(2)Podatke iz članka 20. stavka 1. točke 6. ovoga Zakona o osobama iz stavka 1. ovoga članka obveznik prikuplja uvidom u izvornike ili ovjerenu presliku dokumentacije, a koja dokumentacija ne smije biti starija od tri mjeseca, odnosno neposrednim uvidom u Registar. Kada obveznik izvrši neposredan uvid u Registar, dužan je na ispisu iz Registra u obliku zabilješke upisati datum i vrijeme te ime i prezime osobe koja je izvršila uvid.
\n
(3)Ako je stranka trust i s trustom izjednačeni subjekt stranoga prava, osim podataka iz članka 20. stavka 1. točke 6. ovoga Zakona, obveznik je dužan prikupiti i provjeriti podatke o nazivu, adresi i pravnom obliku trusta i s trustom izjednačenog subjekta stranoga prava te akt o osnivanju trusta i s trustom izjednačenog subjekta stranoga prava.
\n
(4)Ako je jedna od osoba iz stavka 1. ovoga članka pravna osoba, obveznik iz članka 9. ovoga Zakona dužan je utvrditi i provjeriti identitet stvarnog vlasnika te pravne osobe.
\n
VI. OSNIVANJE, USTROJ I VOĐENJE REGISTRA STVARNIH VLASNIKA TE DOSTUPNOST PODATAKA IZ REGISTRA STVARNIH VLASNIKA
\n
Članak 32(NN 108/17, 39/19)
\n
Registar stvarnih vlasnika
\n
(1)Registar je središnja elektronička baza podataka koja sadrži podatke o stvarnim vlasnicima:
\n
a)pravnih subjekata osnovanih na području Republike Hrvatske, a kojima Republika Hrvatska ili jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave nije jedini osnivač:
\n
1.trgovačkih društava 2. podružnica stranih trgovačkih društava 3. udruga 4. zaklada 5. ustanova
\n
b)trusta i s trustom izjednačenoga subjekta stranoga prava:
\n
1.čiji upravitelj ili osoba koja obavlja funkcije jednakovrijedne ili slične onima opisanima u članku 31. stavku 1. ovoga Zakona ima prebivalište ili sjedište u Republici Hrvatskoj ili 2. čiji upravitelj ili osoba koja obavlja funkcije jednakovrijedne ili slične onima opisanima u članku 31. stavku 1. ovoga Zakona nema prebivalište ili sjedište u Republici Hrvatskoj ni u drugoj državi članici, a u ime trusta ili s trustom izjednačenoga subjekta stranoga prava u Republici Hrvatskoj stječe nekretnine ili uspostavlja poslovni odnos s obveznikom iz članka 9. ovoga Zakona.
\n
(2)Registar u ime Ureda operativno vodi Financijska agencija.
\n
(3)Financijska agencija dužna je:
\n
1.uspostaviti, održavati i upravljati Registrom 2. prikupljati, evidentirati, obrađivati i arhivirati podatke iz Registra 3. omogućiti upis i ažuriranje podataka u Registar u skladu s člankom 33. stavkom 4. ovoga Zakona 4. omogućiti dostupnost podataka iz Registra u skladu s člankom 34. ovoga Zakona 5. provjeravati podatke u Registru u skladu s člankom 36. stavkom 1. ovoga Zakona i 6. poduzimati i druge radnje u skladu s ovim Zakonom.
\n
(4)Financijska agencija dužna je podatke upisane u Registar u skladu s člankom 33. stavkom 4. ovoga Zakona čuvati trajno.
\n
(5)Financijska agencija ovlaštena je preuzimati podatke iz sudskog registra te podatke iz drugih matičnih registara preko kojih se osnivaju ili registriraju pravni subjekti iz stavka 1. točke a) ovoga članka te druge podatke iz službenih evidencija Porezne uprave na način i u rokovima propisanima pravilnikom iz stavka 8. ovoga članka, bez naknade.
\n
(6)Financijska agencija u svrhu vođenja Registra ovlaštena je upravljati bazom podataka Registra, održavati i osigurati zaštitu baze podataka Registra i dokumenata koji su pohranjeni u arhivu Registra.
\n
(7)Financijska agencija odgovorna je za vjerodostojnost evidentiranja unesenih podataka i identifikaciju obveznika unosa podataka iz članka 33. stavka 4. ovoga Zakona.
\n
(8)U svezi s Registrom ministar financija pravilnikom detaljnije propisuje: sadržaj i strukturu podataka, način vođenja, način upisa i rokove upisa podataka, način provjere upisanih podataka, dodatne podatke koje je potrebno prikupiti odnosno upisati, sadržaj, oblik i način popunjavanja obrasca za upis podataka, postupak nadzora nad dostavom i provjeru podataka, upisom, ažuriranjem i točnošću podataka, način provedbe ovoga Zakona u odnosu na dostupnost podataka, vrste i visine naknada za pristup podatcima od strane obveznika iz članka 9. ovoga Zakona, način pristupa (registracija putem interneta kako bi se identificirale osobe koje traže pristup podatcima) i naknadu za pristup podatcima od strane pravnih i fizičkih osoba iz članka 34. stavka 1. točke 4. ovoga Zakona, pri čemu naknada ne smije biti veća od troškova stavljanja informacija na raspolaganje, uključujući troškove održavanja i daljnjeg razvoja Registra, te uporabu, čuvanje i zaštitu podataka, u skladu s propisima koji uređuju zaštitu osobnih podataka.
\n
(9)Ured o značajkama Registra iz stavka 1. ovoga članka obavještava Europsku komisiju.
\n
20.Pravilnik o Registru stvarnih vlasnika
\n
Članak 33(NN 108/17, 39/19)
\n
Obveze pravnog subjekta te upravitelja trusta i s trustom izjednačenoga subjekta stranoga prava
\n
(1)Pravni subjekt iz članka 32. stavka 1. točke a) ovoga Zakona dužan je imati i čuvati odgovarajuće, točne i ažurirane podatke o:
\n
a)stvarnome vlasniku ili stvarnim vlasnicima, koji podatci obuhvaćaju:
\n
1.ime i prezime 2. državu prebivališta 3. dan, mjesec i godinu rođenja 4. identifikacijski broj ili podatak o vrsti, broju, izdavatelju, državi i datumu važenja identifikacijske isprave 5. državljanstvo stvarnoga vlasnika i 6. podatke o prirodi i opsegu stvarnoga vlasništva
\n
b)vlasničkoj strukturi, a trgovačka društva i podatke o udjelima, ulozima ili drugom sudjelovanju u vlasništvu društva.
\n
(2)Financijska agencija preuzima osnovne podatke o pravnim subjektima iz članka 32. stavka 1. točke a) ovoga Zakona (naziv, adresa sjedišta, OIB i pravni oblik) u Registar iz matičnih registara preko kojih se osnivaju ili registriraju pravni subjekti iz stavka 1. ovoga članka.
\n
(3)Upravitelj trusta ili s trustom izjednačenoga subjekta stranoga prava iz članka 32. stavka 1. točke b) ovoga Zakona dužan je imati i čuvati odgovarajuće, točne i ažurirane podatke iz stavka 1. točke a) ovoga članka za osobe iz članka 31. stavka 1. ovoga Zakona te ih upisati u Registar.
\n
(4)Pravni subjekti iz članka 32. stavka 1. točke a) ovoga Zakona, osim pravnih subjekata iz članka 29. ovoga Zakona, i upravitelj trusta ili s trustom izjednačenoga subjekta stranoga prava iz članka 31. stavka 1. točaka 2. i 5. ovoga Zakona dužni su upisati podatke iz stavaka 1. i 3. ovoga članka na način i u rokovima propisanima pravilnikom iz članka 32. stavka 8. ovoga Zakona.
\n
(5)Za upis u Registar odgovarajućih, točnih i ažuriranih podataka iz stavaka 1. i 3. ovoga članka odgovorni su pravni subjekti iz članka 32. stavka 1. točke a) ovoga Zakona i upravitelj trusta ili s trustom izjednačenoga subjekta stranoga prava iz stavka 4. ovoga članka.
\n
(6)Stvarni vlasnik pravnog subjekta iz članka 32. stavka 1. točke a) ovoga Zakona, osim stvarnog vlasnika pravnog subjekta iz članka 29. ovoga Zakona, dužan je članu uprave ili osobi koja obavlja jednakovrijednu funkciju ili zakonskom zastupniku toga pravnog subjekta pravodobno učiniti dostupnim podatke iz stavaka 1. i 3. ovoga članka.
\n
(7)Stvarni vlasnik trusta ili s trustom izjednačenoga subjekta stranoga prava te svaka osoba iz članka 31. stavka 1. ovoga Zakona dužna je upravitelju trusta pravodobno učiniti dostupnim podatke iz stavaka 1. i 3. ovoga članka.
\n
(8)Iznimno od stavaka 1. do 5. ovoga članka, ako upravitelj trusta i s trustom izjednačenoga subjekta stranoga prava ili osoba koja obavlja funkcije jednakovrijedne ili slične onima opisanima u članku 31. stavku 1. ovoga Zakona ima prebivalište ili sjedište u više država članica, ili ako u ime trusta ili s trustom izjednačenoga subjekta stranoga prava stječe nekretnine u više država članica ili uspostavlja poslovne odnose s obveznicima provedbe mjera sprječavanja pranja novca i financiranja terorizma iz više država članica, potvrda kao dokaz o registraciji ili izvadak s informacijama o stvarnom vlasništvu koje se čuvaju u registru u jednoj od država članica može se smatrati dovoljnim dokazom o ispunjavanju obveze registriranja.
\n
Članak 34(NN 108/17, 39/19)
\n
Dostupnost podataka o stvarnome vlasništvu
\n
(1)Podatci iz Registra, u opsegu i na način propisanim ovim Zakonom i na temelju njega donesenih podzakonskih akata, dostupni su sljedećim ovlaštenicima:
\n
1.ovlaštenim službenicima Ureda 2. ovlaštenim osobama javnopravnih i drugih tijela iz članka 120. ovoga Zakona 3. ovlaštenoj osobi i zamjeniku ovlaštene osobe obveznika te drugim zaposlenicima obveznika iz članka 9. ovoga Zakona, te osobama iz članka 68. stavka 4. ovoga Zakona, kada provode mjere dubinske analize stranke na temelju ovoga Zakona i 4. domaćim ili stranim fizičkim i pravnim osobama u skladu s odredbama ovoga Zakona.
\n
(2)Uredu, javnopravnim i drugim tijelima iz stavka 1. točke 2. ovoga članka pravodobno i bez ograničenja te izravno elektroničkim putem dostupni su svi podatci koji se nalaze u Registru bez naknade, kada postupaju u obavljanju poslova iz svoje nadležnosti. Ured, javnopravna i druga tijela iz stavka 1. točke 2. ovoga članka dužni su podatke iz članka 33. stavaka 1. i 3. ovoga Zakona koje preuzmu iz Registra na zahtjev dostaviti financijsko-obavještajnim jedinicama i nadležnim tijelima drugih država članica, bez naknade.
\n
(3)Osobama iz stavka 1. točke 3. ovoga članka izravno su elektroničkim putem dostupni ili neizravno dostupni podatci koji se nalaze u Registru u opsegu, na način i uz naknadu propisanu pravilnikom iz članka 32. stavka 8. ovoga Zakona, kada obveznici provode mjere dubinske analize sukladno odredbama ovoga Zakona.
\n
(4)Domaće ili strane fizičke i pravne osobe mogu sukladno članku 35. ovoga Zakona, na način propisan pravilnikom iz članka 32. stavka 8. ovoga Zakona, pristupiti podatcima o stvarnome vlasniku pojedinog konkretnog pravnog subjekta iz članka 32. stavka 1. točke a) ovoga Zakona koji su upisani u Registar.
\n
(5)U iznimnim okolnostima, na pojedinačnoj osnovi i na obrazloženi i potkrijepljeni zahtjev pravnoga subjekta iz članka 32. stavka 1. točke a) ovoga Zakona ili nadležnoga javnopravnog i drugog tijela iz članka 120. ovoga Zakona, ograničit će se pristup podatcima ili jednome dijelu podataka o stvarnome vlasništvu pojedinoga pravnog subjekta ako bi pristup tim podatcima izložio stvarnoga vlasnika nerazmjernom riziku, riziku od prijevare, otmice, ucjene, iznude, zlostavljanja, nasilja ili zastrašivanja ili ako je stvarni vlasnik maloljetna osoba ili mu je oduzeta poslovna sposobnost.
\n
(6)Ured utvrđuje je li zahtjev iz stavka 5. ovoga članka opravdan na način propisan zakonom koji uređuje upravni postupak.
\n
(7)Protiv rješenja kojim se odlučuje o zahtjevu iz stavka 5. ovoga Zakona nije dopuštena žalba, nego se može pokrenuti upravni spor.
\n
(8)Ograničenja pristupa podatcima iz stavka 5. ovoga članka ne odnose se na obveznike iz članka 9. ovoga Zakona koji su kreditne i financijske institucije ili javni bilježnici iz članka 9. stavka 2. točke 18. ovoga Zakona kada provode postupak dubinske analize stranke u skladu s odredbama ovoga Zakona i na temelju njega donesenih podzakonskih akata, niti na Ured i državna tijela iz stavka 1. točke 2. ovoga članka.
\n
(9)Ured na svojim mrežnim stranicama objavljuje godišnje statističke podatke o broju ograničenja pristupa podatcima iz stavka 5. ovoga članka te obrazloženja razloga zbog kojih je udovoljio zahtjevu pravnoga subjekta iz članka 32. stavka 1. točke a) ovoga Zakona podnesenom na temelju stavka 5. ovoga članka te o tome obavještava Europsku komisiju.
\n
Članak 35(NN 108/17, 39/19)
\n
Javna dostupnost podataka iz Registra stvarnih vlasnika Domaćoj ili stranoj fizičkoj i pravnoj osobi iz članka 34. stavka 4. ovoga Zakona dostupni su na način propisan pravilnikom iz članka 32. stavka 8. ovoga Zakona sljedeći podatci o stvarnome vlasniku pravnoga subjekta ili trusta i s trustom izjednačenoga subjekta stranoga prava iz članka 32. stavka 1. ovoga Zakona:
\n
1.ime i prezime 2. država prebivališta 3. mjesec i godina rođenja 4. državljanstvo i 5. priroda i opseg stvarnoga vlasništva.
\n
Članak 35a (NN 108/17, 39/19)
\n
Prijavljivanje neusklađenosti informacija o stvarnom vlasništvu koje su dostupne obvezniku ili državnom tijelu s informacijama koje se nalaze u Registru stvarnih vlasnika
\n
(1)Obveznik iz članka 9. ovoga Zakona je dužan pisanim putem, na način propisan pravilnikom iz članka 32. stavka 8. ovoga Zakona, obavijestiti Ured kada utvrdi da postoji neusklađenost između informacija o stvarnom vlasništvu pojedinog pravnog subjekta ili trusta dostupnih u Registru stvarnih vlasnika i informacija o stvarnom vlasništvu koje su dostupne tome obvezniku.
\n
(2)Javnopravna i druga tijela iz članka 120. ovoga Zakona dužna su pisanim putem obavijestiti Ured kada utvrde da postoji neusklađenost između informacija o stvarnom vlasništvu pojedinog pravnog subjekta ili trusta dostupnih u Registru stvarnih vlasnika i informacija o stvarnom vlasništvu pojedinog pravnog subjekta ili trusta koje su dostupne tome tijelu.
\n
(3)Ured o obavijesti iz stavaka 1. i 2. ovoga članka pisanim putem, na način propisan pravilnikom iz članka 32. stavka 8. ovoga Zakona, obavještava Poreznu upravu i Financijsku agenciju radi postupanja iz njihove nadležnosti sukladno odredbama ovoga Zakona.
\n
Članak 36Nadzor nad Registrom stvarnih vlasnika i prekršajni postupak
\n
(1)Financijska agencija obavlja nadzor na temelju provjere podataka u Registru, utvrđuje je li pravni subjekt iz članka 32. stavka 1. točke a) ovoga Zakona i upravitelj trusta ili s trustom izjednačenoga subjekta stranoga prava iz članka 31. stavka 1. točaka 2. i 5. ovoga Zakona upisao podatke iz članka 33. stavaka 1. i 3. ovoga Zakona na način i u rokovima propisanima pravilnikom iz članka 32. stavka 8. ovoga Zakona.
\n
(2)Financijska agencija je ovlašteni tužitelj za pokretanje prekršajnog postupka protiv pravnog subjekta iz članka 32. stavka 1. točke a) ovoga Zakona i upravitelja trusta i s trustom izjednačenoga subjekta stranoga prava iz članka 31. stavka 1. točaka 2. i 5. koji ne upiše podatke iz članka 33. stavaka 1. i 3. ovoga Zakona u Registar na način i u rokovima propisanima pravilnikom iz članka 32. stavka 8. ovoga Zakona.
\n
(3)Porezna uprava provodi nadzor nad pravnim subjektima iz članka 32. stavka 1. točke a) ovoga Zakona i upraviteljem trusta i s trustom izjednačenoga subjekta stranoga prava iz članka 31. stavka 1. točaka 2. i 5. ovoga Zakona te utvrđuje:
\n
1.raspolažu li isti točnim i potpunim podatcima o stvarnom vlasniku iz članka 33. stavaka 1. i 3. ovoga Zakona i 2. jesu li isti na način i u rokovima propisanima pravilnikom iz članka 32. stavka 8. ovoga Zakona upisali točne i potpune podatke iz točke 1. ovoga stavka u Registar.
\n
(4)Pravni subjekti iz članka 32. stavka 1. točke a) ovoga Zakona i upravitelj trusta ili s trustom izjednačenoga subjekta stranoga prava iz članka 31. stavka 1. točaka 2. i 5. ovoga Zakona dužni su na zahtjev Porezne uprave pisanim putem dostaviti Poreznoj upravi dokumentaciju na temelju koje je moguće utvrditi vlasničku i kontrolnu strukturu stranke i prikupiti podatke o stvarnome vlasniku stranke.
\n
(5)Porezna uprava je ovlašteni tužitelj za pokretanje prekršajnoga postupka protiv pravnih subjekata iz članka 32. stavka 1. točke a) ovoga Zakona i upravitelja trusta ili s trustom izjednačenoga subjekta stranoga prava iz članka 31. stavka 1. točaka 2. i 5. ovoga Zakona:
\n
1.koji ne raspolažu točnim i potpunim podatcima o stvarnom vlasniku iz članka 33. stavaka 1. i 3. ovoga Zakona ili 2. koji ne upišu točne i potpune podatke iz članka 33. stavaka 1. i 3. ovoga Zakona u Registar na način i u rokovima propisanima pravilnikom iz članka 32. stavka 8. ovoga Zakona.
\n
Članak 36a (NN 108/17, 39/19)
\n
Povezivanje Registra stvarnih vlasnika s registrima stvarnih vlasnika iz država članica
\n
(1)Financijska agencija u ime Ministarstva financija osigurava povezanost Registra stvarnih vlasnika s registrima stvarnih vlasnika iz drugih država članica putem europske središnje platforme uspostavljene člankom 22. stavkom 1. Direktive (EU) 2017/1132 Europskog parlamenta i Vijeća, a u skladu s tehničkim specifikacijama i postupcima utvrđenima provedbenim aktima koje Europska komisija donosi u skladu s člankom 24. Direktive (EU) 2017/1132 i člankom 31.a Direktive (EU) 2015/849.
\n
(2)Financijska agencija u ime Ministarstva financija osigurava dostupnost informacija iz stavka 1. ovoga članka putem sustava međupovezivanja registara, uspostavljenog na temelju članka 22. stavka 1. Direktive (EU) 2017/1132, u skladu s odredbama ovoga Zakona.
\n
(3)Informacije iz stavka 1. ovoga članka ostaju dostupne korisnicima deset godina nakon što se pravni subjekt ili trust izbriše iz registra. Financijska agencija i Ured surađuju s odgovarajućim tijelima drugih država članica i Europskom komisijom radi provedbe različitih vrsta pristupa u skladu s ovim člankom.
\n
VII. NAČIN PROVOĐENJA MJERE STALNOG PRAĆENJA POSLOVNOG ODNOSA
\n
Članak 37Mjera stalnoga praćenja poslovnoga odnosa
\n
(1)Obveznik iz članka 9. ovoga Zakona dužan je pozorno pratiti poslovne aktivnosti i transakcije koje stranka obavlja kod njega, čime se osigurava poznavanje stranke, uključujući prema potrebi i poznavanje izvora sredstava kojima stranka posluje.
\n
(2)Obveznik je dužan pratiti poslovne aktivnosti stranke primjenjujući najmanje sljedeće mjere:
\n
1.pratiti i provjeravati usklađenost poslovanja stranke s predviđenom prirodom i namjenom poslovnoga odnosa i transakcije 2. pratiti i provjeravati usklađenost izvora sredstava s predviđenim izvorom sredstava koji je stranka navela pri uspostavljanju poslovnoga odnosa i kod transakcija iz članaka 46., 47., 49., 50., 53., 56. i 57. ovoga Zakona, te kod transakcija iz članka 61. ovoga Zakona u dijelu koji se odnosi na uplatu gotovine i mjenjačke poslove 3. pratiti i provjeravati usklađenost poslovanja odnosno transakcija stranke s njezinim uobičajenim opsegom poslovanja, odnosno uobičajenim transakcijama i 4. redovito provjeravati i ažurirati prikupljene dokumente i podatke o stranci, stvarnome vlasniku stranke i profilu rizičnosti stranke te provjeravati podatke je li stranka ili stvarni vlasnik stranke postao ili prestao biti politički izložena osoba.
\n
(3)Obveznik je dužan osigurati da opseg i učestalost provođenja mjera iz stavka 2. ovoga članka budu usklađeni s analizom i procjenom rizika iz članaka 12. i 14. ovoga Zakona i prilagođeni riziku pranja novca ili financiranja terorizma kojem je obveznik izložen tijekom obavljanja pojedinoga posla ili transakcije, odnosno pri poslovanju s pojedinom strankom.
\n
VIII. DUBINSKA ANALIZA STRANKE PREKO TREĆE OSOBE
\n
Članak 38Prepuštanje dubinske analize trećoj osobi
\n
(1)Obveznik iz članka 9. ovoga Zakona može, pod uvjetima određenima ovim Zakonom, pri uspostavljanju poslovnoga odnosa sa strankom, povjeriti trećoj osobi utvrđivanje i provjeru identiteta stranke, utvrđivanje identiteta stvarnoga vlasnika stranke i prikupljanje podataka o namjeni i predviđenoj prirodi poslovnoga odnosa u skladu s člankom 15. stavkom 1. točkama 1., 2. i 3. ovoga Zakona.
\n
(2)Odgovornost za provođenje mjera dubinske analize povjerene trećoj osobi i dalje snosi obveznik.
\n
Članak 39(NN 108/17, 39/19, 151/22)
\n
Treća osoba
\n
(1)Treća osoba može biti:
\n
1.javni bilježnik, Financijska agencija, HP – Hrvatska pošta d. d. i obveznik kreditna i financijska institucija iz članka 9. stavka 2. točaka 1., 2., 6., 7., 8. i 9. ovoga Zakona 2. obveznik iz točke 1. ovoga stavka sa sjedištem u državi članici ili trećoj državi:
\n
a)koji provodi mjere dubinske analize stranke i vodi propisane evidencije sa svrhom sprječavanja pranja novca i financiranja terorizma, jednake ili jednakovrijedne onima navedenima u Direktivi (EU) 2015/849 i
\n
b)čija se usklađenost sa zahtjevima u svrhu sprječavanja pranja novca i financiranja terorizma nadzire od strane nadležnoga nadzornog tijela na način jednak ili jednakovrijedan onome navedenom u Direktivi (EU) 2015/849.
\n
(2)Prije povjeravanja provođenja mjera dubinske analize iz članka 38. stavka 1. ovoga Zakona trećoj osobi, obveznik iz članka 9. ovoga Zakona dužan je provjeriti ispunjava li treća osoba uvjete iz stavka 1. ovoga članka.
\n
(3)Prije povjeravanja trećoj osobi provođenja mjera dubinske analize iz stavka 1. ovoga članka, obveznik je dužan procijeniti rizik države u kojoj treća osoba ima sjedište i dokumentirati procjenu rizika.
\n
(4)Treća osoba ne može biti osoba sa sjedištem u visokorizičnoj trećoj državi, a iznimno, obveznik može prepustiti obavljanje dubinske analize trećoj osobi sa sjedištem u visokorizičnoj trećoj zemlji koja je podružnica ili društvo kći obveznika iz države članice, pod uvjetom da se u potpunosti pridržava politika i postupaka grupe.
\n
(5)Treća osoba ne može biti fiktivna banka koja ne obavlja ili ne smije obavljati djelatnost u državi u kojoj je registrirana.
\n
(6)Treća osoba ne smije povjerene joj mjere dubinske analize stranke povjeriti nekoj drugoj osobi.
\n
(7)Nadzorna tijela mogu smatrati da je obveznik koji posluje u sastavu grupe usklađen s odredbama ovoga članka:
\n
1.ako se oslanja na informacije koje pruža treća osoba koja je dio iste grupe 2. ako grupa primjenjuje mjere dubinske analize stranke, pravila o vođenju evidencije i programe protiv pranja novca i financiranja terorizma u skladu s odredbama ovoga Zakona ili na način jednak ili jednakovrijedan onome navedenom u Direktivi (EU) 2015/849 i 3. ako učinkovitu primjenu mjera i postupaka iz točke 2. ovoga stavka na razini grupe nadzire nadležno tijelo matične države članice ili treće države 4. ako je viši rizik treće države primjereno umanjen politikama i postupcima grupe.
\n
(8)Vanjski suradnici i zastupnici obveznika koji za obveznika na temelju ugovornoga odnosa (eksternalizacija ili zastupnički odnosi) provode dubinsku analizu stranke, smatraju se dijelom obveznika, a ne trećom osobom, te obveznik ne smije pružatelju eksternaliziranih usluga povjeriti poslove obavještavanja Ureda o sumnjivim transakcijama iz članaka 56. i 57. ovoga Zakona te o gotovinskim transakcijama iz članka 61. ovoga Zakona.
\n
(9)Obveznik je dužan uspostaviti odgovarajuće procedure kako bi osigurao da od vanjskog suradnika i zastupnika iz stavka 6. ovoga članka dobije sve informacije potrebne za pravodobno:
\n
1.obavještavanje Ureda o sumnjivim transakcijama iz članaka 56. i 57. ovoga Zakona 2. obavještavanje Ureda o gotovinskim transakcijama iz članka 61. ovoga Zakona ili 3. postupanje po nalozima Ureda iz članaka 117. i 119. ovoga Zakona.
\n
Članak 40(NN 108/17, 39/19)
\n
Zabrana povjeravanja dubinske analize stranke trećoj osobi Obvezniku iz članka 9. ovoga Zakona nije dopušteno povjeriti provođenje mjera dubinske analize stranke trećoj osobi ako je stranka strana pravna osoba sa sjedištem u visokorizičnoj trećoj državi.
\n
Članak 41(NN 108/17, 39/19, 151/22)
\n
Pribavljanje podataka i dokumentacije od treće osobe
\n
(1)Treća osoba, koja provede dubinsku analizu stranke, dužna je obvezniku bez odgađanja dostaviti ili učiniti izravno dostupnima dobivene podatke o stranci, stvarnome vlasniku stranke te namjeni i predviđenoj prirodi poslovnoga odnosa.
\n
(2)Obveznik je dužan uspostaviti odgovarajuće procedure kako bi osigurao da od treće osobe pravodobno dobije preslike ili izravan pristup preslikama identifikacijskih isprava i druge dokumentacije na osnovi kojih je treća osoba provela dubinsku analizu stranke, uključujući, kada su dostupni, i podatke prikupljene na temelju kvalificiranoga certifikata za elektronički potpis ili elektronički pečat ili bilo kojim drugim sigurnim, daljinskim ili elektroničkim postupkom identifikacije koji su regulirala, priznala, odobrila ili prihvatila relevantna nacionalna tijela, kao i podatke o utvrđivanju i provjeri identiteta stranke i stvarnoga vlasnika stranke.
\n
(3)Treća osoba dužna je obvezniku bez odgađanja, na zahtjev obveznika, dostaviti ili učiniti izravno dostupnima presliku identifikacijskih isprava i druge dokumentacije na osnovi kojih je provela dubinsku analizu stranke i pribavila podatke o stranci.
\n
(4)Obveznik je dužan s trećom osobom sklopiti pisani sporazum o dostavi podataka i dokumentacije iz stavaka 1. i 3. ovoga članka pri čemu uzima u obzir propise kojima se uređuje zaštita osobnih podataka.
\n
(5)Ako obveznik procijeni da postoji sumnja u vjerodostojnost provedene dubinske analize stranke ili isprava i druge dokumentacije, odnosno u istinitost pribavljenih podataka o stranci, dužan je sam provesti dubinsku analizu stranke.
\n
(6)Obveznik ne smije uspostaviti poslovni odnos:
\n
1.ako mu treća osoba nije dostavila ili učinila izravno dostupnima podatke iz stavka 1. ovoga članka ili 2. ako mu treća osoba nije na zahtjev dostavila ili učinila izravno dostupnima preslike identifikacijskih isprava i druge potrebne dokumentacije iz stavka 2. ovoga članka.
\n
IX. POJEDNOSTAVLJENA I POJAČANA DUBINSKA ANALIZA STRANKE
\n
Članak 42(NN 108/17, 39/19, 151/22)
\n
Opće odredbe
\n
(1)Obveznici koji su kreditne i financijske institucije te obveznici iz članka 9. stavka 2. točke 19. ovoga Zakona dužni su provoditi mjere pojednostavljene i pojačane dubinske analize stranke na način propisan pravilnicima i odlukama iz stavka 3. ovoga članka.«.
\n
(2)Pravilnik odnosno odluke iz stavka 3. ovoga članka donose se u skladu sa smjernicama koje su izdala europska nadzorna tijela.
\n
(3)Ministar financija, guverner Hrvatske narodne banke i Upravno vijeće Hrvatske agencije za nadzor financijskih usluga donijet će pravilnik odnosno odluke kojima će propisati obveznicima koji su kreditne i financijske institucije te obveznicima iz članka 9. stavka 2. točke 19. ovoga Zakona način provođenja mjera pojednostavljene i pojačane dubinske analize stranke.
\n
9.Odluka o postupku procjene rizika od pranja novca i financiranja terorizma te načinu provođenja mjera pojednostavljene i pojačane dubinske analize stranke 11. Pravilnik o postupku procjene rizika od pranja novca i financiranja terorizma te načinu provođenja mjera pojednostavljene i pojačane dubinske analize stranke
\n
Članak 43(NN 108/17, 39/19)
\n
Pojednostavljena dubinska analiza stranke
\n
(1)Obveznik iz članka 9. ovoga Zakona može provesti pojednostavljenu dubinsku analizu stranke ako sukladno odredbi članka 12. stavka 1. i članka 14. stavka 6. ovoga Zakona procijeni da stranka predstavlja nizak rizik od pranja novca ili financiranja terorizma.
\n
(2)Pri odlučivanju hoće li provesti pojednostavljenu dubinsku analizu, obveznik iz stavka 1. ovoga članka dužan je uzeti u obzir i rezultate Nacionalne procjene rizika.
\n
(3)Pojednostavljene mjere dubinske analize mogu se sastojati od:
\n
1.provjere identiteta stranke i stvarnoga vlasnika stranke nakon uspostavljanja poslovnoga odnosa 2. smanjene učestalosti ažuriranja podataka o identitetu stranke 3. smanjenoga opsega stalnoga praćenja transakcija ako vrijednost transakcije ne prelazi visinu za koju je prilikom analize rizika stranke obveznik procijenio da je primjerena poslovanju i niskom riziku stranke i/ili 4. izvođenja zaključaka o svrsi i predviđenoj prirodi poslovnoga odnosa prema vrsti transakcije ili uspostavljenoga poslovnoga odnosa umjesto prikupljanja informacija o tome i provođenja specifičnih mjera.
\n
(4)Obveznik je dužan i u odnosu na stranku niskoga rizika provoditi mjere stalnoga praćenja poslovnoga odnosa iz članka 37. ovoga Zakona u svrhu otkrivanja složenih i neobičnih ili sumnjivih transakcija iz članaka 53., 56. i 57. ovoga Zakona.
\n
(5)Pojednostavljena dubinska analiza stranke nije dopuštena kada u vezi sa strankom, transakcijom, imovinom ili sredstvima postoje razlozi za sumnju na pranje novca ili financiranje terorizma, ili se primjenjuju specifični scenariji višeg rizika od pranja novca ili financiranja terorizma, ili je riječ o složenoj i neobičnoj transakciji iz članka 53. stavka 1. ovoga Zakona.
\n
Članak 44(NN 108/17, 39/19, 151/22)
\n
Pojačana dubinska analiza stranke Obveznik iz članka 9. ovoga Zakona dužan je provesti mjere pojačane dubinske analize stranke kako bi se na odgovarajući način upravljalo rizicima od pranja novca ili financiranja terorizma te kako bi se te rizike na odgovarajući način umanjilo:
\n
1.pri uspostavljanju korespondentnoga odnosa s bankom ili drugom kreditnom institucijom koja nema sjedište u Republici Hrvatskoj 2. kada je stranka ili stvarni vlasnik stranke politički izložena osoba 3. kada su korisnici polica životnoga osiguranja i drugih osiguranja povezanih s ulaganjem ili stvarni vlasnici korisnika politički izložene osobe ili predstavljaju viši rizik od pranja novca i financiranja terorizma 4. kada je stranka povezana s visokorizičnom trećom državom 5. kada je stranka pravna osoba koja je izdala dionice na donositelja ili fizička ili pravna osoba koja obavlja transakciju u vezi s dionicama na donositelja 6. kada u skladu s člankom 14. stavcima 7., 8. i 9. ovoga Zakona procijeni da stranka predstavlja viši rizik od pranja novca ili financiranja terorizma 7. kada je utvrđen viši ili visok rizik od pranja novca ili financiranja terorizma sukladno Nacionalnoj procjeni rizika 8. uvijek kada postoji sumnja na pranje novca ili financiranje terorizma i 9. kod svih složenih i neobično velikih transakcija i svih neobičnih uzoraka transakcija koje nemaju vidljivu ekonomsku ili pravnu svrhu.
\n
Članak 45(NN 108/17, 39/19, 151/22)
\n
koja nema sjedište u Republici Hrvatskoj
\n
(1)Obveznik iz članka 9. ovoga Zakona je pri uspostavljanju korespondentnoga odnosa koji uključuje izvršavanje plaćanja s kreditnom ili financijskom institucijom koja nema sjedište u Republici Hrvatskoj, u okviru pojačane dubinske analize stranke, osim mjera iz članka 15. stavka 1. ovoga Zakona, dužan provesti sljedeće dodatne mjere:
\n
1.prikupiti dovoljno informacija o respondentnoj instituciji radi potpunoga razumijevanja prirode njezina poslovanja i utvrđivanja s pomoću javno dostupnih informacija, ugleda institucije i kvalitete nadzora poslovanja, uključujući informacije je li respondentna institucija bila pod istragom za pranje novca ili financiranje terorizma te jesu li joj bile naložene nadzorne mjere 2. procijeniti sustav sprječavanja pranja novca i financiranja terorizma respondentne institucije 3. dokumentirati i razumjeti odgovornost obveznika i respondentne institucije i 4. uvjeriti se, u odnosu na prolazne račune, da je respondentna institucija obavila provjeru identiteta stranaka, da kontinuirano provodi mjere dubinske analize stranaka koje imaju izravan pristup računima korespondentne institucije te da na zahtjev korespondentne institucije može pružiti relevantne podatke u vezi s provedenim mjerama dubinske analize stranke.
\n
(2)Zaposlenik obveznika koji uspostavlja korespondentne odnose iz stavka 1. ovoga članka i vodi postupak pojačane dubinske analize stranke obvezan je prije uspostavljanja poslovnoga odnosa pribaviti pisanu suglasnost višega rukovodstva obveznika.
\n
(3)Provedbu mjera iz stavaka 1. i 2. ovoga članka obveznik je dužan dokumentirati.
\n
(4)Obveznik ne smije uspostaviti ili nastaviti korespondentan odnos s kreditnom ili financijskom institucijom koja nema sjedište u Republici Hrvatskoj:
\n
1.ako prethodno nije poduzeo mjere iz stavaka 1. i 2. ovoga članka 2. ako kreditna ili financijska institucija nema uspostavljene kontrole sustava sprječavanja pranja novca i financiranja terorizma ili nije obvezna primjenjivati zakone i druge propise u području sprječavanja i otkrivanja pranja novca i financiranja terorizma ili 3. ako kreditna ili financijska institucija posluje kao fiktivna banka odnosno ako uspostavlja korespondentne ili druge poslovne odnose i obavlja transakcije s fiktivnim bankama.
\n
Članak 46(NN 108/17, 39/19, 151/22)
\n
Politički izložene osobe
\n
(1)Obveznik iz članka 9. ovoga Zakona dužan je prilikom uspostavljanja poslovnoga odnosa, za vrijeme trajanja poslovnog odnosa ili obavljanja transakcija iz članka 16. stavka 1. točaka 2., 3. i 4. i stavka 2. ovoga Zakona, osim propisanih mjera dubinske analize iz članka 15. stavka 1. ovoga Zakona, uspostaviti odgovarajući sustav upravljanja rizikom, uključujući i postupke koji se temelje na procjeni rizika za utvrđivanje je li stranka ili stvarni vlasnik stranke politički izložena osoba.
\n
(2)Politički izložena osoba je svaka fizička osoba koja djeluje ili je u proteklih najmanje 12 mjeseci djelovala na istaknutoj javnoj dužnosti u državi članici ili trećoj državi, uključujući i članove njezine uže obitelji i osobe za koje je poznato da su bliski suradnici politički izložene osobe.
\n
(3)Fizičke osobe koje djeluju ili su djelovale na istaknutoj javnoj dužnosti su:
\n
1.predsjednici država, predsjednici vlada, ministri i njihovi zamjenici odnosno državni tajnici te pomoćnici ministara 2. izabrani članovi zakonodavnih tijela 3. članovi upravnih tijela političkih stranaka 4. suci vrhovnih ili ustavnih sudova ili drugi visoki pravosudni dužnosnici protiv čijih odluka, osim u iznimnim slučajevima, nije moguće koristiti pravne lijekove 5. suci revizorskih sudova 6. članovi savjeta središnjih banaka 7. veleposlanici, otpravnici poslova i visoki časnici oružanih snaga 8. članovi upravnih i nadzornih odbora trgovačkih društava koja su u vlasništvu ili većinskom vlasništvu države ili jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave te osobe koje obavljaju jednakovrijedne funkcije 9. direktori, zamjenici direktora, članovi odbora i osobe koje obavljaju jednakovrijedne funkcije u međunarodnoj organizaciji 10. općinski načelnici, gradonačelnici, župani i njihovi zamjenici izabrani na temelju zakona kojim se uređuju lokalni izbori u Republici Hrvatskoj.
\n
(4)Za potrebe provedbe mjera pojačane dubinske analize sukladno odredbama ovoga Zakona, članovima obitelji politički izložene osobe iz stavka 3. ovoga članka smatraju se:
\n
1.bračni drug ili osoba s kojom je politički izložena osoba u izvanbračnoj zajednici te osoba s kojom je politički izložena osoba u životnom partnerstvu ili osoba s kojom je politički izložena osoba u neformalnom životnom partnerstvu 2. djeca i njihovi bračni drugovi ili osobe s kojima su djeca politički izložene osobe u izvanbračnoj zajednici te osobe s kojima su djeca politički izložene osobe u životnom partnerstvu ili osobe s kojima su djeca politički izložene osobe u neformalnom životnom partnerstvu 3. roditelji politički izložene osobe.
\n
(5)Bliski suradnik politički izložene osobe iz stavka 3. ovoga članka jest svaka fizička osoba:
\n
1.za koju je poznato da ima zajedničko stvarno vlasništvo nad pravnom osobom ili pravnim uređenjem ili bilo koje druge bliske poslovne odnose s politički izloženom osobom ili 2. koja je jedini stvarni vlasnik pravne osobe ili pravnoga uređenja za koje je poznato da su osnovani za dobrobit politički izložene osobe.
\n
Članak 46a (NN 108/17, 39/19)
\n
Popis istaknutih javnih dužnosti u Republici Hrvatskoj
\n
(1)Ažurirani popis istaknutih javnih dužnosti iz članka 46. stavka 3. ovoga Zakona Ured objavljuje na svojim mrežnim stranicama.
\n
(2)Međunarodna organizacija akreditirana u Republici Hrvatskoj dužna je objaviti i ažurirati popis istaknutih javnih funkcija u toj međunarodnoj organizaciji (direktori, zamjenici direktora, članovi odbora i osobe koje obavljaju jednakovrijedne funkcije u međunarodnoj organizaciji).
\n
(3)Ured o popisu iz stavka 1. ovoga članka pisanim putem obavještava Europsku komisiju.
\n
Članak 47(NN 108/17, 151/22)
\n
Mjere pojačane dubinske analize koje se primjenjuju kod politički izloženih osoba
\n
(1)Obveznik iz članka 9. ovoga Zakona dužan je u slučajevima propisanim člankom 46. stavkom 1. ovoga Zakona, vezano za politički izloženu osobu ili za stranku čiji je stvarni vlasnik politički izložena osoba, provesti pojačanu dubinsku analizu stranke koja osim propisanih mjera dubinske analize iz članka 15. stavka 1. ovoga Zakona obuhvaća sljedeće mjere:
\n
1.pribaviti pisanu suglasnost višega rukovodstva obveznika za uspostavu ili nastavak poslovnoga odnosa sa strankom koja je politički izložena osoba ili sa strankom čiji je stvarni vlasnik politički izložena osoba 2. provesti odgovarajuće mjere za utvrđivanje izvora imovine i izvora sredstava koja sredstva su uključena u poslovni odnos ili transakciju i 3. pojačano i trajno pratiti poslovni odnos s politički izloženom osobom.
\n
(2)Mjere iz stavka 1. ovoga članka i članka 46. stavka 1. ovoga Zakona provode se i za članove uže obitelji i bliske suradnike iz članka 46. stavaka 4. i 5. ovoga Zakona.
\n
(3)Obveznik je dužan, kada politički izložena osoba prestane djelovati na istaknutoj javnoj dužnosti, procijeniti daljnji rizik koji ta osoba predstavlja i na temelju procjene rizika poduzimati odgovarajuće mjere, sve dok obveznik više ne smatra da ta politički izložena osoba predstavlja daljnji rizik specifičan za politički izložene osobe, pri čemu razdoblje provedbe mjera traje najmanje 12 mjeseci od prestanka djelovanja na istaknutoj javnoj dužnosti.
\n
(4)Provedbu mjera iz ovoga članka obveznik je dužan dokumentirati.
\n
Članak 48(NN 108/17, 151/22)
\n
Politički izložene osobe i životno osiguranje
\n
(1)Obveznik iz članka 9. ovoga Zakona dužan je poduzeti razumne mjere kojima će utvrditi je li korisnik životnoga osiguranja i drugih osiguranja povezanih s ulaganjima i/ili, gdje je potrebno, stvarni vlasnik korisnika politički izložena osoba. Navedene mjere poduzimaju se najkasnije u trenutku isplate police osiguranja ili u vrijeme potpune ili djelomične dodjele police.
\n
(2)Kada obveznik na temelju procjene rizika iz članka 14. stavka 10. ovoga Zakona utvrdi viši rizik od pranja novca ili financiranja terorizma, osim mjera iz članka 15. stavka 1. ovoga Zakona, dužan je poduzeti sljedeće mjere:
\n
1.obavijestiti više rukovodstvo obveznika prije isplate prihoda police osiguranja i 2. temeljito proučiti cijeli poslovni odnos s ugovarateljem osiguranja 3. razmotriti treba li Ured obavijestiti o sumnjivoj transakciji, sredstvima i osobama sukladno članku 56. ovoga Zakona.
\n
(3)Mjere iz stavka 2. ovoga članka odnose se i na članove uže obitelji i bliske suradnike iz članka 46. stavaka 4. i 5. ovoga Zakona.
\n
(4)Provedbu mjera iz ovoga članka obveznik je dužan dokumentirati.
\n
Članak 49(NN 108/17, 39/19, 151/22)
\n
Mjere pojačane dubinske analize koje se primjenjuju na stranke iz visokorizičnih trećih država
\n
(1)Kada je stranka iz visokorizične treće države ili transakcija uključuje visokorizične treće države, obveznik iz članka 9. ovoga Zakona dužan je u okviru mjera pojačane dubinske analize prilikom uspostavljanja poslovnoga odnosa ili obavljanja transakcija, uključujući i transakcije iz članka 16. stavka 1. točaka 2. do 4. ovoga Zakona, osim mjera iz članka 15. stavka 1. ovoga Zakona, poduzeti najmanje sljedeće mjere:
\n
1.prikupiti dodatne informacije o stranci i stvarnom vlasniku odnosno stvarnim vlasnicima stranke 2. prikupiti dodatne informacije o svrsi i namjeni poslovnog odnosa 3. prikupiti informacije o izvoru sredstava koja su uključena u poslovni odnos ili transakciju te izvoru imovine stranke i stvarnog vlasnika odnosno stvarnih vlasnika stranke 4. prikupiti informacije o razlozima za planirane ili izvršene transakcije 5. pribaviti odobrenje višega rukovodstva obveznika za uspostavu ili nastavak poslovnog odnosa 6. pojačano pratiti poslovni odnos povećanjem broja i učestalosti primijenjenih kontrola te odabirom uzoraka transakcija za koje je potrebno daljnje ispitivanje.
\n
(2)Obveznici nisu dužni provesti mjere iz stavka 1. ovoga članka u odnosu na stranku iz visokorizične treće države koja je podružnica ili društvo kći u većinskom vlasništvu obveznika iz države članice pod uvjetom da u cijelosti provodi politike i postupke grupe koji su jednaki ili jednakovrijedni odredbama ovoga Zakona.
\n
(3)U slučaju iz stavka 2. ovoga članka obveznik će opseg provođenja mjera prilagoditi procjeni rizika od pranja novca i financiranja terorizma iz članka 14. ovoga Zakona.
\n
(4)Osim mjera iz stavka 1. ovoga članka, obveznik iz članka 9. ovoga Zakona dužan je, ako je to u skladu s njegovom procjenom rizika stranke koja obavlja transakcije koje uključuju visokorizične treće zemlje, poduzeti jednu ili više sljedećih mjera umanjenja rizika:
\n
1.poduzeti dodatne mjere pojačane dubinske analize stranke 2. uvesti pojačane mehanizme izvješćivanja ovlaštene osobe obveznika o transakcijama stranke ili uvesti sustavno izvješćivanje ovlaštene osobe obveznika o transakcijama stranke 3. ograničiti uspostavljanje poslovnih odnosa ili obavljanje transakcija s fizičkim ili pravnim osobama iz visokorizičnih trećih država.
\n
(5)U primjeni stavka 1. ovoga članka obveznik je dužan uzeti u obzir delegirani akt Europske komisije u kojemu su utvrđene visokorizične treće države koje ne primjenjuju odgovarajuće mjere za sprječavanje i otkrivanje pranja novca i financiranja terorizma. Informacije o visokorizičnim trećim državama Ured i nadležna nadzorna tijela iz članka 81. ovoga Zakona objavljuju na svojim mrežnim stranicama.
\n
(6)Pri donošenju ili primjeni mjera iz ovoga članka obveznik je dužan prema potrebi uzeti u obzir relevantne evaluacije, procjene ili izvješća koja su sastavile međunarodne organizacije i stručnjaci zaduženi za određivanje standarda nadležni u području sprječavanja pranja novca i borbe protiv financiranja terorizma u vezi s rizicima koje predstavljaju pojedinačne treće zemlje.
\n
(7)Ured obavještava Europsku komisiju o mjerama iz ovoga članka.
\n
Članak 50(NN 108/17, 39/19, 151/22)
\n
Mjere pojačane dubinske analize u vezi s dionicama na donositelja
\n
(1)Kada je stranka pravna osoba koja je izdala dionice na donositelja ili fizička ili pravna osoba koja obavlja transakciju u vezi s dionicama na donositelja, obveznik je dužan prilikom uspostavljanja poslovnoga odnosa ili obavljanja transakcija iz članka 16. stavka 1. točke 2. ovoga Zakona, osim mjera iz članka 15. stavka 1. ovoga Zakona, provesti pojačanu dubinsku analizu stranke koja obuhvaća sljedeće mjere:
\n
1.prikuplja i provjerava dodatne podatke o:
\n
a)djelatnosti stranke i njezinu stvarnome vlasniku i
\n
b)izvoru imovine i izvoru sredstava koja sredstva su predmet transakcije ili poslovnog odnosa 2. provjerava prikupljene podatke o:
\n
a)predviđenoj prirodi poslovnoga odnosa i
\n
b)svrsi i načinu provedbe transakcije 3. zaposlenik obveznika koji vodi postupak uspostavljanja poslovnoga odnosa sa strankom prije uspostavljanja obvezno pribavlja pisanu suglasnost višega rukovodstva obveznika i 4. nakon uspostavljanja poslovnoga odnosa pozorno prati transakcije i druge poslovne aktivnosti koje stranka kod njega obavlja.
\n
(2)Ako ne primijeni mjere iz stavka 1. ovoga članka, obveznik ne smije uspostaviti poslovni odnos s pravnom osobom koja je izdala dionice na donositelja niti obaviti transakciju fizičke ili pravne osobe u vezi s dionicama na donositelja.
\n
Članak 51(NN 108/17, 39/19)
\n
Brisan.
\n
Članak 52(NN 108/17, 39/19, 151/22)
\n
Utvrđivanje i provjera identiteta stranke na temelju kvalificiranoga certifikata za elektronički potpis ili elektronički pečat te na temelju videoelektroničke identifikacije
\n
(1)Obveznik iz članka 9. ovoga Zakona može na daljinu utvrditi i provjeriti identitet fizičke osobe, obrtnika ili osobe koja se bavi drugom samostalnom djelatnošću, pravne osobe i fizičke osobe koja zastupa pravnu osobu na temelju kvalificiranoga certifikata za elektronički potpis ili elektronički pečat koji je izrađen kvalificiranim sredstvom za izradu elektroničkoga potpisa ili sredstvom za izradu kvalificiranoga elektroničkog pečata koji je izdao kvalificirani pružatelj usluga povjerenja sa sjedištem u Europskoj uniji primjenom Uredbe (EU) 910/2014.
\n
(2)U postupku utvrđivanja i provjere identiteta stranke iz stavka 1. ovoga članka obveznik prikuplja podatke iz članka 20. stavka 1. točke 1. ovoga Zakona uvidom u kvalificirani certifikat za elektronički potpis ili elektronički pečat. Podatci koje nije moguće pribaviti iz kvalificiranoga certifikata pribavit će se uvidom u presliku službenoga osobnog dokumenta ili druge važeće javne isprave koju mu stranka dostavi klasičnom ili elektroničkom poštom. Ako na opisani način nije moguće pribaviti sve propisane podatke, nedostajući podatci prikupljaju se neposredno od stranke.
\n
(3)Utvrđivanje i provjera identiteta stranke na temelju kvalificiranoga certifikata za elektronički potpis ili elektronički pečat nisu dopušteni ako postoji sumnja da je kvalificirani certifikat zloupotrijebljen, odnosno ako obveznik utvrdi da su se promijenile okolnosti koje bitno utječu na njegovu valjanost, a kvalificirani pružatelj usluga ga još nije privremeno suspendirao.
\n
(4)Obveznik iz članka 9. ovoga Zakona može na daljinu utvrditi i provjeriti identitet fizičke osobe, obrtnika ili osobe koja se bavi drugom samostalnom djelatnošću te fizičke osobe koja zastupa pravnu osobu osnovanu u državi članici korištenjem sredstava videoelektroničke identifikacije ako su ispunjeni svi sljedeći uvjeti:
\n
1.identitet se utvrđuje i provjerava na temelju službenog osobnog dokumenta fizičke osobe iz ovoga stavka koji sadrži biometrijsku fotografiju osobe, a koji dokument je izdalo nadležno državno tijelo države članice ili treće države koja provodi mjere sprječavanja pranja novca i financiranja terorizma, jednake ili jednakovrijedne onima navedenima u ovom Zakonu 2. stranka je punoljetna 3. stranka nema boravište na području države iz članka 14. stavka 8. ovoga Zakona.
\n
(5)U postupku utvrđivanja i provjere identiteta osobe iz stavka 6. ovoga članka obveznik prikuplja podatke iz članka 20. stavka 1. točke 1. ovoga Zakona. Podatci koje nije moguće pribaviti u skladu sa stavkom 6. ovoga članka pribavit će se uvidom u presliku službenoga osobnog dokumenta ili druge važeće javne isprave koju mu stranka dostavi klasičnom ili elektroničkom poštom. Ako na opisani način nije moguće pribaviti sve propisane podatke, nedostajući podatci prikupljaju se neposredno od stranke.
\n
(6)Ministar financija donosi pravilnik kojim propisuje minimalne tehničke uvjete koje moraju ispunjavati sredstva videoelektroničke identifikacije.
\n
12.Pravilnik o minimalnim tehničkim uvjetima koje moraju ispunjavati sredstva videoelektroničke identifikacije
\n
Članak 53(NN 108/17, 39/19)
\n
Složene i neobične transakcije
\n
(1)Obveznik iz članka 9. ovoga Zakona dužan je obratiti posebnu pozornost na sve transakcije koje ispunjavaju najmanje jedan od sljedećih uvjeta:
\n
1.transakcija je složena 2. transakcija je neobično velika 3. transakcija se izvršava prema neobičnom uzorku 4. transakcija nema očitu ekonomsku ili pravnu svrhu.
\n
(2)U vezi s transakcijama iz stavka 1. ovoga članka obveznik je dužan analizirati pozadinu i svrhu takvih transakcija, uključujući i podatak o izvoru sredstava te rezultate analize u pisanome obliku evidentirati kako bi bili dostupni na zahtjev Ureda i nadzornih tijela iz članka 81. ovoga Zakona.
\n
(3)U vezi s transakcijama iz stavka 1. ovoga članka obveznik u okviru pojačane dubinske analize stranke, osim mjera iz članka 15. stavka 1. ovoga Zakona, pojačava razinu i prirodu praćenja poslovnog odnosa kako bi utvrdio postoje li razlozi za sumnju na pranje novca ili financiranje terorizma u pogledu transakcija ili aktivnosti stranke.
\n
(4)Ako obveznik u vezi s transakcijama iz stavka 1. ovoga članka nakon provedene analize utvrdi razloge za sumnju na pranje novca ili financiranje terorizma u skladu s člancima 56. ili 57. ovoga Zakona, dužan je o tome obavijestiti Ured na način kako je to propisano člankom 59. ovoga Zakona.
\n
X. OGRANIČENJA PRILIKOM POSLOVANJA SA STRANKAMA
\n
Članak 54(NN 108/17, 39/19)
\n
Zabrana korištenja anonimnih proizvoda i zabrana poslovanja s fiktivnim bankama
\n
(1)Obveznik iz članka 9. ovoga Zakona ne smije strankama otvoriti, izdavati ili za njih voditi anonimne račune, štedne knjižice na šifru ili na donositelja, anonimne sefove odnosno druge anonimne proizvode, uključujući i račune koji glase na lažna imena ili nazive, koji bi posredno odnosno neposredno omogućavali prikrivanje identiteta stranke.
\n
(2)Obveznik iz članka 9. ovoga Zakona je dužan kod anonimnih računa, štednih knjižica na šifru ili na donositelja, anonimnih sefova odnosno kod drugih anonimnih proizvoda, uključujući i račune koji glase na lažna imena ili nazive za koje nije moguće utvrditi vlasnika, a koji anonimni proizvodi postoje na dan stupanja na snagu ovoga Zakona, provesti mjere dubinske analize stranke iz članka 15. ovoga Zakona što je prije moguće, a u svakome slučaju prije bilo kakve upotrebe takvih računa ili štednih knjižica ili sefova ili drugih anonimnih proizvoda.
\n
(3)Obveznik ne smije uspostaviti ili održavati korespondentne odnose s fiktivnom bankom.
\n
(4)Obveznik je dužan poduzeti odgovarajuće mjere kako bi onemogućio uspostavljanje ili nastavak korespondentnoga odnosa s kreditnom institucijom ili financijskom institucijom za koju se zna da dopušta da se njezinim računima koristi fiktivna banka.
\n
Članak 55(NN 108/17, 151/22)
\n
Ograničenja u poslovanju s gotovinom
\n
(1)Pravna ili fizička osoba koja obavlja registriranu djelatnost u Republici Hrvatskoj ne smije primiti naplatu ili obaviti plaćanje u gotovini u vrijednosti od 10.000,00 eura i većoj.
\n
(2)Ograničenje iz stavka 1. ovoga članka vrijedi i u slučaju ako se naplata ili plaćanje obavlja u više međusobno očigledno povezanih gotovinskih transakcija u vrijednosti od 10.000,00 eura i većoj.
\n
(3)Naplata i plaćanje u gotovini iz stavaka 1. i 2. ovoga članka mora se provesti uplatom ili prijenosom na transakcijski račun za plaćanje otvoren kod kreditne institucije.
\n
(4)Ograničenja u poslovanju s gotovinom iz ovoga članka ne primjenjuju se na priređivače igara na sreću kao obveznike iz članka 9. stavka 2. točke 16. ovoga Zakona.
\n
XI. OBAVJEŠTAVANJE UREDA ZA SPRJEČAVANJE PRANJA NOVCA O TRANSAKCIJAMA
\n
Članak 56(NN 108/17, 151/22)
\n
Obveza i rokovi obavještavanja o sumnjivim transakcijama, sredstvima i osobama
\n
(1)Obveznik iz članka 9. ovoga Zakona dužan je suzdržati se od obavljanja sumnjive transakcije iz stavka 6. ovoga članka kada zna, sumnja ili ima razloga sumnjati da u vezi s tom transakcijom postoje razlozi za sumnju na pranje novca ili financiranje terorizma.
\n
(2)Obveznik je dužan bez odgađanja prije obavljanja sumnjive transakcije iz stavka 1. ovoga članka obavijestiti Ured i u obavijesti navesti rok u kojem će se transakcija obaviti.
\n
(3)Ako obveznik u slučajevima iz stavka 1. ovoga članka, zbog prirode transakcije ili zbog drugih opravdanih razloga, obavijest nije mogao dostaviti prije obavljanja transakcije ili ako je vjerojatno da će se dostavljanjem Uredu obavijesti o sumnjivoj transakciji prije obavljanja transakcije otežati analiza transakcije od strane obveznika, obveznik je dužan Uredu prijaviti sumnjivu transakciju nakon obavljanja, a najkasnije sljedeći radni dan.
\n
(4)U slučaju iz stavka 3. ovoga članka, obveznik je dužan obrazložiti razloge zbog kojih nije bio u objektivnoj mogućnosti obavijestiti Ured u skladu sa stavkom 2. ovoga članka o sumnjivoj transakciji prije obavljanja iste.
\n
(5)Obveznik je dužan obavijestiti Ured o namjeri, planiranju ili pokušaju obavljanja sumnjive transakcije iz stavka 1. ovoga članka bez obzira je li transakcija poslije obavljena ili nije.
\n
(6)Sumnjivom transakcijom smatra se svaka pokušana ili obavljena gotovinska i bezgotovinska transakcija, bez obzira na njezinu vrijednost i način obavljanja, ako je ispunjen jedan ili više sljedećih razloga:
\n
1.obveznik zna, sumnja ili ima razloge za sumnju da transakcija uključuje sredstva proizašla iz kriminalne aktivnosti ili je povezana s financiranjem terorizma 2. indikatori za prepoznavanje sumnjivih transakcija, sredstava i osoba iz članka 60. stavka 1. ovoga Zakona upućuju na to da postoje razlozi za sumnju na pranje novca ili financiranje terorizma 3. transakcija odgovara tipologijama ili trendovima pranja novca ili financiranja terorizma i/ili 4. kada obveznik procijeni da u vezi s transakcijom, sredstvima ili strankom postoje i drugi razlozi za sumnju na pranje novca ili financiranje terorizma.
\n
(7)Ako obveznik zna, sumnja ili ima razloga sumnjati da sredstva, bez obzira na njihov iznos, predstavljaju imovinsku korist ostvarenu kriminalnom aktivnošću ili su povezana s financiranjem terorizma, dužan je o tome bez odgađanja obavijestiti Ured.
\n
(8)Iznimno od odredbi članka 16. ovoga Zakona, kada obveznik iz članka 9. ovoga Zakona zna, sumnja ili ima razloga sumnjati da u vezi s transakcijom postoje razlozi za sumnju na pranje novca ili financiranje terorizma, ali na temelju opravdanih razloga procijeni da će provođenje mjera dubinske analize rezultirati otkrivanjem informacije stranci da je Uredu bio ili će biti dostavljen podatak, informacija ili dokumentacija o njoj ili trećoj osobi ili transakciji, nije obvezan nastaviti provođenje mjera dubinske analize, nego Uredu dostaviti obavijest o sumnjivoj transakciji.
\n
(9)Obveznik iz članka 9. ovoga Zakona dužan je pokušanu transakciju u odnosu na ograničenja raspolaganja imovinom utvrđena pravnim aktima Ujedinjenih naroda čija je primjena propisana zakonom kojim se uređuju međunarodne mjere ograničavanja prijaviti Uredu najkasnije sljedeći radni dan.
\n
25.Pravilnik o uvođenju stranke na daljinu i minimalnim uvjetima koje mora ispunjavati rješenje kojim se utvrđuje i provjerava identitet stranke na daljinu
\n
Članak 57
\n
Obveza i rokovi obavještavanja o sumnjivim transakcijama, sredstvima i osobama od strane obveznika koji obavljaju profesionalne djelatnosti
\n
(1)Odvjetnik, odvjetničko društvo i javni bilježnik u obavljanju poslova iz članka 9. stavka 2. točke 18. podtočke b) ovoga Zakona dužni su obavijestiti Ured o sumnjivoj transakciji, sredstvima i osobama iz članka 56. stavaka 1. i 7. ovoga Zakona, a sukladno članku 56. stavcima 2., 3., 4. i 5. ovoga Zakona.
\n
(2)Revizorsko društvo, samostalni revizor, vanjski računovođa koji je pravna ili fizička osoba koja obavlja računovodstvene usluge, porezni savjetnik te društvo za porezno savjetništvo iz članka 9. stavka 2. točke 18. podtočke a) u obavljanju poslova iz svoga djelokruga rada dužni su obavijestiti Ured o sumnjivoj transakciji, sredstvima i osobama iz članka 56. stavaka 1. i 7. ovoga Zakona, a sukladno članku 56. stavcima 2., 3., 4. i 5. ovoga Zakona.
\n
(3)Obveznik koji obavlja profesionalnu djelatnost iz stavaka 1. i 2. ovoga članka dužan je svaki put kada stranka od njega zatraži savjet u vezi s pranjem novca ili financiranjem terorizma o tome obavijestiti Ured najkasnije sljedeći radni dan od dana kada je stranka od njega tražila takav savjet.
\n
Članak 58Iznimke za obveznike koji obavljaju profesionalne djelatnosti
\n
(1)Na obveznike koji obavljaju profesionalne djelatnosti iz članka 9. stavka 2. točke 18. ovoga Zakona ne primjenjuju se odredbe članaka 56. i 57. ovoga Zakona u odnosu na podatke koje dobiju od stranke ili prikupe o stranci tijekom utvrđivanja pravnoga položaja stranke ili prilikom zastupanja stranke u vezi sa sudskim postupkom, što uključuje savjetovanje za predlaganje ili izbjegavanje sudskih postupaka, bez obzira na to jesu li podatci dobiveni ili prikupljeni prije, tijekom ili nakon završenoga sudskog postupka.
\n
(2)Obveznici koji obavljaju profesionalne djelatnosti iz stavka 1. ovoga članka, kada su ispunjeni uvjeti iz stavka 1. ovoga članka, ne moraju udovoljiti zahtjevu Ureda iz članka 113. ovoga Zakona te su dužni Uredu najkasnije u roku od tri dana od primitka zahtjeva pisanim putem dostaviti obrazloženje razloga zbog kojih nisu postupili u skladu sa zahtjevom Ureda iz članka 113. ovoga Zakona.
\n
Članak 59Način obavještavanja i sadržaj obavijesti o sumnjivim transakcijama, sredstvima i osobama
\n
(1)Obveznik iz članka 9. ovoga Zakona dužan je obavijestiti Ured o sumnjivoj transakciji iz članka 56. stavka 1. ovoga Zakona i sumnjivim sredstvima iz članka 56. stavka 7. ovoga Zakona te o sumnjivoj transakciji, sredstvima i osobama iz članka 57. stavaka 1., 2. i 3. ovoga Zakona, s propisanim podatcima iz članka 20. ovoga Zakona.
\n
(2)U obavijesti iz stavka 1. ovoga članka obveznik je dužan navesti i obrazložiti razloge koji upućuju na to da u vezi s transakcijom, sredstvima ili osobama postoje razlozi za sumnju na pranje novca ili financiranje terorizma.
\n
(3)Ministar financija pravilnikom propisuje način i opseg dostavljanja podataka iz stavka 1. ovoga članka te dodatne podatke koje je obveznik dužan pribaviti u svrhu obavještavanja Ureda o sumnjivim transakcijama, sredstvima i osobama.
\n
13.Pravilnik o obavještavanju Ureda za sprječavanje pranja novca o sumnjivim transakcijama, sredstvima i osobama
\n
Članak 60(NN 108/17, 39/19)
\n
Obveza sastavljanja i korištenja liste indikatora za prepoznavanje sumnjivih transakcija, sredstava i osoba
\n
(1)Obveznici iz članka 9. ovoga Zakona dužni su sastaviti listu indikatora za prepoznavanje sumnjivih transakcija, sredstava i osoba u vezi s kojima postoje razlozi za sumnju na pranje novca ili financiranje terorizma te ju dopunjavati s pomoću informacija koje su im dostupne o novim trendovima i tipologijama pranja novca i financiranja terorizma te u slučaju izmijenjenih okolnosti u poslovanju obveznika ako su one važne za primjenu ovoga Zakona.
\n
(2)Prilikom sastavljanja liste indikatora iz stavka 1. ovoga članka obveznici uzimaju u obzir specifičnost svoga poslovanja, vrstu stranaka, geografsko područje, vrstu proizvoda i usluga koje nude, kanale dostave i karakteristike sumnjive transakcije iz članka 56. stavka 6. ovoga Zakona.
\n
(3)Obveznici su prilikom utvrđivanja razloga za sumnju na pranje novca ili financiranje terorizma, te drugih okolnosti u vezi s tim, dužni upotrebljavati listu indikatora iz stavka 1. ovoga članka kao osnovne smjernice u utvrđivanju razloga za sumnju na pranje novca i financiranje terorizma.
\n
(4)Lista indikatora iz stavka 1. ovoga članka sastavni je dio politika, kontrola i postupaka obveznika u skladu s člankom 13. ovoga Zakona.
\n
(5)Ured, nadležna nadzorna tijela, Hrvatska gospodarska komora, Hrvatska udruga banaka, Hrvatska javnobilježnička komora, Hrvatska odvjetnička komora, Hrvatska komora poreznih savjetnika, Hrvatska revizorska komora te udruženja čiji su članovi obveznici primjene ovoga Zakona mogu surađivati s obveznicima pri sastavljanju liste indikatora.
\n
(6)Ministar financija pravilnikom propisuje obvezno uključivanje pojedinih indikatora na listu indikatora za prepoznavanje sumnjivih transakcija, sredstava i osoba u vezi s kojima postoje razlozi za sumnju na pranje novca ili financiranje terorizma.
\n
Članak 61(NN 108/17, 151/22)
\n
Obveza i rokovi obavještavanja o gotovinskim transakcijama
\n
(1)Obveznik iz članka 9. ovoga Zakona dužan je o transakciji koja se provodi u gotovini u vrijednosti od 10.000,00 eura i većoj obavijestiti Ured najkasnije u roku od tri dana od dana obavljanja transakcije.
\n
(2)Prilikom obavještavanja Ureda o gotovinskoj transakciji iz stavka 1. ovoga članka obveznik je dužan dostaviti podatke iz članka 20. ovoga Zakona.
\n
(3)Ministar financija pravilnikom propisuje način i opseg dostavljanja podataka iz stavaka 1. i 2. ovoga članka i dodatne podatke koje je obveznik dužan pribaviti u svrhu obavještavanja Ureda o gotovinskim transakcijama.
\n
14.Pravilnik o obavještavanju Ureda za sprječavanje pranja novca o gotovinskoj transakciji u vrijednosti od 200.000,00 kuna i većoj XII. PROVEDBA POLITIKA I POSTUPAKA GRUPE U PODRUŽNICI I DRUŠTVU KĆERI SA SJEDIŠTEM U DRŽAVI ČLANICI ILI TREĆOJ DRŽAVI
\n
Članak 62Obveza provođenja mjera u podružnicama i društvima kćerima
\n
(1)Obveznici iz članka 9. ovoga Zakona koji su dio grupe provode politike i postupke grupe koji se odnose na provođenje mjera za sprječavanje pranja novca i financiranja terorizma, uključujući i mjere zaštite podataka i razmjenu informacija unutar grupe u svrhu sprječavanja pranja novca i financiranja terorizma.
\n
(2)Obveznik je dužan osigurati da se politike i postupci iz stavka 1. ovoga članka provode u njegovim podružnicama i društvima kćerima koje imaju sjedište u državi članici ili trećoj državi.
\n
Članak 63Obveza provođenja mjera u poslovnoj jedinici u drugoj državi članici
\n
Ako obveznik iz članka 9. ovoga Zakona u drugoj državi članici pruža usluge preko poslovne jedinice, zastupnika, mreže zastupnika ili osoba koje distribuiraju elektronički novac, dužan je osigurati da njegove poslovne jedinice poštuju zakonodavstvo te druge države članice u području sprječavanja pranja novca i financiranja terorizma.
\n
Članak 64(NN 108/17, 39/19)
\n
Obveza provođenja mjera u trećoj državi
\n
(1)Obveznik iz članka 9. ovoga Zakona dužan je osigurati da se politike i postupci za sprječavanje pranja novca i financiranja terorizma određeni ovim Zakonom u istome opsegu provode u njegovim podružnicama i društvima kćerima sa sjedištem u trećoj državi u mjeri u kojoj to dopušta pravo treće države, uključujući i mjere zaštite podataka.
\n
(2)Ako su u trećoj državi minimalni standardi za provedbu mjera sprječavanja pranja novca i financiranja terorizma blaži od mjera propisanih ovim Zakonom, obveznik je dužan osigurati da njegove podružnice i društva kćeri usvoje i provode odgovarajuće mjere koje su jednakovrijedne odredbama ovoga Zakona, u mjeri u kojoj to dopušta pravo treće države, uključujući i mjere zaštite podataka.
\n
(3)Ako zakoni treće države ne dopuštaju provođenje politika i postupaka iz stavaka 1. i 2. ovoga članka, obveznik je dužan osigurati da podružnice i društva kćeri usvoje i provedu odgovarajuće dodatne mjere za učinkovito upravljanje rizicima od pranja novca i financiranja terorizma te je dužan o tome obavijestiti nadležno nadzorno tijelo iz članka 82. ovoga Zakona.
\n
(4)Ako zakoni treće države ne dopuštaju provođenje politika i postupaka iz stavaka 1. i 2. ovoga članka, nadležno nadzorno tijelo iz članka 82. ovoga Zakona će o tome obavijestiti europska nadzorna tijela radi usklađivanja aktivnosti i postizanja odgovarajućih rješenja. Prilikom procjenjivanja koje treće države ne dopuštaju provedbu politika i postupaka iz stavaka 1. i 2. ovoga članka, nadležno nadzorno tijelo uzima u obzir sva pravna ograničenja koja bi mogla ometati pravilnu provedbu tih politika i postupaka, uključujući tajnost, zaštitu podataka i druga ograničenja kojima se ograničava razmjena informacija koje bi u tu svrhu mogle biti relevantne.
\n
(5)Ako nadležno nadzorno tijelo iz članka 82. ovoga Zakona ocijeni da su dodatne mjere iz stavka 3. ovoga članka nedostatne, naložit će obvezniku da u trećoj državi provede dodatne mjere koje mogu uključivati:
\n
1.zabranu sklapanja poslovnih odnosa 2. prekid poslovnih odnosa 3. zabranu provođenja transakcija ili 4. prema potrebi, prestanak poslovanja podružnice i društva kćeri u trećoj državi.
\n
(6)Pri usvajanju i provođenju mjera iz stavaka 2. i 3. ovoga članka obveznici su dužni pridržavati se regulatornih tehničkih standarda izdanih od Europske komisije.
\n
(7)Ako su u trećoj državi ili državi članici minimalni standardi za provedbu mjera sprječavanja pranja novca i financiranja terorizma viši od mjera propisanih ovim Zakonom, obveznik je dužan osigurati da njegove podružnice i društva kćeri usvoje i provode odgovarajuće mjere u skladu s pravom treće države ili države članice, uključujući i mjere zaštite podataka.
\n
Članak 65(NN 108/17, 39/19)
\n
Imenovanje središnje kontaktne točke
\n
(1)Izdavatelj elektroničkog novca ili pružatelj platnih usluga iz druge države članice koji posluje na području Republike Hrvatske putem distributera ili zastupnika na temelju prava poslovnog nastana i koji ispunjava kriterije za imenovanje središnje kontaktne točke propisane člankom 3. stavkom 1. Delegirane uredbe Komisije (EU) 2018/1108, dužan je najkasnije u roku od 90 dana od ispunjenja kriterija imenovati središnju kontaktnu točku u Republici Hrvatskoj kako bi se u ime izdavatelja elektroničkog novca i pružatelja platnih usluga iz druge države članice osigurala usklađenost s odredbama ovoga Zakona i na temelju njega donesenih podzakonskih akata te kako bi se nadležnom nadzornom tijelu olakšao nadzor.
\n
(2)Hrvatska narodna banka ovlaštena je od izdavatelja elektroničkog novca i pružatelja platnih usluga iz druge države članice koji posluje na području Republike Hrvatske putem distributera ili zastupnika na temelju prava poslovnog nastana, a koji ne ispunjava kriterije za imenovanje središnje kontaktne točke propisane člankom 3. stavcima 1. i 2. Delegirane uredbe Komisije (EU) 2018/1108, zahtijevati imenovanje središnje kontaktne točke iz stavka 1. ovoga članka.
\n
(3)Zahtjev iz stavka 2. ovoga članka mora biti opravdan odnosno proporcionalan riziku od pranja novca ili financiranja terorizma povezanim s radom tih poslovnih jedinica ili podnesen ako postoje opravdani razlozi za sumnju da je djelovanje poslovnih jedinica tog izdavatelja elektroničkog novca ili pružatelja platnih usluga povezano s visokim rizikom od pranja novca ili financiranja terorizma.
\n
(4)Središnja kontaktna točka iz stavka 1. ovoga članka mora biti pravna osoba sa sjedištem u Republici Hrvatskoj ili inozemna podružnica sa sjedištem u Republici Hrvatskoj.
\n
(5)Središnja kontaktna točka dužna je obavljati poslove propisane člancima 4. i 5. Delegirane uredbe Komisije (EU) 2018/1108.
\n
(6)Izdavatelj elektroničkog novca ili pružatelj platnih usluga iz druge države članice iz stavka 1. ovoga članka dužan je o imenovanju središnje kontaktne točke obavijestiti Ured i nadležna nadzorna tijela iz članka 82. stavka 8. ovoga Zakona u roku od 30 dana od imenovanja te na zahtjev nadležnog nadzornog tijela bez odgađanja dostaviti podatke iz članka 3. stavka 1. točke c) Delegirane uredbe Komisije (EU) 2018/1108.
\n
(7)Ured je ovlašten pisanim putem zahtijevati od središnje kontaktne točke da, proporcionalno riziku od pranja novca i financiranja terorizma, osim poslova propisanih člancima 4. i 5. Delegirane uredbe Komisije (EU) 2018/1108, obavlja sljedeće dodatne poslove u skladu s člankom 6. Delegirane uredbe Komisije (EU) 2018/1108:
\n
1.obavijestiti Ured o sumnjivoj transakciji, sredstvima i osobama sukladno članku 56. ovoga Zakona 2. na zahtjev Ureda prikupiti od distributera institucija za elektronički novac ili zastupnika institucija za platni promet dodatne podatke, informacije i dokumentaciju te ih dostaviti Uredu sukladno članku 113. ovoga Zakona 3. nadzirati transakcije radi otkrivanja sumnjivih transakcija, sredstava i osoba kada je to primjereno s obzirom na opseg i složenost transakcija 4. obavijestiti Ured o imenu i prezimenu te kontakt podatcima osobe koja za središnju kontaktnu točku obavlja poslove iz ovoga stavka najkasnije u roku od tri dana od dana imenovanja odnosno promjene podataka o toj osobi.
\n
(8)Podatke iz stavka 7. točke 1. ovoga članka središnja kontaktna točka dužna je čuvati deset godina od dostavljene obavijesti Uredu.
\n
XIII. UPRAVLJANJE SUSTAVOM SPRJEČAVANJA I OTKRIVANJA PRANJA NOVCA I FINANCIRANJA TERORIZMA KOD OBVEZNIKA
\n
Članak 66Sustav sprječavanja i otkrivanja pranja novca i financiranja terorizma kod obveznika
\n
(1)Sustav sprječavanja i otkrivanja pranja novca i financiranja terorizma je skup mjera, radnji i postupaka koje obveznik uspostavlja radi utvrđivanja, procjenjivanja, ovladavanja i praćenja rizika od pranja novca i financiranja terorizma kojima obveznik jest ili bi mogao biti izložen u svome poslovanju.
\n
(2)Sustav sprječavanja i otkrivanja pranja novca i financiranja terorizma iz stavka 1. ovoga članka mora biti razmjeran veličini, vrsti, opsegu i složenosti poslova koje obveznik obavlja, a obuhvaća najmanje:
\n
1.primjerene organizacijske i kadrovske uvjete 2. odgovarajuću razinu svijesti zaposlenika obveznika o rizicima od pranja novca i financiranja terorizma 3. politike, kontrole i postupke iz članka 13. ovoga Zakona 4. odgovarajuće stručno osposobljavanje i izobrazbu svih zaposlenika obveznika uključenih u sustav sprječavanja pranja novca i financiranja terorizma 5. zaposlenike obveznika zadužene za uspostavu i praćenje poslovnoga odnosa sa strankama 6. imenovanje ovlaštene osobe i njezina zamjenika 7. provođenje unutarnje revizije u skladu s člankom 72. ovoga Zakona i 8. propisivanje odgovornosti uprave i/ili višega rukovodstva obveznika za funkcioniranje sustava sprječavanja pranja novca i financiranja terorizma kod obveznika.
\n
Članak 67(NN 108/17, 39/19, 151/22)
\n
Dužnosti i odgovornost uprave
\n
(1)U svrhu uspostavljanja i provedbe djelotvornoga i učinkovitoga sustava sprječavanja pranja novca i financiranja terorizma uprava obveznika dužna je:
\n
1.donijeti politike, kontrole i postupke iz članka 13. ovoga Zakona i usvojiti analizu rizika iz članka 12. ovoga Zakona 2. imenovati ovlaštenu osobu te jednoga ili više zamjenika ovlaštene osobe sukladno članku 68. ovoga Zakona 3. osigurati da ovlaštena osoba bude zaposlena na radnome mjestu koje je u organizacijskoj strukturi obveznika sistematizirano na takvome položaju da ovlaštenoj osobi omogućava brzo, kvalitetno i pravodobno izvršavanje zadaća propisanih ovim Zakonom i na temelju njega donesenih podzakonskih akata te nezavisnost u radu i mogućnost izravne komunikacije s upravom 4. osigurati ovlaštenoj osobi i zamjeniku ovlaštene osobe neograničeni pristup svim potrebnim podatcima, informacijama i dokumentaciji 5. osigurati ovlaštenoj osobi i zamjeniku ovlaštene osobe odgovarajuće organizacijske, kadrovske, materijalne i druge uvjete rada 6. osigurati ovlaštenoj osobi i zamjeniku ovlaštene osobe primjerene prostorne i tehničke uvjete koji jamče odgovarajući stupanj zaštite povjerljivih podataka i informacija kojima raspolaže ovlaštena osoba i njezin zamjenik 7. osigurati sustav koji obvezniku, ovlaštenoj osobi i zamjeniku ovlaštene osobe omogućava da, sukladno ovlastima i nadležnosti Ureda i nadležnoga nadzornog tijela iz članka 82. ovoga Zakona, istima pravodobno dostavi sve zatražene podatke, informacije i dokumentaciju, kao i sve podatke, informacije i dokumentaciju za koje je propisana dostava, sigurnim kanalima i na način kojim se osigurava zaštita podataka 8. osigurati redovito stručno osposobljavanje i izobrazbu zaposlenika obveznika 9. jasno razgraničiti ovlasti i odgovornosti ovlaštene osobe i zamjenika ovlaštene osobe u odnosu na ovlasti i odgovornosti drugih zaposlenika obveznika u primjeni ovoga Zakona i na temelju njega donesenih podzakonskih akata 10. osigurati kod obveznika provođenje neovisne unutarnje revizije sustava sprječavanja i otkrivanja pranja novca i financiranja terorizma i 11. osigurati učinkovitu komunikaciju i suradnju, uključujući i primjeren tijek informacija na svim organizacijskim razinama obveznika, u provedbi mjera propisanih ovim Zakonom i na temelju njega donesenih podzakonskih akata.
\n
(2)Obveznici iz članka 9. stavka 2. točaka 1., 2., 5., 6., 7., 8., 9., 12., 13., 14. i 19. ovoga Zakona dužni su Hrvatskoj narodnoj banci odnosno Hrvatskoj agenciji za nadzor financijskih usluga dostaviti godišnji plan rada za tekuću godinu i izvještaj o radu za prethodnu godinu u području sprječavanja pranja novca i financiranja terorizma najkasnije do 31. ožujka tekuće godine, a obveznici iz članka 9. stavka 2. točke 19. ovoga Zakona do 30. lipnja tekuće godine.
\n
(3)Uprava banke dužna je osigurati da ovlaštena osoba bude zaposlena na rukovodećemu radnome mjestu.
\n
(4)Obveznik iz stavka 2. ovoga članka dužan je odrediti člana uprave koji će biti odgovoran za provedbu ovoga Zakona i na temelju njega donesenih podzakonskih akata.
\n
(5)Uprava kreditne i financijske institucije dužna je uspostaviti odgovarajući informacijski sustav s obzirom na organizacijsku strukturu i izloženost riziku od pranja novca i financiranja terorizma radi automatizirane i cjelovite procjene rizika stranaka, stalnoga praćenja poslovnih odnosa te u svrhu pravodobnoga i cjelovitoga obavještavanja Ureda o transakcijama te u svrhu postupanja po zahtjevima i nalozima Ureda u skladu s odredbama ovoga Zakona i na temelju njega donesenih podzakonskih akata.
\n
(6)Obveznici za čiji je nadzor nadležna Hrvatska narodna banka odnosno Hrvatska agencija za nadzor financijskih usluga dužni su na zahtjev Hrvatske narodne banke odnosno Hrvatske agencije za nadzor financijskih usluga dostaviti izvješća i informacije o svim pitanjima i okolnostima bitnim za obavljanje nadzora ili za praćenje usklađenosti obveznika s odredbama ovoga Zakona i na temelju njega donesenim podzakonskim aktima.
\n
(7)Guverner Hrvatske narodne banke donosi odluku, a Upravno vijeće Hrvatske agencije za nadzor financijskih usluga pravilnik kojima će detaljnije urediti sadržaj izvješća iz stavka 6. ovoga članka te način i rokove izvještavanja.
\n
24.Pravilnik o nadzornim izvještajima i informacijama o pitanjima bitnim za obavljanje nadzora ili za praćenje usklađenosti obveznika u smislu Zakona o sprječavanju pranja novca i financiranja terorizma
\n
Članak 68(NN 108/17, 151/22)
\n
Imenovanje ovlaštene osobe i zamjenika
\n
(1)Obveznik iz članka 9. stavaka 2., 3. i 4. ovoga Zakona dužan je imenovati ovlaštenu osobu te jednoga ili više zamjenika ovlaštene osobe za sprječavanje pranja novca i financiranja terorizma, a kada je to primjereno veličini i prirodi posla obveznika, obveznik je dužan imenovati ovlaštenu osobu na rukovodećoj razini.
\n
(2)Obveznici kreditne i financijske institucije iz članka 9. stavka 2. točaka 1., 2., 5., 6., 7., 8., 9., 12., 13. i 14. ovoga Zakona, podružnice istovrsnih obveznika iz druge države članice i trećih država te zastupnici institucija za platni promet i distributeri institucija za elektronički novac iz druge države članice iz članka 9. stavaka 3. i 4. ovoga Zakona te obveznik iz članka 9. stavka 2. točke 19. ovoga Zakona te podružnice istovrsnih obveznika iz druge države članice i trećih država dužni su o imenovanju ovlaštene osobe i zamjenika obavijestiti Ured najkasnije u roku od tri dana od dana imenovanja odnosno promjene podataka o ovlaštenoj osobi ili zamjeniku ovlaštene osobe.
\n
(3)U obavijesti iz stavka 2. ovoga članka potrebno je navesti naziv i sjedište obveznika, ime i prezime ovlaštene osobe, ime i prezime zamjenika ovlaštene osobe, datum imenovanja, broj telefona i telefaksa te adresu elektroničke pošte ovlaštene osobe i zamjenika ovlaštene osobe.
\n
(4)Obveznik iz članka 9. ovoga Zakona koji je fizička osoba koja obavlja registriranu djelatnost nije dužan imenovati ovlaštenu osobu nego je sam dužan obavljati poslove ovlaštene osobe propisane ovim Zakonom i na temelju njega donesenim podzakonskim aktima.
\n
Članak 69Dužnosti i odgovornost ovlaštene osobe i zamjenika ovlaštene osobe kod obveznika
\n
Ovlaštena osoba i zamjenik ovlaštene osobe dužni su:
\n
1.pravilno i pravodobno dostavljati podatke i informacije Uredu u skladu s ovim Zakonom i na temelju njega donesenim podzakonskim aktima 2. provesti nalog Ureda iz članaka 117. i 119. ovoga Zakona 3. pratiti usklađenost poslovanja obveznika s odredbama ovoga Zakona i na temelju njega donesenih podzakonskih akata te davati upravi preporuke za poboljšanje sustava sprječavanja i otkrivanja pranja novca i financiranja terorizma 4. koordinirati aktivnosti obveznika u području sprječavanja i otkrivanja pranja novca i financiranja terorizma 5. sudjelovati u uspostavljanju i razvoju informacijske potpore za provođenje aktivnosti na području sprječavanja i otkrivanja pranja novca i financiranja terorizma kod obveznika 6. pri uvođenju novoga proizvoda ili kanala dostave i novih tehnologija sudjelovati u procjeni rizika radi utvrđivanja i procjene kako navedeni čimbenici utječu na izloženost obveznika riziku od pranja novca i financiranja terorizma i 7. provoditi stručno osposobljavanje i izobrazbu zaposlenika obveznika u području sprječavanja i otkrivanja pranja novca i financiranja terorizma.
\n
Članak 70Uvjeti za ovlaštenu osobu i zamjenika
\n
Obveznik iz članka 9. ovoga Zakona mora osigurati da poslove ovlaštene osobe i zamjenika ovlaštene osobe obavlja isključivo osoba koja istodobno ispunjava sljedeće uvjete:
\n
1.da se protiv nje ne vodi kazneni postupak odnosno da nije osuđivana ni za jedno od sljedećih kaznenih djela, osim ako je za osobu nastupila rehabilitacija sukladno zakonu koji uređuje pravne posljedice osude, kaznenu evidenciju i rehabilitaciju:
\n
a)iz članka 279. (prikrivanje protuzakonito dobivenog novca) Kaznenog zakona (»Narodne novine«, br. 110/97., 27/98., 50/00. – Odluka USRH, 129/00., 51/01., 111/03., 190/03. – Odluka USRH, 105/04., 84/05., 71/06. i 110/07.)
\n
b)iz članka 173. (zlouporaba opojnih droga), članka 175. (trgovanje ljudima i ropstvo), članka 187.a (pripremanje kaznenih djela protiv vrijednosti zaštićenih međunarodnim pravom), članka 223. (povreda tajnosti, cjelovitosti i dostupnosti računalnih podataka, programa ili sustava), članka 223.a (računalno krivotvorenje), članka 224.a (računalna prijevara), članka 274. (krivotvorenje novca), članka 275. (krivotvorenje vrijednosnih papira), članka 276. (krivotvorenje znakova za vrijednost), članka 277. (izradba, nabavljanje, posjedovanje, prodaja ili davanje na uporabu sredstva za krivotvorenje), članka 278. (krivotvorenje znakova za obilježavanje robe, mjera i utega), članka 279. (pranje novca), članka 286. (utaja poreza i drugih davanja), članka 287. (povreda obveze vođenja trgovačkih i poslovnih knjiga), članka 291. (nesavjesno gospodarsko poslovanje), članka 292. (zlouporaba ovlasti u gospodarskom poslovanju), članka 293. (prijevara u gospodarskom poslovanju), članka 294.a (primanje mita u gospodarskom poslovanju), članka 294.b (davanje mita u gospodarskom poslovanju), članka 311. (krivotvorenje isprave), članka 312. (krivotvorenje službene isprave), članka 313. (posebni slučajevi krivotvorenja), članka 314. (izradba, nabavljanje, posjedovanje, prodaja ili davanje na uporabu sredstva za krivotvorenje isprava) i članka 315. (ovjerovljavanje neistinitog sadržaja) Kaznenog zakona (»Narodne novine«, br. 110/97., 27/98., 50/00. – Odluka USRH, 129/00., 51/01., 111/03., 190/03. – Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske, 105/04., 84/05., 71/06., 110/07., 152/08., 57/11. i 77/11. – Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske)
\n
c)iz članka 98. (financiranje terorizma), članka 105. (ropstvo), članka 106. (trgovanje ljudima), članka 190. (neovlaštena proizvodnja i promet drogama), članka 191. (omogućavanje trošenja droga), članka 246. (zlouporaba povjerenja u gospodarskom poslovanju), članka 247. (prijevara u gospodarskom poslovanju), članka 248. (povreda obveze vođenja trgovačkih i poslovnih knjiga), članka 252. (primanje mita u gospodarskom poslovanju), članka 253. (davanje mita u gospodarskom poslovanju), članka 256. (utaja poreza ili carine), članka 258. (subvencijska prijevara), članka 265. (pranje novca), članka 274. (krivotvorenje novca), članka 275. (krivotvorenje vrijednosnih papira), članka 276. (krivotvorenje znakova za vrijednost), članka 277. (krivotvorenje znakova za obilježavanje robe, mjera i utega), članka 278. (krivotvorenje isprave), članka 279. (krivotvorenje službene ili poslovne isprave), članka 281. (ovjeravanje neistinitog sadržaja), članka 283. (izrada, nabavljanje, posjedovanje ili davanje na uporabu sredstva za krivotvorenje) te za neko kazneno djelo protiv računalnih sustava, programa i podataka (glava XXV.) iz Kaznenog zakona 2. ima dovoljno stručnoga znanja, sposobnosti i iskustva za provođenje zadaća u području sprječavanja i pranja novca i financiranja terorizma i 3. dobro poznaje poslovanje i poslovne procese obveznika.
\n
Članak 71Obveza redovitoga stručnog osposobljavanja i izobrazbe
\n
(1)Obveznik iz članka 9. ovoga Zakona dužan je, razmjerno vrsti i veličini obveznika te riziku od pranja novca i financiranja terorizma kojem je obveznik izložen, kontinuirano poduzimati mjere da svi zaposlenici obveznika koji obavljaju zadaće u području sprječavanja pranja novca i financiranja terorizma budu upoznati s odredbama ovoga Zakona i na temelju njega donesenih podzakonskih akata te zakona kojima se uređuje zaštita osobnih podataka.
\n
(2)Mjere iz stavka 1. ovoga članka odnose se na sudjelovanje zaposlenika obveznika u posebnim unutarnjim ili vanjskim programima stručnoga osposobljavanja i izobrazbe kako bi im se pomoglo u provedbi ovoga Zakona i na temelju njega donesenih podzakonskih akata te prepoznavanju aktivnosti koje bi mogle biti povezane s pranjem novca ili financiranjem terorizma i kako bi bili upoznati s mjerama, radnjama i postupcima propisanima ovim Zakonom i na temelju njega donesenim podzakonskim aktima.
\n
(3)Obveznik je dužan u svrhu provedbe stavaka 1. i 2. ovoga članka, najkasnije do kraja tekuće godine, donijeti program godišnjega stručnog osposobljavanja i izobrazbe za sljedeću kalendarsku godinu te isti program provesti.
\n
Članak 72Obveza redovite unutarnje revizije
\n
(1)Obveznik iz članka 9. ovoga Zakona je dužan najmanje jednom godišnje osigurati redovitu unutarnju reviziju sustava sprječavanja pranja novca i financiranja terorizma ako je to prikladno s obzirom na veličinu i prirodu posla obveznika.
\n
(2)Unutarnja revizija iz stavka 1. ovoga članka procjenjuje adekvatnost, učinkovitost i djelotvornost sustava unutarnjih kontrola i na temelju objektivnih dokaza provjerava postoji li dostatna razina sigurnosti da provođenje politika, kontrola i postupaka bude u funkciji smanjivanja i djelotvornoga upravljanja rizikom od pranja novca ili financiranja terorizma.
\n
XIV. ZAŠTITA OSOBNIH I DRUGIH PODATAKA OD STRANE OBVEZNIKA
\n
Članak 73(NN 108/17, 39/19)
\n
Opća odredba
\n
(1)Prikupljanje i obrada osobnih podataka od strane obveznika u svrhu provedbe mjera i radnji koje se poduzimaju radi sprječavanja i otkrivanja pranja novca i financiranja terorizma obavlja se na temelju i u skladu s odredbama ovoga Zakona.
\n
(2)Obrada osobnih podataka na temelju i u skladu s odredbama ovoga Zakona smatra se pitanjem od javnog interesa u skladu s Uredbom (EU) 2016/679 Europskog parlamenta i Vijeća.
\n
Članak 74Zaštita podataka, zabrana otkrivanja podataka i iznimke
\n
(1)Obveznik iz članka 9. ovoga Zakona i njegovi zaposlenici, uključujući članove upravnih i nadzornih odbora ili drugih poslovodnih tijela obveznika te druge osobe kojima su na bilo koji način bili dostupni podatci prikupljeni sukladno ovomu Zakonu i na temelju njega donesenim podzakonskim aktima, ne smiju stranci ili trećoj osobi otkriti sljedeće informacije:
\n
1.da je u tijeku ili je moguća analiza transakcije ili stranke u vezi s kojom postoje razlozi za sumnju na pranje novca ili financiranje terorizma, uključujući i pregled dokumentacije iz članka 114. ovoga Zakona od strane Ureda kod obveznika 2. da je Uredu bio ili će biti dostavljen podatak, informacija ili dokumentacija o njoj ili trećoj osobi ili transakciji iz članaka 56. i 57. ovoga Zakona 3. da je Ured na temelju članka 117. ovoga Zakona izdao nalog obvezniku za privremeno zaustavljanje obavljanja sumnjive transakcije 4. da je Ured na temelju članka 119. ovoga Zakona izdao nalog obvezniku za stalno praćenje financijskoga poslovanja stranke i 5. da je protiv stranke ili treće osobe započeto ili bi moglo biti započeto provođenje izvida, istrage ili kaznenoga postupka zbog postojanja sumnje na pranje novca ili financiranje terorizma.
\n
(2)Podatci, informacije i dokumentacija iz stavka 1. ovoga članka klasificirani su podatci za koje je utvrđen odgovarajući stupanj tajnosti u skladu s posebnim propisima o tajnosti podataka.
\n
(3)Obveznik je dužan poduzeti tehničke, kadrovske i organizacijske mjere zaštite osobnih podataka koje su potrebne da bi se osobni podatci zaštitili od slučajnoga gubitka ili uništenja i od nedopuštenoga pristupa, nedopuštene promjene, nedopuštenoga objavljivanja i svake druge zloupotrebe te utvrditi obvezu osoba koje su zaposlene u obradi podataka na potpisivanje izjave o povjerljivosti.
\n
(4)Zabrana otkrivanja klasificiranih podataka iz stavka 1. ovoga članka ne primjenjuje se:
\n
1.ako su podatci, informacije i dokumentacija, koju u skladu s ovim Zakonom prikupi i vodi obveznik, potrebni za utvrđivanje činjenica u kaznenome postupku i ako dostavljanje tih podataka od obveznika pisanim putem zatraži nadležni sud ili 2. ako su podatci, informacije i dokumentacija iz točke 1. ovoga stavka potrebni nadzornom tijelu iz članka 81. ovoga Zakona radi obavljanja nadzora nad obveznikom u provođenju odredaba ovoga Zakona i na temelju njega donesenih podzakonskih akata.
\n
(5)Ako obveznik iz članka 9. stavka 2. točke 18. ovoga Zakona koji obavlja profesionalnu djelatnost pokuša odvratiti stranku od sudjelovanja u kriminalnim aktivnostima, to neće predstavljati otkrivanje podataka u smislu stavka 1. ovoga članka.
\n
Članak 75(NN 108/17, 39/19, 151/22)
\n
Otkrivanje podataka primateljima unutar grupe
\n
(1)Zabrana razmjene informacija iz članka 74. stavka 1. točaka 1. i 2. ovoga Zakona i informacija koje obveznik iz članka 9. ovoga Zakona prikupi na temelju članka 20. ovoga Zakona ne primjenjuje se u slučaju razmjene informacija s:
\n
a)kreditnom ili financijskom institucijom iz države članice koja je dio iste grupe pod uvjetom da politike i postupci unutar grupe udovoljavaju zahtjevima propisanima ovim Zakonom ili
\n
b)društvom kćeri ili podružnicom koju kreditna ili financijska institucija iz točke a) ovoga stavka ima u većinskom vlasništvu u trećoj državi, pod uvjetom da to društvo kći ili podružnica u potpunosti poštuje politike i postupke unutar grupe, među ostalim postupke za razmjenu informacija unutar grupe te pod uvjetom da politike i postupci unutar grupe udovoljavaju zahtjevima propisanima ovim Zakonom.
\n
(2)Zabrana razmjene informacija iz članka 74. stavka 1. točaka 1. i 2. ovoga Zakona ne primjenjuje se u slučaju razmjene informacija između obveznika iz članka 9. stavka 2. točke 18. ovoga Zakona iz država članica ili subjekata iz trećih država koje propisuju obveze jednakovrijedne odredbama ovoga Zakona, a koji obavljaju svoju profesionalnu djelatnost, bez obzira jesu li zaposlenici ili nisu, u okviru iste pravne osobe ili veće strukture kojoj pravna osoba pripada i uz koju je veže zajedničko vlasništvo, uprava ili nadzor usklađenosti.
\n
Članak 76Otkrivanje podataka primateljima u okviru iste kategorije obveznika
\n
U slučajevima koji se odnose na istu stranku i istu transakciju, a u kojima sudjeluju dva ili više obveznika, ne primjenjuje se zabrana razmjene informacija iz članka 74. stavaka 1. i 2. ovoga Zakona između kreditnih i financijskih institucija te između obveznika koji obavljaju profesionalne djelatnosti iz članka 9. stavka 2. točke 18. ovoga Zakona, pod uvjetom da:
\n
1.su osnovani u državi članici ili trećoj državi koja provodi mjere sprječavanja pranja novca i financiranja terorizma jednakovrijedne odredbama iz ovoga Zakona 2. obavljaju istu vrstu djelatnosti ili pripadaju istoj kategoriji profesionalne djelatnosti i 3. podliježu obvezama za zaštitu profesionalne i poslovne tajne i osobnih podataka.
\n
Članak 77(NN 108/17, 151/22)
\n
Iznimke od obveze čuvanja poslovne, bankovne, profesionalne, javnobilježničke, odvjetničke ili druge tajne
\n
(1)Za obveznika iz članka 9. ovoga Zakona i njegove zaposlenike, uključujući i direktore, dostava podataka, informacija i dokumentacije Uredu ne predstavlja odavanje poslovne, bankovne, profesionalne, javnobilježničke, odvjetničke ili druge tajne.
\n
(2)Obveznik, njegovi zaposlenici i direktori nisu odgovorni za štetu učinjenu strankama ili trećim osobama ako u dobroj vjeri u skladu s odredbama ovoga Zakona i na temelju njega donesenih podzakonskih akata:
\n
1.dostave Uredu podatke, informacije i dokumentaciju o svojim strankama 2. prikupljaju i obrađuju podatke, informacije i dokumentaciju o strankama 3. provedu nalog Ureda o privremenome zaustavljanju obavljanja sumnjive transakcije ili 4. provedu nalog Ureda o stalnome praćenju financijskoga poslovanja stranke.
\n
(3)Zaposlenici obveznika ne mogu stegovno i direktori ne mogu disciplinski ili kazneno odgovarati za kršenje obveze čuvanja podataka koji predstavljaju poslovnu, bankovnu, profesionalnu, javnobilježničku, odvjetničku ili drugu tajnu:
\n
1.ako podatke, informacije i dokumentaciju prikupljenu u skladu s ovim Zakonom i na temelju njega donesenih podzakonskih akata analiziraju zbog utvrđivanja razloga za sumnju na pranje novca ili financiranje terorizma vezanih za određenu stranku ili transakciju ili 2. ako obavijeste Ured o sumnjivim transakcijama, sredstvima i osobama sukladno odredbama članaka 56. i 57. ovoga Zakona, čak ako i nisu točno znali o kojoj je povezanoj kriminalnoj aktivnosti riječ i bez obzira na to je li se nezakonita aktivnost uistinu dogodila.
\n
Članak 78Svrha korištenja prikupljenih podataka i obavještavanje stranaka o obradi osobnih podataka
\n
(1)Obveznik iz članka 9. ovoga Zakona osobne podatke prikupljene na temelju ovoga Zakona i na temelju njega donesenih podzakonskih akata obrađuje isključivo u svrhu sprječavanja pranja novca i financiranja terorizma te se oni ne smiju dodatno obrađivati na način koji nije u skladu s tom svrhom te se obvezniku zabranjuje obrada osobnih podataka prikupljenih na temelju ovoga Zakona i na temelju njega donesenih podzakonskih akata u bilo koje druge svrhe, uključujući i komercijalne.
\n
(2)Obveznici i njihovi zaposlenici dužni su prilikom obrade osobnih podataka primijeniti odredbe propisa kojima se uređuje zaštita osobnih podataka.
\n
(3)U skladu s propisima kojima se uređuje zaštita osobnih podataka, prije uspostavljanja poslovnoga odnosa ili provođenja povremene transakcije, obveznik je dužan upoznati stranku sa svrhom u koju se prikupljaju i koriste osobni podatci propisani ovim Zakonom i informirati ju o identitetu voditelja zbirke osobnih podataka, pravu na pristup podatcima, pravu na ispravak podataka koji se na nju odnose, primateljima osobnih podataka te je li riječ o dobrovoljnome ili obveznome davanju podataka i mogućim posljedicama uskrate davanja podataka obvezniku.
\n
(4)Ograničava se stranci pravo uvida u osobne podatke, informacije i dokumentaciju prikupljenu na temelju ovoga Zakona i na temelju njega donesenih podzakonskih akata ako bi ostvarivanje prava uvida u osobne podatke, informacije i dokumentaciju koje je obveznik prikupio o stranci bilo u suprotnosti s člankom 74. stavcima 1. i 2. ovoga Zakona odnosno ako bi ostvarivanje prava uvida u osobne podatke, informacije i dokumentaciju koje je obveznik prikupio o stranci, obvezniku ili nadležnom tijelu onemogućilo ili otežalo obavljanje zadaća propisanih ovim Zakonom i na temelju njega donesenim podzakonskim aktima te postupaka povezanih sa sprječavanjem, istraživanjem i otkrivanjem pranja novca i financiranja terorizma.
\n
XV. ČUVANJE PODATAKA
\n
Članak 79(NN 108/17, 39/19, 151/22)
\n
Rokovi čuvanja podataka od strane obveznika
\n
(1)Obveznik iz članka 9. ovoga Zakona dužan je podatke, informacije i dokumentaciju prikupljenu primjenom ovoga Zakona i na temelju njega donesenih podzakonskih akata i Uredbe (EU) 2015/847 čuvati deset godina nakon prestanka poslovnoga odnosa, obavljanja transakcije iz članka 16. stavka 1. točaka 2., 3. i 4. ovoga Zakona, prikupljanja podataka iz članka 16. stavka 2. i 3. ovoga Zakona ili pristupa sefu iz članka 27. ovoga Zakona.
\n
(2)Dokumentacija iz stavka 1. ovoga članka mora sadržavati:
\n
1.dokumentaciju na temelju koje je utvrđen identitet stranke (preslika službenoga osobnog dokumenta, preslika izvoda iz sudskoga ili drugoga registra i dr.) 2. podatke i dokumentaciju o poduzetim mjerama utvrđivanja stvarnoga vlasnika stranke 3. dokumentaciju o poslovnim odnosima i računima stranke 4. dokumentaciju o poslovnoj korespondenciji obveznika sa strankom 5. zapise i evidenciju potrebnu za identifikaciju i praćenje nacionalnih i prekograničnih transakcija 6. dokumentaciju koja se odnosi na utvrđivanje pozadine i svrhe složenih i neobičnih transakcija te rezultate analize tih transakcija 7. drugu pripadajuću dokumentaciju dobivenu prilikom provođenja mjera dubinske analize stranke ili provođenja pojedinačnih transakcija uključujući i rezultate provedenih analiza i 8. ako postoje, informacije dobivene sredstvima elektroničke identifikacije, relevantnim uslugama povjerenja kako je propisano Uredbom (EU) 910/2014 te bilo kojim drugim sigurnim, daljinskim ili elektroničkim postupkom identifikacije koji su regulirala, priznala, odobrila ili prihvatila relevantna nadležna tijela.
\n
(3)Obveznik je dužan pet godina čuvati podatke i odgovarajuću dokumentaciju o ovlaštenoj osobi i zamjeniku ovlaštene osobe, procjeni rizika stranke, stručnome osposobljavanju i izobrazbi zaposlenika i provođenju unutarnje revizije.
\n
(4)Obveznik je dužan nakon isteka rokova utvrđenih u stavcima 1. i 3. ovoga članka osobne podatke o stranci brisati, a dokumentaciju iz stavka 2. ovoga članka uništiti u skladu sa zakonom koji uređuje zaštitu osobnih podataka.
\n
(5)Opseg dokumentacije o transakcijama iz stavka 1. ovoga članka mora biti dovoljan da omogući rekonstrukciju pojedinačnih transakcija kako bi se, u slučaju potrebe, nadležnim državnim tijelima pružili dokazi potrebni za kazneni postupak.
\n
Članak 80(NN 108/17, 39/19)
\n
Vođenje evidencija
\n
(1)Obveznik iz članka 9. ovoga Zakona dužan je voditi sljedeće evidencije:
\n
1.evidenciju podataka o rezultatima stalnoga praćenja poslovnoga odnosa iz članka 15. stavka 1. točke 4. ovoga Zakona 2. evidenciju podataka o strankama, poslovnim odnosima i transakcijama iz članka 16. ovoga Zakona 3. evidenciju o poduzetim mjerama i o eventualnim poteškoćama s kojima se susreo tijekom procesa provjere iz članka 28. stavka 9. ovoga Zakona 4. evidenciju o složenim i neobičnim transakcijama te o rezultatima analize tih transakcija sukladno članku 53. ovoga Zakona 5. evidenciju dostavljenih podataka Uredu o sumnjivim transakcijama iz članaka 56. i 57. ovoga Zakona 6. evidenciju dostavljenih podataka Uredu o gotovinskim transakcijama iz članka 61. ovoga Zakona 7. evidenciju o otkrivanju podataka primateljima unutar grupe u skladu s člankom 75. ovoga Zakona 8. evidenciju o otkrivanju podataka primateljima u okviru iste kategorije obveznika iz članka 76. ovoga Zakona 9. evidenciju naloga koje je Ured izdao obvezniku za privremeno zaustavljanje obavljanja sumnjive transakcije iz članka 117. ovoga Zakona i 10. evidenciju naloga koje je Ured izdao obvezniku za stalno praćenje financijskoga poslovanja stranke iz članka 119. ovoga Zakona.
\n
(2)Obveznik može evidencije iz stavka 1. ovoga članka voditi na papiru ili u elektroničkome obliku.
\n
GLAVA IV. NADZOR NAD OBVEZNICIMA
\n
I. NADZORNA TIJELA
\n
Članak 81(NN 108/17, 39/19)
\n
Nadležna nadzorna tijela
\n
(1)Nadzor nad obveznicima iz članka 9. ovoga Zakona u provedbi odredaba ovoga Zakona i na temelju njega donesenih podzakonskih akata obavljaju:
\n
1.Hrvatska narodna banka 2. Financijski inspektorat 3. Hrvatska agencija za nadzor financijskih usluga i 4. Porezna uprava.
\n
(2)Ured dostavlja Europskoj komisiji popis nadležnih nadzornih tijela iz stavka 1. ovoga članka, uključujući i njihove podatke za kontakt (naziv, adresa, telefon, telefaks, adresa elektroničke pošte), a nadležna nadzorna tijela iz stavka 1. ovoga članka dužna su Ured obavijestiti o svim promjenama tih podataka.
\n
Članak 82(NN 108/17, 39/19, 151/22)
\n
Nadležnost nadzornih tijela
\n
(1)Hrvatska narodna banka provodi nadzor primjene ovoga Zakona kod obveznika iz članka 9. stavka 2. točaka 1., 2., 5. i 14. ovoga Zakona osnovanih u Republici Hrvatskoj, podružnica istovrsnih obveznika iz drugih država članica i trećih država osnovanih u Republici Hrvatskoj te kod zastupnika odnosno distributera institucija za platni promet i institucija za elektronički novac iz drugih država članica ako su oni kreditne institucije, kreditne unije, institucije za platni promet i institucije za elektronički novac osnovane u Republici Hrvatskoj u skladu s odgovarajućim zakonom.
\n
(2)Financijski inspektorat primarno provodi nadzor primjene ovoga Zakona kod obveznika iz članka 9. stavka 2. točaka 3., 4., 15., 17. i 18. te obveznika iz članka 9. stavka 4. ovoga Zakona koji su zastupnici institucija za platni promet iz druge države članice i distributeri izdavatelja elektroničkoga novca iz druge države članice, a koji nisu u nadležnosti Hrvatske narodne banke.
\n
(3)Financijski inspektorat provodi ciljane nadzore primjene ovoga Zakona kod svih obveznika iz članka 9. stavaka 2., 3. i 4. ovoga Zakona, temeljem procjene o povećanim rizicima pranja novca i financiranja terorizma.
\n
(4)U obavljanju nadzora iz stavka 3. ovoga članka, kod obveznika koji podliježu nadzoru Hrvatske narodne banke i Hrvatske agencije za nadzor financijskih usluga, Financijski inspektorat će primjenjivati odluke i smjernice koje su obveznicima izdala navedena nadzorna tijela, a sukladno sporazumu o suradnji u području nadzora s drugim nadležnim nadzornim tijelom.
\n
(5)Hrvatska agencija za nadzor financijskih usluga provodi nadzor primjene ovoga Zakona kod obveznika iz članka 9. stavka 2. točaka 6. do 13. i točke 19. ovoga Zakona i podružnice istovrsnih obveznika iz druge države članice i trećih država, a koje su osnovane u Republici Hrvatskoj u skladu sa zakonom kojim se uređuje njihov rad. U svrhu nadzora prema članku 9. stavku 2. točki 19. ovoga Zakona te ovlasti za nadzor Hrvatske agencije za nadzor financijskih usluga u tom pogledu na odgovarajući se način primjenjuju odredbe zakona kojima se uređuje tržište kapitala i Zakona o Hrvatskoj agenciji za nadzor financijskih usluga.
\n
(6)Porezna uprava provodi nadzor primjene ovoga Zakona kod obveznika iz članka 9. stavka 2. točke 16. ovoga Zakona.
\n
(7)Porezna uprava, ovlaštena je, pored nadzora propisanoga stavkom 6. ovoga članka, provoditi i nadzor nad primjenom odredbi iz članka 36. stavka 3. (Registar stvarnih vlasnika) te nadzor nad primjenom odredbi iz članka 55. ovoga Zakona (ograničenje u poslovanju s gotovinom) kod pravnih i fizičkih osoba koje nisu obveznici provedbe ovoga Zakona.
\n
(8)Nadzor provedbe Uredbe (EU) 2015/847 i Delegirane uredbe Komisije (EU) 2018/1108 obavljaju u okviru svoje nadležnosti Hrvatska narodna banka i Financijski inspektorat Republike Hrvatske.
\n
(9)Zaposlenici nadležnih nadzornih tijela iz članka 81. ovoga Zakona, kao i revizori i druge stručne osobe koje rade po ovlaštenju tih nadzornih tijela dužni su sve informacije koje saznaju u vezi s nadzorom i drugim poslovima koje obavljaju vezano za područje primjene ovoga Zakona čuvati kao povjerljive te na odgovarajući način primjenjivati standarde sprječavanja sukoba interesa. Dužnost čuvanja povjerljivosti informacija traje i nakon prestanka radnog odnosa zaposlenika u nadzornom tijelu iz članka 81. ovoga Zakona odnosno nakon prestanka obavljanja poslova po ovlaštenju tog nadzornog tijela.
\n
(10)Nadležna nadzorna tijela iz članka 81. ovoga Zakona podatke pribavljene sukladno ovom Zakonu smiju koristiti samo:
\n
a)pri obavljanju svojih dužnosti u skladu s ovim Zakonom ili drugim zakonodavnim aktima u području sprječavanja pranja novca i financiranja terorizma, bonitetnih propisa te nadzora kreditnih i financijskih institucija, uključujući postupanje po zahtjevima obveznika iz članka 9. ovoga Zakona koje nadziru, za izdavanje odobrenja, suglasnosti i licencija za rad obveznika iz članka 9. ovoga Zakona koje nadziru i postupanje po zahtjevima osoba kojima izdaju odobrenja za obavljanje određenih funkcija te za postupanje po zahtjevima za izdavanje odobrenja za stjecanje kvalificiranih udjela u financijskim institucijama i pravnim osobama koje podnose obveznici iz članka 9. ovoga Zakona te za postupanje po zahtjevima i obavijestima trećih osoba, koje nisu obveznici iz članka 9. ovoga Zakona, a koji se podnose nadležnim nadzornim tijelima iz članka 81. ovoga Zakona za izdavanje odobrenja, suglasnosti i licencija za rad, te uključujući i pokretanje prekršajnog postupka
\n
b)u slučaju žalbe protiv odluke nadležnog tijela koje nadzire kreditne i financijske institucije, uključujući sudske postupke
\n
c)u sudskim postupcima pokrenutima na temelju posebnih odredaba koje su predviđene u pravu Europske unije koje je doneseno u području primjene ovoga Zakona ili u području bonitetnih propisa te nadzora kreditnih i financijskih institucija
\n
d)u slučajevima suradnje s nadležnim nadzornim tijelima iz članka 81. ovoga Zakona pri obavljanju svojih dužnosti u skladu s ovim Zakonom ili drugim zakonodavnim aktima koji se odnose na nadzor kreditnih i financijskih institucija
\n
e)u slučajevima suradnje s:
\n
1.tijelima drugih država članica nadležnima za provedbu nadzora u području sprječavanja pranja novca i financiranja terorizma 2. tijelima drugih država članica nadležnima za provedbu nadzora u skladu s drugim zakonodavnim aktima koji se odnose na nadzor kreditnih i financijskih institucija 3. europskim nadzornim tijelima 4. Europskom središnjom bankom (ESB) kada djeluje u skladu s Uredbom Vijeća (EU) br. 1024/2013 te 5. nadležnim tijelima trećih država u skladu s člankom 92. ovoga Zakona
\n
f)u slučajevima suradnje s državnim tijelima nadležnim za sprječavanje ili istraživanje pranja novca, povezanih predikatnih kaznenih djela ili financiranja terorizma.
\n
(11)Osobe iz stavka 9. ovoga članka povjerljive informacije smiju otkriti samo u sažetom ili općenitom obliku, na način da nije moguće identificirati pojedinačne kreditne i financijske institucije.
\n
(12)Nadzorna tijela iz članka 81. ovoga Zakona dužna su dostaviti podatke i informacije državnim tijelima nadležnim za sprječavanje ili istraživanje pranja novca, povezanih predikatnih kaznenih djela ili financiranja terorizma.
\n
(13)Nadležna nadzorna tijela iz članka 81. ovoga Zakona dužna su dostaviti podatke na zahtjev istražnog povjerenstva Hrvatskoga sabora, kada su te informacije nužne za ispunjavanja mandata toga tijela, u skladu sa zakonom koji uređuje osnivanje, sastav, djelokrug, ovlasti, načela djelovanja i način rada istražnih povjerenstava Hrvatskoga sabora.
\n
(14)Nadležna nadzorna tijela iz članka 81. ovoga Zakona podatke iz članka 74. stavka 1. ovoga Zakona ne smiju proslijediti ili učiniti dostupnima drugim tijelima ili trećim osobama bez prethodne pisane suglasnosti Ureda.
\n
Članak 82a (NN 108/17, 39/19)
\n
Suradnja nadležnih nadzornih tijela
\n
(1)Nadzorna tijela iz članka 81. ovoga Zakona dužna su međusobno surađivati te razmjenjivati podatke i informacije potrebne za postupak nadzora te se obavještavati o nepravilnostima i nezakonitostima koje utvrde tijekom obavljanja nadzora i izrečenim mjerama za njihovo otklanjanje ako su ti nalazi i izrečene mjere bitni za rad drugoga tijela.
\n
(2)Nadzorna tijela iz članka 81. ovoga Zakona mogu potpisati sporazum o suradnji i razmjeni informacija te koordinirati svoje djelovanje kada se bave prekograničnim slučajevima.
\n
(3)Nadzorna tijela iz članka 81. ovoga Zakona surađuju i razmjenjuju informacije s drugim nadležnim tijelima u Republici Hrvatskoj koja nadziru kreditne i financijske institucije u skladu sa zakonodavnim aktima kojima je propisan nadzor kreditnih i financijskih institucija te drugim nadležnim tijelima u području sprječavanja pranja novca i financiranja terorizma.
\n
(4)Suradnja iz stavaka 1. i 3. ovoga članka obuhvaća i prikupljanje podataka i informacija u ime nadzornog tijela koje je pomoć zatražilo te razmjenu prikupljenih podataka i informacija u skladu s odredbama ovoga Zakona.
\n
Članak 83(NN 108/17, 151/22)
\n
Mjere i radnje nadzornih tijela
\n
(1)Kada nadzorno tijelo iz članka 81. ovoga Zakona u obavljanju nadzora, pregledom dokumentacije ili na drugi način utvrdi povrede odredaba ovoga Zakona i na temelju njega donesenih podzakonskih akata te Uredbe (EU) 2015/847 i/ili nepravilnosti u poslovanju, ovlašteno je:
\n
1.dati pisano upozorenje obvezniku ako utvrdi nepravilnosti u poslovanju obveznika 2. rješenjem naložiti mjere za otklanjanje nezakonitosti i nepravilnosti u radu obveznika u roku koji nadzorno tijelo samo odredi 3. ako tijekom provođenja nadzora utvrdi postojanje osnovane sumnje da je počinjen prekršaj propisan ovim Zakonom, podnijeti optužni prijedlog tijelu nadležnomu za provođenje prekršajnoga postupka 4. rješenjem privremeno ograničiti i/ili zabraniti obvezniku obavljanje određene poslovne aktivnosti ili pružanje usluge u trajanju od najdulje 12 mjeseci ako tijekom nadzora utvrdi da će obavljanje poslovne aktivnosti ili pružanje usluge vjerojatno dovesti do novih povreda odredbi ovoga Zakona i na temelju njega donesenih podzakonskih propisa 5. nakon što je podnesen optužni prijedlog, predložiti nadležnomu prekršajnom tijelu izricanje zabrane obavljanja određene dužnosti, djelatnosti ili poslova obveznika kao mjere opreza ili kao zaštitne mjere 6. kada je posebnim zakonom predviđeno izdavanje odobrenja za rad obvezniku za obavljanje određenih poslova, tijelo nadležno za izdavanje odobrenja može oduzeti odobrenje za rad obvezniku odnosno pravnoj ili fizičkoj osobi koja počini prekršaj propisan ovim Zakonom 7. kada je posebnim zakonom predviđeno izdavanje prethodne suglasnosti ili odobrenja za obavljanje funkcije predsjednika ili člana uprave kreditne ili financijske institucije, tijelo nadležno za izdavanje suglasnosti ili odobrenja može ukinuti suglasnost ili odobrenje izdano predsjedniku ili članu uprave koji počini prekršaj propisan ovim Zakonom i/ili 8. poduzeti ostale mjere i radnje za koje je zakonom ovlašteno.
\n
(2)Mjere iz stavka 1. ovoga članka nadležno nadzorno tijelo iz članka 81. ovoga Zakona izricat će samostalno ili u suradnji s drugim nadležnim tijelom, primjenjujući načelo razmjernosti.
\n
(3)Ako obveznik ne postupi sukladno pisanom upozorenju iz stavka 1. točke 1. ovoga članka, nadzorno tijelo iz članka 81. ovoga Zakona ovlašteno je donijeti rješenje o otklanjanju nepravilnosti.
\n
(4)Obveznik je dužan postupiti u skladu s rješenjem nadzornog tijela iz članka 81. ovoga Zakona.
\n
(5)Protiv rješenja iz stavka 1. točaka 2. i 4. i stavka 3. ovoga članka nije dopuštena žalba, ali se može pokrenuti upravni spor.
\n
(6)Guverner Hrvatske narodne banke i Upravno vijeće Hrvatske agencije za nadzor financijskih usluga donijet će odluku odnosno pravilnik kojima će detaljnije urediti način provedbe nadzora i izricanja nadzornih mjera iz stavaka 1. i 3. ovoga članka.
\n
27.Odluka o načinu provedbe nadzora sprječavanja pranja novca i financiranja terorizma i izricanju nadzornih mjera
\n
Članak 83a (NN 108/17, 39/19)
\n
Posebna ovlaštenja nadzornih tijela
\n
(1)Nadležno nadzorno tijelo iz članka 81. ovoga Zakona ovlašteno je u pogledu visokorizičnih trećih država iz članka 49. stavka 5. ovoga Zakona poduzeti sljedeće mjere i radnje:
\n
1.odbiti osnivanje društava kćeri, podružnica ili predstavništava obveznika iz visokorizične treće države, ili uzeti u obzir, na drugi način, činjenicu da obveznik potječe iz zemlje koja nema odgovarajuće režime sprječavanja pranja novca i financiranja terorizma 2. zabraniti obveznicima da osnivaju podružnice ili predstavništva u visokorizičnoj trećoj državi, ili uzeti u obzir, na drugi način, činjenice da bi se relevantna podružnica ili relevantno predstavništvo nalazili u zemlji koja nema odgovarajuće režime sprječavanja pranja novca i financiranja terorizma 3. uvesti pojačani nadzor ili naložiti pojačanu vanjsku reviziju za podružnice i društva kćeri obveznika koji se nalaze u visokorizičnoj trećoj državi 4. naložiti pojačanu vanjsku reviziju za financijske grupacije u odnosu na sve njihove podružnice i društva kćeri koji se nalaze u visokorizičnoj trećoj državi 5. naložiti kreditnim i financijskim institucijama da preispitaju i izmijene te, ako je to potrebno, prekinu korespondentne odnose s respondentnim institucijama u visokorizičnoj trećoj državi.
\n
(2)Pri donošenju ili primjeni mjera utvrđenih u stavku 1. ovoga članka nadležno nadzorno tijelo uzima u obzir, prema potrebi, relevantne evaluacije, procjene ili izvješća koja su sastavile međunarodne organizacije i stručnjaci zaduženi za određivanje standarda nadležni u području sprječavanja pranja novca i borbe protiv financiranja terorizma u vezi s rizicima koje predstavljaju pojedinačne treće zemlje.
\n
(3)Nadležno nadzorno tijelo obavješćuje Ured prije donošenja ili primjene mjera utvrđenih u stavcima 1. i 2. ovoga članka, a Ured o tome obavještava Europsku komisiju.
\n
Članak 84Nadzor i procjena rizika
\n
(1)Nadzorna tijela iz članka 81. ovoga Zakona dužna su prilikom planiranja provođenja nadzora kod obveznika iz članka 9. ovoga Zakona primijeniti pristup temeljen na procjeni rizika od pranja novca i financiranja terorizma.
\n
(2)Nadzorna tijela dužna su prilikom planiranja i provođenja nadzora:
\n
1.jasno razumjeti rizik od pranja novca i financiranja terorizma identificiran u Republici Hrvatskoj 2. imati izravan i neizravan pristup svim važnim informacijama o specifičnim domaćim i međunarodnim rizicima povezanima sa strankama, proizvodima i uslugama obveznika i 3. temeljiti učestalost i intenzitet izravnoga i neizravnoga nadzora na profilu rizika obveznika te na rizicima od pranja novca i financiranja terorizma identificiranima u Republici Hrvatskoj na temelju Nacionalne procjene rizika od pranja novca i financiranja terorizma iz članka 5. ovoga Zakona.
\n
(3)Nadzorna tijela dužna su procjenu profila rizika obveznika od pranja novca i financiranja terorizma te rizike neusklađenosti s odredbama ovoga Zakona revidirati periodički te kada dođe do bitnih promjena u poslovnim procesima i poslovnoj praksi ili razvoja u upravljanju i radu toga obveznika.
\n
(4)Nadzorna tijela uzimaju u obzir diskrecijsko pravo obveznika prilikom njegove procjene rizika te mogu, ako je to potrebno, prikladno revidirati procjenu rizika koju je obveznik proveo na temelju odredbi ovoga Zakona te na temelju toga revidirati prikladnost i provedbu njegovih politika, kontrola i postupaka.
\n
(5)Hrvatska narodna banka, Financijski inspektorat i Hrvatska agencija za nadzor financijskih usluga dužni su prilikom planiranja i provođenja nadzora pridržavati se smjernica europskih nadzornih tijela.
\n
Članak 85Nadzor nad poslovanjem obveznika u drugoj državi članici
\n
(1)Nadzorno tijelo iz članka 81. ovoga Zakona obavlja nadzor primjene politika i postupaka grupe, ako obveznik pruža usluge u drugoj državi članici preko poslovne jedinice, neposredno ili preko zastupnika.
\n
(2)Nadzor iz stavka 1. ovoga članka može uključivati i izravan nadzor nad podružnicom ili zastupnikom sa sjedištem u drugoj državi članici.
\n
(3)Nadležno nadzorno tijelo iz članka 81. ovoga Zakona u provedbi nadzora iz stavaka 1. i 2. ovoga članka surađuje s nadležnim tijelom države domaćina i obavještava ga o svim nedostatcima koji bi mogli utjecati na procjenu usklađenosti poslovne jedinice ili zastupnika s propisima države domaćina o sprječavanju pranja novca i financiranja terorizma.
\n
Članak 86Nadzor nad podružnicama i zastupnicima institucija iz drugih država članica
\n
(1)Nadzor nad obveznicima iz članka 9. stavaka 3. i 4. ovoga Zakona provodi nadležno nadzorno tijelo iz članka 82. ovoga Zakona.
\n
(2)Nadzorno tijelo iz stavka 1. ovoga članka surađuje s nadležnim tijelom matične države članice kako bi se osigurao djelotvoran nadzor nad provedbom ovoga Zakona.
\n
(3)Nadzorno tijelo obavještava nadležno tijelo matične države članice o svim nedostatcima koji bi mogli utjecati na njegovu procjenu usklađenosti obveznika s politikama i postupcima grupe.
\n
(4)U nadzoru obveznika iz članka 9. stavka 4. ovoga Zakona mogu biti izdane prikladne i proporcionalne nadzorne mjere iz članka 83. stavka 1. ovoga Zakona za otklanjanje ozbiljnih propusta u vezi s kojima je potrebno hitno djelovanje, koje mjere su privremene i obustavlja ih se kad se propusti otklone, među ostalim, uz pomoć nadležnih tijela matične države članice ili u suradnji s njima.
\n
Članak 87Suradnja nadzornih tijela i Ureda
\n
(1)Nadležno nadzorno tijelo iz članka 82. ovoga Zakona za potrebe pripreme i provođenja nadzora iz svoje nadležnosti može zatražiti od Ureda statističke podatke iz evidencija Ureda iz članka 147. točaka 1., 3., 4. i 11. ovoga Zakona, te druge raspoložive statističke podatke o obvezniku ako su nadležnom nadzornom tijelu ti podatci potrebni za pripremu i nadzor nad obveznikom, uključujući i podatke o tipologijama, uzorcima i trendovima pranja novca i financiranja terorizma.
\n
(2)Nadležno nadzorno tijelo iz stavka 1. ovoga članka, u roku od 60 dana od završetka izravnog nadzora nad obveznikom iz članka 9. ovoga Zakona, Uredu će dostaviti izvadak iz zapisnika o utvrđenim nepravilnostima, nezakonitostima i izrečenim mjerama te utvrđenim prekršajima u dijelu koji se odnosi na provedbu odredaba ovoga Zakona i na temelju njega donesenih podzakonskih akata.
\n
Članak 88Smjernice obvezniku za jedinstvenu primjenu Zakona
\n
(1)Pored podzakonskih akata iz članka 14. stavka 11. i članka 42. stavka 1. ovoga Zakona, nadležno nadzorno tijelo iz članka 82. ovoga Zakona može donijeti sektorske smjernice radi jedinstvene primjene od strane obveznika odredaba ovoga Zakona i na temelju njega donesenih podzakonskih akata.
\n
(2)Obveznik iz članka 9. ovoga Zakona može pisanim putem zatražiti donošenje smjernice o primjeni pojedine odredbe ovoga Zakona i na temelju njega donesenih podzakonskih akata od onoga nadzornoga tijela koje je člankom 82. stavcima 1., 2., 3., 5., 6. i 8. ovoga Zakona određeno kao nadležno tijelo za provođenje nadzora nad tim obveznikom.
\n
(3)Nadležno nadzorno tijelo samostalno izdaje obvezniku smjernicu iz stavka 2. ovoga članka.
\n
(4)Radi jedinstvene primjene ovoga Zakona i na temelju njega donesenih podzakonskih akata, nadležno nadzorno tijelo prilikom donošenja smjernice iz stavaka 1. i 2. ovoga članka može zatražiti mišljenje Ureda ili drugih nadzornih tijela iz članka 81. ovoga Zakona, vezano za izdavanje smjernice iz stavka 2. ovoga članka.
\n
(5)Nadležna nadzorna tijela nisu dužna donijeti smjernicu iz stavka 2. ovoga članka:
\n
a)na zahtjev pravnih i fizičkih osoba koje nisu obveznici iz članka 9. ovoga Zakona
\n
b)ako je pitanje povezano s predmetom nadzora koji je u tijeku kod obveznika koji je zatražio izdavanje smjernice iz stavka 2. ovoga članka ili
\n
c)povodom hipotetskoga ili općenitoga pitanja koje ne proizlazi iz konkretne odredbe ovoga Zakona.
\n
(6)Obveznik iz članka 9. ovoga Zakona može od Ureda pisanim putem zatražiti donošenje smjernice radi jedinstvene primjene od strane obveznika odredaba ovoga Zakona i na temelju njega donesenih podzakonskih akata, sukladno članku 141. ovoga Zakona.
\n
Članak 89Obavještavanje Ureda od nadzornih tijela o sumnji na pranje novca ili financiranje terorizma
\n
(1)Nadzorna tijela iz članka 81. ovoga Zakona obvezna su, bez odgađanja, u pisanome obliku na način kako je to propisano člankom 123. ovoga Zakona, obavijestiti Ured o informacijama koje upućuju na povezanost neke transakcije, sredstava ili osobe s pranjem novca ili financiranjem terorizma, bez obzira na to jesu li do njih došla tijekom obavljanja nadzora po ovome Zakonu ili obavljajući poslove iz svoga djelokruga rada.
\n
(2)Kada tijelo nadležno za nadzor drugih pravnih osoba i s njima izjednačenih subjekata iz članka 26. ovoga Zakona, tijekom obavljanja nadzora iz svoje nadležnosti, utvrdi razloge za sumnju na pranje novca ili financiranje terorizma u vezi s njihovim djelovanjem, djelovanjem njihovih članova ili s njima povezanih osoba, dužno je, bez odgađanja o tome obavijestiti Ured, u pisanome obliku na način kako je to propisano člankom 123. ovoga Zakona.
\n
II. SURADNJA NADZORNIH TIJELA S NADLEŽNIM TIJELIMA DRŽAVA ČLANICA, TREĆIH DRŽAVA I EUROPSKIM NADZORNIM TIJELIMA
\n
Članak 90(NN 108/17, 39/19, 151/22)
\n
Suradnja nadzornih tijela s nadležnim nadzornim tijelima država članica
\n
(1)Nadzorna tijela iz članka 81. ovoga Zakona surađuju i razmjenjuju informacije s nadležnim tijelima koja nadziru kreditne i financijske institucije u drugim državama članicama u skladu s propisima koji uređuju sprječavanje pranja novca i financiranja terorizma ili drugim zakonodavnim aktima koji se odnose na nadzor kreditnih i financijskih institucija, bez obzira na prirodu i status tih nadležnih tijela, uključujući Europsku središnju banku kada djeluje u skladu s Uredbom Vijeća (EU) br. 1024/2013, te s drugim tijelima drugih država članica nadležnima za provedbu nadzora u području sprječavanja pranja novca i financiranja terorizma.
\n
(2)Suradnja iz stavka 1. ovoga članka obuhvaća i prikupljanje informacija u ime nadležnog tijela koje je pomoć zatražilo te razmjenu prikupljenih informacija.
\n
(3)Nadzorno tijelo iz članka 81. ovoga Zakona dužno je surađivati i razmjenjivati informacije s nadležnim tijelima iz stavka 1. ovoga članka i u sljedećim slučajevima:
\n
a)zahtjev za razmjenom informacija uključuje i porezna pitanja
\n
b)u svezi s traženim informacijama provodi se istraživanje, istraga ili postupak, osim ako bi razmjena traženih informacija omela to istraživanje, tu istragu ili taj postupak
\n
c)priroda ili status ekvivalentnog nadležnog tijela koje podnosi zahtjev za razmjenom informacija razlikuje se od prirode ili statusa nadzornog tijela kojem se podnosi zahtjev
\n
d)od obveznika se zakonom zahtijeva tajnost ili povjerljivost informacija, osim u onim slučajevima u kojima su relevantne informacije koje se traže zaštićene pravnom obvezom čuvanja povjerljivosti ili u kojima se primjenjuje pravna obveza čuvanja povjerljivosti informacija kako je opisano u članku 58. stavku 1. ovoga Zakona.
\n
(4)Nadzorna tijela iz članka 81. ovoga Zakona koja nadziru kreditne i financijske institucije sklapaju s Europskom središnjom bankom, kada djeluje na temelju članka 27. stavka 2. Uredbe (EU) br. 1024/2013 i ostalih odredaba koje uređuju razmjenu informacija između nadležnih tijela, uz potporu europskih nadzornih tijela, sporazum o načinu razmjene informacija sukladno odredbama ovoga članka.
\n
(5)Nadzorno tijelo iz članka 81. ovoga Zakona može odbiti dostaviti tražene informacije nadležnom tijelu iz stavka 1. ovoga članka ako to tijelo ne može osigurati povjerljivost informacija koje se dostavljaju.
\n
(6)Nadzorno tijelo iz članka 81. ovoga Zakona može od nadležnih tijela iz stavka 1. ovoga članka s kojima surađuje i razmjenjuje informacije tražiti povratne informacije o korisnosti razmijenjenih podataka, informacija i dokumentacije.
\n
(7)Nadzorno tijelo iz članka 81. ovoga Zakona nadležnom tijelu iz stavka 1. ovoga članka s kojim surađuje i razmjenjuje informacije, na njegovu zamolbu, dostavlja povratne informacije o korisnosti razmijenjenih podataka, informacija i dokumentacije.
\n
Članak 91Suradnja s europskim nadzornim tijelima
\n
Nadzorna tijela iz članka 81. ovoga Zakona pružaju sve potrebne informacije europskim nadzornim tijelima radi omogućavanja obavljanja njihovih zadaća u području sprječavanja pranja novca i financiranja terorizma.
\n
Članak 91a (NN 108/17, 151/22)
\n
Suradnja s europskim nadzornim tijelima u pogledu virtualne imovine
\n
(1)Nadzorno tijelo nadležno za provođenje nadzora primjene ovoga Zakona kod obveznika iz članka 9. stavka 2. točke 19. ovoga Zakona surađuje i razmjenjuje informacije s nadležnim tijelima koja nadziru obveznike kako su navedeni u odredbama članka 9. stavka 2. točke 19. ovoga Zakona u drugim državama članicama u skladu s propisima kojima se uređuje sprječavanje pranja novca i financiranja terorizma ili drugim zakonodavnim aktima koji se odnose na nadzor tih obveznika, bez obzira na prirodu i status tih nadležnih tijela, te s drugim tijelima drugih država članica nadležnima za provedbu nadzora u području sprječavanja pranja novca i financiranja terorizma.
\n
(2)Suradnja iz stavka 1. ovoga članka obuhvaća i prikupljanje podataka i informacija uime nadzornog tijela koje je pomoć zatražilo te razmjenu prikupljenih podataka i informacija u skladu s odredbama ovoga Zakona.
\n
Članak 91b (NN 108/17, 151/22)
\n
Suradnja s nadzornim tijelima država članica u pogledu nefinancijskog sektora i samostalnih djelatnosti
\n
(1)Nadzorno tijelo iz članka 81. ovoga Zakona nadležno za nadzor primjene ovoga Zakona kod obveznika iz nefinancijskog sektora i samostalnih djelatnosti surađuje i razmjenjuje informacije s nadležnim tijelima koja nadziru te obveznike u drugim državama članicama u skladu s propisima kojima se uređuje sprječavanje pranja novca i financiranja terorizma ili drugim propisima koji se odnose na nadzor tih obveznika, bez obzira na prirodu i status tih nadležnih tijela, te s drugim tijelima država članica nadležnima za provedbu nadzora u području sprječavanja pranja novca i financiranja terorizma.
\n
(2)Suradnja iz stavka 1. ovoga članka obuhvaća i prikupljanje podataka, informacija i dokumentacije uime nadzornog tijela koje je pomoć zatražilo te razmjenu prikupljenih podataka, informacija i dokumentacije u skladu s odredbama ovoga Zakona i na temelju njega donesenim podzakonskim aktima.
\n
(3)Podaci, informacije i dokumentacija zaprimljeni na temelju odredaba ovoga članka ne smiju se dostaviti, dati na uvid drugomu tijelu ili se koristiti za namjene u suprotnosti s uvjetima i ograničenjima koje određuje nadležno tijelo koje je dostavilo podatke, informacije i dokumentaciju.