski troškovi stečajnoga postupka 2. tražbine neisplaćenih plaća radnika u bruto iznosu utvrđene u stečajnom postupku koje su veće od tri neisplaćene plaće koje radnik ostvaruje prema posebnom propisu, a najviše do iznosa tri neisplaćene minimalne plaće u Republici Hrvatskoj. Odredbe ove točke ne primjenjuju se na osobe koje su bile ovlaštene voditi poslove društva 3. nagrade i izdaci privremenoga stečajnog upravitelja, stečajnoga upravitelja i članova odbora vjerovnika 4. troškovi vođenja knjigovodstveno-računovodstvenih usluga po ugovoru iz članka 89. stavka 1. točke 1. ovoga Zakona, ako stečajni upravitelj podnosi godišnja financijska izvješća 5. drugi troškovi za koje je ovim ili drugim zakonom određeno da će se namirivati kao troškovi stečajnoga postupka.
\n
Članak 156Ostale obveze stečajne mase
\n
(1)U ostale obveze stečajne mase pripadaju:
\n
1.obveze zasnovane radnjama stečajnoga upravitelja ili na drugi način upravljanjem, unovčenjem i podjelom stečajne mase, a koje ne pripadaju u troškove stečajnoga postupka 2. tražbine odvjetnika za pružene usluge tijekom posljednjih šest mjeseci prije otvaranja stečajnoga postupka u svezi sa zaštitom i ostvarenjem prava dužnika koja ulaze u stečajnu masu 3. obveze iz dvostrano obveznih ugovora ako se njihovo ispunjenje traži za stečajnu masu ili mora slijediti nakon otvaranja stečajnoga postupka 4. obveze na temelju stjecanja u stečajnu masu bez osnove 5. tražbine radnika stečajnoga dužnika nastale nakon otvaranja stečajnoga postupka.
\n
(2)Obveze koje je preuzeo privremeni stečajni upravitelj, ovlašten raspolagati imovinom dužnika do otvaranja stečajnoga postupka, smatraju se obvezama stečajne mase. Isto vrijedi i za obveze iz nekoga trajnoga obveznog odnosa ako je privremeni stečajni upravitelj primio protučinidbu za imovinu kojom je upravljao.
\n
Članak 157Isplata obveza stečajne mase
\n
(1)Tijekom cijeloga postupka stečajni upravitelj dužan je voditi računa o tome da se iz stečajne mase osiguraju sredstva potrebna za namirenje predvidivih obveza stečajne mase, a tijekom isplate pojedinih obveza stečajne mase dužan je izdvojiti sredstva potrebna za namirenje takvih obveza za koje se osnovano može pretpostaviti da bi ih trebalo namiriti u budućnosti.
\n
(2)Prije zaključenja stečajnoga postupka stečajni upravitelj će, uz suglasnost suda, dio stečajne mase izdvojen u smislu odredbe stavka 1. ovoga članka položiti kod suda ili javnoga bilježnika. Nakon zaključenja stečajnoga postupka o isplati iz položenoga novca odlučuje sud na temelju zahtjeva pojedinih vjerovnika stečajne mase, vodeći računa o potrebi da se osiguraju odgovarajuća sredstva za isplatu onih vjerovnika koji za ostvarenje svojih tražbina još uvijek ne raspolažu ovršnom ispravom ili drugom valjanom pravnom osnovom.
\n
GLAVA IV. PRAVNE POSLJEDICE OTVARANJA STEČAJNOGA POSTUPKA
\n
1.OSNOVNE PRAVNE POSLJEDICE
\n
Članak 158Vrijeme nastupanja pravnih posljedica
\n
(1)Pravne posljedice otvaranja stečajnoga postupka nastupaju u trenutku kad je rješenje o otvaranju stečajnoga postupka objavljeno na mrežnoj stranici e-Oglasna ploča sudova.
\n
(2)Ako rješenje o otvaranju stečajnoga postupka u povodu žalbe bude ukinuto, a u ponovnom postupku stečajni postupak bude opet otvoren, smatrat će se da su pravne posljedice otvaranja stečajnoga postupka nastupile u trenutku kada je prvo rješenje o otvaranju stečajnoga postupka objavljeno na mrežnoj stranici e-Oglasna ploča sudova.
\n
(3)Ako rješenje o otvaranju stečajnoga postupka u povodu žalbe bude ukinuto, a u ponovnom postupku stečajni postupak bude opet otvoren, u drugim sudskim postupcima u kojima je stranka stečajni dužnik sud će ukinuti sve radnje provedene od dana donošenja odluke o ukidanju rješenja o otvaranju stečajnoga postupka do ponovnoga otvaranja stečajnoga postupka.
\n
Članak 159Prijelaz prava dužnikovih tijela, odnosno dužnika pojedinca na stečajnoga upravitelja
\n
(1)Otvaranjem stečajnoga postupka prava tijela dužnika pravne osobe prestaju i prelaze na stečajnoga upravitelja.
\n
(2)Otvaranjem stečajnoga postupka prava dužnika pojedinca na upravljanje i raspolaganje imovinom koja ulazi u stečajnu masu prelaze na stečajnoga upravitelja.
\n
Članak 160Zabrane otuđenja ili opterećenja
\n
(1)Zabrana otuđenja ili opterećenja koja je protiv dužnika određena prema općim pravilima samo radi zaštite interesa određenih osoba u stečajnom je postupku bez učinka.
\n
(2)Odredba stavka 1. ovoga članka ne odnosi se na zabrane otuđenja i opterećenja nastalih u svezi s postupkom ovrhe ili osiguranja.
\n
Članak 161Raspolaganja dužnika nakon otvaranja stečajnoga postupka
\n
Raspolaganja prijašnjih osoba ovlaštenih za zastupanje dužnika po zakonu, odnosno dužnika pojedinca nakon otvaranja stečajnoga postupka predmetima iz stečajne mase bez pravnoga su učinka, osim onih raspolaganja za koja vrijede opća pravila o zaštiti povjerenja u javne knjige. Drugoj strani vratit će se njezina protučinidba iz stečajne mase ako je njome povećana vrijednost stečajne mase.
\n
Članak 162Činidbe u korist dužnika
\n
Ako je nakon otvaranja stečajnoga postupka obveza ispunjena izravno osobi ovlaštenoj za zastupanje dužnika po zakonu ili dužniku pojedincu prije objave rješenja o otvaranju stečajnoga postupka, iako je obvezu trebalo ispuniti u korist stečajne mase, osoba se ispunjenjem oslobađa svoje obveze ako dokaže da u vrijeme ispunjenja nije znala da je stečajni postupak otvoren.
\n
Članak 163Nasljedstvo
\n
Ako je dužnik pojedinac stekao nasljedstvo ili zapis prije otvaranja ili tijekom stečajnoga postupka, samo se on ima pravo prihvatiti ili odreći nasljedstva ili zapisa.
\n
Članak 164Podjela imovine pravne zajednice
\n
(1)Ako je dužnik s nekom trećom osobom u suvlasničkoj ili kojoj drugoj pravnoj zajednici ili ortaštvu, podjela imovine obavit će se izvan stečajnoga postupka. Za obveze iz takvoga odnosa može se iz udjela dužnika tražiti odvojeno namirenje.
\n
(2)U stečajnom postupku su bez učinka ugovorne odredbe kojima se u pravnim zajednicama iz stavka 1. ovoga članka isključuje trajno ili za određeno vrijeme pravo na razvrgnuće takve zajednice ili kojima se za to utvrđuje poseban otkazni rok. Isto vrijedi i za odredbe u oporuci na kojoj se zajednica temelji te za odgovarajući sporazum sunasljednika.
\n
Članak 165Preuzimanje parnica
\n
(1)Parnice o imovini koja ulazi u stečajnu masu, uključujući i arbitražne postupke koji su u vrijeme otvaranja stečajnoga postupka bili u tijeku, stečajni upravitelj preuzet će u ime i za račun stečajnoga dužnika. Parnice u svezi s tražbinama koje se prijavljuju u stečajni postupak ne mogu se nastaviti prije nego što su ispitane na ispitnom ročištu.
\n
(2)Parnice koje su u vrijeme otvaranja stečajnoga postupka bile u tijeku protiv stečajnoga dužnika preuzet će u njegovo ime stečajni upravitelj ako se tiču:
\n
1.izlučenja nekoga predmeta iz stečajne mase 2. odvojenoga namirenja 3. obveza stečajne mase.
\n
(3)Protivna stranka, koja je uspjela u parnici iz stavaka 1. i 2. ovoga članka, troškove parničnoga postupka nastale do prekida postupka, kao i troškove nastale nakon prekida postupka ako stečajni upravitelj odmah nakon nastavljanja prekinute parnice prizna tužbeni zahtjev ili se odrekne tužbenoga zahtjeva, može ostvarivati samo kao stečajni vjerovnik. U protivnom troškovi parničnoga postupka nastali nakon prekida namirit će se kao dugovi stečajne mase.
\n
Članak 166Trajanje postupaka u kojem je stranka stečajni dužnik
\n
(1)U postupku pred sudom u kojem je stranka stečajni dužnik, a osobito pri određivanju rokova i ročišta, sud će uvijek obraćati osobitu pažnju na potrebu hitnoga rješavanja.
\n
(2)Postupak pred prvostupanjskim sudom iz stavka 1. ovoga članka mora se završiti u roku od šest mjeseci od dana pravomoćnosti rješenja o nastavku parničnoga postupka.
\n
(3)O žalbi protiv odluke prvostupanjskoga suda u postupku iz stavka 1. ovoga članka drugostupanjski sud dužan je donijeti odluku u roku od šest mjeseci od dana primitka žalbe.
\n
Članak 167Tražbine stečajnih vjerovnika
\n
Stečajni vjerovnici mogu svoje tražbine prema dužniku ostvarivati samo u stečajnom postupku.
\n
Članak 168(NN 71/15, 104/17, 36/22)
\n
Prestanak prava stečenih ovrhom ili osiguranjem
\n
(1)Ako stečajni vjerovnik tijekom posljednjih 60 dana prije podnošenja prijedloga za otvaranje predstečajnoga postupka, odnosno ako nije podnesen prijedlog za otvaranje predstečajnoga postupka tijekom posljednjih 60 dana prije podnošenja prijedloga za otvaranje stečajnoga postupka odnosno zahtjeva za provedbu skraćenoga stečajnog postupka ili nakon toga sudskom ili izvansudskom ovrhom ili prisilnim sudskim osiguranjem stekne koje razlučno ili slično pravo na imovini koja ulazi u stečajnu masu, to pravo otvaranjem stečajnoga postupka prestaje, odnosno postupak u tijeku se obustavlja. Predmetna prava brisat će se iz javnih knjiga, upisnika i očevidnika u kojima se vode na temelju rješenja suda.
\n
(2)Ako je postupak sudske ovrhe ili prisilnoga sudskog osiguranja obustavljen prije nastupanja pravnih posljedica otvaranja predstečajnoga ili stečajnoga postupka, rješenje iz stavka 1. ovoga članka donosi sud u stečajnom postupku.
\n
Članak 169(NN 71/15, 36/22)
\n
Zabrana ovrhe i osiguranja
\n
(1)Nakon otvaranja stečajnoga postupka pojedini stečajni vjerovnici ne mogu protiv dužnika tražiti ovrhu ili osiguranje na dijelovima imovine koja ulazi u stečajnu masu niti na drugoj imovini dužnika.
\n
(2)Vjerovnici koji nisu stečajni vjerovnici nisu ovlašteni tražiti ovrhu ili osiguranje na budućim tražbinama dužnika pojedinca po osnovi njegova radnoga odnosa ili druge službe, ili na njegovim tražbinama po toj osnovi tijekom stečajnoga postupka, osim ovrhe ili osiguranja radi naplate zahtjeva za uzdržavanje i drugih tražbina koje se mogu namiriti iz onoga dijela prihoda dužnika iz radnoga odnosa iz kojega se ne mogu namiriti tražbine drugih vjerovnika.
\n
(3)Postupci ovrhe i osiguranja iz stavaka 1. i 2. ovoga članka koji su u tijeku u vrijeme otvaranja stečajnoga postupka prekidaju se. Nakon što ti postupci budu nastavljeni, ovršni sud će ih obustaviti.
\n
(4)Nakon otvaranja stečajnoga postupka izlučni vjerovnici mogu radi ostvarenja svojih prava pokrenuti protiv dužnika postupke ovrhe i osiguranja prema općim pravilima ovršnoga postupka. Prekinute postupke ovrhe i osiguranja koje su ti vjerovnici pokrenuli prije otvaranja stečajnoga postupka, nastavit će i provesti ovršni sud prema pravilima ovršnoga postupka.
\n
(5)Nakon otvaranja stečajnoga postupka razlučni vjerovnici nisu ovlašteni pokrenuti postupak ovrhe ili osiguranja.
\n
(6)Postupci ovrhe i osiguranja iz stavka 5. ovoga članka koji su u tijeku u vrijeme otvaranja stečajnoga postupka prekidaju se, bez obzira na to kada je ovršni postupak pokrenut, osim ako u ovršnom postupku već nije doneseno rješenje o namirenju razlučnog vjerovnika. Prekinute postupke ovrhe i osiguranja nastavit će sud koji vodi stečajni postupak primjenom pravila o unovčenju predmeta na kojima postoji razlučno pravo u stečajnom postupku.
\n
(7)Sud koji vodi postupak ovrhe ili osiguranja iz stavka 6. ovoga članka dužan je u roku od osam dana od dana otvaranja stečajnoga postupka rješenjem utvrditi prekid postupka, oglasiti se nenadležnim i ustupiti predmet sudu koji vodi stečajni postupak.
\n
(8)Žalba protiv rješenja iz stavka 7. ovoga članka ne zadržava nastupanje pravnih učinaka rješenja.
\n
(9)Nakon otvaranja stečajnoga postupka dopustit će se i provesti upis u javne knjige, ako su pretpostavke za upis ostvarene prije nastupanja pravnih posljedica otvaranja stečajnoga postupka.
\n
SUDSKA PRAKSA: Rješenje, Rješenje, Rješenje
\n
Članak 170Zabrana ovrhe radi ostvarenja tražbina prema stečajnoj masi
\n
(1)Ovrha radi ostvarenja tražbina prema stečajnoj masi koje nisu zasnovane pravnom radnjom stečajnoga upravitelja nije dopuštena šest mjeseci od otvaranja stečajnoga postupka.
\n
(2)Odredba stavka 1. ovoga članka ne odnosi se na:
\n
1.obveze stečajne mase iz dvostrano obveznoga ugovora koje je stečajni upravitelj odlučio ispuniti 2. obveze iz trajnoga obveznog odnosa za vrijeme nakon prvoga roka u kojemu je stečajni upravitelj mogao otkazati ugovor 3. obveze iz trajnoga obveznog odnosa ako je stečajni upravitelj primio protučinidbu u korist stečajne mase.
\n
Članak 171Isključenje drugih oblika pravnoga stjecanja
\n
(1)Nakon otvaranja stečajnoga postupka ne mogu se valjano stjecati prava na dijelovima imovine koja ulazi u stečajnu masu i ako se to stjecanje ne temelji na raspolaganju dužnika ili ovrsi ili osiguranju u korist stečajnoga vjerovnika.
\n
(2)Odredba stavka 1. ovoga članka ne odnosi se na slučajeve stjecanja prema načelu povjerenja u javne knjige.
\n
SUDSKA PRAKSA: Rješenje
\n
Članak 172Skupna šteta
\n
(1)Zahtjeve stečajnih vjerovnika za naknadu štete koju su zajednički pretrpjeli zbog smanjenja imovine koja ulazi u stečajnu masu prije ili nakon otvaranja stečajnoga postupka (skupna šteta) može, za vrijeme trajanja stečajnoga postupka, ostvarivati samo stečajni upravitelj. Ako su zahtjevi za naknadu štete upravljeni protiv stečajnoga upravitelja, može ih ostvarivati samo novoimenovani stečajni upravitelj.
\n
(2)Ako je na zahtjev stečajnoga upravitelja ili jednog ili više stečajnih vjerovnika skupština vjerovnika odbila dati odobrenje za pokretanje parnice, odnosno nastavak već pokrenute parnice radi naknade štete, parnicu su ovlašteni pokrenuti, odnosno nastaviti već pokrenutu parnicu stečajni vjerovnici u svoje ime i za svoj račun u roku od osam dana od donošenja odluke skupštine vjerovnika.
\n
(3)U slučaju iz stavka 2. ovoga članka tuženik se ne može protiviti stupanju stečajnih vjerovnika u parnicu.
\n
(4)Ako stečajni vjerovnici ne pokrenu parnicu, odnosno ne predlože nastavak već pokrenute parnice u roku iz stavka 2. ovoga članka, smatrat će se da su odustali od prava na njezino vođenje.
\n
(5)Ako stečajni vjerovnici uspiju u parnici na način da se njihove utvrđene tražbine i troškovi parničnoga postupka mogu namiriti u punom iznosu, dužni su preostali višak prenijeti u stečajnu masu.
\n
Članak 173Osobna odgovornost članova društva
\n
Ako je stečajni postupak otvoren nad društvom čiji članovi osobno odgovaraju za obveze društva, zahtjeve protiv članova društva po osnovi njihove osobne odgovornosti za vrijeme stečajnoga postupka može ostvarivati samo stečajni upravitelj.
\n
Članak 174Zadržavanje prava na prijeboj
\n
Ako je u vrijeme otvaranja stečajnoga postupka stečajni vjerovnik, na temelju zakona ili ugovora, imao pravo na prijeboj, otvaranje stečajnoga postupka ne utječe na to njegovo pravo.
\n
Članak 175Nastupanje prijeboja u postupku
\n
(1)Ako su u vrijeme otvaranja stečajnoga postupka jedna ili više tražbina koje se imaju prebiti pod odgodnim uvjetom ili nisu dospjele ili nisu upravljene na istovrsne činidbe, prijeboj će nastupiti kada za to budu ispunjene potrebne pretpostavke. Odredbe članaka 140. i 144. ovoga Zakona ne primjenjuju se u svrhu prijeboja. Ako tražbina kojom se treba obaviti prijeboj postane bezuvjetna i dospjela prije nego što prijeboj postane moguć, prijeboj je isključen.
\n
(2)Prijeboj nije isključen za tražbine koje glase na različite valute ili obračunske jedinice, ako se te valute ili obračunske jedinice u mjestu isplate tražbine kojom se prijeboj obavlja, mogu slobodno zamijeniti. Preračunavanje se obavlja prema tečaju koji u mjestu plaćanja vrijedi u vrijeme primitka izjave o prijeboju.
\n
Članak 176Nedopustivost prijeboja
\n
Prijeboj nije dopušten:
\n
1.ako je obveza stečajnoga vjerovnika prema stečajnoj masi nastala tek nakon otvaranja stečajnoga postupka 2. ako je stečajni vjerovnik svoju tražbinu stekao od drugoga vjerovnika tek nakon otvaranja stečajnoga postupka 3. ako je stečajni vjerovnik tražbinu stekao ustupom za posljednjih šest mjeseci prije dana otvaranja predstečajnoga postupka, odnosno ako nije otvoren predstečajni postupak za posljednjih šest mjeseci prije dana otvaranja stečajnoga postupka, a znao je ili morao znati da je dužnik postao nesposoban za plaćanje ili da je protiv njega podnesen prijedlog za otvaranje predstečajnoga postupka, odnosno prijedlog za otvaranje stečajnoga postupka. Iznimno, prijeboj će biti dopušten ako se radi o tražbini koja je ustupljena u svezi s ispunjenjem neispunjenih ugovora ili o tražbini čije je pravo na ispunjenje ponovno stečeno uspješnim pobijanjem pravnoga posla dužnika 4. ako je stečajni vjerovnik mogućnost prijeboja stekao pobojnom pravnom radnjom.
\n
Članak 177Dužnost obavješćivanja i suradnje
\n
(1)Dužnik pojedinac dužan je sudu, stečajnom upravitelju, odboru vjerovnika i, prema nalogu suda, vjerovnicima davati sve potrebne obavijesti o okolnostima koje se odnose na postupak.
\n
(2)Dužnik je dužan stečajnom upravitelju pomagati pri ispunjavanju njegovih zadataka.
\n
(3)Dužnik je dužan davati obavijesti i surađivati, prema nalogu suda, u svako doba. Dužan je suzdržavati se od svih radnji kojima bi se moglo otežati ispunjenje tih obveza.
\n
(4)Dužnik je dužan obavijestiti sud o svakoj nakani da se udalji iz mjesta svoga prebivališta, odnosno boravišta. Sud može dužniku zabraniti udaljavanje iz toga mjesta. Iz opravdanih razloga sud može izmijeniti takvu odluku.
\n
Članak 178(NN 71/15, 27/24)
\n
Dovođenje i novčana kazna
\n
(1)Ako radi pribavljanja odgovarajućih obavijesti bude potrebno, sud može odrediti saslušanje dužnika pojedinca. U slučaju neodazivanja sud može odrediti dovođenje.
\n
(2)Ako dužnik ne ispuni dužnosti iz članka 177. ovoga Zakona, kaznit će se novčanom kaznom do 1320,00 eura.
\n
Članak 179Uzdržavanje iz stečajne mase
\n
(1)Vjerovnici na ročištu odlučuju hoće li se i u kojem obujmu dužniku pojedincu i njegovoj obitelji davati uzdržavanje iz stečajne mase.
\n
(2)Do odluke vjerovnika stečajni upravitelj može, uz suglasnost odbora vjerovnika, odnosno stečajnoga suda ako taj odbor nije osnovan, odrediti dužniku nužno uzdržavanje. Na isti način jamči se uzdržavanje i osobama koje je on dužan uzdržavati po zakonu, u skladu s odredbama obiteljskoga prava.
\n
Članak 180Zastupnici po zakonu. Radnici
\n
(1)Ako je dužnik pravna osoba, odredbe članaka 177. i 178. ovoga Zakona na odgovarajući se način primjenjuju na osobe ovlaštene za zastupanje dužnika po zakonu, članove nadzornoga tijela i osobno odgovorne članove dužnika ovlaštene za zastupanje. Odredbe članka 177. stavka 1. i članka 178. ovoga Zakona na odgovarajući se način primjenjuju i na osobe koje su navedeno svojstvo izgubile tijekom posljednjih dviju godina prije podnošenja prijedloga za otvaranje stečajnoga postupka. Odredbe članka 179. ovoga Zakona na odgovarajući se način primjenjuju na osobno odgovorne članove dužnika koji imaju ovlaštenje za zastupanje.
\n
(2)Odredba članka 177. stavka 1. ovoga Zakona na odgovarajući se način primjenjuje na radnike i prijašnje dužnikove radnike, osim onih koji su to svojstvo izgubili prije više od dvije godine prije podnošenja prijedloga za otvaranje stečajnoga postupka.
\n
2.ISPUNJENJE PRAVNIH POSLOVA
\n
Članak 181Pravo stečajnoga upravitelja na izbor
\n
(1)Ako dužnik i njegov suugovaratelj u vrijeme otvaranja stečajnoga postupka nisu ili nisu u potpunosti ispunili dvostrano obvezni ugovor, stečajni upravitelj može umjesto dužnika ispuniti ugovor i zahtijevati ispunjenje od druge strane.
\n
(2)Ako stečajni upravitelj odbije ispunjenje, druga strana svoju tražbinu zbog neispunjenja može ostvarivati samo kao stečajni vjerovnik.
\n
(3)Ako druga strana pozove stečajnoga upravitelja da se očituje o svom pravu na izbor, stečajni upravitelj je dužan odmah, a najkasnije nakon izvještajnoga ročišta preporučenom pošiljkom obavijestiti drugu stranu o tome namjerava li zahtijevati ispunjenje ugovora.
\n
(4)Iznimno od odredbe stavka 3. ovoga članka, ako bi za drugu stranu do izvještajnoga ročišta nastupila znatna šteta, na koju je upozorila stečajnoga upravitelja, stečajni upravitelj dužan je u roku od osam dana preporučenom pošiljkom obavijestiti o tome namjerava li zahtijevati ispunjenje ugovora. Ako propusti tako postupiti, stečajni upravitelj neće biti ovlašten zahtijevati ispunjenje ugovora.
\n
Članak 182Fiksni poslovi, poslovi s indeksnom klauzulom i kvalificirani financijski poslovi s određenim rokom
\n
(1)Ako je isporuka robe prema nekoj tržišnoj ili burzovnoj cijeni ugovorena na fiksni dan ili unutar fiksnoga roka koji nastupa nakon otvaranja stečajnoga postupka, ne može se zahtijevati ispunjenje, nego samo naknada zbog neispunjenja.
\n
(2)Ako je isplata naknade prema nekoj tržišnoj i burzovnoj vrijednosti ugovorena na fiksni dan ili unutar fiksnoga roka koji nastupa nakon otvaranja stečajnoga postupka, ne može se zahtijevati ispunjenje, nego samo naknada zbog neispunjenja.
\n
(3)Poslovima iz stavka 2. ovoga članka osobito se smatraju:
\n
1.isporuka plemenitih kovina 2. predaja vrijednosnih papira ili sličnih prava ako stjecanje udjela u nekom trgovačkom društvu nije učinjeno s namjerom uspostavljanja trajne veze s tim društvom 3. novčane činidbe koje se ispunjavaju u stranoj valuti ili obračunskoj jedinici 4. novčane činidbe čiji je iznos izravno ili neizravno određen tečajem strane valute ili obračunske jedinice, kamatnom stopom tražbine ili cijenom drugih dobara ili usluga 5. opcije i druga prava na isporuke ili novčane činidbe u smislu odredbi točaka 1. − 4. ovoga stavka.
\n
(4)Ako su poslovi iz stavka 2. ovoga članka obuhvaćeni jednim okvirnim ugovorom kojim je određeno da u slučaju povrede ugovornih odredbi ugovor može prestati, svi će se ti poslovi smatrati jednim dvostrano obveznim ugovorom u smislu odredbi ovoga članka i članka 181. ovoga Zakona.
\n
(5)Naknada zbog neispunjenja prema odredbama stavaka 1. − 4. ovoga članka sastoji se od razlike između ugovorene cijene i tržišne ili burzovne cijene koja drugoga radnog dana nakon otvaranja stečajnoga postupka u mjestu ispunjenja vrijedi za ugovore s ugovorenim rokom ispunjenja. Druga strana svoju tražbinu na takvu naknadu može ostvarivati samo kao stečajni vjerovnik.
\n
(6)Otvaranje stečajnoga postupka ne utječe na kvalificirane financijske ugovore ako su ugovorne strane ugovorile obračunavanje (netiranje), te se naknada zbog neispunjenja može tražiti u skladu sa sadržajem ugovora. Ako nakon obračunavanja (netiranja) međusobnih tražbina preostane obveza stečajnoga dužnika, vjerovnik takvu tražbinu može ostvarivati u stečajnom postupku kao stečajni vjerovnik.
\n
(7)Kvalificirani financijski ugovori u smislu odredbe stavka 6. ovoga članka financijski su ugovori u kojima je jedna od strana kreditna institucija, financijska institucija, investicijsko društvo, leasing-društvo, društvo za upravljanje, društvo za upravljanje alternativnim investicijskim fondovima, mirovinsko društvo ili društvo za osiguranje, kojima nastaju obveze koje se moraju ispuniti u određeno vrijeme ili tijekom određenoga roka, bez obzira na to jesu li sklopljeni pod uvjetom ili nisu, osobito:
\n
1.ugovori s financijskim instrumentima u smislu Zakona o tržištu kapitala 2. repo ugovori i ostali ugovori o financijskom osiguranju u smislu Zakona o financijskom osiguranju 3. uporaba financijskih instrumenata, uključujući kredite i zajmove kao pomoćne usluge u smislu Zakona o tržištu kapitala 4. sporazumi o bilančnom obračunavanju (netiranje) u smislu propisa kojima se regulira poslovanje kreditnih institucija i 5. transakcije kupoprodaje strane valute.
\n
Članak 183Djeljive činidbe
\n
Ako je dugovana činidba djeljiva te ako je druga strana svoju činidbu u vrijeme otvaranja stečajnoga postupka djelomično ispunila, ona će svoje pravo na protučinidbu koja odgovara njezinoj djelomično ispunjenoj činidbi moći ostvarivati kao stečajni vjerovnik i ako stečajni upravitelj zahtijeva ispunjenje preostaloga dijela činidbe. Druga strana nema pravo zbog neispunjenja svoga prava na protučinidbu iz stečajne mase zahtijevati povrat onoga što je djelomičnim ispunjenjem njezine činidbe prije otvaranja stečajnoga postupka prešlo u imovinu dužnika.
\n
Članak 184Predbilježba
\n
(1)Ako je u zemljišnu knjigu upisana predbilježba radi osiguranja zahtjeva za stjecanje ili ukidanje prava na nekoj dužnikovoj nekretnini ili na nekom pravu upisanom u korist dužnika ili radi osiguranja zahtjeva za promjenu sadržaja ili reda toga prava, vjerovnik svoju tražbinu može namiriti kao vjerovnik stečajne mase. Isto vrijedi i ako je dužnik preuzeo daljnje obveze prema vjerovniku pa ih u cijelosti ili djelomično nije ispunio.
\n
(2)Odredba stavka 1. ovoga članka na odgovarajući se način primjenjuje na predbilježbe upisane u upisnik brodova, upisnik brodova u izgradnji ili registar zrakoplova.
\n
Članak 185Pridržaj prava vlasništva
\n
(1)Ako je dužnik prije otvaranja stečajnoga postupka pokretnu stvar prodao uz pridržaj prava vlasništva i kupcu stvar predao u posjed, kupac može zahtijevati ispunjenje ugovora o kupoprodaji. Isto vrijedi i ako je dužnik preuzeo daljnje obveze prema kupcu te ih u cijelosti ili djelomično nije ispunio.
\n
(2)Ako je prije otvaranja stečajnoga postupka dužnik pokretnu stvar kupio uz pridržaj prava vlasništva i stvar od prodavatelja dobio u posjed, stečajni upravitelj ima pravo na izbor u skladu s odredbama članka 181. ovoga Zakona.
\n
Članak 186Najamni i zakupni odnosi
\n
(1)Najam i zakup nekretnina ili prostorija ne prestaju otvaranjem stečajnoga postupka. To vrijedi i za najamne i zakupne odnose koje je dužnik sklopio kao najmodavac ili zakupodavac, a tiču se predmeta koji su radi osiguranja preneseni na treću osobu koja je financirala njihovu nabavu ili proizvodnju.
\n
(2)Prava koja se odnose na vrijeme prije otvaranja stečajnoga postupka, kao i štetu nastalu prijevremenim otkazom ugovora druga strana može ostvarivati samo kao stečajni vjerovnik.
\n
Članak 187Dužnik kao najmoprimac i zakupnik
\n
(1)Najam ili zakup nekretnine ili prostorije koji je dužnik ugovorio kao najmoprimac ili zakupnik stečajni upravitelj može otkazati bez obzira na ugovoreno trajanje, pridržavajući se zakonskoga otkaznog roka. Ako stečajni upravitelj izjavi otkaz, druga strana može kao stečajni vjerovnik zahtijevati naknadu štete nastale prijevremenim prestankom ugovornoga odnosa.
\n
(2)Ako dužnik u vrijeme otvaranja stečajnoga postupka nije preuzeo nekretninu ili prostoriju, stečajni upravitelj i druga strana mogu odustati od ugovora. Ako stečajni upravitelj odustane, druga strana može kao stečajni vjerovnik zahtijevati naknadu štete nastale prijevremenim prestankom ugovornoga odnosa. Svaka je strana dužna u roku od 15 dana obavijestiti drugu stranu, na njezin zahtjev, o tome namjerava li odustati od ugovora. Ako to ne učini, gubi pravo na odustanak.
\n
Članak 188Dužnik kao najmodavac ili zakupodavac
\n
(1)Ako je dužnik kao najmodavac ili zakupodavac nekretnine ili prostorije prije otvaranja stečajnoga postupka raspolagao tražbinama iz najamnoga i zakupnoga odnosa za neko kasnije vrijeme, ta raspoložba ima pravni učinak samo u mjeri u kojoj se odnosi na najamninu, odnosno zakupninu za kalendarski mjesec koji teče u vrijeme otvaranja stečajnoga postupka. Ako je stečajni postupak otvoren nakon petnaestoga dana u mjesecu, raspoložba ima pravni učinak i za sljedeći kalendarski mjesec.
\n
(2)Raspoložba iz stavka 1. ovoga članka osobito se odnosi na naplatu najamnine ili zakupnine. Raspoložba na temelju ovrhe izjednačena je s ugovornom raspoložbom.
\n
(3)Najmoprimac ili zakupnik može prebiti svoju tražbinu prema dužniku s tražbinama dužnika iz najamnoga ili zakupnoga odnosa u smislu odredbe stavka 1. ovoga članka. Odredba ovoga stavka ne utječe na primjenu odredbi članaka 175. i 176. točaka 2. − 4. ovoga Zakona.
\n
(4)Stečajni upravitelj može u ime stečajnoga dužnika kao najmodavca ili zakupodavca otkazati najamni ili zakupni odnos u zakonskom otkaznom roku neovisno o ugovorenom otkaznom roku.
\n
Članak 189Otuđenje predmeta najma ili zakupa
\n
Treća osoba kojoj je stečajni upravitelj otuđio nekretninu ili prostorije koje je dužnik dao u najam ili i koji stoga stupi umjesto dužnika u najamni ili zakupni odnos, može otkazati taj odnos u zakonskom otkaznom roku.
\n
Članak 190Zabrana otkazivanja
\n
Ako je dužnik najmoprimac ili zakupnik, druga ugovorna strana ne može otkazati ugovor o najmu ili zakupu nakon podnošenja prijedloga za otvaranje stečajnoga postupka:
\n
1.zbog zakašnjenja s plaćanjem najamnine ili zakupnine do kojega je došlo prije otvaranja stečajnoga postupka 2. zbog pogoršanja dužnikova imovnoga stanja.
\n
Članak 191Ugovori o radu
\n
(1)Otvaranjem stečajnoga postupka ugovori o radu ili službi sklopljeni s dužnikom kao poslodavcem ne prestaju.
\n
(2)Otvaranje stečajnoga postupka poseban je opravdani razlog za otkaz ugovora o radu.
\n
(3)Nakon otvaranja stečajnoga postupka stečajni upravitelj u ime dužnika poslodavca i radnik mogu otkazati ugovor o radu, bez obzira na ugovoreno trajanje ugovora i bez obzira na zakonske ili ugovorene odredbe o zaštiti radnika. Otkazni rok iznosi mjesec dana, ako zakonom nije određen kraći rok.
\n
(4)Ako radnik smatra da otkaz njegova radnog odnosa nije u skladu sa zakonom, može tražiti zaštitu svojih prava u skladu s odredbama Zakona o radu.
\n
(5)Stečajni upravitelj može, radi završetka započetih poslova i otklanjanja moguće štete, na temelju odobrenja suda, sklopiti nove ugovore o radu na određeno vrijeme bez ograničenja koji su za ugovor o radu na određeno vrijeme propisani općim propisom o radu.
\n
(6)Plaće i ostala primanja iz radnoga odnosa određuje stečajni upravitelj, na temelju odobrenja suda, u skladu sa zakonom i kolektivnim ugovorom.
\n
(7)Plaće i ostala primanja iz radnoga odnosa na koja je pravo nastalo nakon otvaranja stečajnoga postupka namiruju se kao obveze stečajne mase.
\n
Članak 192Prestanak prava radnika na suodlučivanje
\n
Otvaranjem stečajnoga postupka prestaju prava radnika na suodlučivanje. Sporazumi s radničkim vijećem ne obvezuju stečajnoga upravitelja.
\n
Članak 193Prestanak naloga i ugovora o obavljanju poslova
\n
(1)Nalog dužnika koji se odnosi na imovinu koja ulazi u stečajnu masu prestaje otvaranjem stečajnoga postupka.
\n
(2)Ako nalogoprimac, koji bez svoje krivnje nije saznao za otvaranje stečajnoga postupka, nastavi s obavljanjem posla, smatrat će se da je nalog i dalje na snazi. Tražbine nalogoprimca u svezi s takvim nastavljenim obavljanjem posla namiruju se kao tražbine stečajnoga vjerovnika.
\n
(3)Nalogoprimac je dužan radi otklanjanja štete nastaviti s obavljanjem posla i nakon otvaranja stečajnoga postupka sve dok stečajni upravitelj ne preuzme obavljanje posla. Tražbine nalogoprimca u svezi s takvim nastavljenim obavljanjem posla namiruju se kao tražbine vjerovnika stečajne mase.
\n
Članak 194(NN 71/15, 104/17)
\n
Ponude Ponude učinjene dužniku ili ponude koje je učinio dužnik prestaju vrijediti otvaranjem stečajnoga postupka ako do tada nisu prihvaćene.
\n
Članak 195Prestanak ugovora o obavljanju poslova
\n
Na ugovore o djelu kojima se netko obvezao da će za dužnika obavljati određene poslove na odgovarajući se način primjenjuju odredbe članka 193. ovoga Zakona.
\n
Članak 196Prestanak punomoći
\n
(1)Punomoć dužnika koja se odnosi na imovinu koja ulazi u stečajnu masu prestaje otvaranjem stečajnoga postupka.
\n
(2)Odredbe članka 193. ovoga Zakona primjenjuju se na odgovarajući način i na punomoć.
\n
Članak 197Ništetnost ugovornih odredbi
\n
Ugovorne odredbe kojima se unaprijed isključuje ili ograničava primjena odredbi ovoga Zakona su bez pravnoga učinka.
\n
3.POBIJANJE PRAVNIH RADNJI STEČAJNOGA DUŽNIKA
\n
Članak 198Opća odredba
\n
(1)Pravne radnje poduzete prije otvaranja stečajnoga postupka kojima se remeti pravo na ujednačeno namirenje stečajnih vjerovnika (oštećenje vjerovnika), odnosno kojima se pojedini stečajni vjerovnici stavljaju u povoljniji položaj (pogodovanje vjerovnika), stečajni upravitelj u ime stečajnoga dužnika i stečajni vjerovnici mogu pobijati u skladu s odredbama ovoga Zakona.
\n
(2)S pravnom radnjom izjednačeno je i propuštanje zbog kojega je stečajni dužnik izgubio kakvo pravo ili kojim su protiv njega imovinskopravni zahtjevi bili zasnovani, održani ili osigurani.
\n
Članak 199Kongruentno namirenje
\n
(1)Pravna radnja, poduzeta u posljednja tri mjeseca prije podnošenja prijedloga za otvaranje stečajnoga postupka, kojom se jednom stečajnom vjerovniku daje ili omogućava osiguranje ili namirenje na način i u vrijeme u skladu sa sadržajem njegova prava (kongruentno namirenje), može se pobijati ako je u vrijeme kad je poduzeta dužnik bio nesposoban za plaćanje i ako je vjerovnik u to vrijeme znao za tu nesposobnost.
\n
(2)Pobojna je i pravna radnja kojom se jednom stečajnom vjerovniku daje ili omogućava osiguranje ili namirenje u skladu sa sadržajem njegova prava, ako je poduzeta nakon podnošenja prijedloga za otvaranje stečajnoga postupka i ako je vjerovnik u vrijeme njezina poduzimanja znao za nesposobnost za plaćanje ili za prijedlog za otvaranje stečajnoga postupka.
\n
(3)Smatrat će se da je vjerovnik znao za nesposobnost za plaćanje ili za prijedlog za otvaranje stečajnoga postupka ako je znao ili je morao znati za okolnosti iz kojih se nužno moralo zaključiti da postoji nesposobnost za plaćanje ili da je podnesen prijedlog za otvaranje stečajnoga postupka.
\n
(4)Za osobu koja je s dužnikom bila bliska u vrijeme poduzimanja radnje pretpostavlja se da je znala za nesposobnost za plaćanje ili prijedlog za otvaranje postupka.
\n
Članak 200Inkongruentno namirenje
\n
(1)Pravna radnja kojom se jednom stečajnom vjerovniku daje ili omogućava osiguranje ili namirenje, koje on nije imao pravo zahtijevati ili nije imao pravo zahtijevati na taj način ili u to vrijeme, može se pobijati:
\n
1.ako je poduzeta u posljednjem mjesecu prije podnošenja prijedloga za otvaranje stečajnoga postupka ili nakon toga ili 2. ako je poduzeta tijekom trećega ili drugoga mjeseca prije podnošenja prijedloga za otvaranje stečajnoga postupka, a dužnik je u to vrijeme bio nesposoban za plaćanje ili 3. ako je radnja poduzeta tijekom trećega ili drugoga mjeseca prije podnošenja prijedloga za otvaranje stečajnoga postupka, a vjerovnik je u vrijeme njezina poduzimanja znao da se njome oštećuju stečajni vjerovnici.
\n
(2)Smatrat će se da je vjerovnik znao da se radnjom oštećuju vjerovnici ako je znao ili je morao znati za okolnosti na temelju kojih se nužno moralo zaključiti da se njome vjerovnici oštećuju. Za osobu koja je s dužnikom bila bliska u vrijeme poduzimanja radnje pretpostavlja se da je znala za oštećenje stečajnih vjerovnika.
\n
Članak 201Pravne radnje kojima se vjerovnici izravno oštećuju
\n
(1)Pravni posao dužnika kojim se stečajni vjerovnici izravno oštećuju može se pobijati:
\n
1.ako je poduzet tijekom posljednja tri mjeseca prije podnošenja prijedloga za otvaranje stečajnoga postupka, ako je u vrijeme njegova poduzimanja dužnik bio nesposoban za plaćanje i ako je druga strana u to vrijeme znala za tu nesposobnost ili 2. ako je poduzet nakon podnošenja prijedloga za otvaranje stečajnoga postupka, a druga je strana u vrijeme pravnoga posla znala ili morala znati za nesposobnost za plaćanje ili za prijedlog za otvaranje stečajnoga postupka.
\n
(2)S pravnim poslom kojim se stečajni vjerovnici izravno oštećuju izjednačena je pravna radnja dužnika kojom dužnik gubi neko od svojih prava ili zbog koje pravo više ne može ostvarivati, ili radnja na temelju koje se protiv dužnika može održati na snazi ili ostvariti neki imovinsko-pravni zahtjev.
\n
(3)U slučajevima iz stavaka 1. i 2. ovoga članka na odgovarajući se način primjenjuju odredbe članka 199. stavaka 3. i 4. ovoga Zakona.
\n
Članak 202Namjerno oštećenje
\n
(1)Pravna radnja koju je dužnik poduzeo u posljednjih deset godina prije podnošenja prijedloga za otvaranje stečajnoga postupka ili nakon toga s namjerom da ošteti svoje vjerovnike može se pobijati ako je druga strana u vrijeme poduzimanja radnje znala za namjeru dužnika. Znanje za namjeru pretpostavlja se ako je druga strana znala da dužniku prijeti nesposobnost za plaćanje i da se radnjom oštećuju vjerovnici.
\n
(2)Smatrat će se da je vjerovnik znao da dužniku prijeti nesposobnost za plaćanje i da se radnjom oštećuju vjerovnici ako je znao ili je morao znati za okolnosti iz kojih se nužno moralo zaključiti da je dužnik nesposoban za plaćanje i da se radnjom oštećuju vjerovnici.
\n
(3)Naplatni ugovor sklopljen između dužnika i njemu bliske osobe može se pobijati ako se stečajni vjerovnici njime izravno oštećuju. Taj se ugovor ne može pobijati ako je sklopljen ranije od dvije godine prije podnošenja prijedloga za otvaranje stečajnoga postupka ili ako druga strana dokaže da joj u vrijeme sklapanja ugovora nije bila poznata niti joj je morala biti poznata namjera dužnika da ošteti vjerovnike.
\n
Članak 203Pravne radnje bez naknade ili uz neznatnu naknadu
\n
(1)Pravna radnja dužnika bez naknade ili uz neznatnu naknadu može se pobijati, osim ako je poduzeta četiri godine prije podnošenja prijedloga za otvaranje stečajnoga postupka.
\n
(2)Ako se radi o uobičajenom prigodnom daru neznatne vrijednosti, radnja se ne može pobijati.
\n
Članak 204Zajam kojim se nadomješta kapital
\n
Pobojna je pravna radnja kojom se za tražbinu člana društva za vraćanje zajma kojim se nadomješta kapital ili za neku njemu odgovarajuću tražbinu:
\n
1.daje osiguranje, i to ako je radnja poduzeta u posljednjih pet godina prije podnošenja prijedloga za otvaranje stečajnoga postupka ili nakon toga 2. jamči namirenje, ako je radnja poduzeta u posljednjoj godini prije podnošenja prijedloga za otvaranje stečajnoga postupka ili nakon toga.
\n
Članak 205Tajno društvo
\n
(1)Pobojna je pravna radnja kojom je tajnom članu društva ulog u potpunosti ili djelomično vraćen ili kojom mu je njegov udio u nastalom gubitku u potpunosti ili djelomično oprošten, ako je sporazum na kojemu se radnja temelji sklopljen u posljednjoj godini prije podnošenja prijedloga za otvaranje stečajnoga postupka nad trgovačkim društvom ili nakon toga. Isto vrijedi i ako se u svezi sa sporazumom tajno društvo likvidira.
\n
(2)Pravna radnja iz stavka 1. ovoga članka ne može se pobijati ako je razlog za otvaranje stečajnoga postupka nastao tek nakon sporazuma.
\n
Članak 206Isplata mjeničnih i čekovnih obveza
\n
(1)Od primatelja se u slučaju kongruentnoga namirenja ne može tražiti vraćanje onoga što mu je dužnik isplatio na temelju mjenice ako bi prema mjeničnom pravu primatelj u slučaju odbijanja primanja plaćanja izgubio mjenični zahtjev prema drugim mjeničnim obveznicima.
\n
(2)Isplaćeni mjenični iznos mora namiriti posljednji regresni obveznik ili, ako je on mjenicu prodao za račun treće osobe, ta treća osoba, ako su posljednji regresni obveznik ili treća osoba u vrijeme kada je mjenicu prodala ili dala prodati, znali za dužnikovu nesposobnost za plaćanje ili za prijedlog za otvaranje stečajnoga postupka. Odredbe članka 199. stavaka 3. i 4. ovoga Zakona primjenjuju se na odgovarajući način.
\n
(3)Stavci 1. i 2. ovoga članka na odgovarajući se način primjenjuju na isplate dužnika na temelju čekova.
\n
Članak 207Bliske osobe
\n
(1)Bliskim osobama dužnika pojedinca u smislu ovoga Zakona smatraju se:
\n
1.bračni ili izvanbračni drug dužnika ili životni partner, i ako je brak ili životno partnerstvo sklopljeno tek nakon pravne radnje ili ako je prestalo u posljednjoj godini prije poduzimanja radnje, odnosno ako je izvanbračna zajednica nastala nakon pravne radnje ili je prestala u posljednjoj godini prije poduzimanja radnje 2. srodnici dužnika ili osoba iz točke 1. ovoga stavka u ravnoj liniji te braća i sestre, odnosno polubraća i polusestre dužnika ili bračnoga druga iz točke 1. ovoga stavka, kao i bračni ili izvanbračni drugovi te životni partneri tih osoba 3. osobe koje žive u kućanstvu s dužnikom ili su u posljednjoj godini koja je prethodila radnji živjele u kućanstvu s dužnikom.
\n
(2)Bliskim osobama dužnika pravne osobe u smislu ovoga Zakona smatraju se:
\n
1.članovi upravnih i nadzornih tijela, osobno odgovorni članovi dužnika i osobe koje u kapitalu dužnika sudjeluju s više od jedne četvrtine 2. osoba ili društvo koji zbog svoje položajno-pravne ili radno-ugovorne veze s dužnikom imaju mogućnost biti upoznati s gospodarskim položajem dužnika 3. osoba koja stoji u osobnoj vezi opisanoj u stavku 1. ovoga članka s jednom od osoba navedenom pod točkom 1. ili 2. ovoga stavka, osim ako su osobe naznačene pod točkom 1. ili 2. ovoga stavka zakonom obvezane na čuvanje tajne o poslovima dužnika.
\n
Članak 208Računanje rokova prije podnošenja prijedloga za otvaranje stečajnoga postupka
\n
(1)Rokovi određeni u odredbama članaka 199. − 207. ovoga Zakona računaju se od početka dana u mjesecu koji brojem odgovara danu na koji je prijedlog za otvaranje stečajnoga postupka zaprimljen u sudu. Ako taj dan s tim brojem ne postoji, rok se računa od početka sljedećega dana.
\n
(2)Ako je podneseno više prijedloga za otvaranje postupka, mjerodavan je prvi dopušteni i obrazloženi prijedlog, pa i ako je postupak otvoren na temelju nekoga kasnijeg prijedloga.
\n
(3)Iznimno od odredbe stavka 1. ovoga članka, ako je prije otvaranja stečajnoga postupka već vođen predstečajni postupak, rokovi se računaju od početka dana u mjesecu koji brojem odgovara danu kada je podnesen prijedlog za otvaranje predstečajnoga postupka.
\n
Članak 209Vrijeme poduzimanja pravne radnje
\n
(1)Smatra se da je pravna radnja poduzeta u vrijeme nastupanja njezinih pravnih učinaka.
\n
(2)Ako je za pravovaljanost nekoga pravnog posla potreban upis u javnu knjigu, upisnik ili očevidnik, smatrat će se da je pravni posao poduzet onda kad su bile ispunjene ostale pretpostavke za njegovu valjanost, kad izjava volje o upisu postane obvezujuća za dužnika i kad druga strana podnese zahtjev za upis pravne promjene.
\n
(3)Odredba stavka 2. ovoga članka na odgovarajući se način primjenjuje na zahtjev za upis predbilježbe radi osiguranja prava na pravnu promjenu.
\n
(4)Ako je pravna radnja s uvjetom ili rokom, mjerodavno je vrijeme njezina poduzimanja, a ne vrijeme nastupanja uvjeta ili isteka roka.
\n
Članak 210Ovršna isprava
\n
Može se pobijati i pravna radnja za koju postoji ovršna isprava i radnja koja je poduzeta u postupku ovrhe.
\n
Članak 211Gotovinski posao
\n
Ako je dužnik za svoju činidbu primio protučinidbu jednake vrijednosti koja je izravno ušla u njegovu imovinu, pravna radnja povodom koje je činidba ispunjena može se pobijati samo uz pretpostavke iz članka 202. ovoga Zakona.
\n
Članak 212(NN 71/15, 36/22)
\n
Pravna sredstva i pravne posljedice pobijanja
\n
(1)Pravne radnje stečajnoga dužnika ovlašteni su pobijati tužbom stečajni vjerovnici te stečajni upravitelj u ime stečajnoga dužnika.
\n
(2)Tužba iz stavka 1. ovoga članka može se podnijeti u roku od dvije godine od otvaranja stečajnoga postupka.
\n
(3)Tužba iz stavka 1. ovoga članka podnosi se protiv osobe prema kojoj je pobijana radnja poduzeta.
\n
(4)Stečajni upravitelj može podnijeti tužbu iz stavka 1. za pobijanje pravnih radnji samo na temelju odobrenja stečajnoga suca.
\n
(5)Ako sud usvoji tužbu za pobijanje pravne radnje, pobijena pravna radnja je bez učinka prema stečajnoj masi i protivna je strana dužna vratiti u stečajnu masu sve imovinske koristi stečene na osnovi pobijene radnje.
\n
(6)Primatelj činidbe bez naknade ili uz neznatnu naknadu mora vratiti ono što je primio samo ako je time obogaćen, osim ako je znao ili je morao znati da se takvom činidbom oštećuje vjerovnike.
\n
(7)Pravomoćna presuda donesena u parnici za pobijanje pravnih radnji djeluje prema stečajnom dužniku odnosno stečajnoj masi te svim stečajnim vjerovnicima.
\n
(8)Stečajni vjerovnik koji je uspješno pobio pravnu radnju kojom su oštećeni stečajni vjerovnici u slučaju kada je nedostatnost stečajne mase utvrđena već tijekom prethodnog postupka, zbog čega je stečajni postupak otvoren i odmah zaključen, ima iz onoga što se mora vratiti u stečajnu masu na temelju stavka 5. ovoga članka pravo prvenstvenog namirenja za troškove koji su bili potrebni za navedenu parnicu. Stečajni vjerovnik čiji je tužbeni zahtjev za pobijanjem prihvaćen predložit će stečajnom sucu nastavak stečajnog postupka radi naknadne diobe.
\n
(9)Pravne radnje dužnika mogu se pobijati i isticanjem prigovora u parnici bez vremenskoga ograničenja iz stavka 2. ovoga članka.
\n
Članak 213(NN 71/15, 104/17)
\n
Prava protivnika pobijanja
\n
(1)Ako protivnik pobijanja vrati natrag ono što je primio, njegova tražbina ponovno oživljuje. U tom slučaju protivnik pobijanja ima pravo u roku od 30 dana od dana dostave pravomoćne presude kojom se prihvaća tužbeni zahtjev za pobijanje pravne radnje prijaviti tražbinu stečajnom upravitelju u skladu s člankom 257. ovoga Zakona. Vrijeme između objave poziva za posebno ispitno ročište radi utvrđenja tražbine protivnika pobijanja i dana njegovog održavanja ne smije biti kraće od 15 dana ni duže od 45 dana.
\n
(2)Protivnik pobijanja ima pravo tražiti da mu se njegova utvrđena protučinidba vrati iz stečajne mase ako je njegova tražbina utvrđena i ako se još može izdvojiti ili ako je masa obogaćena vrijednošću činidbe. Inače protivnik pobijanja može svoje pravo na povrat protučinidbe ostvarivati kao stečajni vjerovnik.
\n
Članak 214Pobijanje protiv pravnih sljednika
\n
(1)Pravna radnja može se pobijati i protiv nasljednika ili drugoga univerzalnoga pravnog sljednika protivnika pobijanja.
\n
(2)Pravna radnja može se pobijati protiv ostalih pravnih sljednika protivnika pobijanja:
\n
1.ako je pravni sljednik u vrijeme stjecanja znao za okolnosti na kojima se zasniva pobojnost stjecanja njegova pravnog prednika 2. ako je pravni sljednik u vrijeme stjecanja bio osoba koja je dužniku bliska, osim ako dokaže da u to vrijeme nije znao za okolnosti na kojima se zasniva pobojnost stjecanja njegova pravnog prednika 3. ako je pravnom sljedniku ono što je stečeno ustupljeno bez naknade ili uz neznatnu naknadu.
\n
Članak 215Pravne radnje nakon otvaranja stečajnoga postupka
\n
(1)Pravna radnja poduzeta nakon otvaranja stečajnoga postupka koja ostaje na snazi prema pravilima o zaštiti povjerenja u javne knjige, može se pobijati prema pravilima o pobijanju pravnih radnji poduzetih prije otvaranja stečajnoga postupka.
\n
(2)Rokovi za podnošenje tužbe iz članka 212. stavaka 4. i 7. ovoga Zakona za pobijanje pravnih radnji iz stavka 1. ovoga članka počinju teći od nastupanja pravnih učinaka radnje.
\n
GLAVA V. UPRAVLJANJE STEČAJNOM MASOM I UNOVČENJE STEČAJNE MASE
\n
1.OSIGURANJE STEČAJNE MASE
\n
Članak 216(NN 71/15, 27/24)
\n
Preuzimanje stečajne mase
\n
(1)Nakon otvaranja stečajnoga postupka stečajni upravitelj je dužan cjelokupnu imovinu koja ulazi u stečajnu masu odmah preuzeti u posjed i njome upravljati.
\n
(2)Stečajni upravitelj može na temelju ovršnoga rješenja o otvaranju stečajnoga postupka zahtijevati od suda da naloži dužniku predaju stvari i odrediti ovršne radnje kojima će se taj nalog prisilno ostvariti. Uz nalog za predaju sud može po službenoj dužnosti odrediti i mjere prisile protiv osoba ovlaštenih za zastupanje dužnika po zakonu ili dužnika pojedinca iz članka 178. ovoga Zakona. Radi provedbe toga naloga sud je ovlašten zatražiti pomoć policije.
\n
(3)Stečajni upravitelj može nakon pravomoćnosti rješenja o otvaranju stečajnoga postupka zahtijevati od suda da naloži i trećim osobama, u čijem su posjedu predmeti stečajne mase, predaju tih stvari. Stečajni upravitelj dužan je uz zahtjev dostaviti ispravu o pravu vlasništva na stvari. O zahtjevu stečajnoga upravitelja, nakon što je saslušao osobe u čijem su posjedu predmeti stečajne mase, sud odlučuje rješenjem.
\n
(4)Ako se treća osoba u čijem je posjedu predmet stečajne mase protivi zahtjevu stečajnoga upravitelja iz stavka 3. ovoga članka, sud će odbiti taj zahtjev i uputiti stečajnoga upravitelja u parnicu radi ostvarenja prava na predaju u posjed.
\n
(5)Pravomoćno rješenje iz stavka 3. ovoga članka predstavlja ovršnu ispravu.
\n
(6)Ako osobe iz stavaka 2. i 3. ovoga članka ne postupe prema nalogu suda, sud će na prijedlog stečajnoga upravitelja naložiti raspisivanje potrage za predmetima stečajne mase i osobi od koje je stvar prisilno oduzeta naložiti plaćanje odgovarajuće naknade stečajnom dužniku za neovlašteno korištenje odnosno uporabu od dana otvaranja stečajnoga postupka do dana oduzimanja.
\n
(7)Naknada za neovlašteno korištenje odnosno uporabu iz stavka 6. ovoga članka ne može biti manja od 13,00 eura niti veća od 130,00 eura po danu.
\n
(8)Ako za vrijeme neovlaštenoga korištenja odnosno uporabe predmet stečajne mase propadne, sud će osobi kod koje je stvar propala naložiti plaćanje odgovarajuće naknade stečajnom dužniku za vrijednost stvari i neovlašteno korištenje odnosno uporabu. U tom slučaju na odgovarajući se način primjenjuju odredbe stavaka 6. i 7. ovoga članka.
\n
(9)Odgovorne osobe pravne osobe solidarno odgovaraju za obveze iz stavaka 6. i 8. ovoga članka.
\n
Članak 217(NN 71/15, 36/22)
\n
Nastavljanje poslovanja
\n
(1)Do izvještajnoga ročišta završit će se oni započeti poslovi čije je ispunjenje potrebno da bi se spriječilo nastupanje štete na imovini stečajnoga dužnika i oni poslovi za koje stečajni upravitelj utvrdi da su korisni za stečajnu masu.
\n
(2)Na izvještajnom ročištu stečajni vjerovnici odlučuju hoće li se poslovanje dužnika nastaviti ili obustaviti. Odluku o nastavljanju odnosno obustavi poslovanja stečajni vjerovnici mogu izmijeniti bilo na kojoj skupštini vjerovnika.
\n
(3)Brisan.
\n
Članak 218Računi dužnika
\n
(1)Danom otvaranja stečajnoga postupka prestaju prava osoba koje su bile ovlaštene raspolagati sredstvima na računima dužnika.
\n
(2)Stečajni upravitelj bez odgode će zatvoriti sve račune dužnika i otvoriti novi račun dužnika ili više računa ako za to ima potrebe i odrediti osobe ovlaštene raspolagati sredstvima na tim računima.
\n
(3)Ako je pravna osoba koja za dužnika obavlja poslove platnoga prometa saznala za otvaranje stečajnoga postupka prije nego što je stečajni upravitelj zatražio zatvaranje računa, dužna ih je zatvoriti.
\n
(4)Sredstva sa zatvorenih računa prenijet će se na nove račune.
\n
Članak 219Tvrtka dužnika
\n
Nakon otvaranja stečajnoga postupka uz tvrtku ili naziv dužnika na poslovnom papiru dodaje se oznaka »u stečaju« s naznakom novih brojeva računa preko kojih se obavlja poslovanje dužnika iz članka 217. ovoga Zakona.
\n
Članak 220Novac i predmeti od vrijednosti
\n
(1)Odbor vjerovnika može odrediti gdje će se i pod kojim uvjetima novac, vrijednosni papiri ili dragocjenosti pohraniti ili uložiti. Ako odbor vjerovnika nije osnovan ili ako još nije donio odluku, sud može donijeti odgovarajuću odluku.
\n
(2)Ako je odbor vjerovnika osnovan, stečajni upravitelj ima pravo pohranjeni ili uloženi novac, vrijednosne papire ili dragocjenosti preuzeti samo ako priznanicu supotpiše i jedan od članova odbora vjerovnika. Upute koje je stečajni upravitelj dao o uvjetima pohrane ili ulaganja obvezuju samo ako ih supotpiše i jedan od članova odbora vjerovnika.
\n
(3)Vjerovnici na ročištu mogu donijeti odluku kojom se određuje način pohrane ili ulaganja novca ili predmeta od vrijednosti, ili izmijeniti odluku odbora vjerovnika, odnosno stečajnoga suda iz stavka 1. ovoga članka.
\n
(4)Ako stečajni upravitelj ne može dobiti supotpis kojega od članova odbora vjerovnika u skladu s odredbom stavka 2. ovoga članka, sud ga u slučaju potrebe može ovlastiti da sam preuzme pohranjen ili uložen novac, vrijednosne papire ili dragocjenosti.
\n
Članak 221Popis predmeta stečajne mase
\n
(1)Stečajni upravitelj dužan je sastaviti popis pojedinih predmeta stečajne mase. Dužnik pojedinac i prijašnje osobe ovlaštene za zastupanje dužnika po zakonu dužni su u tome surađivati sa stečajnim upraviteljem. Stečajni upravitelj dužan je od navedenih osoba prikupiti potrebne obavijesti, osim ako bi zbog toga došlo do štetnoga odugovlačenja postupka.
\n
(2)Za svaki predmet potrebno je navesti njegovu vrijednost. Ako je potrebno, procjena pojedinih dijelova imovine može se povjeriti vještacima.
\n
Članak 222Popis vjerovnika
\n
(1)Stečajni upravitelj dužan je sastaviti popis svih dužnikovih vjerovnika za koje je saznao iz poslovnih knjiga i poslovne dokumentacije dužnika, iz drugih podataka dužnika, prijava tražbina ili na drugi način.
\n
(2)U popisu vjerovnika odvojeno se vode vjerovnici s pravom odvojenoga namirenja i stečajni vjerovnici razvrstani prema pojedinim isplatnim redovima. Za svakoga vjerovnika potrebno je navesti osnovu i iznos njegove tražbine. Za razlučne vjerovnike potrebno je dodatno naznačiti i predmet na kojemu postoji razlučno pravo i vjerojatni iznos za koji vjerovnik neće biti odvojeno namiren. Ako je potrebno, sastavljanje popisa vjerovnika može se povjeriti vještacima.
\n
(3)U popisu vjerovnika navest će se koje su mogućnosti za prijeboj. Potrebno je procijeniti i iznos obveza stečajne mase za slučaj uzastopnoga i neprekinutoga unovčenja imovine dužnika.
\n
Članak 223Pregled imovine i obveza
\n
(1)Stečajni upravitelj dužan je s obzirom na vrijeme otvaranja stečajnoga postupka sastaviti sustavan pregled u kojemu će se navesti i usporediti predmeti stečajne mase i dužnikove obveze i njihova procjena. Procjena vrijednosti predmeta stečajne mase obavit će se prema odredbama članka 221. ovoga Zakona, a procjena vrijednosti obveza prema odredbama članka 222. ovoga Zakona.
\n
(2)Nakon sastavljanja pregleda imovine sud može na prijedlog stečajnoga upravitelja ili kojega od vjerovnika narediti dužniku da se očituje o potpunosti pregleda imovine. U tom će se slučaju na odgovarajući način primijeniti odredbe članaka 177. i 178. ovoga Zakona.
\n
Članak 224Izlaganje u pisarnici suda
\n
Popis predmeta stečajne mase, popis vjerovnika i pregled imovine i obveza moraju se izložiti u pisarnici suda najkasnije osam dana prije izvještajnoga ročišta.
\n
Članak 225(NN 71/15, 36/22)
\n
Trgovačkopravno i poreznopravno polaganje računa
\n
(1)Trgovačkopravne i poreznopravne obveze dužnika da vodi knjige i polaže račune ne mijenjaju se otvaranjem stečajnoga postupka. U odnosu na stečajnu masu te dužnosti mora ispunjavati stečajni upravitelj.
\n
(2)Otvaranjem stečajnoga postupka započinje nova poslovna godina. Vrijeme do izvještajnoga ročišta ne uračunava se u zakonske rokove za sastavljanje i objavljivanje završnoga računa.
\n
(3)Pravila iz stavaka 1. i 2. ovoga članka ne primjenjuju se ako se stečajni postupak odmah zaključi zbog nedostatnosti stečajne mase ili nakon provedenog skraćenog stečajnog postupka. Ako se nakon zaključenja stečajnog postupka zbog nedostatnosti stečajne mase nastavi stečajni postupak po pravilima za naknadnu diobu, stečajni upravitelj dužan je postupiti prema odredbi stavka 1. ovoga članka.
\n
Članak 226Imenovanje revizora završnoga računa
\n
(1)Imenovanje revizora završnoga računa u stečajnom postupku uređuje se posebnim propisima, s tim da revizora imenuje isključivo upisni sud, na prijedlog stečajnoga upravitelja.
\n
(2)Ako je za poslovnu godinu prije otvaranja postupka već imenovan revizor, otvaranje stečajnoga postupka ne utječe na pravnu valjanost takvoga imenovanja.
\n
2.ODLUKA O UNOVČENJU
\n
Članak 227Izvještajno ročište
\n
(1)Stečajni upravitelj dužan je najkasnije 15 dana prije izvještajnoga ročišta sudu dostaviti izvješće o gospodarskom položaju dužnika i njegovim uzrocima.
\n
(2)Izvješće iz stavka 1. ovoga članka objavit će se na mrežnoj stranici e-Oglasna ploča sudova najkasnije osam dana prije izvještajnoga ročišta.
\n
(3)Na izvještajnom ročištu stečajni upravitelj dužan je podnijeti izvješće iz stavka 1. ovoga članka.
\n
(4)Na izvještajnom ročištu omogućit će se dužniku pojedincu i vjerovnicima očitovanje o izvješću stečajnoga upravitelja.
\n
Članak 228Odluke o provedbi i završetku stečajnoga postupka
\n
(1)Ako u dosadašnjem tijeku postupka nisu donesene odluke iz stavka 2. ovoga članka, sud će zakazati posebnu skupštinu vjerovnika najkasnije u roku od šest mjeseci od dana održavanja prvoga izvještajnog ročišta radi raspravljanja o provedenom stečajnom postupku i donošenju odluke o njegovu nastavljanju.
\n
(2)Na ročištu iz stavka 1. ovoga članka vjerovnici mogu – na temelju izvješća stečajnoga upravitelja o provedenom stečajnom postupku i njegovim troškovima, o unovčenoj stečajnoj masi i obavljenim isplatama vjerovnicima, o sporovima i drugim postupcima u tijeku i njihovim izgledima, o opravdanosti nastavljanja s unovčenjem stečajne mase i o potrebi i izgledima da se pripremi stečajni plan – donijeti odluku:
\n
1.o prihvaćanju u cijelosti ili djelomično izvješća stečajnoga upravitelja, odnosno o njegovu razrješenju i zamjeni drugim stečajnim upraviteljem 2. o potrebi provedbe revizije poslovanja stečajnoga upravitelja 3. o tome hoće li se nastaviti s unovčenjem preostaloga neunovčenog dijela imovine stečajnoga dužnika 4. o potrebi i mogućnostima da se pristupi pripremi stečajnoga plana 5. o neunovčenim predmetima stečajne mase i o nenaplaćenim tražbinama te o neunovčivim predmetima stečajne mase 6. o drugim pitanjima od važnosti za provedbu i završetak stečajnoga postupka.
\n
(3)Prije zakazivanja posebne skupštine vjerovnika iz stavka 1. ovoga članka o izvješću stečajnoga upravitelja zatražit će se očitovanje odbora vjerovnika ako je osnovan i dužnika pojedinca.
\n
Članak 229(NN 71/15, 104/17, 27/24)
\n
Unovčenje stečajne mase
\n
(1)Nakon izvještajnoga ročišta stečajni upravitelj dužan je bez odgode unovčiti imovinu koja ulazi u stečajnu masu, ako to nije protivno odluci skupštine vjerovnika.
\n
(2)Stečajni upravitelj dužan je unovčiti imovinu stečajne mase u skladu s odlukama skupštine vjerovnika i odbora vjerovnika.
\n
(3)Stečajni upravitelj dužan je, uz odgovarajuću primjenu pravila ovršnoga postupka, Financijskoj agenciji bez odgode dostaviti podatke o svim nekretninama koje se prodaju u stečajnom postupku, a o pokretninama ako je njihova procijenjena vrijednost veća od 6630,00 eura radi upisa u Očevidnik nekretnina i pokretnina uz naznaku da se prodaju u stečajnom postupku.
\n
(4)Ako stečajni vjerovnici nisu na izvještajnom ročištu drukčije odredili način i uvjete prodaje, imovina dužnika prodaje se odgovarajućom primjenom odredbi članaka 247. i 249. ovoga Zakona.
\n
Članak 230Pravne radnje od posebne važnosti
\n
(1)Stečajni upravitelj dužan je dobiti suglasnost odbora vjerovnika za pravne radnje koje su od posebne važnosti za stečajni postupak. Ako odbor vjerovnika nije osnovan, suglasnost daje skupština vjerovnika.
\n
(2)Suglasnost iz stavka 1. ovoga članka potrebna je osobito:
\n
1.ako se namjerava otuđiti poduzeće ili neki pogon, robno skladište u cjelini, nekretnina, udio dužnika u nekom drugom poduzeću koje treba služiti uspostavljanju trajne veze s tim poduzećem ili pravo na povremena primanja 2. ako se namjerava uzeti zajam kojim bi stečajna masa bila znatno opterećena 3. ako se namjerava pokrenuti ili preuzeti parnica znatne vrijednosti predmeta spora, ako se preuzimanje takve parnice namjerava odbiti ili se radi rješavanja ili izbjegavanja takve parnice namjerava sklopiti nagodba ili ugovor o izabranom sudu 4. ako se namjerava izdati odvjetniku punomoć za zastupanje u upravnom ili sudskom postupku 5. ako stečajni upravitelj namjerava sklopiti ili nastaviti ugovor o zakupu na rok duži od šest mjeseci.
\n
Članak 231Privremena zabrana pravne radnje
\n
(1)U slučajevima iz članka 230. ovoga Zakona stečajni upravitelj će prije donošenja odluke odbora vjerovnika ili skupštine vjerovnika obavijestiti dužnika pojedinca, ako je to moguće bez štetnoga odugovlačenja.
\n
(2)Ako vjerovnici nisu dali svoju suglasnost iz članka 230. stavka 1. ovoga Zakona, sud može, na prijedlog dužnika ili većine vjerovnika iz članka 104. stavka 1. točke 3. ovoga Zakona, nakon što sasluša stečajnoga upravitelja, privremeno zabraniti poduzimanje pravne radnje te zakazati ročište vjerovnika na kojem će se odlučiti o poduzimanju te pravne radnje.
\n
Članak 232Otuđenje poduzeća ili pogona osobama s posebnim interesom
\n
(1)Poduzeće ili pogon smiju se otuđiti samo uz suglasnost vjerovnika, ako stjecatelj ili osoba koja ima udjela u njegovu kapitalu u iznosu od najmanje jedne petine:
\n
1.pripada krugu osoba koje su dužniku bliske 2. pripada vjerovnicima s pravom odvojenoga namirenja ili stečajnim vjerovnicima koji nisu nižega isplatnoga reda, a čija razlučna prava i tražbine na temelju ocjene suda zajedno dosežu petinu svote koja se dobije zbrajanjem vrijednosti svih razlučnih prava i iznosa tražbina svih stečajnih vjerovnika koji nisu nižega isplatnoga reda.
\n
(2)Smatrat će se da osoba ima udio u stjecatelju u smislu stavka 1. ovoga članka i ako u stjecatelju sudjeluje društvo ili trgovac pojedinac koji ovisi o toj osobi, ili treća osoba za račun te osobe ili ovisnoga društva ili trgovca pojedinca.
\n
Članak 233Otuđenje poduzeća ili pogona ispod vrijednosti
\n
(1)Na prijedlog dužnika ili većine vjerovnika iz članka 104. stavka 1. točke 3. ovoga Zakona te nakon saslušanja stečajnoga upravitelja sud može odlučiti da se namjeravano otuđenje poduzeća ili pogona može provesti samo uz suglasnost vjerovnika ako podnositelj prijedloga učini vjerojatnim da bi otuđenje u korist nekoga drugog stjecatelja za stečajnu masu bilo povoljnije.
\n
(2)Ako je podnositelj prijedloga zbog podnošenja prijedloga imao troškove, može zatražiti da mu se oni naknade iz stečajne mase čim sud donese rješenje iz stavka 1. ovoga članka.
\n
Članak 234Pravna valjanost pravne radnje
\n
(1)Otuđenje imovine dužnika protivno odredbama članaka 230. − 233. ovoga Zakona ne utječe na valjanost radnje stečajnoga upravitelja.
\n
(2)Pravne radnje koje je stečajni upravitelj poduzeo u ime stečajnoga dužnika mogu se pobijati prema općim pravilima za pobijanje pravnih radnji, odnosno pravnih poslova.
\n
3.PRODAJA IMOVINE DUŽNIKA KAO CJELINE
\n
Članak 235(NN 71/15, 36/22)
\n
Prodaja imovine
\n
(1)Vjerovnici mogu na izvještajnom ročištu ili na kojoj kasnijoj skupštini vjerovnika, na temelju izvještaja stečajnoga upravitelja, odnosno nalaza i mišljenja vještaka, odlučiti da se umjesto unovčenja pojedinih dijelova imovine dužnika odredi prodaja imovine dužnika kao cjeline (odluka o prodaji).
\n
(2)U odluci o prodaji vjerovnici će odrediti uvjete i način prodaje i bitne sastojke ugovora o prodaji imovine dužnika kao cjeline.
\n
(3)Ako je odlukom o prodaji određena prodaja elektroničkom javnom dražbom, prodaja će se provesti uz odgovarajuću primjenu pravila ovršnoga postupka o ovrsi na nekretnini i primjenom odredbi članaka 247. i 249. ovoga Zakona.
\n
(4)Odluka o prodaji valjano je donesena ako je za nju glasovala većina vjerovnika koja je glasovala i ako zbroj tražbina vjerovnika koji su tako glasovali dvostruko prelazi zbroj tražbina vjerovnika koji su glasovali protiv prodaje, ne računajući razlučne vjerovnike.
\n
(5)Odluka o prodaji objavit će se na mrežnoj stranici e-Oglasna ploča sudova. Svaki stečajni vjerovnik i razlučni vjerovnik ima pravo na prigovor protiv odluke o prodaji u roku od osam dana od dana dostave.
\n
(6)Sud će odluku o prodaji, nakon isteka roka za podnošenje prigovora iz stavka 5. ovoga članka, potvrditi rješenjem ako ocijeni da se prodajom vjerovnici ne dovode u nepovoljniji položaj za namirenje od onoga u kojemu bi bili kad bi se imovina dužnika unovčila po pojedinim dijelovima. Pri donošenju odluke sud će uzeti u obzir i moguće prigovore vjerovnika iz stavka 4. ovoga članka.
\n
(7)Pravo na posebnu žalbu protiv rješenja o potvrđivanju odluke prodaji imaju vjerovnici koji su podnijeli prigovor. Pravo na posebnu žalbu protiv rješenja o uskrati potvrde odluke o prodaji ima svaki vjerovnik koji se ima pravo namiriti iz stečajne mase.
\n
Članak 236Sklapanje ugovora o prodaji