(1)Bez obzira na imovinska autorska prava koja po ovome Zakonu ima ili kojima je prethodno ili naknadno raspolagao, autor može zahtijevati od vlasnika ili neposrednog posjednika izvornika ili primjerka autorskog djela da mu omogući pristup njegovu djelu, ako je to prijeko potrebno radi izrade primjeraka autorskog djela ili prerade autorskog djela, i ne protivi se bilo kojem zakonitom interesu vlasnika odnosno posjednika.
\n
(2)Odredbe ovoga članka ne obvezuju vlasnika i neposrednog posjednika da autoru preda izvornik odnosno primjerak autorskog djela.
\n
Članak 117Pravo zabrane javnog izlaganja autorskog djela
\n
(1)Autor neobjavljenog djela vizualnih umjetnosti, primijenjenih umjetnosti i industrijskog dizajna te neobjavljenog fotografskog djela ima pravo, prilikom otuđenja izvornika ili primjeraka toga djela, zabraniti vlasniku njegovo izlaganje javnosti. Zabrana se daje u pisanom obliku.
\n
(2)Pravo iz stavka 1. ovoga članka autor nema ako djelo pripada muzeju, galeriji ili sličnoj ustanovi.
\n
Članak 118Obveze autora i nasljednika djela vizualnih umjetnosti prema vlasniku
\n
(1)Ako je autor pod svojim imenom otuđio svoje djelo vizualnih umjetnosti, on ili njegov nasljednik dužni su na zahtjev vlasniku toga djela izdati potvrdu o autorstvu.
\n
(2)Stavak 1. ovoga članka primjenjuje se i u slučaju kad je nasljednik otuđio djelo vizualnih umjetnosti nakon autorove smrti, a autor za života nije u pisanom obliku izjavio da ne želi biti naveden kao autor toga djela.
\n
Poglavlje 6. VREMENSKA OGRANIČENJA AUTORSKOG PRAVA
\n
Članak 119Opća odredba o trajanju autorskog prava
\n
Autorsko pravo traje za života autora i 70 godina nakon njegove smrti, bez obzira na to kada je autorsko djelo zakonito objavljeno, ako ovim Zakonom nije drukčije određeno.
\n
Članak 120Trajanje autorskog prava za koautorsko djelo
\n
(1)Ako su koautori nositelji zajedničkoga autorskog prava na stvorenom autorskom djelu, rok iz članka 119. ovoga Zakona računa se od smrti koautora koji je posljednji umro.
\n
(2)U pogledu audiovizualnih djela, rok iz članka 119. ovoga Zakona računa se od smrti posljednje preživjele od sljedećih osoba: glavni redatelj, autor scenarija, autor dijaloga i skladatelj glazbe posebno skladane za korištenje u tom audiovizualnom djelu.
\n
Članak 121Trajanje autorskog prava za glazbeno djelo s riječima
\n
(1)U pogledu glazbenog djela s riječima, rok iz članka 119. ovoga Zakona računa se od smrti posljednjeg preživjelog među autorima glazbe i autorima teksta koji su glazbu odnosno tekst stvorili posebno za korištenje u tom glazbenom djelu s riječima.
\n
(2)Ako glazba odnosno tekst nisu stvoreni posebno za korištenje u glazbenom djelu s riječima, već neovisno jedno o drugome, u odnosu na svako od njih zasebno se primjenjuje rok iz članka 119. ovoga Zakona.
\n
Članak 122Trajanje autorskog prava za djelo nepoznatog autora
\n
Autorsko pravo na djelu nepoznatog autora traje 70 godina od zakonite objave tog djela. Ako autor tijekom tog razdoblja otkrije svoj identitet, primjenjuje se rok iz članka 119. ovoga Zakona.
\n
Članak 123Trajanje autorskog prava za autorsko djelo objavljeno pod pseudonimom
\n
(1)Autorsko pravo na autorskom djelu objavljenom pod pseudonimom traje 70 godina od zakonite objave tog djela. Ako autor tijekom tog razdoblja otkrije svoj identitet, primjenjuje se rok iz članka 119. ovoga Zakona.
\n
(2)Ako pseudonim ne ostavlja nikakvu sumnju u pogledu identiteta autora, primjenjuje se rok iz članka 119. ovoga Zakona.
\n
Članak 124Trajanje autorskog prava za autorsko djelo objavljeno u dijelovima
\n
Ako se trajanje autorskog prava prema ovome Zakonu računa od zakonite objave autorskog djela, a to se djelo objavljuje u svescima, dijelovima, nastavcima, izdanjima ili epizodama, taj se rok za svaki takav dio računa zasebno.
\n
Članak 125Trajanje autorskog prava za neobjavljeno autorsko djelo
\n
Ako se trajanje autorskog prava prema ovome Zakonu ne računa od smrti autora, a autorsko djelo nije bilo zakonito objavljeno, autorsko pravo prestaje protekom 70 godina od kada je autorsko djelo nastalo.
\n
Članak 126Računanje rokova
\n
Rokovi trajanja autorskog prava određeni ovim Zakonom računaju se od 1. siječnja godine koja neposredno slijedi godinu u kojoj je nastala činjenica od koje se računa početak roka.
\n
Članak 127Učinci isteka roka
\n
(1)Prestankom autorskog prava autorsko djelo postaje javno dobro te se može slobodno koristiti uz obvezu priznanja autorstva, poštovanja autorskog djela te časti i ugleda autora.
\n
(2)Protiv onih koji ne poštuju obveze iz stavka 1. ovoga članka nasljednici autora, udruge autora kojima je autor pripadao, druge osobe koje za to imaju pravni interes te Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti ovlašteni su zahtijevati prestanak povrede te obveze.
\n
DIO TREĆI SRODNA PRAVA
\n
Poglavlje 1. PRAVO UMJETNIKA IZVOĐAČA
\n
Članak 128Umjetnici izvođači
\n
Umjetnici izvođači su glumci, pjevači, glazbenici, plesači i druge osobe koje glumom, pjevanjem, recitiranjem, interpretiranjem, pokretima ili na drugi način izvode autorska djela iz književnog i umjetničkog područja ili izražaje folklora. Umjetnikom izvođačem smatra se i redatelj kazališne predstave i dirigent umjetničkog ansambla.
\n
Članak 129Predmnijeva umjetnika izvođača
\n
Umjetnikom izvođačem smatra se fizička osoba čije je ime, pseudonim, umjetnički znak ili kod na uobičajen način označen na primjercima izvedbe ili pri objavi izvedbe, dok se ne dokaže suprotno.
\n
Članak 130Zastupnik umjetničkog ansambla
\n
(1)Umjetnici izvođači koji su članovi umjetničkog ansambla mogu ovlastiti u pisanom obliku jednog od svojih članova ili treću osobu za zastupanje u ostvarivanju njihovih izvođačkih prava, u pogledu izvedaba koje ostvare u okviru tog umjetničkog ansambla.
\n
(2)Za davanje ovlasti iz stavka 1. ovoga članka potrebna je suglasnost većine članova umjetničkog ansambla, osim ako je drukčije određeno pravilima pojedinog umjetničkog ansambla. Smatra se da su tu ovlast dali i umjetnici izvođači koji nisu članovi ansambla, a sudjeluju u pojedinoj izvedbi tog ansambla.
\n
(3)Odredbe ovoga članka ne primjenjuju se na dirigente, soliste, redatelje kazališnih predstava i nositelje glavnih uloga, koji nisu članovi ansambla, osim ako je između njih i umjetničkog ansambla drukčije ugovoreno.
\n
1.1. Moralna prava umjetnika izvođača
\n
Članak 131Pravo na priznanje umjetnika izvođača
\n
(1)Umjetnik izvođač ima pravo biti priznat i označen kao umjetnik izvođač.
\n
(2)Osoba koja javno koristi umjetničku izvedbu dužna je pri svakom korištenju naznačiti umjetnika izvođača, osim ako umjetnik izvođač u pisanom obliku izjavi da ne želi biti naveden ili ako način pojedinog javnog korištenja umjetničke izvedbe onemogućava navođenje umjetnika izvođača.
\n
Članak 132Pravo na poštovanje umjetničke izvedbe
\n
(1)Umjetnik izvođač ima pravo usprotiviti se deformiranju, sakaćenju i sličnom naruženju svoje umjetničke izvedbe te se ima pravo usprotiviti uništenju izvornika ili posljednjeg primjerka svoje fiksirane umjetničke izvedbe, uz odgovarajuću primjenu odredaba članka 114. stavaka od 1. do 3. ovoga Zakona.
\n
(2)Neznatne izmjene, prerade, prilagodbe ili obrade, kojima se ne dira u osnovni karakter umjetničke izvedbe ne smatraju se deformiranjem, sakaćenjem ili naruženjem u smislu stavka 1. ovoga članka.
\n
Članak 133Pravo na poštovanje časti i ugleda umjetnika izvođača
\n
Umjetnik izvođač ima pravo usprotiviti se korištenju umjetničke izvedbe na način kojim se povrjeđuju njegova čast ili ugled.
\n
1.2. Imovinska prava umjetnika izvođača
\n
Članak 134Umnožavanje
\n
Umjetnik izvođač ima isključivo pravo fiksiranja svoje nefiksirane izvedbe te daljnjeg umnožavanja svoje fiksirane izvedbe.
\n
Članak 135Distribuiranje, iznajmljivanje i javna posudba
\n
(1)Umjetnik izvođač ima isključivo pravo distribuiranja, uključujući pravo iznajmljivanja, svoje fiksirane izvedbe te pravo na primjerenu naknadu ako se primjerci njegove fiksirane izvedbe u pogledu kojih je dopušteno daljnje distribuiranje posuđuju posredovanjem javnih knjižnica.
\n
(2)Umjetnik izvođač koji svoje pravo iznajmljivanja prepusti proizvođaču fonograma ili audiovizualnom producentu zadržava pravo na primjerenu naknadu za iznajmljivanje svoje fiksirane izvedbe. Naknadu za iznajmljivanje dužna je plaćati osoba koja iznajmljuje umjetničku izvedbu.
\n
(3)Umjetnik izvođač ne može se odreći prava na primjerenu naknadu za javnu posudbu iz stavka 1. ovoga članka, kao ni prava na primjerenu naknadu za iznajmljivanje iz stavka 2. ovoga članka. Pravo na primjerenu naknadu za javnu posudbu i pravo na primjerenu naknadu za iznajmljivanje ostvaruju se obavezno kolektivno.
\n
Članak 136Priopćavanje umjetničke izvedbe javnosti
\n
(1)Umjetnik izvođač ima isključivo pravo priopćavanja javnosti svoje nefiksirane i fiksirane umjetničke izvedbe, koje obuhvaća:
\n
–pravo javnog izvođenja
\n
–pravo javnog prenošenja
\n
–pravo javnog priopćavanja fiksirane izvedbe
\n
–pravo javnog prikazivanja audiovizualne izvedbe
\n
–pravo emitiranja
\n
–pravo reemitiranja
\n
–pravo prijenosa izravnim protokom
\n
–pravo činjenja dostupnim javnosti
\n
–pravo javnog priopćavanja emitiranja, reemitiranja, prijenosa izravnim protokom i činjenja dostupnim javnosti
\n
–pravo priopćavanja javnosti, uključujući činjenje dostupnim javnosti u okviru prateće internetske usluge
\n
–pravo priopćavanja javnosti, uključujući činjenje dostupnim javnosti pri davanju pristupa javnosti izvedbama koje su učitali korisnici na platformama za dijeljenje sadržaja putem interneta te
\n
–druge načine priopćavanja javnosti.
\n
(2)Umjetnik izvođač ima pravo na udio u jedinstvenoj primjerenoj naknadi za emitiranje i svako drugo priopćavanje javnosti svoje fiksirane izvedbe. Jedinstvena primjerena naknada sastoji se od pojedinačnih naknada koje pripadaju umjetnicima izvođačima i proizvođačima fonograma.
\n
(3)Ako je nefiksirana glazbena izvedba ili glazbena izvedba fiksirana na fonogramu ugrađena u audiovizualno djelo, umjetnik izvođač zadržava isključivo pravo priopćavanja javnosti odnosno udio u jedinstvenoj primjerenoj naknadi iz stavka 2. ovoga članka, kojih se ne može odreći.
\n
Članak 137Korištenje izvedbe za dovršenje audiovizualnog djela
\n
Ako umjetnik izvođač odbije završiti svoju izvedbu u audiovizualnom djelu ili ako zbog više sile nije u mogućnosti nastaviti izvedbu, ne može se protiviti da se ostvareni dio izvedbe koji je već dao koristi za dovršenje audiovizualnog djela. Takav izvođač ima odgovarajuća prava umjetnika izvođača na već dani doprinos audiovizualnom djelu.
\n
Članak 138Trajanje prava
\n
(1)Pravo umjetnika izvođača traje 50 godina od izvedbe.
\n
(2)Ako u razdoblju iz stavka 1. ovoga članka izvedba fiksirana na fonogram bude zakonito izdana ili zakonito priopćena javnosti, pravo traje 70 godina od prvog takvog izdanja ili prvog takvog priopćavanja javnosti, ovisno o tome koje je bilo ranije.
\n
(3)Ako u razdoblju iz stavka 1. ovoga članka fiksacija izvedbe koja nije fonogram bude zakonito izdana ili zakonito priopćena javnosti, pravo traje 50 godina od prvog takvog izdanja ili prvog takvog priopćavanja javnosti, ovisno o tome koje je bilo ranije.
\n
1.3. Odgovarajuća primjena odredaba o autorskom pravu
\n
Članak 139Odgovarajuća primjena odredaba o autorskom pravu
\n
Odredbe članaka 5., 17., 25., 26., 33., 34., članaka od 36. do 53., članaka od 55. do 71., članaka od 84. do 86., članaka od 96. do 114. te članaka 126. i 127. ovoga Zakona primjenjuju se na odgovarajući način te u skladu s odredbama ovoga poglavlja i na pravo umjetnika izvođača, ako za njega nije nešto posebno određeno ili ne proizlazi iz pravne naravi prava umjetnika izvođača.
\n
Poglavlje 2. PRAVO PROIZVOĐAČA FONOGRAMA
\n
Članak 140Fonogram i proizvođač fonograma
\n
(1)Fonogram je fiksacija zvukova izvedbe ili drugih zvukova ili onoga što predstavlja zvukove, osim u obliku fiksiranja zvukova u audiovizualno djelo.
\n
(2)Proizvođač fonograma je fizička ili pravna osoba koja poduzima inicijativu i koja je odgovorna za prvo fiksiranje fonograma.
\n
Članak 141Predmnijeva proizvođača fonograma
\n
Proizvođačem fonograma smatra se onaj čije je ime odnosno naziv redovito označen kao nositelj prava proizvođača fonograma na primjercima fonograma, dok se ne dokaže suprotno.
\n
Članak 142Prava proizvođača fonograma
\n
(1)Proizvođač fonograma ima sljedeća imovinska prava:
\n
–isključivo pravo umnožavanja svojih fonograma
\n
–isključivo pravo distribuiranja, uključujući pravo iznajmljivanja svojih fonograma te pravo na primjerenu naknadu ako se njegovi fonogrami, u pogledu kojih je dopušteno daljnje distribuiranje, posuđuju posredovanjem javnih knjižnica; pravo na naknadu za javnu posudbu ostvaruje se obavezno kolektivno
\n
–isključivo pravo činjenja dostupnim javnosti svojih fonograma
\n
–isključivo pravo priopćavanja javnosti svojih fonograma, uključujući činjenje dostupnim javnosti, u okviru prateće internetske usluge
\n
–isključivo pravo priopćavanja javnosti svojih fonograma, uključujući činjenje dostupnim javnosti pri davanju pristupa javnosti fonogramima koje su učitali korisnici na platformama za dijeljenje sadržaja putem interneta
\n
–pravo, u skladu s člankom 136. stavkom 2. ovoga Zakona, na udio u jedinstvenoj primjerenoj naknadi za: javno priopćavanje, javno prikazivanje, emitiranje, reemitiranje, prijenos izravnim protokom, javno priopćavanje emitiranja, reemitiranja, prijenosa izravnim protokom i činjenja dostupnim javnosti te svako drugo priopćavanje javnosti svojih fonograma izdanih u komercijalne svrhe; ovo pravo ostvaruje se obavezno kolektivno.
\n
(2)Prava na fonogramu nisu ni na koji način ograničena njegovim ugrađivanjem u audiovizualno djelo.
\n
(3)Ako je fonogram izdan u komercijalne svrhe ugrađen u audiovizualno djelo, proizvođač fonograma zadržava pravo na udio u jedinstvenoj primjerenoj naknadi iz stavka 1. podstavka 6. ovoga članka, koje se ne može odreći. Pravo na takvu naknadu ostvaruje se obavezno kolektivno.
\n
Članak 143Prava proizvođača fonograma u pravnom prometu
\n
Pravom proizvođača fonograma može se slobodno raspolagati.
\n
Članak 144Trajanje prava
\n
Pravo proizvođača fonograma traje 50 godina od prvog fiksiranja fonograma. Ako je u tom razdoblju fonogram zakonito izdan, pravo traje 70 godina od takva prvog izdanja. Ako fonogram u tom razdoblju nije zakonito izdan, ali je zakonito priopćen javnosti, pravo traje 70 godina od takvog prvog priopćavanja javnosti.
\n
Članak 145Odgovarajuća primjena odredaba o autorskom pravu
\n
Odredbe članaka 5., 17. i 25., članka 26. stavka 3., članaka 33. i 34., članaka od 36. do 53., članka 55., članaka od 58. do 63., članaka od 65. do 71., članaka od 84. do 86., članaka od 96. do 114. te članaka 126. i 127. ovoga Zakona primjenjuju se na odgovarajući način te u skladu s odredbama ovoga poglavlja i na pravo proizvođača fonograma, ako za njega nije nešto posebno određeno ili ne proizlazi iz pravne naravi prava proizvođača fonograma.
\n
Poglavlje 3. UGOVORI IZMEĐU UMJETNIKA IZVOĐAČA I PROIZVOĐAČA FONOGRAMA
\n
Članak 146Otkaz ugovora između umjetnika izvođača i proizvođača fonograma
\n
(1)Ako 50 godina od zakonitog izdavanja fonograma odnosno ako fonogram nije zakonito izdan, 50 godina od njegova zakonitog priopćavanja javnosti, proizvođač fonograma ne ponudi primjerke fonograma na prodaju u količini koja zadovoljava razumne potrebe javnosti ili ga ne učini dostupnim javnosti, umjetnik izvođač može otkazati ugovor koji je sklopljen za cijelo vrijeme trajanja zaštite prava umjetnika izvođača i kojim je za proizvođača fonograma osnovano pravo iskorištavanja izvedbe fiksirane na fonogramu.
\n
(2)Prije otkaza ugovora iz stavka 1. ovoga članka umjetnik izvođač dužan je obavijestiti proizvođača fonograma da ima obvezu izdati fonogram u roku od godine dana, računajući od dana primitka pisane obavijesti umjetnika izvođača.
\n
(3)Umjetnik izvođač ne može se odreći prava na otkaz ugovora iz stavka 1. ovoga članka.
\n
(4)Ako je u stvaranju umjetničke izvedbe sudjelovalo više umjetnika izvođača, oni mogu otkazati ugovor iz stavka 1. ovoga članka svi zajedno ili u skladu s odredbom članka 130. ovoga Zakona.
\n
(5)Ako je umjetnik izvođač otkazao ugovor u skladu sa stavkom 1. ovoga članka, pravo proizvođača fonograma na tom fonogramu prestaje istekom 50 godina od zakonitog izdavanja fonograma odnosno 50 godina od njegova zakonitog priopćavanja javnosti ako fonogram nije izdan.
\n
Članak 147Dodatna godišnja naknada
\n
(1)Ako je prema ugovoru između umjetnika izvođača i proizvođača fonograma koji je sklopljen za cijelo vrijeme trajanja zaštite prava umjetnika izvođača i kojim je za proizvođača fonograma osnovano pravo iskorištavanja izvedbe fiksirane na fonogramu umjetnik izvođač stekao pravo na jednokratnu naknadu, on prema ovome Zakonu stječe pravo na dodatnu godišnju naknadu.
\n
(2)Proizvođač fonograma dužan je umjetniku izvođaču plaćati dodatnu godišnju naknadu za svaku punu godinu koja slijedi pedesetu godinu od zakonitog izdavanja javnosti fonograma odnosno pedesetu godinu od njegova zakonitog priopćavanja javnosti ako fonogram nije izdan.
\n
(3)Umjetnik izvođač ne može se odreći prava na dodatnu godišnju naknadu. Ta naknada ostvaruje se obavezno kolektivno.
\n
(4)Dodatna godišnja naknada iznosi 20% od prihoda koji proizvođač fonograma ostvari od umnožavanja, distribuiranja i činjenja dostupnim javnosti fonograma na kojem je fiksirana izvedba umjetnika izvođača, a obračunava se prema prihodu koji proizvođač fonograma ostvari u godini koja prethodi godini njezina dospijeća.
\n
(5)Proizvođač fonograma dužan je umjetniku izvođaču, osobi koju on ovlasti, kao i odgovarajućoj organizaciji za kolektivno ostvarivanje prava dati sve podatke koji su potrebni za isplatu dodatne godišnje naknade.
\n
Članak 148Promjena sadržaja ugovora u korist umjetnika izvođača
\n
(1)Ako je prema ugovoru između umjetnika izvođača i proizvođača fonograma koji je sklopljen za cijelo vrijeme trajanja zaštite prava umjetnika izvođača i kojim je za proizvođača fonograma osnovano pravo iskorištavanja izvedbe fiksirane na fonogramu umjetnik izvođač stekao pravo na naknadu koja dospijeva u obrocima, pri obračunu iznosa takve naknade ne oduzimaju se eventualno prije plaćeni predujmovi, kao ni eventualni drugi odbici koji su određeni u takvom ugovoru.
\n
(2)Odredba stavka 1. ovoga članka primjenjuje se nakon što istekne 50 godina od zakonitog izdavanja fonograma odnosno 50 godina od njegova zakonitog priopćavanja javnosti ako fonogram nije zakonito izdan.
\n
(3)Umjetnik izvođač ima pravo zahtijevati izmjenu ugovora koji je prije 1. studenoga 2013. sklopio s proizvođačem fonograma nakon što istekne 50 godina od zakonitog izdavanja fonograma odnosno 50 godina od njegova zakonitog priopćavanja javnosti ako fonogram nije izdan.
\n
(4)Ako umjetnik izvođač i proizvođač fonograma ne postignu sporazum u vezi s pravičnom izmjenom ugovora sukladno stavku 3. ovoga članka, prava proizvođača fonograma na tom fonogramu prestaju istekom 50 godina od zakonitog izdavanja javnosti fonograma odnosno 50 godina od njegova zakonitog priopćavanja javnosti ako fonogram nije zakonito izdan.
\n
Članak 149Ugovor o iskorištavanju glazbene umjetničke izvedbe na internetu
\n
(1)Ugovorom o iskorištavanju glazbene umjetničke izvedbe na internetu umjetnik izvođač obvezuje se za proizvođača fonograma osnovati pravo činjenja dostupnim javnosti te odgovarajuće pravo umnožavanja (u daljnjem tekstu: pravo iskorištavanja glazbene umjetničke izvedbe na internetu), a proizvođač fonograma obvezuje se umjetničku izvedbu na ugovoreni način iskorištavati i umjetniku izvođaču za stečena prava platiti ugovorenu naknadu, ako ugovorom nije drukčije određeno, te se brinuti o uspješnom iskorištavanju umjetničke izvedbe na internetu i davati umjetniku izvođaču podatke o iskorištavanju u skladu s odredbama ovoga Zakona.
\n
(2)Ugovor iz stavka 1. ovoga članka sklapa se u pisanom obliku.
\n
(3)Proizvođač fonograma dužan je sklopiti ugovor iz stavka 1. ovoga članka u odnosu na umjetničku izvedbu koju iskorištava na internetu sa svim izvođačima koji sudjeluju u umjetničkoj izvedbi.
\n
(4)Ako proizvođač fonograma ne sklopi ugovor iz stavka 1. ovoga članka s nekim od umjetnika izvođača koji sudjeluju u umjetničkoj izvedbi ili ugovor iz stavka 1. ovoga članka ne sadrži sve odredbe iz stavka 1. ovoga članka, smatra se da se za te umjetnike izvođače prava iskorištavanja njihove glazbene umjetničke izvedbe na internetu ostvaruju kolektivno, prema proizvođaču fonograma.
\n
(5)Ako je umjetnik izvođač u pogledu svoje umjetničke izvedbe ujedno i proizvođač fonograma u smislu ovoga Zakona, na njega se ne primjenjuju odredbe iz ovoga članka te on može slobodno raspolagati svojim pravima umjetnika izvođača i pravima proizvođača fonograma.
\n
Poglavlje 4. PRAVO AUDIOVIZUALNIH PRODUCENATA
\n
Članak 150Videogram i audiovizualni producent
\n
(1)Videogram je, u smislu članka 33. stavka 1. ovoga Zakona, fiksacija audiovizualnog djela, kao i slijeda pomičnih slika popraćenih zvukom ili bez zvuka.
\n
(2)Audiovizualni producent je fizička ili pravna osoba, uključujući nakladnike televizije, proizvođače videospotova i druge proizvođače videograma, koja u svoje ime daje inicijativu, prikuplja financijska sredstva, organizira i preuzima odgovornost za stvaranje prve fiksacije videograma.
\n
Članak 151Predmnijeva audiovizualnog producenta
\n
Audiovizualnim producentom smatra se onaj čije je ime odnosno naziv redovito označen kao nositelj prava audiovizualnog producenta na primjercima videograma, dok se ne dokaže suprotno.
\n
Članak 152Prava audiovizualnog producenta
\n
Audiovizualni producent ima sljedeća imovinska prava:
\n
–isključivo pravo umnožavanja svojih videograma
\n
–isključivo pravo distribuiranja, uključujući pravo iznajmljivanja svojih videograma te pravo na primjerenu naknadu ako se njegovi videogrami, u pogledu kojih je dopušteno daljnje distribuiranje, posuđuju posredovanjem javnih knjižnica; pravo na naknadu za javnu posudbu ostvaruje se obavezno kolektivno
\n
–isključivo pravo javnog prikazivanja svojih videograma
\n
–isključivo pravo činjenja dostupnim javnosti svojih videograma
\n
–isključivo pravo priopćavanja javnosti svojih videograma, uključujući činjenje dostupnim javnosti, u okviru prateće internetske usluge
\n
–isključivo pravo priopćavanja javnosti svojih videograma, uključujući činjenje dostupnim javnosti pri davanju pristupa javnosti videogramima koje su učitali korisnici na platformama za dijeljenje sadržaja putem interneta.
\n
Članak 153Prava audiovizualnog producenta u pravnom prometu
\n
Pravom audiovizualnog producenta može se slobodno raspolagati.
\n
Članak 154Trajanje prava
\n
Pravo audiovizualnog producenta traje 50 godina od stvaranja prve fiksacije videograma. Ako je u tom razdoblju videogram bio zakonito izdan ili zakonito priopćen javnosti, pravo audiovizualnog producenta traje 50 godina od takva prvog izdanja ili takva prvog priopćavanja, ovisno o tome koje je bilo prije.
\n
Članak 155Odgovarajuća primjena odredaba o autorskom pravu
\n
Odredbe članaka 5., 17. i 25., članka 26. stavka 3., članaka 33., 34., 36., 41. i 46., članaka od 50. do 53., članka 55., članka 56., članaka 58. do 63., članaka od 65. do 71., članaka od 84. do 86., članaka od 96. do 114. te članaka 126. i 127. ovoga Zakona primjenjuju se na odgovarajući način te u skladu s odredbama ovoga poglavlja i na pravo audiovizualnog producenta, ako za njega nije nešto posebno određeno ili ne proizlazi iz pravne naravi prava audiovizualnog producenta.
\n
Poglavlje 5. PRAVO ORGANIZACIJA ZA EMITIRANJE
\n
Članak 156Programski signal, organizacija za emitiranje
\n
(1)Programski signal je televizijski ili radijski signal koji prenosi neki sadržaj i koji je namijenjen prijamu za javnost, bežično (uključujući satelit) ili putem žica.
\n
(2)Organizacija za emitiranje je pravna osoba koja poduzima inicijativu te ima uredničku odgovornost za sastavljanje, raspoređivanje i emitiranje, uključujući prijenos izravnim protokom, programa kojeg prenosi programski signal.
\n
(3)Predmet prava organizacije za emitiranje je programski signal.
\n
Članak 157Predmnijeva organizacije za emitiranje
\n
Organizacijom za emitiranje smatra se ona organizacija čiji je naziv istaknut prilikom emitiranja, isticanjem vizualne oznake na ekranu ili na drugi način, kao naziv nositelja prava na programskom signalu, dok se ne dokaže suprotno.
\n
Članak 158Prava organizacije za emitiranje
\n
(1)Organizacija za emitiranje ima sljedeća imovinska prava:
\n
–isključivo pravo fiksiranja svojih nefiksiranih programskih signala
\n
–isključivo pravo umnožavanja svojih fiksiranih programskih signala
\n
–isključivo pravo distribuiranja svojih fiksiranih programskih signala, osim iznajmljivanja i prava na naknadu za javnu posudbu
\n
–isključivo pravo emitiranja svojih programskih signala
\n
–isključivo pravo reemitiranja svojih programskih signala
\n
–isključivo pravo prijenosa svojih programskih signala izravnim protokom
\n
–isključivo pravo javnog priopćavanja svojih programskih signala emitiranih, reemitiranih, prenesenih izravnim protokom ili učinjenih dostupnim javnosti, ako je takvo priopćavanje pristupačno javnosti uz plaćanje ulaznice
\n
–isključivo pravo činjenja dostupnim javnosti svojih programskih signala
\n
–isključivo pravo priopćavanja javnosti svojih programskih signala, uključujući činjenje dostupnim javnosti u okviru prateće internetske usluge te
\n
–isključivo pravo priopćavanja javnosti, uključujući činjenje dostupnim javnosti pri davanju pristupa javnosti programskim signalima koje su učitali korisnici na platformama za dijeljenje sadržaja putem interneta.
\n
(2)Programski signal ne može biti predmetom javne posudbe.
\n
(3)Organizacija za emitiranje ima isključiva prava i na svojim pratećim internetskim uslugama.
\n
(4)Kabelski ili drugi operator koji samo reemitira programske signale ili ih samo priopćava javnosti izravnim protokom nije organizacija za emitiranje.
\n
(5)Ne smatra se organizacijom za emitiranje subjekt koji prenosi program isključivo putem računalnih mreža i nema uredničku odgovornost za sastavljanje, raspoređivanje i emitiranje programa.
\n
Članak 159Prava organizacija za emitiranje u posebnim slučajevima
\n
(1)Kad neka fizička ili pravna osoba koja nije profesionalni novinar ni fotoreporter, s kojom organizacija za emitiranje nije sklopila ugovor o narudžbi niti je kod nje u radnom odnosu, po vlastitoj inicijativi ili po neobvezujućem općem ili individualnom pozivu organizacije za emitiranje dostavi na bilo koji način organizaciji za emitiranje autorsko djelo ili predmet srodnog prava novinarske prirode kojemu je svrha informiranje javnosti o aktualnim vijestima ili drugim aktualnim temama, s ciljem da ga objavi u okviru svojeg programskog signala, a takav se cilj podrazumijeva uvijek kad osoba izričito u pisanom obliku ne izjavi suprotno prilikom dostave, smatra se, po ovom Zakonu, da je organizacija za emitiranje ovlaštena takvo djelo ili predmet srodnog prava koristiti na isti način kao da je naručitelj takvog autorskog djela ili predmeta srodnog prava te da je stekla neisključiva imovinska prava iskorištavanja dostavljenog autorskog djela ili predmeta srodnog prava u sadržaju i opsegu koji je potreban za ostvarenje djelatnosti koju obavlja, bez prostornog i vremenskog ograničenja.
\n
(2)U slučajevima iz stavka 1. ovoga članka organizacija za emitiranje nema obvezu korištenja dostavljenog autorskog djela ili predmeta srodnog prava ni obvezu vraćanja dostavljenog primjerka iskorištenog ili neiskorištenog autorskog djela ili predmeta srodnog prava.
\n
(3)Za slučajeve iz stavka 1. ovoga članka organizacija za emitiranje dužna je na svojim mrežnim stranicama javno objaviti opće uvjete korištenja dostavljenih autorskih djela i predmeta srodnih prava u kojima će, među ostalim, odrediti imaju li, te u kojim slučajevima i u kojem iznosu, osobe koje dostave organizaciji za emitiranje autorska djela ili predmete srodnih prava pravo na naknadu za korištenje.
\n
Članak 160Prava organizacije za emitiranje u pravnom prometu
\n
Pravom organizacije za emitiranje može se slobodno raspolagati.
\n
Članak 161Trajanje prava
\n
Pravo organizacije za emitiranje traje 50 godina računajući od prvog emitiranja programskog signala ili od prvog prenošenja izravnim protokom programskog signala, bez obzira na to je li ono bilo bežično ili putem žica.
\n
Članak 162Odgovarajuća primjena odredaba o autorskom pravu
\n
Odredbe članaka 5., 17. i 25., članka 26. stavka 3., članaka 33., 34. i 36., članaka od 40. do 53., članaka od 58. do 63., članaka od 65. do 71., članaka od 84. do 86., članaka od 96. do 114. te članaka 126. i 127. ovoga Zakona primjenjuju se na odgovarajući način te u skladu s odredbama ovoga poglavlja i na pravo organizacije za emitiranje, ako za njega nije nešto posebno određeno ili ne proizlazi iz pravne naravi prava organizacije za emitiranje.
\n
Poglavlje 6. PRAVA NAKLADNIKA INFORMATIVNIH PUBLIKACIJA
\n
Članak 163Informativna publikacija, usluga informacijskog društva, nakladnik informativnih publikacija
\n
(1)Informativna publikacija je zbirka koja se uglavnom sastoji od pisanih autorskih djela novinarske prirode koja može sadržavati i ostale vrste djela ili predmete srodnih prava, uključujući fotografije i videosadržaje i koja predstavlja pojedinačni element unutar periodične ili redovito ažurirane publikacije, koja se objavljuje pod jednim naslovom, s ciljem informiranja javnosti o aktualnim vijestima ili drugim temama, kao što su novine ili časopis opće ili posebne tematike, i koja je objavljena na bilo kojem mediju pod inicijativom, uredničkom odgovornosti i kontrolom urednika novina ili publikacije ili novinskog nakladnika ili nakladnika medija ili pružatelja medijske usluge.
\n
(2)Periodične publikacije koje se objavljuju u znanstvene ili akademske svrhe, kao što su znanstveni časopisi, ne smatraju se publikacijama iz stavka 1. ovoga članka.
\n
(3)Usluga informacijskog društva je svaka usluga koja se obično pruža uz naknadu, na daljinu, elektroničkim sredstvima te na osobni zahtjev primatelja usluga. Pružanje usluga na daljinu znači da se usluga pruža, a da strane nisu istodobno prisutne. Elektroničkim sredstvima znači da se usluga na početku šalje i prima na odredištu pomoću elektroničke opreme za obradu, uključujući digitalnu kompresiju i pohranu podataka te u potpunosti šalje, prenosi i prima telegrafski, radiovezom, optičkim sredstvima ili ostalim elektromagnetskim sredstvima. Na osobni zahtjev primatelja usluga znači da se usluga pruža prijenosom podataka na osobni zahtjev.
\n
(4)Nakladnik informativnih publikacija je novinski nakladnik, nakladnik medija ili pružatelj medijske usluge, kako su te osobe određene zakonom kojim se uređuju mediji i zakonom kojim se uređuju elektronički mediji (na primjer, nakladnik vijesti ili novinska agencija), kad objavljuju informativne publikacije iz stavka 1. ovoga članka.
\n
Članak 164Predmnijeva nakladnika informativnih publikacija
\n
Nakladnikom informativnih publikacija smatra se onaj nakladnik čije je ime ili naziv redovito na uobičajen način označen u informativnoj publikaciji ili uz informativnu publikaciju isticanjem vizualne oznake ili na drugi način, kao naziv nositelja prava na informativnoj publikaciji, dok se ne dokaže suprotno.
\n
Članak 165
\n
Prava nakladnika informativnih publikacija, osim u odnosu na korištenja od strane pružatelja usluga informacijskog društva
\n
(1)Nakladnik informativnih publikacija u pogledu svojih informativnih publikacija ili dijelova informativnih publikacija ima sljedeća imovinska prava:
\n
–isključivo pravo umnožavanja
\n
–isključivo pravo distribuiranja, uključujući pravo iznajmljivanja te pravo na primjerenu naknadu ako se njegove informativne publikacije, u pogledu kojih je dopušteno daljnje distribuiranje, posuđuju posredovanjem javnih knjižnica; pravo iznajmljivanja i pravo na naknadu za javnu posudbu ostvaruje se obavezno kolektivno
\n
–isključivo pravo priopćavanja javnosti na bilo koji način, uključujući činjenje dostupnim javnosti te
\n
–isključivo pravo prerade.
\n
(2)Prava iz stavka 1. ovoga članka primjenjuju se na nakladnike informativnih publikacija koji imaju poslovni nastan u nekoj od država članica Europske unije.
\n
(3)Prava iz stavka 1. ovoga članka ne primjenjuju se na pružatelje usluga informacijskog društva.
\n
Članak 166
\n
Prava nakladnika informativnih publikacija u odnosu na korištenja od strane pružatelja usluga informacijskog društva
\n
(1)Kad informativne publikacije ili bilo koji njihov dio na internetu koristi pružatelj usluga informacijskog društva, nakladnik informativnih publikacija u pogledu svojih informativnih publikacija ima isključivo pravo:
\n
–umnožavanja
\n
–priopćavanja javnosti na bilo koji način, uključujući činjenje dostupnim javnosti.
\n
(2)Prava iz stavka 1. ovoga članka primjenjuju se na nakladnike informativnih publikacija koji imaju poslovni nastan u nekoj od država članica Europske unije.
\n
(3)Prava iz stavka 1. ovoga članka ne primjenjuje se u odnosu na:
\n
1.pojedinačne korisnike koji informativne publikacije i njihove dijelove koriste za privatne i nekomercijalne svrhe 2. radnje stavljanja hiperlinkova 3. korištenje pojedinačnih riječi ili vrlo kratkih isječaka, koji nemaju više od nekoliko riječi i koji ne sadrže fotografije ili videosadržaje, iz informativnih publikacija, pod uvjetom da takvo korištenje ne utječe na djelotvornost isključivih prava iz stavka 1. ovoga članka. Na djelotvornost isključivih prava osobito utječe kad se korištenjem vrlo kratkih isječaka zamjenjuje sama informativna publikacija ili kad se čitatelja odvraća od upućivanja na nju.
\n
Članak 167Pravo novinskih autora na udio u naknadi nakladnika informativnih publikacija
\n
(1)Profesionalni novinari i fotoreporteri čija su autorska djela uvrštena u informativne publikacije imaju pravo na odgovarajući udio u primjerenoj naknadi koju ostvare nakladnici tih informativnih publikacija kad njihove informativne publikacije na internetu koriste pružatelji usluga informacijskog društva u smislu članka 166. ovoga Zakona. Ovo pravo ostvaruje se obavezno kolektivno.
\n
(2)Udio u naknadi iz stavka 1. ovoga članka ne smatra se plaćom.
\n
Članak 168Nakladnik informativnih publikacija kao naručitelj ili poslodavac
\n
(1)Iznimno od članka 96. stavka 3. i članka 100. stavaka od 2. do 4. ovoga Zakona, autor ili nositelj srodnog prava zadržava pravo koristiti autorsko djelo ili predmet srodnog prava stvorenog po narudžbi nakladnika informativnih publikacija ili u radnom odnosu kod nakladnika informativnih publikacija, na način koji nije u suprotnosti s interesima nakladnika informativnih publikacija, ali mu nije dopušteno osnovati pravo iskorištavanja autorskog djela za drugog nakladnika informativnih publikacija ili za pružatelja usluga informacijskog društva.
\n
(2)Iznimno od članka 97. stavka 4. i članka 101. stavka 4. ovoga Zakona, ako se prava za autorska djela stvorena po narudžbi nakladnika informativnih publikacija ili u radnom odnosu kod nakladnika informativnih publikacija ostvaruju kolektivno, tako ostvarena naknada dijeli se između autora, s jedne strane, te nakladnika informativnih publikacija, s druge strane.
\n
Članak 169Prava nakladnika informativnih publikacija u posebnim slučajevima
\n
(1)Kad neka fizička ili pravna osoba koja nije profesionalni novinar ni fotoreporter, s kojom nakladnik informativne publikacije nije sklopio ugovor o narudžbi ili drugi ugovor niti je kod njega u radnom odnosu, po vlastitoj inicijativi ili po neobvezujućem općem ili individualnom pozivu nakladnika informativnih publikacija dostavi na bilo koji način nakladniku informativnih publikacija autorsko djelo ili predmet srodnog prava novinarske prirode kojemu je svrha informiranje javnosti o aktualnim vijestima ili drugim aktualnim temama, s ciljem da ga objavi u okviru svoje informativne publikacije, a takav se cilj podrazumijeva uvijek kad osoba izričito u pisanom obliku ne izjavi suprotno prilikom dostave, smatra se, po ovom Zakonu, da je nakladnik informativne publikacije ovlašten takvo djelo ili predmet srodnog prava koristiti na isti način kao da je naručitelj takvog autorskog djela ili predmeta srodnog prava te da je stekao neisključiva imovinska prava iskorištavanja dostavljenog autorskog djela ili predmeta srodnog prava u sadržaju i opsegu koji je potreban za ostvarenje djelatnosti koju obavlja, bez prostornog i vremenskog ograničenja.
\n
(2)U slučajevima iz stavka 1. ovoga članka, nakladnik informativnih publikacija nema obvezu korištenja dostavljenog autorskog djela ili predmeta srodnog prava ni obvezu vraćanja dostavljenog primjerka iskorištenog ili neiskorištenog autorskog djela ili predmeta srodnog prava.
\n
(3)Za slučajeve iz stavka 1. ovoga članka nakladnik informativnih publikacija dužan je javno objaviti na svojim mrežnim stranicama opće uvjete korištenja dostavljenih autorskih djela i predmeta srodnih prava u kojima će, među ostalim, odrediti imaju li, te u kojim slučajevima i u kojem iznosu, osobe koje dostave nakladniku informativnih publikacija autorska djela ili predmete srodnih prava pravo na naknadu za korištenje.
\n
(4)Svaka naknada za korištenje bilo kojeg predmeta zaštite iz ovoga članka koja se ostvaruje u sustavu kolektivnog ostvarivanja prava pripada u cijelosti nakladniku informativnih publikacija u kojoj je objavljen.
\n
Članak 170Pravo nakladnika informativnih publikacija u pravnom prometu
\n
Pravom nakladnika informativnih publikacija može se slobodno raspolagati.
\n
Članak 171Trajanje prava
\n
(1)Pravo nakladnika informativnih publikacija iz članka 165. ovoga Zakona traje deset godina od prve zakonite objave informativne publikacije, u odnosu na tu informativnu publikaciju.
\n
(2)Pravo nakladnika informativnih publikacija iz članka 166. ovoga Zakona traje dvije godine od prve zakonite objave informativne publikacije, u odnosu na tu informativnu publikaciju.
\n
Članak 172Odgovarajuća primjena odredaba o autorskom pravu
\n
Odredbe članaka 5., 17. i 25., članka 26. stavka 3., članaka 33., 34., 36., 41. i 46., članaka od 48. do 54., članaka od 58. do 63., članaka od 65. do 71., članaka od 96. do 114. te članaka 126. i 127. ovoga Zakona primjenjuju se na odgovarajući način te u skladu s odredbama ovoga poglavlja i na pravo nakladnika informativnih publikacija, ako za njega nije nešto posebno određeno ili ne proizlazi iz pravne naravi prava nakladnika informativnih publikacija.
\n
Poglavlje 7. PRAVO PROIZVOĐAČA NEORIGINALNIH BAZA PODATAKA
\n
Članak 173Neoriginalna baza podataka, proizvođač neoriginalne baze podataka
\n
(1)Neoriginalna baza podataka je zbirka samostalnih autorskih djela, podataka ili druge građe, uređena po određenom sustavu ili metodi, čiji su elementi pojedinačno pristupačni elektroničkim ili drugim sredstvima, pri čemu je postizanje, verifikacija ili predstavljanje sadržaja takve baze podataka zahtijevalo kvalitativno i/ili kvantitativno znatno ulaganje koje se može sastojati od sredstava, utrošenog vremena i uloženog truda te drugih ulaganja.
\n
(2)Zaštita koju uživa neoriginalna baza podataka ne proteže se na njezin sadržaj i ni na koji način ne utječe na prava koja postoje na autorskim djelima i predmetima srodnih prava uvrštenim u tu bazu podataka, niti se odnosi na ikakva druga prava ili obveze koje postoje na podacima ili na drugoj građi sadržanoj u toj bazi podataka.
\n
(3)Zaštita neoriginalne baze podataka nezavisna je od njezine zaštite autorskim pravom ili bilo kojim drugim pravom i primjenjuje se bez obzira na to je li baza podataka ujedno prikladna za zaštitu autorskim ili bilo kojim drugim pravom.
\n
(4)Zaštita neoriginalne baze podataka ne utječe na zaštitu njezina sadržaja patentom, žigom ili industrijskim dizajnom, na propise o zaštiti kulturne baštine, o ograničavajućim praksama i zaštiti poštenog trgovanja, o zaštiti neobjavljenih informacija s tržišnom vrijednosti, sigurnosti, povjerljivosti, zaštiti podataka i privatnosti, pristupu javnim dokumentima, kao ni na ugovorno pravo.
\n
(5)Proizvođač neoriginalne baze podataka je pravna ili fizička osoba koja u svoje ime daje inicijativu i poduzima kvalitativno i/ili kvantitativno znatno ulaganje u proizvodnju neoriginalne baze podataka.
\n
Članak 174Predmet zaštite
\n
(1)Predmet zaštite pravom proizvođača neoriginalne baze podataka, uz primjenu članka 175. ovoga Zakona, obuhvaća:
\n
1.cjelokupan sadržaj neoriginalne baze podataka 2. svaki kvalitativno i/ili kvantitativno znatni dio sadržaja neoriginalne baze podataka 3. kvalitativno i/ili kvantitativno neznatne dijelove sadržaja neoriginalne baze podataka kad se ti dijelovi koriste izvlačenjem ili ponovnim korištenjem, ponavljano i sustavno, pa je to u suprotnosti s redovitim korištenjem neoriginalne baze podataka ili neopravdano šteti zakonitim interesima proizvođača neoriginalne baze podataka.
\n
(2)Zaštita koja je ovim Zakonom predviđena za neoriginalne baze podataka ne odnosi se na računalne programe koji su korišteni za njihovu izradu ili rad. Takvi računalni programi zaštićeni su kao zasebna autorska djela ako su originalne intelektualne tvorevine individualnog karaktera.
\n
Članak 175Pravo proizvođača neoriginalne baze podataka
\n
(1)Proizvođač neoriginalne baze podataka ima sljedeća imovinska prava u odnosu na radnje izvlačenja i/ili ponovnog korištenja neoriginalne baze podataka:
\n
–isključivo pravo umnožavanja
\n
–isključivo pravo distribuiranja, uključujući pravo iznajmljivanja, osim prava na naknadu za javnu posudbu
\n
–isključivo pravo priopćavanja javnosti na bilo koji način, uključujući činjenje dostupnim javnosti
\n
–isključivo pravo prerade.
\n
(2)Radnja izvlačenja znači trajan ili privremen prijenos cjelokupnog ili znatnog dijela sadržaja neoriginalne baze podataka na drugi medij bilo kojim sredstvima ili u bilo kojem obliku.
\n
(3)Radnje ponovnog korištenja znače svaki oblik činjenja dostupnim javnosti cjelokupnog ili znatnog dijela sadržaja neoriginalne baze podataka distribuiranjem primjeraka baze podataka, iznajmljivanjem, prijenosom putem interneta ili drugim oblicima prijenosa ili transmisije.
\n
(4)Iscrpljenje prava distribuiranja iz članka 34. stavka 4. ovoga Zakona odnosi se samo na daljnju prodaju neoriginalne baze podataka.
\n
(5)Neoriginalna baza podataka ne može biti predmetom javne posudbe.
\n
(6)Pravo proizvođača neoriginalne baze podataka iz ovoga članka pripada proizvođaču koji je državljanin države članice Europske unije ili ima uobičajeno boravište ili registrirano sjedište, središnju upravu ili glavno mjesto poslovanja u državi članici Europske unije. Ako proizvođač neoriginalne baze podataka ima samo registrirano sjedište u državi članici Europske unije, njegovo djelovanje mora biti stvarno i trajno povezano s gospodarstvom države članice Europske unije.
\n
Članak 176Prava i obveze ovlaštenog korisnika
\n
(1)Ovlašteni korisnik objavljene neoriginalne baze podataka može koristiti neznatne dijelove njezina sadržaja za bilo kakvu namjenu. Ako je ovlašten samo u pogledu dijela baze podataka, ovaj se stavak primjenjuje samo na taj dio.
\n
(2)Ovlašteni korisnik neoriginalne baze podataka učinjene dostupnom javnosti ne smije obavljati radnje koje su u suprotnosti s uobičajenim korištenjem te baze ili koje u nerazumnoj mjeri nanose štetu zakonitim interesima njezina proizvođača.
\n
(3)Ovlašteni korisnik objavljene neoriginalne baze podataka ne smije štetiti autorima i nositeljima srodnih prava u pogledu autorskih djela i predmeta srodnih prava koji su uvršteni u tu bazu podataka.
\n
(4)Ugovorne odredbe suprotne odredbama ovoga članka ništetne su.
\n
Članak 177Pravo proizvođača neoriginalne baze podataka u pravnom prometu
\n
Pravom proizvođača neoriginalne baze podataka može se slobodno raspolagati.
\n
Članak 178Trajanje prava
\n
(1)Pravo proizvođača neoriginalne baze podataka traje 15 godina od završetka izrade baze podataka. Ako je unutar toga razdoblja neoriginalna baza podataka zakonito objavljena, pravo proizvođača neoriginalne baze podataka traje 15 godina od takve zakonite objave.
\n
(2)Svaka kvalitativno ili kvantitativno znatna izmjena sadržaja neoriginalne baze podataka, koja je poduzeta uz znatno novo ulaganje dovodi do ponovnog započinjanja tijeka roka zaštite iz stavka 1. ovoga članka. Znatna izmjena sadržaja neoriginalne baze podataka uključuje i postupno dopunjavanje, brisanje i mijenjanje baze.
\n
Članak 179Odgovarajuća primjena odredaba o autorskom pravu
\n
Odredbe članaka 5., 17. i 25., članka 26. stavka 3., članaka 33., 34., 36., 46. i 54., članaka od 58 do 63., članaka od 65. do 71., članaka od 96. do 114. te članaka 126. i 127. ovoga Zakona primjenjuju se na odgovarajući način te u skladu s odredbama ovoga poglavlja i na pravo proizvođača neoriginalne baze podataka, ako za njega nije nešto posebno određeno ili ne proizlazi iz pravne naravi prava proizvođača neoriginalne baze podataka.
\n
Poglavlje 8. PRAVO NAKLADNIKA NA PISANIM IZDANJIMA
\n
Članak 180Pravo nakladnika na prvom izdanju neobjavljenih slobodnih autorskih djela
\n
(1)Osoba koja prvi put zakonito izda ili priopći javnosti još neobjavljeno autorsko djelo na kojemu je autorsko pravo istekom roka zaštite prestalo, stječe pravo koje odgovara imovinskim autorskim pravima po ovom Zakonu.
\n
(2)Pravo iz stavka 1. ovoga članka traje 25 godina od prvog zakonitog izdanja djela ili priopćavanja javnosti i njime se može slobodno raspolagati.
\n
DIO ČETVRTI SADRŽAJNA OGRANIČENJA AUTORSKOG I SRODNIH PRAVA
\n
Članak 181Zajedničke odredbe
\n
(1)Objavljenim autorskim djelom ili predmetom srodnog prava iz ovoga Zakona može se koristiti bez odobrenja nositelja prava ili bez odobrenja nositelja prava i bez plaćanja naknade, samo u slučajevima koji su u ovom Zakonu izričito navedeni (u daljnjem tekstu: sadržajna ograničenja).
\n
(2)Odredbe o sadržajnim ograničenjima iz ovoga dijela Zakona odnose se samo na takvo korištenje autorskog djela ili predmeta srodnog prava koje se ne suprotstavlja njihovu redovitom korištenju i ne šteti neopravdano zakonitim interesima nositelja prava.
\n
Članak 182Privremene radnje umnožavanja
\n
Privremene radnje umnožavanja autorskog djela, čija je jedina svrha omogućavanje prijenosa u mreži između trećih strana putem posrednika ili ovlašteno korištenje autorskog djela, koje su prolazne ili popratne, koje čine sastavni i bitni dio tehnološkog procesa i koje kao takve nemaju nezavisan gospodarski značaj, izuzete su od autorskih i srodnih isključivih prava umnožavanja iz članka 33. ovoga Zakona.
\n
Članak 183Umnožavanje autorskog djela za privatno korištenje uz plaćanje odgovarajuće naknade
\n
(1)Dopušteno je fizičkoj osobi, bez autorova odobrenja, iz zakonito objavljenog izvora umnožavati autorsko djelo na bilo koju podlogu, kao i umnožavati autorsko djelo u obliku fotokopije, ako to čini za privatno korištenje koje nema izravno ili neizravno komercijalnu svrhu i nije namijenjeno ili pristupačno javnosti.
\n
(2)Kad se autorsko djelo može umnožavati bez autorova odobrenja u skladu s odredbama stavka 1. ovoga članka, autori djela za koja se, s obzirom na njihovu prirodu, može očekivati da će bez njihova odobrenja biti umnožena snimanjem na nosače zvuka, slike ili teksta ili fotokopiranjem, za privatno korištenje, imaju pravo na odgovarajuću naknadu od prodaje praznih nosača zvuka, slike ili teksta i uređaja za tonsko i vizualno snimanje te uređaja za fotokopiranje.
\n
(3)Autori imaju, osim prava iz stavka 2. ovoga članka, i pravo na odgovarajuću naknadu od fizičke ili pravne osobe koja uz naplatu obavlja usluge fotokopiranja.
\n
(4)S fotokopiranjem su izjednačene sve druge tehnike umnožavanja, a s uređajima za tonsko i vizualno snimanje izjednačeni su drugi uređaji koji omogućavaju isti učinak.
\n
Članak 184Naplata odgovarajuće naknade za umnožavanje za privatno korištenje
\n
(1)Odgovarajuću naknadu iz članka 183. stavka 2. ovoga Zakona plaćaju proizvođači praznih nosača zvuka, slike ili teksta, proizvođači uređaja za tonsko i vizualno snimanje, proizvođači uređaja za fotokopiranje te solidarno s njima uvoznici praznih nosača zvuka, slike ili teksta, uređaja za tonsko i vizualno snimanje, uređaja za fotokopiranje, osim ako je riječ o uvozu malih količina namijenjenih za privatno i nekomercijalno korištenje kao dio osobne prtljage. Ako se navedeni uređaji i predmeti ne proizvode u Republici Hrvatskoj, naknadu plaća uvoznik.
\n
(2)Obveza plaćanja odgovarajuće naknade nastaje pri prvoj prodaji u Republici Hrvatskoj ili uvozu u Republiku Hrvatsku novih praznih nosača zvuka, slike ili teksta, novih uređaja za tonsko i vizualno snimanje te novih uređaja za fotokopiranje.
\n
(3)Obveza plaćanja odgovarajuće naknade nastaje i onda kad su uređaji i nosači iz stavka 1. ovoga članka uneseni u Republiku Hrvatsku iz druge države članice Europske unije.
\n
(4)Obveza plaćanja odgovarajuće naknade ne nastaje ako se novi prazni nosači zvuka, slike ili teksta, novi uređaji za tonsko i vizualno snimanje te novi uređaji za fotokopiranje iznose ili izvoze iz Republike Hrvatske.
\n
(5)Naknada iz članka 183. stavka 3. ovoga Zakona plaća se prema podacima o broju učinjenih fotokopija.
\n
(6)Autori se ne mogu odreći prava na odgovarajuću naknadu iz članka 183. stavaka 2. i 3. ovoga Zakona. Naknada se ostvaruje obavezno kolektivno.
\n
Članak 185Odgovarajuća primjena odredaba o umnožavanju za privatno korištenje na srodna prava
\n
(1)Odredbe članaka 183. i 184. ovoga Zakona primjenjuju se na odgovarajući način i na umjetnike izvođače, proizvođače fonograma, audiovizualne producente i nakladnike informativnih publikacija.
\n
(2)Programski signali organizacija za emitiranje mogu se umnožavati za privatno korištenje u skladu s člankom 183. stavkom 1. ovoga Zakona, bez plaćanja odgovarajuće naknade iz članka 183. stavka 2. ovoga Zakona.
\n
(3)Bez obzira na to što nemaju vlastito isključivo pravo umnožavanja, nakladnici pisanih izdanja imaju vlastito pravo na odgovarajuću naknadu za umnožavanje njihovih izdanja za privatno korištenje, uz odgovarajuću primjenu članaka 183. i 184. ovoga Zakona.
\n
(4)Pravo na odgovarajuću naknadu iz stavka 3. ovoga članka traje 50 godina od zakonitog izdanja djela, računajući od 1. siječnja godine koja neposredno slijedi godinu izdavanja. Njime se može slobodno raspolagati.
\n
Članak 186Slučajevi kad umnožavanje za privatno korištenje nije dopušteno
\n
Nije dopušteno umnožavanje za privatno korištenje cijele knjige, osim ako su primjerci te knjige rasprodani najmanje dvije godine, grafičkih izdanja glazbenih djela (notni materijal), autorskih baza podataka, neoriginalnih baza podataka, kartografskih djela, računalnih programa, kao ni izgradnja arhitektonskog objekta, ako ovim Zakonom ili ugovorom nije drukčije određeno.
\n
Članak 187Rudarenje teksta i podataka u svrhe znanstvenog istraživanja
\n
(1)Dopušteno je, bez odobrenja nositelja prava i bez plaćanja naknade, umnožavanje autorskih djela, uključujući autorske baze podataka, i predmeta srodnih prava, uključujući radnje izvlačenja dijela sadržaja i radnje ponovnog korištenja cjelokupnog ili znatnog dijela sadržaja neoriginalne baze podataka, koje obavljaju znanstvene organizacije i institucije kulturne baštine radi rudarenja teksta i podataka za potrebe znanstvenog istraživanja u autorskim djelima i predmetima srodnih prava kojima imaju zakonit pristup.
\n
(2)Znanstvena organizacija je sveučilište, uključujući njegove knjižnice, znanstveni institut ili zavod, sastavnica sveučilišta, bolnica koja provodi istraživanja ili bilo koji drugi subjekt čiji je glavni cilj provoditi znanstveno istraživanje ili provoditi obrazovne aktivnosti koje uključuju i provedbu znanstvenog istraživanja na neprofitnoj osnovi ili ponovnim ulaganjem sve dobiti u znanstveno istraživanje ili u skladu s misijom javnog interesa koji je priznala Republika Hrvatska (primjerice javnim financiranjem ili posebnim zakonom ili javnim ugovorima), i to na način da pristup rezultatima dobivenim takvim znanstvenim istraživanjem ne može na povlaštenoj osnovi dobiti poduzetnik koji ostvaruje odlučujući utjecaj na takvu organizaciju.
\n
(3)Institucija kulturne baštine je javno dostupna knjižnica ili muzej, arhiv ili ustanova filmske ili audiovizualne baštine. To uključuje nacionalne knjižnice i nacionalne arhive, kao i arhive i javno dostupne knjižnice obrazovnih institucija, znanstvenih organizacija i javnih organizacija za emitiranje.
\n
(4)Rudarenje teksta i podataka podrazumijeva svaku automatiziranu analitičku tehniku čiji je cilj analiza teksta i podataka u digitalnom obliku radi stvaranja podataka, koje uključuju uzorke, trendove i korelacije.
\n
(5)Zakonit pristup podrazumijeva pristup sadržaju zaštićenom autorskim pravom ili srodnim pravima koji se temelji, među ostalim, na ugovornom odnosu između nositelja prava i znanstvenih organizacija i institucija kulturne baštine koji može biti pretplatnički odnos, odnos zasnovan na politici otvorenog pristupa ili na drugim zakonitim načinima stjecanja pristupa sadržaju zaštićenom autorskim pravom ili srodnim pravima. Smatra se da zakonit pristup imaju sve osobe obuhvaćene pretplatama i ugovorima o korištenju zbog svoje povezanosti sa znanstvenim organizacijama i institucijama kulturne baštine.
\n
(6)Znanstvene organizacije i institucije kulturne baštine moraju rezultate umnožavanja i izvlačenja nastalih u skladu sa stavkom 1. ovoga članka pohraniti uz odgovarajuću razinu sigurnosti i mogu ih zadržati za potrebe znanstvenog istraživanja, uključujući i za provjeru rezultata znanstvenog istraživanja.
\n
(7)Nositelji prava smiju primjenjivati mjere kojima se osigurava sigurnost i cjelovitost mreža i baza podataka na ili u kojima su smještena djela i predmeti srodnih prava, kao što su mjere provjere IP adrese ili postupak autentifikacije korisnika. Te mjere moraju biti razmjerne uključenim rizicima i ne smiju prelaziti ono što je nužno za ostvarenje cilja osiguravanja sigurnosti i cjelovitosti sustava te se njima ne smije ugrožavati učinkovitost primjene ograničenja iz stavka 1. ovoga članka.
\n
(8)Nositelji prava, znanstvene organizacije i institucije kulturne baštine moraju surađivati radi dogovaranja najboljih praksi povezanih s primjenom obveza iz stavka 6. i mjera iz stavka 7. ovoga članka.
\n
(9)Ugovorne odredbe suprotne odredbama ovoga članka ništetne su.
\n
Članak 188Rudarenje teksta i podataka u druge svrhe
\n
(1)Dopušteno je, bez odobrenja nositelja prava i bez plaćanja naknade, u svrhu rudarenja teksta i podataka kako je ono određeno u članku 187. stavku 4. ovoga Zakona, umnožavanje autorskih djela, uključujući umnožavanje autorskih baza podataka i računalnih programa te prerađenih računalnih programa u smislu članka 15. stavka 1. ovoga Zakona, i predmeta srodnih prava, kao i radnje izvlačenja dijela sadržaja i radnje ponovnog korištenja cjelokupnog ili znatnog dijela sadržaja neoriginalne baze podataka.
\n
(2)Rezultati umnožavanja i izvlačenja iz stavka 1. ovoga članka mogu se zadržati samo onoliko vremena koliko je potrebno da bi se ostvarila svrha rudarenja teksta i podataka.
\n
(3)Ograničenje iz stavka 1. ovoga članka odnosi se na autorska djela i predmete srodnih prava kojima se može zakonito pristupiti te pod uvjetom da prava korištenja na njima nisu izričito na primjeren način pridržali njihovi nositelji prava.
\n
(4)Primjereni načini pridržaja prava mogu biti: strojno čitljiv način koji uključuje metapodatke, opći uvjeti koji se odnose na mrežne stranice i uslugu, ugovorne odredbe ili jednostrane izjave nositelja prava.
\n
(5)Kad je riječ o autorskim djelima i predmetima srodnih prava koji su učinjeni dostupnim javnosti na internetu, jedini primjereni način pridržaja prava je strojno čitljiv način koji uključuje metapodatke i opće uvjete koji se odnose na mrežne stranice ili uslugu.
\n
Članak 189Slobodno korištenje djela siročadi
\n
(1)Dopušteno je institucijama kulturne baštine iz članka 187. stavka 3. ovoga Zakona, obrazovnim ustanovama te javnim organizacijama za emitiranje, bez odobrenja nositelja prava i bez plaćanja naknade, umnožavati djela siročad koja su sadržana u njihovim zbirkama u smislu članka 191. stavka 2. ovoga Zakona, u svrhu digitalizacije, činjenja dostupnim javnosti, indeksiranja, katalogiziranja, očuvanja ili obnove te ih činiti dostupnim javnosti. Radnje umnožavanja i činjenja dostupnim javnosti navedene institucije mogu poduzimati samo radi postizanja ciljeva vezanih uz njihove zadaće od javnog interesa, posebno radi očuvanja i obnavljanja djela siročadi koja čine sastavni dio njihovih zbirki te osiguravanja njihove dostupnosti za kulturne i obrazovne potrebe.
\n
(2)Institucije, ustanove i organizacije iz stavka 1. ovoga članka mogu od korištenja opisanih u stavku 1. ovoga članka ostvarivati prihode, isključivo u svrhu pokrivanja svojih troškova u vezi s digitalizacijom i činjenjem dostupnim javnosti djela siročadi. To ne utječe na njihovo pravo na slobodu ugovaranja u okviru provedbe svojih zadaća od javnog interesa, posebno u pogledu sklapanja sporazuma o javno-privatnom partnerstvu.
\n
(3)Prilikom svakog korištenja djela siročadi institucije, ustanove i organizacije iz stavka 1. ovoga članka dužne su na uobičajen način navesti autora odnosno koautore tih djela koji su identificirani.
\n
(4)Autor ili koautor koji ukine status djela siročeta u skladu s člankom 25. stavkom 7. ovoga Zakona ima pravo na pravičnu naknadu za dotadašnje korištenje svojeg djela kao djela siročeta. Pravičnu naknadu dužna je isplatiti institucija, ustanova ili organizacija iz stavka 1. ovoga članka koja je koristila djelo.
\n
(5)Visina pravične naknade iz stavka 4. ovoga članka određuje se s obzirom na kategoriju djela siročeta, uzimajući u obzir, među ostalim, ciljeve Republike Hrvatske u području promicanja kulture, nekomercijalnu narav korištenja koje poduzima institucija, ustanova ili organizacija iz stavka 1. ovoga članka i kojim se ostvaruju ciljevi vezani uz njihove zadaće od javnog interesa, kao što su promicanje učenja i širenje kulture, te moguću štetu koju su pretrpjeli autori. Pravična naknada isplaćuje se za najviše tri godine unatrag, računajući od dana ukidanja statusa djela siročeta.
\n
(6)Zahtjev za isplatu pravične naknade može postaviti autor ili odgovarajuća organizacija za kolektivno ostvarivanje prava. Zahtjev za isplatu pravične naknade zastarijeva u roku od godine dana, računajući od dana ukidanja statusa djela siročeta.
\n
(7)Odredbe ovoga članka primjenjuju se na odgovarajući način na srodna prava iz ovoga Zakona.
\n
(8)Odredbe ovoga članka ne utječu na obveze i prava stečena drugim propisima o drugim pravima intelektualnog vlasništva, uvjetnom pristupu, pristupu uslugama reemitiranja, zaštiti kulturne baštine, obvezi deponiranja, zaštiti poštenog trgovanja, zaštiti neobjavljenih informacija s tržišnom vrijednosti, sigurnosti, povjerljivosti, zaštiti podataka i privatnosti, pristupu javnim dokumentima, ugovornom pravu te o slobodi tiska i slobodi izražavanja u medijima.
\n
Članak 190Efemerne snimke
\n
(1)Dopušteno je organizaciji za emitiranje koja ima odobrenje za emitiranje autorskog glazbenog djela s riječima ili bez riječi ili umjetničke glazbene izvedbe, bez odobrenja nositelja prava i bez plaćanja naknade, umnožavati ih vlastitim sredstvima na nosač zvuka, slike ili teksta, za potrebe vlastitog emitiranja (efemerne snimke).
\n
(2)Organizacija za emitiranje dužna je efemerne snimke iz stavka 1. ovoga članka najkasnije u roku od 30 dana od dana emitiranja uništiti ili ih pohraniti u vlastitom ili u javnom službenom arhivu ako te snimke imaju posebnu dokumentarnu vrijednost.
\n
(3)Efemerne snimke koje su u skladu s odredbama stavka 2. ovoga članka pohranjene mogu se ponovo emitirati, reemitirati, prenijeti izravnim protokom, učiniti dostupnim javnosti, biti sadržane u pratećoj internetskoj usluzi te im se može dati pristup javnosti u skladu s člankom 50. ovoga Zakona, uz odobrenje nositelja prava i plaćanje naknade. Ovo se pravo obavezno ostvaruje u sustavu kolektivnog ostvarivanja prava.
\n
Članak 191Očuvanje kulturne baštine
\n
(1)Dopušteno je institucijama kulturne baštine iz članka 187. stavka 3. ovoga Zakona, bez odobrenja nositelja prava i bez plaćanja naknade, umnožavati autorska djela i predmete srodnih prava koji su trajni dio njihovih zbirki, u bilo kojem formatu ili na bilo kojem mediju, u svrhu njihova očuvanja te u mjeri koja je za to potrebna u tom smislu.
\n
(2)Smatra se da su autorska djela i predmeti srodnih prava dio zbirki institucija kulturne baštine u slučajevima kad su primjerci tih djela i predmeta srodnih prava u vlasništvu institucije kulturne baštine ili ih ona trajno drži na temelju ugovora o korištenju, depozitu ili trajnoj posudbi ili sličnog ugovornog odnosa.
\n
(3)Ugovorne odredbe suprotne odredbama ovoga članka ništetne su.
\n
Članak 192Korištenje djela i predmeta srodnih prava koji su nedostupni na tržištu
\n
(1)Dopušteno je institucijama kulturne baštine iz članka 187. stavka 3. ovoga Zakona, na nekomercijalnim mrežnim stranicama, bez odobrenja nositelja prava i bez plaćanja naknade, umnožavanje i priopćavanje javnosti, uključujući i činjenje dostupnim javnosti, autorskih djela i predmeta srodnih prava nedostupnih na tržištu, koji su trajni dio njihovih zbirki u smislu članka 191. stavka 2. ovoga Zakona, za nekomercijalne svrhe, pod uvjetom da prilikom korištenja navedu imena autora ili drugog nositelja prava kojeg je moguće utvrditi, osim ako se pokaže da to nije moguće.
\n
(2)Odredba stavka 1. ovoga članka ne primjenjuje se u odnosu na skupove djela ili predmete srodnih prava nedostupnih na tržištu ako na temelju razumnog napora iz članka 17. stavaka od 1. do 3. ovoga Zakona proizlazi da postoje dokazi da se ti skupovi uglavnom sastoje od:
\n
–djela ili predmeta srodnih prava, osim audiovizualnih djela, prvi put objavljenih ili, ako nisu objavljeni, prvi put emitiranih u trećoj zemlji
\n
–audiovizualnih djela čiji producenti imaju sjedište ili uobičajeno boravište u trećoj zemlji ili
\n
–djela ili predmeta srodnih prava državljana trećih država kad se, nakon razumnog napora, nije mogla utvrditi država članica Europske unije ili treća država u skladu s podstavcima 1. i 2. ovoga stavka.
\n
(3)Uzima se da se korištenja uz primjenu ograničenja iz stavka 1. ovoga članka odvijaju samo na području Republike Hrvatske ako institucija kulturne baštine ima sjedište u Republici Hrvatskoj.
\n
(4)Odredbe stavaka 1. i 2. ovoga članka primjenjuju se samo na one vrste autorskih djela i predmete srodnih prava za koje u Republici Hrvatskoj ne postoji organizacija za kolektivno ostvarivanje prava.
\n
(5)Podatke o djelima i predmetima srodnih prava koji se koriste na temelju ovoga članka institucije kulturne baštine dužne su dostaviti u skladu s člankom 17. stavkom 5. ovoga Zakona.
\n
Članak 193Ograničenja prava umnožavanja u korist pojedinih ustanova
\n
Dopušteno je znanstvenim organizacijama iz članka 187. stavka 2. ovoga Zakona, institucijama kulturne baštine iz članka 187. stavka 3. ovoga Zakona, obrazovnim ustanovama, ustanovama za predškolski odgoj te socijalnim i karitativnim ustanovama, bez odobrenja nositelja prava i bez plaćanja naknade, umnožavati autorsko djelo ili predmet srodnog prava iz ovoga Zakona na bilo koju podlogu, za svoje posebne potrebe koje su u suglasju s njihovom javnom svrhom, kao što su potrebe očuvanja i osiguranja građe, tehničke obnove i popravljanja građe, upravljanja zbirkom u smislu članka 191. stavka 2. ovoga Zakona i ostale vlastite potrebe, ako pritom ne ostvaruju izravnu ili neizravnu imovinsku ili komercijalnu korist.
\n
Članak 194Ograničenje u korist osoba s invaliditetom
\n
Dopušteno je, bez odobrenja nositelja prava i bez plaćanja naknade, za potrebe osoba s invaliditetom, korištenje autorskih djela i predmeta srodnih prava na način koji je u izravnoj vezi s invaliditetom tih osoba i koje je nekomercijalne naravi, a u opsegu potrebnom za odnosni invaliditet.
\n
Članak 195
\n
Ograničenje u korist osoba koje su slijepe, imaju oštećenje vida ili druge poteškoće u korištenju tiskanih izdanja
\n
(1)Dopušteno je, bez odobrenja nositelja prava i bez plaćanja naknade, umnožavanje, distribuiranje, priopćavanje javnosti na bilo koji način, kao i prerada autorskih djela, uključujući računalne programe i autorske baze podataka, te predmeta srodnih prava, uključujući neoriginalne baze podataka, koji su zakonito izdani ili na drugi način zakonito objavljeni javnosti u obliku knjiga, periodičnih publikacija, novina, časopisa ili drugih vrsta zapisa, notacija, uključujući notne materijale, te ilustracija koje su s njima povezane, na bilo kojem mediju, uključujući u zvučnom obliku, kao što su zvučne knjige, te u digitalnom obliku, u svrhu obavljanja bilo koje radnje koja je potrebna:
\n
–da bi korisnik koji ima zakonit pristup takvom autorskom djelu ili predmetu srodnog prava, ili osoba koju on ovlasti, izradio njegov primjerak u pristupačnom formatu, isključivo za svoju uporabu i
\n
–da bi ovlašteni subjekt koji ima zakonit pristup takvom autorskom djelu ili predmetu srodnog prava izradio njegov primjerak u pristupačnom formatu ili da bi takav primjerak priopćio, učinio dostupnim javnosti, distribuirao ili posudio korisniku ili drugom ovlaštenom subjektu na neprofitnoj osnovi, isključivo za uporabu korisnika.
\n
(2)Korisnik je, za potrebe ovoga članka i članka 196. ovoga Zakona, bez obzira na bilo koji drugi oblik invaliditeta, osoba koja:
\n
–je slijepa
\n
–ima oštećenje vida koje nije moguće popraviti tako da joj vidna funkcija bude u osnovi istovjetna onoj koju ima osoba koja nema takvo oštećenje te koja zbog toga ne može čitati tiskana izdanja u istoj mjeri kao osoba koja nema takvo oštećenje
\n
–ima perceptivne smetnje ili poteškoće u čitanju te zbog toga ne može čitati tiskana izdanja u istoj mjeri kao osoba koja nema takve smetnje ili poteškoće ili
\n
–zbog tjelesnog oštećenja ili motoričkih smetnji nije u stanju držati knjigu ili rukovati njome ili fokusirati ili pomicati oči u mjeri u kojoj bi se u načelu omogućilo čitanje.
\n
(3)Primjerak u pristupačnom formatu je primjerak autorskog djela ili predmeta srodnog prava iz stavka 1. ovoga članka izrađen u formatu kojim se korisniku iz stavka 2. ovoga članka omogućuje pristup djelu ili predmetu srodnog prava, uključujući i pristup jednako izvediv i ugodan kao i osobi koja nema nijedno od oštećenja, smetnji ili poteškoća iz stavka 2. ovoga članka (u daljnjem tekstu: primjerak u pristupačnom formatu).
\n
(4)Svaki primjerak autorskog djela ili predmeta srodnog prava u pristupačnom formatu mora biti izrađen tako da se poštuje cjelovitost izvornika, uzimajući u obzir izmjene koje su nužne da bi se izradio primjerak u pristupačnom formatu.
\n
(5)Ovlašteni subjekt je bilo koja osoba koja na neprofitnoj osnovi pruža korisnicima usluge obrazovanja, osposobljavanja, adaptivnog čitanja ili pristupa podacima, što uključuje i javnu ustanovu ili neprofitnu organizaciju koja iste usluge pruža korisnicima kao jednu od svojih primarnih djelatnosti, institucijskih obveza ili kao dio svojih zadaća od javnog interesa, u skladu s posebnim propisima (u daljnjem tekstu: ovlašteni subjekt).
\n
(6)Ograničenje iz ovoga članka ne može se ugovorom isključiti niti ograničiti.
\n
Članak 196
\n
Ograničenje u korist osoba koje su slijepe, imaju oštećenje vida ili druge poteškoće u korištenju tiskanih izdanja na unutarnjem tržištu
\n
(1)Ograničenje autorskih i srodnih prava propisano u članku 195. ovoga Zakona može koristiti ovlašteni subjekt iz Republike Hrvatske za korisnika ili drugi ovlašteni subjekt iz bilo koje druge države članice Europske unije.
\n
(2)Korisnik ili ovlašteni subjekt iz Republike Hrvatske može pribaviti primjerak autorskog djela ili predmeta srodnog prava u pristupačnom formatu od ovlaštenog subjekta iz bilo koje druge države članice Europske unije ili imati pristup takvom primjerku.
\n
(3)Ovlašteni subjekt dužan je utvrditi vlastitu praksu i pridržavati je se kako bi osigurao da:
\n
–distribuira, priopćava javnosti i čini dostupnim javnosti primjerke autorskih djela i predmete srodnih prava u pristupačnom formatu samo korisnicima ili drugim ovlaštenim subjektima
\n
–poduzima odgovarajuće aktivnosti usmjerene odvraćanju od neovlaštenog umnožavanja, distribuiranja, priopćavanja javnosti i činjenja dostupnim javnosti primjeraka u pristupačnom formatu
\n
–posvećuje dužnu pažnju u rukovanju autorskim djelima i predmetima srodnih prava te njihovim primjercima u pristupačnom formatu, kao i u vođenju evidencija o njima
\n
–objavljuje i ažurira, prema potrebi, na svojim mrežnim stranicama ili na druge načine na internetu ili izvan njega, podatke o načinima ispunjavanja svojih obveza iz ovoga stavka.
\n
(4)Ovlašteni subjekt je pri utvrđivanju prakse iz stavka 3. ovoga članka dužan poštovati propise o prikupljanju i obradi osobnih podataka korisnika.
\n
(5)Ovlašteni subjekt dužan je korisnicima, drugim ovlaštenim subjektima te nositeljima autorskog i srodnih prava čija djela ili predmete srodnih prava koristi u skladu sa sadržajnim ograničenjem iz članka 195. ovoga Zakona na odgovarajući način dostaviti sljedeće podatke:
\n
–popis autorskih djela ili predmeta srodnih prava koje ima u pristupačnom formatu te podatke o raspoloživim primjercima u pristupačnom formatu te
\n
–imena i podatke za kontakt ovlaštenih subjekata s kojima razmjenjuje primjerke u pristupačnom formatu u skladu sa stavkom 1. ovoga članka.
\n
(6)Državni zavod za intelektualno vlasništvo Republike Hrvatske (u daljnjem tekstu: Zavod) pozvat će ovlaštene subjekte iz Republike Hrvatske da mu na dobrovoljnoj osnovi dostave svoje ažurne nazive i podatke za kontakt, radi dostave Europskoj komisiji u svrhu činjenja dostupnim javnosti putem središnjeg mjesta za pristup takvim podacima na internetu.
\n
(7)Zavod je dužan Europskoj komisiji dostavljati informacije vezane uz mogućnosti poboljšanja pristupa drugim vrstama autorskih djela i predmetima zaštite srodnih prava u korist osoba koje su slijepe, koje imaju oštećenje vida ili imaju drugih poteškoća u korištenju tiskanim materijalima, kao i uz mogućnost pristupa takvim djelima i predmetima zaštite za osobe s drugim vrstama invaliditeta te druge relevantne informacije potrebne za izradu izvješća Europske komisije vezanih uz iznimke autorskog i srodnih prava u korist osoba s invaliditetom.
\n
Članak 197Zbirke namijenjene nastavi ili znanstvenom istraživanju
\n
(1)Dopušteno je, bez odobrenja nositelja prava, umnožavanje na papir ili bilo koji drugi medij i distribuiranje pojedinih odlomaka zakonito objavljenih autorskih djela ili cjelovitih kratkih autorskih djela s područja znanosti, književnosti i glazbe, kao i pojedinačnih objavljenih autorskih djela s područja vizualnih umjetnosti, arhitekture, primijenjenih umjetnosti i industrijskog dizajna, fotografskih ili kartografskih djela te prikaza znanstvene ili tehničke prirode, pojedinih odlomaka zakonito objavljenih umjetničkih izvedaba, fonograma ili videograma ili cjelovitih kratkih umjetničkih izvedaba, fonograma ili videograma, u obliku zbirke koja sadržava priloge više autora i drugih nositelja prava i koja je po svojem sadržaju i sistematizaciji isključivo namijenjena nastavi ili znanstvenom istraživanju, uz navođenje izvora, osim ako to autor ili drugi nositelj prava izričito ne zabrani. Umnožavanje i distribuiranje pojedinih dijelova autorskih djela i umjetničkih izvedaba ne smatra se povredom prava iz članaka 29., 30., 132. i 133. ovoga Zakona, osim ako bi se objavljivanjem pojedinih dijelova ugrozili čast ili ugled autora ili umjetnika izvođača.
\n
(2)Zbirka iz stavka 1. ovoga članka može se bez odobrenja nositelja prava i bez plaćanja naknade priopćavati javnosti, uključujući činjenje dostupnim javnosti, radi njezina digitalnog korištenja u nastavi, pod uvjetom da se takvo korištenje odvija u okviru nadležnosti obrazovne ustanove, u njezinim prostorijama ili u drugim objektima ili putem sigurnog elektroničkog okružja kojemu mogu pristupiti samo učenici ili studenti i nastavno osoblje te obrazovne ustanove.
\n
(3)Autori i drugi nositelji prava na djelima, izvedbama, fonogramima i videogramima sadržanima u zbirci iz stavka 1. ovoga članka imaju pravo na primjerenu naknadu za umnožavanje i distribuiranje njihovih autorskih djela, izvedaba, fonograma i videograma. Ova naknada ostvaruje se obavezno kolektivno.
\n
Članak 198Korištenje u nastavi
\n
(1)Dopušteno je, bez odobrenja nositelja prava i bez plaćanja naknade, javno izvođenje ili javno scensko prikazivanje autorskih djela i predmeta srodnih prava u obliku izravnog poučavanja na nastavi, ili na priredbama koje su vezane uz nastavu, u opsegu opravdanom obrazovnom svrhom koja se želi postići takvim korištenjem, ako se autorsko djelo ili predmet srodnog prava ne koristi radi ostvarivanja komercijalne svrhe, ako izvođači ne primaju naknadu za izvođenje autorskih djela te ako se ne naplaćuju ulaznice.
\n
(2)Dopušteno je, bez odobrenja nositelja prava i bez plaćanja naknade, korištenje autorskih djela i predmeta srodnih prava, radi davanja primjera u nastavi ili u znanstvenom istraživanju, koje je opravdano nekomercijalnom svrhom koja se želi postići, s time da se mora naznačiti izvor i ime autora ili drugog nositelja prava, osim ako se to pokaže nemogućim.
\n
(3)Davanje primjera u nastavi obuhvaća korištenja autorskih djela i predmeta srodnih prava, u pravilu, u dijelovima ili u isječcima, u svrhu podupiranja, obogaćivanja ili nadopunjavanja nastave i nastavnih aktivnosti unutar i izvan prostorija obrazovnih ustanova.
\n
(4)Nekomercijalna svrha podrazumijeva nekomercijalnu svrhu pojedine nastavne aktivnosti, pri čemu organizacijska struktura i sredstva za financiranje obrazovne ustanove nisu odlučujući za utvrđivanje je li pojedina nastavna aktivnost nekomercijalne naravi.
\n
(5)Ograničenje iz ovoga članka primjenjuje se na odgovarajući način i u aktivnostima cjeloživotnog obrazovanja koje provode državne institucije, javne ustanove i drugi subjekti koji su ovlašteni poduzimati takve aktivnosti.
\n
Članak 199Korištenje u digitalnoj i prekograničnoj nastavi
\n
(1)Dopušteno je, bez odobrenja nositelja prava i bez plaćanja naknade, umnožavanje i priopćavanje javnosti, uključujući činjenje dostupnim javnosti, autorskih djela i predmeta srodnih prava radi njihova digitalnog korištenja u svrhu davanja primjera u nastavi, sukladno članku 198. stavku 3. ovoga Zakona, u mjeri koja je opravdana nekomercijalnom svrhom kako je ona određena u članku 198. stavku 4. ovoga Zakona i pod uvjetom da se takvo korištenje odvija u okviru nadležnosti obrazovne ustanove, u njezinim prostorijama ili u drugim objektima ili putem sigurnog elektroničkog okružja kojemu mogu pristupiti samo učenici ili studenti i nastavno osoblje te obrazovne ustanove, s time da se mora naznačiti izvor i ime autora ili drugog nositelja prava, osim ako se to pokaže nemogućim.
\n
(2)Sadržajno ograničenje iz stavka 1. ovoga članka odnosi se, među ostalim, na digitalnu i internetsku nastavu, učenje na daljinu i prekograničnu nastavu te na sve obrazovne razine.
\n
(3)Korištenje sadržajnog ograničenja iz članka 198. stavka 2. te stavka 1. ovoga članka ne smije zamijeniti kupnju materijala ponajprije namijenjenih tržištima obrazovanja.
\n
(4)Smatra se da se korištenja iz stavka 1. ovoga članka događaju samo u državi članici u kojoj obrazovna ustanova ima poslovni nastan.
\n
(5)Ugovorne odredbe suprotne odredbama ovoga članka ništetne su.
\n
(6)Ograničenje iz ovoga članka primjenjuje se na odgovarajući način i u aktivnostima cjeloživotnog obrazovanja koje provode državne institucije, javne ustanove i drugi subjekti koji su ovlašteni poduzimati takve aktivnosti.
\n
Članak 200Korištenje autorskih djela u sudskim, upravnim i drugim službenim postupcima
\n
Dopušteno je, bez odobrenja nositelja prava i bez plaćanja naknade, umnožavanje autorskih djela i predmeta srodnih prava radi korištenja u sudskim, upravnim, arbitražnim i drugim službenim postupcima, kao i priopćavanje javnosti autorskih djela i predmeta srodnih prava izrađenih za potrebe službenih postupaka.
\n
Članak 201Korištenje u svrhu informiranja javnosti
\n
(1)Dopušteno je, bez odobrenja nositelja prava i bez plaćanja naknade, u opsegu potrebnom za izvješćivanje javnosti o tekućim događajima, putem tiska, radija, televizije ili na druge načine, umnožavanje, distribuiranje te priopćavanje javnosti, uključujući činjenje dostupnim javnosti:
\n
–autorskih djela i predmeta srodnih prava koji se pojavljuju kao sastavni dio tekućeg događaja o kojem se javnost izvješćuje, pod uvjetom da se koriste u opsegu koji odgovara svrsi i načinu izvješćivanja o tekućem događaju
\n
–objavljenih novinskih članaka i fotografija, radijskih i televizijskih priloga te drugih audiovizualnih snimki o tekućim političkim, gospodarskim ili vjerskim pitanjima, koji su objavljeni u drugim sredstvima javnog priopćavanja, pod uvjetom da prava za takva korištenja nisu izričito pridržana u odnosu na ovo sadržajno ograničenje i da se autorsko djelo ili predmet srodnog prava koristi u opsegu koji odgovara svrsi i načinu izvješćivanja
\n
–javnih političkih, vjerskih i drugih govora održanih u tijelima državne ili lokalne vlasti, vjerskim ustanovama ili prilikom državnih ili vjerskih svečanosti te izvadaka iz javnih predavanja.
\n
(2)U svim slučajevima iz stavka 1. ovoga članka potrebno je navesti izvor i autorstvo djela, ako je to moguće s obzirom na način korištenja.
\n
Članak 202Citati, kritike i osvrti
\n
Dopušteno je, bez odobrenja nositelja prava i bez plaćanja naknade, doslovno navođenje ulomaka autorskog djela (citata) ili predmeta srodnog prava koji su na zakonit način postali pristupačni javnosti, radi znanstvenog istraživanja, nastave, kritike, polemike, recenzije, osvrta i slično, u mjeri opravdanoj svrhom koja se želi postići i u skladu s dobrim običajima, s time da se mora naznačiti izvor i ime autora, ako je to moguće s obzirom na način korištenja.
\n
Članak 203Popratno i incidentalno korištenje
\n
Dopušteno je, bez odobrenja nositelja prava i bez plaćanja naknade, priopćavanje javnosti autorskih djela i predmeta srodnih prava kad se popratno i incidentalno koriste kao nebitna djela ili predmeti srodnih prava uz pravi predmet umnožavanja, distribuiranja ili priopćavanja javnosti.
\n
Članak 204Umnožavanje autorskih djela trajno smještenih na javnim mjestima
\n
(1)Dopušteno je, bez odobrenja nositelja prava i bez plaćanja naknade, umnožavanje, osim u trodimenzionalnom obliku, autorskih djela koja su trajno smještena na ulicama, trgovima, parkovima ili drugim mjestima pristupačnim javnosti te distribuiranje i priopćavanje javnosti takvih umnoženih primjeraka.
\n
(2)Ograničenje iz stavka 1. ovoga članka primjenjuje se samo u pogledu vanjskog izgleda arhitektonskog objekta.
\n
Članak 205Plakati i katalozi
\n
(1)Dopušteno je organizatorima javnih izložbi ili aukcija, bez odobrenja nositelja prava i bez plaćanja naknade, u svrhu promoviranja takvih događaja i u opsegu potrebnom za tu svrhu, umnožavanje, na plakatima i u katalozima za te izložbe ili aukcije, i distribuiranje putem tih plakata i kataloga, djela vizualnih umjetnosti, arhitekture, primijenjenih umjetnosti, industrijskog dizajna te fotografskih djela koja su izložena na javnoj izložbi ili aukciji ili namijenjena takvom izlaganju.
\n
(2)U katalozima iz stavka 1. ovoga članka mora se navesti izvor i autorstvo djela.
\n
Članak 206Parodije i karikature
\n
Dopuštena je, bez odobrenja nositelja prava i bez plaćanja naknade, prerada autorskog djela u parodiju, karikaturu i pastiš, u mjeri koja je potrebna za njezin smisao (humora, kritike djela koje je predmet parodije, karikature ili pastiša, kritike društvenih događaja i pojava i slično), u skladu s dobrim običajima.
\n
Članak 207Korištenje autorskih djela u svrhu upoznavanja ili iskušavanja uređaja
\n
Dopušteno je trgovinama koje prodaju fonograme ili videograme ili uređaje za umnožavanje ili za prijam zvuka ili slike, bez odobrenja nositelja prava i bez plaćanja naknade, snimanje autorskih djela i predmeta srodnih prava na nosače zvuka, slike ili teksta, njihovo priopćavanje s tih nosača, kao i priopćavanje autorskih djela ili predmeta srodnih prava koja se emitiraju, u opsegu potrebnom za upoznavanje ili iskušavanje rada tih fonograma ili videograma ili uređaja neposrednim kupcima ili za njihov popravak.
\n
Članak 208Posebna ograničenja za radnje ovlaštenog korisnika računalnog programa
\n
(1)Dopušteno je ovlaštenom korisniku računalnog programa, bez odobrenja nositelja prava i bez plaćanja naknade:
\n
–umnožiti i preraditi računalni program ako je to nužno za korištenje računalnog programa u skladu s njegovom namjeravanom svrhom, uključujući i za ispravljanje pogrešaka
\n
–izraditi sigurnosni primjerak računalnog programa, ako je to potrebno za korištenje programa
\n
–promatrati, proučavati ili ispitivati rad računalnog programa radi utvrđivanja ideja i načela na kojima se zasniva bilo koji element programa, ako to čini prilikom izvođenja bilo koje od radnji učitavanja, prikazivanja, izvođenja, prenošenja ili pohranjivanja računalnog programa, koju je ovlašten poduzimati.
\n
(2)Ugovorne odredbe suprotne odredbama ovoga članka ništetne su.
\n
Članak 209Dekompiliranje računalnog programa
\n
(1)Dopušteno je ovlaštenom korisniku računalnog programa kojemu prethodno nisu bili dostupni podaci za postizanje interoperabilnosti računalnog programa, bez odobrenja nositelja prava i bez plaćanja naknade, umnožavanje koda računalnog programa i prevođenje njegova oblika koje je nužno za dobivanje podataka potrebnih za postizanje interoperabilnosti nezavisno stvorenog računalnog programa s drugim programima, ako su te radnje ograničene samo na one dijelove izvornog programa koji su potrebni za postizanje interoperabilnosti.
\n
(2)Podaci dobiveni na način opisan u stavku 1. ovoga članka ne smiju se:
\n
–koristiti za ciljeve drukčije od postizanja interoperabilnosti nezavisno stvorenog računalnog programa
\n
–prenositi drugima, osim kad je to potrebno za postizanje interoperabilnosti nezavisno stvorenog programa
\n
–koristiti za razvoj, proizvodnju ili promidžbu drugog programa, bitno sličnog u svojem izražaju, ili za bilo koju drugu radnju kojom se nanosi povreda autorskom pravu.
\n
(3)Ugovorne odredbe suprotne odredbama ovoga članka ništetne su.
\n
Članak 210Posebna ograničenja za radnje ovlaštenog korisnika autorske baze podataka
\n
(1)Dopušteno je ovlaštenom korisniku autorske baze podataka ili njezina primjerka, bez odobrenja nositelja prava i bez plaćanja naknade, izvršiti bilo koju radnju korištenja koja je nužna za pristup sadržaju baze podataka ili njezino redovito korištenje.
\n
(2)Ako je korisnik ovlašten samo za dio baze podataka, stavak 1. ovoga članka odnosi se samo na taj dio baze podataka.
\n
(3)Ugovorne odredbe suprotne odredbama ovoga članka ništetne su.
\n
Članak 211Posebna ograničenja za radnje ovlaštenog korisnika neelektroničke neoriginalne baze podataka
\n
Dopušteno je ovlaštenom korisniku objavljene neelektroničke neoriginalne baze podataka, bez odobrenja nositelja prava i bez plaćanja naknade, obavljati radnje izvlačenja sadržaja i radnje ponovnog korištenja baze podataka za privatne svrhe.
\n
Članak 212Slobodno korištenje radi javne sigurnosti
\n
Dopušteno je, bez odobrenja nositelja prava i bez plaćanja naknade, koristiti autorsko djelo, uključujući autorsku bazu podataka, kao i predmete srodnih prava, uključujući neoriginalnu bazu podataka, u mjeri i na način kojim se ostvaruju potrebe javne sigurnosti.
\n
Članak 213Obveze nositelja prava
\n
(1)Kad je prema odredbama ovoga dijela ovoga Zakona dopušteno korištenje autorskog djela ili predmeta srodnog prava bez odobrenja nositelja prava ili bez odobrenja nositelja prava i bez plaćanja naknade, a korištenje ili pristup su im onemogućeni primjenom tehničkih mjera iz članka 276. ovoga Zakona, nositelji prava ili druge osobe koje su te mjere primijenile ili koje imaju ovlast i mogućnosti otkloniti ih dužni su, osiguravanjem posebnih mjera ili sklapanjem sporazuma, omogućiti korisnicima ili njihovim udrugama pristup tim autorskim djelima ili predmetima srodnih prava i njihovo korištenje u skladu s ograničenjima iz ovoga dijela ovoga Zakona.
\n
(2)Odredba stavka 1. ovoga članka ne primjenjuje se na računalne programe.
\n
(3)Ako osobe koje su primijenile tehničke mjere iz stavka 1. ovoga članka ili koje imaju ovlast i mogućnosti otkloniti ih ne postupe u skladu s odredbama stavka 1. ovoga članka, osoba koja tvrdi da je na temelju neke od odredaba ovoga dijela ovoga Zakona ovlaštena koristiti se autorskim djelom ili predmetom srodnog prava bez odobrenja nositelja prava ili bez odobrenja nositelja prava i bez plaćanja naknade, može podnijeti tužbu protiv nositelja prava odnosno druge osobe koja je primijenila tehničke mjere ili koja ima ovlast i mogućnost otkloniti ih, u kojoj zahtijeva omogućavanje pristupa autorskom djelu ili predmetu srodnog prava i njihovo korištenje u skladu s ograničenjem iz ovoga dijela ovoga Zakona. Tužitelj je u tužbi dužan dokazati da su ispunjene pretpostavke iz članka 181. ovoga Zakona.
\n
(4)Osoba koja tvrdi da je na temelju neke od odredaba ovoga dijela ovoga Zakona ovlaštena koristiti se autorskim djelom ili predmetom srodnog prava bez odobrenja ili bez odobrenja i bez plaćanja naknade ili nositelj prava odnosno druga osoba koja je primijenila tehničke mjere zaštite pristupa ili korištenja autorskih djela ili predmeta srodnih prava ili koja ima ovlast i mogućnosti otkloniti ih može od Vijeća stručnjaka zatražiti posredovanje u pogledu pristupa i korištenja u skladu s nekim od ograničenja iz ovoga dijela ovoga Zakona. Vijeće stručnjaka obavit će posredovanje u skladu s odredbama iz članka 239. ovoga Zakona.
\n
(5)Tehničke mjere iz ovoga članka zaštićene su u skladu s člankom 276. ovoga Zakona.
\n
(6)Odredbe ovoga članka ne primjenjuju se na autorska djela i predmete srodnih prava koji su učinjeni dostupnim javnosti prema dogovorenim uvjetima na način da im pripadnici javnosti mogu pristupiti s mjesta i u vrijeme koje sami odaberu.
\n
(7)Nositelj prava odnosno druga osoba koja je primijenila tehničke mjere ili koja ima ovlast i mogućnosti otkloniti ih mora, s ciljem osiguranja učinkovite primjene ovoga članka, jasno i vidljivo na svakom primjerku autorskog djela ili predmeta srodnog prava proizvedenom ili uvezenom u gospodarske svrhe označiti primjenu tehničkih mjera, navodeći podatke o tehničkoj mjeri i njezinim učincima te svoje ime i adresu za kontakt.
\n
DIO PETI OSTVARIVANJE AUTORSKOG I SRODNIH PRAVA
\n
Poglavlje 1. OPĆE ODREDBE
\n
Članak 214Ostvarivanje prava
\n
(1)Ostvarivanje autorskog ili srodnih prava obuhvaća sljedeće radnje:
\n
–davanje odobrenja za korištenje autorskih djela i predmeta srodnih prava (u daljnjem tekstu: predmeti zaštite), osim kad odobrenje prema odredbama ovoga Zakona nije potrebno
\n
–naplatu cijene za korištenje predmeta zaštite, ako se koriste uz plaćanje naknade izražene kao cijene korištenja
\n
–raspodjelu naplaćenog prihoda od prava nositeljima prava
\n
–nadzor nad korištenjem predmeta zaštite
\n
–pokretanje i vođenje postupaka zaštite u slučaju povrede prava koja se ostvaruju i
\n
–druge radnje ostvarivanja autorskog i srodnih prava.
\n
(2)Ostvarivanje prava može biti individualno i kolektivno.
\n
(3)Prihod od prava je prihod koji za račun nositelja prava od korištenja predmeta zaštite ostvari sam nositelj prava ili osoba koju on ovlasti za ostvarivanje prava, uključujući organizaciju za kolektivno ostvarivanje prava iz članka 216. stavka 2. ovoga Zakona, bez obzira na to proizlazi li takav prihod iz isključivog prava ili iz korištenja predmeta zaštite bez odobrenja nositelja prava, ali uz plaćanje naknade po ovome Zakonu.
\n
(4)Korisnik je svaka osoba ili subjekt koji poduzima radnje korištenja predmeta zaštite za koje je potrebno odobrenje nositelja prava ili plaćanje naknade izražene kao cijene korištenja, a koji nije potrošač (u daljnjem tekstu: korisnik).
\n
Članak 215Individualno ostvarivanje prava
\n
(1)Individualno ostvarivanje prava je ostvarivanje prava koje se odnosi na pojedinačno korištenje određenog predmeta zaštite prema odgovarajućem ugovoru između nositelja prava i korisnika predmeta zaštite, koje obavlja sam nositelj prava osobno ili putem zastupnika.
\n
(2)Poslove opunomoćenog zastupnika može obavljati odvjetnik, specijalizirana pravna osoba za ostvarivanje autorskog i srodnih prava te organizacija za kolektivno ostvarivanje prava.
\n
(3)Specijalizirana pravna osoba za ostvarivanje autorskog i srodnih prava je trgovačko društvo ili druga pravna osoba koja kao svoju glavnu djelatnost ima individualno ostvarivanje autorskog i srodnih prava i ima zaposlenu barem jednu osobu sa završenim diplomskim sveučilišnim studijem pravne struke.
\n
Članak 216Kolektivno ostvarivanje prava
\n
(1)Kolektivno ostvarivanje prava obavlja se, u pravilu, putem organizacije za kolektivno ostvarivanje prava, pod pretpostavkama i na način koji su uređeni u ovom dijelu ovoga Zakona.
\n
(2)Organizacija za kolektivno ostvarivanje prava je organizacija koja je na temelju ovoga Zakona, punomoći ili ugovora ovlaštena ostvarivati autorska ili srodna prava za dva ili više nositelja prava, neovisno o tome djeluje li u svoje ime ili u ime nositelja prava, za njihovu zajedničku korist, kojoj je to jedina ili glavna svrha i koja:
\n
–pripada ili je pod kontrolom svojih članova i
\n
–ustrojena je na neprofitnoj osnovi.
\n
(3)Organizacija za kolektivno ostvarivanje prava dužna je postupati u najboljem interesu nositelja prava čija prava zastupa te nositeljima prava ne smije nametati obveze koje nisu objektivno nužne za zaštitu njihovih prava i interesa te za učinkovito upravljanje njihovim pravima.
\n
(4)Kolektivno ostvarivanje prava može se obavljati i putem neovisnog upravljačkog subjekta, pod pretpostavkama i na način koji su uređeni u ovom dijelu ovoga Zakona.
\n
(5)Neovisni upravljački subjekt je svaka organizacija koja je na temelju ugovora ovlaštena ostvarivati autorska ili srodna prava za dva ili više nositelja prava, neovisno o tome djeluje li u svoje ime ili u ime nositelja prava, za njihovu zajedničku korist, kojoj je to jedina ili glavna svrha i koja:
\n
–ni u cijelosti ni u dijelu ne pripada svojim članovima, niti je pod njihovom kontrolom, bilo direktno bilo indirektno, i
\n
–ustrojena je na profitnoj osnovi.
\n
(6)Producenti, organizacije za emitiranje i nakladnici koji ostvaruju vlastita prava, kao i prava drugih nositelja prava koja su im ustupljena pojedinačnim ugovorima ili drugim sporazumima te koji djeluju u vlastitom interesu ne smatraju se neovisnim upravljačkim subjektima iz stavka 5. ovoga članka, kao ni menadžeri i agenti nositelja prava koji djeluju kao posrednici i zastupaju nositelje prava u njihovim odnosima s organizacijama za kolektivno ostvarivanje prava.
\n
(7)Repertoar je skup autorskih djela ili predmeta srodnih prava za koje organizacija za kolektivno ostvarivanje prava ili neovisni upravljački subjekt ostvaruje prava.
\n
Članak 217Kolektivno ostvarivanje autorskih prava
\n
(1)Kolektivno ostvarivanje prava obuhvaća sljedeća autorska imovinska prava:
\n
1.za nescenska glazbena djela s riječima ili bez riječi i književna djela:
\n
a)pravo javnog izvođenja
\n
b)pravo javnog prenošenja
\n
c)pravo javnog priopćavanja fiksiranog djela
\n
d)pravo javnog prikazivanja
\n
e)pravo činjenja dostupnim javnosti
\n
f)pravo javnog priopćavanja emitiranja, reemitiranja, prijenosa izravnim protokom i činjenja dostupnim javnosti
\n
g)pravo priopćavanja javnosti, uključujući činjenje dostupnim javnosti, pri davanju pristupa javnosti djelima koje su učitali korisnici na platformama za dijeljenje sadržaja putem interneta
\n
h)pravo umnožavanja zvučnim snimanjem na fonograme i distribuiranja takvih zvučnih zapisa 2. za novinarska djela, uvrštena u informativne publikacije:
\n
a)pravo činjenja dostupnim javnosti i pravo umnožavanja radi činjenja dostupnim javnosti
\n
b)pravo umnožavanja, distribuiranja i priopćavanja javnosti novinarskih autorskih djela izdvojenih iz pisanih, elektroničkih i drugih medija i publikacija grupiranjem po temama, kad to radi osoba različita od nakladnika medija 3. za djela vizualnih umjetnosti:
\n
a)pravo slijeđenja.
\n
(2)Osim prava iz stavka 1. ovoga članka, i druga autorska prava mogu se ostvarivati kolektivno ako u stavku 3. ovoga članka nije propisano da se moraju ostvarivati samo putem organizacije za kolektivno ostvarivanje prava.
\n
(3)Sljedeća autorska imovinska prava mogu se ostvarivati samo putem organizacije za kolektivno ostvarivanje prava:
\n
1.za nescenska glazbena djela s riječima ili bez riječi i književna djela:
\n
a)pravo emitiranja, uključujući emitiranje putem satelita
\n
b)pravo reemitiranja, uključujući kabelsko reemitiranje
\n
c)pravo prijenosa izravnim protokom
\n
d)pravo umnožavanja i priopćavanja javnosti, uključujući činjenje dostupnim javnosti, u okviru prateće internetske usluge
\n
e)pravo prerade koje se odnosi na:
\n
–uvrštavanje glazbenih djela s riječima ili bez riječi u audiovizualna djela kao što su glazbene, zabavne, mozaične i slične emisije, uključujući prilagodbu i glazbenu obradu u tu svrhu
\n
–korištenje glazbenih djela s riječima ili bez riječi na načine za koje je ono prema svojoj biti namijenjeno, kao što su koncertna ili studijska izvedba ili izvedba glazbe uz ples, uključujući prilagodbu i glazbenu obradu u tu svrhu te
\n
–uvrštavanje glazbenih djela s riječima ili bez riječi kao pozadinske glazbe uz govor ili radnje koje se same po sebi ne izvode prema unaprijed napisanom detaljnom scenariju, uključujući prilagodbu i glazbenu obradu u tu svrhu, pod uvjetom da korisnik ima odobrenje za emitiranje, reemitiranje, prijenos izravnim protokom ili priopćavanje javnosti, uključujući činjenje dostupnim javnosti, u okviru prateće internetske usluge
\n
f)pravo prerade koje se odnosi na:
\n
–prilagođavanje
\n
–glazbenu obradu te
\n
–uvrštavanje glazbenih djela s riječima ili bez riječi u druge vrste autorskih djela, kao što su audiovizualna djela, u predmete srodnih prava i u druge vrste sadržaja koje učitavaju korisnici usluga za dijeljenje sadržaja putem interneta, pod uvjetom da davatelj usluge dijeljenja sadržaja putem interneta ima odobrenje za umnožavanje i priopćavanje javnosti, uključujući činjenje dostupnim javnosti, pri davanju pristupa javnosti djelima koje su učitali korisnici na platformama za dijeljenje sadržaja putem interneta
\n
g)pravo umnožavanja koje podrazumijeva zvučno snimanje, uključujući stvaranje fonograma, kao i uvrštavanje nescenskog glazbenog djela s riječima ili bez riječi u audiovizualno djelo u skladu s točkom 1. podtočkama e) i f) ovoga stavka, uključujući stvaranje videograma
\n
h)ostvarivanje naknade za iznajmljivanje iz članka 34. stavaka 2. i 6. ovoga Zakona
\n
i)ostvarivanje naknade za javnu posudbu iz članka 34. stavaka 3. i 7. ovoga Zakona
\n
j)ostvarivanje naknade za priopćavanje javnosti narodnih književnih i umjetničkih tvorevina iz članka 18. stavka 7. ovoga Zakona
\n
k)ostvarivanje prava na daljnje korištenje efemernih snimki iz članka 190. stavka 3. ovoga Zakona 2. za novinarska djela, kao što su članci, fotografije i audiovizualni prilozi, uvrštena u informativne publikacije:
\n
a)pravo iznajmljivanja iz članka 34. stavka 2. ovoga Zakona kad se novinarska djela uvrštena u tiskane informativne publikacije daju pripadnicima javnosti na korištenje u ograničenom razdoblju, na mjestima pristupačnim javnosti, kao što su ugostiteljski objekti, uz ostvarivanje izravne ili neizravne imovinske ili komercijalne koristi
\n
b)ostvarivanje naknade za javnu posudbu iz članka 34. stavka 3. ovoga Zakona
\n
c)pravo na udio u naknadi nakladnika informativnih publikacija iz članka 167. stavka 1. ovoga Zakona 3. za audiovizualna djela:
\n
a)pravo reemitiranja, uključujući kabelsko reemitiranje
\n
b)pravo prijenosa programa izravnim protokom
\n
c)ostvarivanje naknade za iznajmljivanje iz članka 92. stavka 2. ovoga Zakona
\n
d)ostvarivanje naknade za javnu posudbu iz članka 34. stavka 3. ovoga Zakona 4. za sva autorska djela, osim za računalne programe i autorske baze podataka:
\n
a)pravo umnožavanja, distribuiranja, priopćavanja javnosti, uključujući činjenje dostupnim javnosti, u korist institucija kulturne baštine, za nekomercijalne svrhe, djela koja su nedostupna na tržištu u smislu članka 17. ovoga Zakona, a koja su trajni dio zbirke institucije kulturne baštine
\n
b)ostvarivanje naknade za umnožavanje autorskog djela za privatno korištenje iz članka 183. stavaka 2. i 3. ovoga Zakona
\n
c)ostvarivanje naknade za umnožavanje i distribuiranje autorskog djela korištenjem ograničenja autorskog prava uvrštavanjem u zbirke, iz članka 197. stavka 3. ovoga Zakona.
\n
Članak 218Kolektivno ostvarivanje srodnih prava
\n
(1)Kolektivno ostvarivanje prava obuhvaća sljedeća srodna prava iz ovoga Zakona:
\n
1.prava umjetnika izvođača, u odnosu na izvedbe fiksirane na fonogramima, uključujući one koje su ugrađene u audiovizualno djelo na kojima su prava zadržana u skladu s člankom 136. stavkom 3. ovoga Zakona:
\n
a)pravo javnog priopćavanja fiksirane izvedbe
\n
b)pravo javnog priopćavanja emitiranja, reemitiranja, prijenosa izravnim protokom i činjenja dostupnim javnosti
\n
c)pravo činjenja dostupnim javnosti
\n
d)pravo priopćavanja javnosti, uključujući činjenje dostupnim javnosti, pri davanju pristupa javnosti izvedaba koje su učitali korisnici na platformama za dijeljenje sadržaja putem interneta
\n
e)pravo umnožavanja, u vezi s pravom činjenja dostupnim javnosti, iz članka 149. stavka 4. ovoga Zakona 2. prava proizvođača fonograma, za fonograme:
\n
a)pravo činjenja dostupnim javnosti
\n
b)pravo priopćavanja javnosti, uključujući činjenje dostupnim javnosti, pri davanju pristupa javnosti fonogramima koje su učitali korisnici na platformama za dijeljenje sadržaja putem interneta 3. prava nakladnika informativnih publikacija, za informativne publikacije:
\n
a)pravo umnožavanja, distribuiranja i priopćavanja javnosti iz članka 165. stavka 1. podstavaka od 1. do 3. ovoga Zakona, dijelova informativnih publikacija, izdvojenih iz pisanih, elektroničkih i drugih medija i publikacija grupiranjem po temama, kad to radi osoba različita od nakladnika medija.
\n
(2)Osim prava iz stavka 1. ovoga članka, i druga srodna prava mogu se ostvarivati kolektivno ako u stavku 3. ovoga članka nije propisano da se moraju ostvarivati samo putem organizacije za kolektivno ostvarivanje prava.
\n
(3)Sljedeća srodna prava mogu se ostvarivati samo putem organizacije za kolektivno ostvarivanje prava:
\n
1.prava umjetnika izvođača, za izvedbe fiksirane na fonogramima, uključujući one koje su ugrađene u audiovizualno djelo na kojima su prava zadržana u skladu s člankom 136. stavkom 3. ovoga Zakona:
\n
a)pravo emitiranja, uključujući emitiranje putem satelita
\n
b)pravo reemitiranja, uključujući kabelsko reemitiranje
\n
c)pravo prijenosa izravnim protokom
\n
d)pravo umnožavanja i priopćavanja javnosti, uključujući činjenje dostupnim javnosti, u okviru prateće internetske usluge
\n
e)ostvarivanje naknade za iznajmljivanje iz članka 135. stavka 2. ovoga Zakona
\n
f)ostvarivanje naknade za javnu posudbu iz članka 135. stavka 1. ovoga Zakona
\n
g)pravo umnožavanja, distribuiranja, priopćavanja javnosti, uključujući činjenje dostupnim javnosti, u korist institucija kulturne baštine, za nekomercijalne svrhe, izvedaba koje su nedostupne na tržištu u smislu članka 17. ovoga Zakona, a koje su trajni dio zbirke institucije kulturne baštine
\n
h)ostvarivanje dodatne godišnje naknade iz članka 147. ovoga Zakona
\n
i)ostvarivanje naknade za umnožavanje za privatno korištenje iz članka 185. stavka 1. ovoga Zakona
\n
j)ostvarivanje prava na daljnje korištenje efemernih snimki iz članka 190. stavka 3. ovoga Zakona
\n
k)ostvarivanje naknade za umnožavanje i distribuiranje izvedbe korištenjem ograničenja prava umjetnika izvođača uvrštavanjem u zbirke, iz članka 197. stavka 1. ovoga Zakona 2. prava proizvođača fonograma, za fonograme, uključujući za one koji su ugrađeni u audiovizualno djelo, na kojima su prava zadržana u skladu s člankom 142. stavkom 3. ovoga Zakona:
\n
a)pravo umnožavanja i pravo priopćavanja javnosti, uključujući činjenje dostupnim javnosti, u okviru prateće internetske usluge
\n
b)ostvarivanje, u skladu s člankom 142. stavkom 1. podstavkom 6. ovoga Zakona, udjela u jedinstvenoj primjerenoj naknadi za: javno priopćavanje, javno prikazivanje, emitiranje, reemitiranje, prijenos izravnim protokom, javno priopćavanje emitiranja, reemitiranja, prijenosa izravnim protokom i činjenja dostupnim javnosti te svako drugo priopćavanje javnosti fonograma izdanih u komercijalne svrhe
\n
c)ostvarivanje naknade za javnu posudbu iz članka 142. stavka 1. podstavka 2. ovoga Zakona
\n
d)pravo iznajmljivanja
\n
e)pravo umnožavanja, distribuiranja, priopćavanja javnosti, uključujući činjenje dostupnim javnosti, u korist institucija kulturne baštine, za nekomercijalne svrhe, fonograma koji su nedostupni na tržištu u smislu članka 17. ovoga Zakona, a koji su trajni dio zbirke institucije kulturne baštine
\n
f)ostvarivanje naknade za umnožavanje za privatno korištenje iz članka 185. stavka 1. ovoga Zakona
\n
g)ostvarivanje naknade za umnožavanje i distribuiranje fonograma korištenjem ograničenja prava proizvođača fonograma uvrštavanjem u zbirke, iz članka 197. stavka 3. ovoga Zakona 3. prava audiovizualnog producenta, za videograme:
\n
a)pravo umnožavanja, distribuiranja, priopćavanja javnosti, uključujući činjenje dostupnim javnosti, u korist institucija kulturne baštine, za nekomercijalne svrhe, videograma koji su nedostupni na tržištu u smislu članka 17. ovoga Zakona, a koji su trajni dio zbirke institucije kulturne baštine
\n
b)ostvarivanje naknade za javnu posudbu iz članka 152. podstavka 2. ovoga Zakona
\n
c)ostvarivanje naknade za umnožavanje za privatno korištenje iz članka 185. stavka 1. ovoga Zakona 4. prava nakladnika informativnih publikacija, za informativne publikacije u cijelosti ili u dijelu:
\n
a)pravo iznajmljivanja iz članka 165. stavka 1. podstavka 2. ovoga Zakona kad se informativna publikacija daje pripadnicima javnosti na korištenje u ograničenom razdoblju, na mjestima pristupačnim javnosti kao što su ugostiteljski objekti, uz ostvarivanje izravne ili neizravne imovinske ili komercijalne koristi
\n
b)pravo umnožavanja i priopćavanja javnosti na bilo koji način, uključujući činjenje dostupnim javnosti, kad informativnu publikaciju ili bilo koji njezin dio na internetu koristi pružatelj usluga informacijskog društva, iz članka 166. ovoga Zakona
\n
c)pravo umnožavanja, distribuiranja, priopćavanja javnosti, uključujući činjenje dostupnim javnosti iz članka 165. stavka 1. podstavaka od 1. do 3. ovoga Zakona, u korist institucija kulturne baštine, za nekomercijalne svrhe, informativnih publikacija koje su nedostupne na tržištu u smislu članka 17. ovoga Zakona, a koje su trajni dio zbirke institucije kulturne baštine
\n
d)ostvarivanje naknade za javnu posudbu iz članka 165. stavka 1. podstavka 2. ovoga Zakona
\n
e)ostvarivanje naknade za umnožavanje za privatno korištenje iz članka 185. stavka 1. ovoga Zakona, vezano uz pravo umnožavanja iz članka 165. stavka 1. podstavka 1. ovoga Zakona 5. prava nakladnika za pisana izdanja:
\n
a)ostvarivanje naknade za umnožavanje za privatno korištenje iz članka 185. stavaka 3. i 4. ovoga Zakona.
\n
Članak 219Individualno ostvarivanje prava organizacije za emitiranje
\n
(1)Odredbe članaka 217. i 218. ovoga Zakona ne primjenjuju se na pravo reemitiranja, uključujući kabelsko reemitiranje, pravo prijenosa izravnim protokom, pravo umnožavanja i priopćavanja javnosti, uključujući činjenje dostupnim javnosti, u okviru prateće internetske usluge, te pravo priopćavanja javnosti, uključujući činjenje dostupnim javnosti, pri davanju pristupa javnosti programskih signala koje su učitali korisnici na platformama za dijeljenje sadržaja putem interneta, koja pripadaju organizaciji za emitiranje u pogledu njezinih vlastitih programskih signala.
\n
(2)Odredba stavka 1. ovoga članka odnosi se na vlastita prava organizacije za emitiranje, kao i na ona prava koja su joj ustupili osnivanjem prava iskorištavanja ili prenijeli drugi nositelji autorskih i srodnih prava.
\n
(3)Odredbe ovoga članka ne primjenjuju se na prava na naknadu koja prema članku 97. stavku 4. i članku 101. stavku 4. ovoga Zakona pripadaju autorima i umjetnicima izvođačima te na druga neodreciva prava autora i umjetnika izvođača iz ovoga Zakona.
\n
Članak 220Posebne odredbe o određenim vrstama prerada
\n
(1)Pravo prerade koje se odnosi na uvrštavanje nescenskog glazbenog djela s riječima ili bez riječi u kinematografske, televizijske, dokumentarne, crtane, reklamne ili druge filmove, u dramske, dokumentarne i slične serije te u najavi ili odjavi emisija, filmova ili serija ili u prepoznatljivom kratkom zvučnom ili audiovizualnom segmentu (jingleu) ostvaruje se individualno.
\n
(2)Za sve druge slučajeve uvrštavanja nescenskog glazbenog djela s riječima ili bez riječi u audiovizualna djela prava se ostvaruju u skladu s člankom 217. stavkom 3. točkom 1. podtočkama e), f) i g) ovoga Zakona.
\n
Članak 221Posebne odredbe o kolektivnom ostvarivanju prava na naknadu za umnožavanje za privatno korištenje
\n
(1)Sve organizacije za kolektivno ostvarivanje prava koje ostvaruju prava na naknadu za umnožavanje za privatno korištenje za autore i nositelje srodnih prava dužne su pisanim ugovorom ovlastiti jednu od njih da poslove ostvarivanja prava na naknadu za istovrsne nosače zvuka, slike ili teksta i istovrsne tehničke uređaje iz članka 184. stavaka od 1. do 4. ovoga Zakona obavlja u ime i za račun drugih organizacija koje sudjeluju u tom ugovoru ili u svoje ime, a za račun tih drugih organizacija za kolektivno ostvarivanje prava.
\n
(2)Ako se nakon sklapanja pisanog ugovora između organizacija za kolektivno ostvarivanje prava iz stavka 1. ovoga članka pojavi neka nova organizacija za kolektivno ostvarivanje prava koja ostvaruje prava na naknadu za istovrsne nosače zvuka, slike ili teksta i istovrsne tehničke uređaje, ona je dužna pod istim uvjetima pristupiti postojećem ugovoru između postojećih organizacija.
\n
(3)Obveza na dostavu podataka iz članka 234. ovoga Zakona postoji samo u odnosu na onu organizaciju za kolektivno ostvarivanje prava koja obavlja poslove ostvarivanja prava za druge organizacije za kolektivno ostvarivanje prava.
\n
(4)Obveza iz stavka 1. ovoga članka o zaključenju ugovora kojim organizacije za kolektivno ostvarivanje prava imenuju jednu organizaciju za ostvarivanje njihovih prava, kao i obveza iz stavka 3. ovoga članka o dostavi podataka samo jednoj organizaciji za kolektivno ostvarivanje prava ne primjenjuje se ako za odbijanje sklapanja takvog ugovora postoje opravdani razlozi koji moraju biti odgovarajuće obrazloženi.
\n
Članak 222
\n
Posebne odredbe o kolektivnom ostvarivanju autorskih i srodnih prava na novinarskim djelima i informativnim publikacijama
\n
(1)Autori novinarskih djela i nakladnici informativnih publikacija mogu osnovati zajedničku organizaciju za kolektivno ostvarivanje prava, čija opća skupština odlučuje o udjelu u naknadi iz članka 167. stavka 1. ovoga Zakona te o podjeli naknade iz članka 168. stavka 2. ovoga Zakona.
\n
(2)Ako se ne osnuje zajednička, nakladnici informativnih publikacija mogu osnovati svoju organizaciju za kolektivno ostvarivanje autorskih prava koja im pripadaju prema ugovorima o narudžbi, ugovorima o radu, drugim ugovorima, aktima kojima se uređuju radni odnosi i prema ovome Zakonu, kao i za ostvarivanje prava nakladnika informativnih publikacija, a autori novinarskih djela mogu osnovati svoju organizaciju za kolektivno ostvarivanje autorskih novinarskih prava.
\n
(3)U slučaju iz stavka 2. ovoga članka organizacija za kolektivno ostvarivanje prava nakladnika informativnih publikacija iz članka 166. ovoga Zakona dužna je organizaciji za kolektivno ostvarivanje autorskih novinarskih prava isplatiti udio u naknadi, sukladno članku 167. stavku 1. ovoga Zakona, prema njihovu međusobnom sporazumu.
\n
(4)U slučaju iz stavka 2. ovoga članka podjela naknade za autorska novinarska djela stvorena po narudžbi ili u radnom odnosu, sukladno članku 168. stavku 2. ovoga Zakona, određuju se sporazumom između organizacije za kolektivno ostvarivanje prava koju osnuju nakladnici informativnih publikacija i organizacije za kolektivno ostvarivanje prava koju osnuju autori novinarskih djela.
\n
(5)Sporazume iz stavaka 3. i 4. ovoga članka organizacije za kolektivno ostvarivanje prava dužne su sklopiti u roku od godine dana, računajući od datuma kasnije izdanog odobrenja za obavljanje djelatnosti kolektivnog ostvarivanja prava sukladno ovom Zakonu. Ako u navedenom roku ne bude sklopljen sporazum, bilo koja od organizacija za kolektivno ostvarivanje prava može zatražiti posredovanje Vijeća stručnjaka sukladno članku 239. ovoga Zakona.
\n
(6)Umjesto postupka pred Vijećem stručnjaka iz stavka 5. ovoga članka, strane mogu sklopiti arbitražni sporazum radi provođenja arbitraže pred arbitražnim sudom u sastavu iz članka 237. ovoga Zakona, u postupku u kojem se na odgovarajući način primjenjuje članak 236. ovoga Zakona i u kojem arbitražni sud donosi pravorijek kojim se određuje udio u naknadi, sukladno članku 167. stavku 1. ovoga Zakona, i podjela naknade, sukladno članku 168. stavku 2. ovoga Zakona, koji zamjenjuje sporazume iz stavaka 3. i 4. ovoga članka.
\n
(7)U slučajevima iz članka 169. ovoga Zakona svaka naknada za korištenje bilo kojeg autorskog djela ili predmeta srodnog prava, koja se ostvaruje u sustavu kolektivnog ostvarivanja prava, pripada nakladnicima informativnih publikacija u kojima su objavljeni.
\n
Članak 223Posebne odredbe o kolektivnom ostvarivanju autorskih i srodnih prava za djela nedostupna na tržištu
\n
(1)Odobrenje za umnožavanje, distribuiranje, priopćavanje javnosti, uključujući činjenje dostupnim javnosti, za nekomercijalne svrhe, autorskih djela i predmeta srodnih prava koji su nedostupni na tržištu u smislu članka 17. ovoga Zakona, a koji su trajni dio njihovih zbirki, institucije kulturne baštine u Republici Hrvatskoj dužne su tražiti od odgovarajućih organizacija za kolektivno ostvarivanje prava koje imaju sjedište u Republici Hrvatskoj, ako postoje. Ako takve organizacije za kolektivno ostvarivanje prava ne postoje u Republici Hrvatskoj, primjenjuje se članak 192. ovoga Zakona.
\n
(2)Odgovarajuće organizacije za kolektivno ostvarivanje prava mogu izdati odobrenje za korištenje autorskih djela i predmeta srodnih prava koji su nedostupni na tržištu institucijama kulturne baštine u Republici Hrvatskoj, za korištenje u bilo kojoj državi članici Europske unije.
\n
(3)Podatke o odobrenjima iz ovoga članka organizacije za kolektivno ostvarivanje prava dužne su dostaviti Uredu Europske unije za intelektualno vlasništvo, u skladu s člankom 17. stavkom 5. ovoga Zakona.
\n
Članak 224Pretpostavke za obavljanje djelatnosti kolektivnog ostvarivanja prava
\n
(1)Kolektivno ostvarivanje prava na području Republike Hrvatske može obavljati organizacija za kolektivno ostvarivanje prava koja za obavljanje takve djelatnosti ima odobrenje Zavoda.
\n
(2)Odobrenje iz stavka 1. ovoga članka Zavod izdaje na zahtjev udruzi ili drugoj organizaciji za kolektivno ostvarivanje prava, koja zadovoljava sljedeće pretpostavke:
\n
–ima sjedište ili poslovni nastan u Europskoj uniji
\n
–ima odgovarajuće materijalne i ljudske resurse za obavljanje djelatnosti kolektivnog ostvarivanja prava te
\n
–kolektivno ostvarivanje prava obavlja kao jedinu ili glavnu djelatnost.
\n
(3)Smatra se da organizacija za kolektivno ostvarivanje prava ispunjava uvjete iz stavka 2. podstavka 2. ovoga članka ako ima:
\n
–poslovni prostor opremljen informatičkom i komunikacijskom opremom primjerenom za ispunjavanje propisanih obveza koje proizlaze iz obavljanja djelatnosti kolektivnog ostvarivanja prava te
\n
–stručnu službu za obavljanje pravnih i financijskih poslova, u kojoj je zaposlena najmanje jedna osoba sa završenim integriranim preddiplomskim i diplomskim sveučilišnim studijem prava ili istovjetnim studijem prava sukladno ranije važećim propisima, koja ima najmanje dvije godine stručnog iskustva na poslovima ostvarivanja autorskog i srodnih prava i znanje engleskog, francuskog ili njemačkog jezika, te najmanje jedna osoba čije stručne kvalifikacije udovoljavaju propisima za vođenje računovodstva i koja ima najmanje dvije godine stručnog iskustva na poslovima organiziranja i vođenja računovodstva.
\n
(4)Iznimno od odredbe stavka 3. podstavka 2. ovoga članka, obavljanje pravnih i računovodstvenih poslova organizacija za kolektivno ostvarivanje prava može pisanim ugovorom povjeriti odvjetniku odnosno pravnoj osobi koja je registrirana za obavljanje djelatnosti računovodstva, ako udovoljavaju ostalim pretpostavkama propisanim u stavku 3. podstavku 2. ovoga članka. Organizacija za kolektivno ostvarivanje prava dužna je nadzirati obavljanje tih poslova. Postojanje ugovora o obavljanju tih poslova nema utjecaja na dužnost organizacije za kolektivno ostvarivanje prava na ispunjavanje svih obveza sukladno ovom Zakonu.
\n
(5)Za kolektivno ostvarivanje prava Zavod može izdati odobrenje samo jednoj organizaciji za kolektivno ostvarivanje prava za pojedinu vrstu prava i pojedinu kategoriju nositelja prava, uzevši u obzir broj članova na temelju dobivenih punomoći, broj ugovora o uzajamnom zastupanju s organizacijama za kolektivno ostvarivanje prava u drugim državama, kao i druge okolnosti koje upućuju na to da bi ta organizacija za kolektivno ostvarivanje prava najučinkovitije obavljala poslove kolektivnog ostvarivanja prava.
\n
(6)Za organizaciju za kolektivno ostvarivanje prava iz stavka 5. ovoga članka predmnijeva se da ima punomoći za obavljanje poslova kolektivnog ostvarivanja prava za koje je ovlaštena, za sve domaće i strane nositelje takvih prava, osim onog nositelja prava koji je izričito u pisanom obliku obavijestio organizaciju za kolektivno ostvarivanje prava da ne ostvaruje njegova prava.
\n
(7)Protiv rješenja Zavoda donesenog u postupku izdavanja odobrenja iz stavka 1. ovoga članka nije dopuštena žalba, ali se može pokrenuti upravni spor.
\n
(8)Organizacija za kolektivno ostvarivanje prava ostvaruje prava u svoje ime ili u ime nositelja prava, a za račun nositelja prava.
\n
(9)Organizacija za kolektivno ostvarivanje prava dužna je na zahtjev korisnika obavijestiti ga o nositeljima prava čija prava ne ostvaruje na temelju obavijesti iz stavka 6. ovoga članka.
\n
(10)Organizacije za kolektivno ostvarivanje prava i Zavod dužni su na svojim mrežnim stranicama na primjeren i vidljiv način objaviti podatak o predmnijevi iz stavka 6. ovoga članka i mogućnosti da se nositelji prava izuzmu od primjene te predmnijeve u skladu sa stavkom 6. ovoga članka.
\n
(11)Organizacija za kolektivno ostvarivanje prava koja izdaje odobrenja za korištenje internetskih prava na autorskim glazbenim djelima za više državnih područja (u daljnjem tekstu: multiteritorijalna odobrenja) dužna je imati odgovarajuće informatičke kapacitete za elektroničku obradu podataka koji su potrebni za izdavanje takvih odobrenja, utvrđivanje repertoara i praćenje njegova korištenja, razmjenu podataka s nositeljima prava i pružateljima internetskih usluga, izdavanje računa korisnicima, prikupljanje prihoda od prava te raspodjele iznosa nositeljima prava.
\n
(12)Zavod vodi evidenciju o organizacijama za kolektivno ostvarivanje prava kojima je izdano odobrenje za obavljanje djelatnosti kolektivnog ostvarivanja prava na području Republike Hrvatske. U pravilniku iz stavka 14. ovoga članka uredit će se koje podatke iz evidencije Zavod objavljuje na svojim mrežnim stranicama.
\n
(13)Ako povodom podnesenog zahtjeva za izdavanje odobrenja iz ovoga članka Zavod nije izdao odobrenje zbog neispunjavanja pretpostavki iz ovoga članka, ponovljeni zahtjev istog podnositelja za izdavanje odobrenja za istu vrstu prava i istu kategoriju prava ne može se podnijeti prije isteka roka od pet godina od datuma podnošenja prvog zahtjeva.
\n
(14)Sadržaj zahtjeva za izdavanje odobrenja iz ovoga članka te popis dokumentacije koju je potrebno priložiti uz zahtjev uredit će se posebnim pravilnikom koji donosi ministar nadležan za područje autorskog i srodnih prava, uz prethodnu suglasnost glavnog ravnatelja Zavoda.
\n
1.Pravilnik o izdavanju odobrenja za obavljanje djelatnosti kolektivnog ostvarivanja prava
\n
Članak 225Posebne pretpostavke za neovisne upravljačke subjekte
\n
(1)Kolektivno ostvarivanje prava na području Republike Hrvatske može obavljati neovisni upravljački subjekt koji ima sjedište ili poslovni nastan u Republici Hrvatskoj ili u drugoj državi članici Europske unije.
\n
(2)Ako ima sjedište ili poslovni nastan u Republici Hrvatskoj, neovisni upravljački subjekt može obavljati kolektivno ostvarivanje prava u Republici Hrvatskoj ako za obavljanje takve djelatnosti ima odobrenje Zavoda.
\n
(3)Ako ima sjedište ili poslovni nastan u nekoj drugoj državi članici Europske unije, neovisni upravljački subjekt može obavljati kolektivno ostvarivanje prava u Republici Hrvatskoj ako po pravu države u kojoj ima sjedište ili poslovni nastan može u toj državi obavljati djelatnost kolektivnog ostvarivanja prava te je o namjeri obavljanja djelatnosti kolektivnog ostvarivanja prava u Republici Hrvatskoj prethodno obavijestio Zavod.
\n
(4)Odobrenje iz stavka 2. ovoga članka Zavod na zahtjev izdaje neovisnom upravljačkom subjektu koji zadovoljava sljedeće uvjete:
\n
–ima odgovarajuće materijalne i ljudske resurse za obavljanje djelatnosti kolektivnog ostvarivanja prava i
\n
–kolektivno ostvarivanje prava obavlja kao jedinu ili glavnu djelatnost.
\n
(5)Smatra se da neovisni upravljački subjekt ispunjava uvjete iz stavka 4. podstavka 1. ovoga članka ako ima:
\n
–poslovni prostor opremljen informatičkom i komunikacijskom opremom primjerenom za ispunjavanje propisanih obveza koje proizlaze iz obavljanja djelatnosti kolektivnog ostvarivanja prava te
\n
–stručnu službu za obavljanje pravnih i financijskih poslova, u kojoj je zaposlena najmanje jedna osoba sa završenim integriranim preddiplomskim i diplomskim sveučilišnim studijem prava ili istovjetnim studijem prava sukladno ranije važećim propisima, koja ima najmanje dvije godine stručnog iskustva na poslovima ostvarivanja autorskog i srodnih prava i znanje engleskog, francuskog ili njemačkog jezika, te najmanje jedna osoba čije stručne kvalifikacije udovoljavaju propisima za vođenje računovodstva i koja ima najmanje dvije godine stručnog iskustva na poslovima organiziranja i vođenja računovodstva.
\n
(6)Iznimno od odredbe stavka 5. podstavka 2. ovoga članka, obavljanje pravnih i računovodstvenih poslova neovisni upravljački subjekt može pisanim ugovorom povjeriti odvjetniku odnosno pravnoj osobi koja je registrirana za obavljanje djelatnosti računovodstva, ako udovoljavaju ostalim pretpostavkama propisanim u stavku 5. podstavku 2. ovoga članka. Neovisni upravljački subjekt dužan je nadzirati obavljanje tih poslova. Postojanje ugovora o obavljanju tih poslova nema utjecaja na dužnost neovisnog upravljačkog subjekta na ispunjavanje svih obveza sukladno ovom Zakonu.
\n
(7)Zavod će izdati odobrenje iz stavka 2. ovoga članka onom neovisnom upravljačkom subjektu koji je pružio relevantne pisane dokaze u obliku ugovora ili punomoći da zastupa određene nositelje prava u pogledu određenog prava, kategorije prava i vrste djela ili predmeta srodnih prava, koji su u skladu s odredbama članka 224. stavka 6. ovoga Zakona izričito u pisanom obliku obavijestili organizaciju za kolektivno ostvarivanje prava koja ima odobrenje Zavoda da ne ostvaruje njihova prava, i to za pojedinu vrstu prava koja nije navedena u članku 217. stavku 3. i članku 218. stavku 3. ovoga Zakona.
\n
(8)Protiv rješenja Zavoda donesenog u postupku izdavanja odobrenja iz stavka 2. ovoga članka nije dopuštena žalba, ali se može pokrenuti upravni spor.
\n
(9)U pisanoj obavijesti Zavodu iz stavka 3. ovoga članka neovisni upravljački subjekt dužan je navesti sve podatke o svim nositeljima prava, uključujući podatke o pravima, kategorijama prava, vrstama djela ili predmeta srodnih prava koje za te nositelje prava na temelju dobivenih punomoći namjerava ostvarivati. Zavod može od takvog subjekta zatražiti i druge podatke, kao što su pojedinačne punomoći, identifikaciju nositelja prava i predmeta zaštite za koje ostvaruje prava, obavijesti nositelja prava dane u skladu s odredbama članka 224. stavka 6. ovoga Zakona i slično.
\n
(10)Tijekom obavljanja kolektivnog ostvarivanja prava neovisni upravljački subjekt dužan je redovito obavještavati Zavod o svim promjenama podataka iz stavaka 7. i 9. ovoga članka.
\n
(11)Neovisni upravljački subjekt ostvaruje prava u svoje ime ili u ime nositelja prava, a za račun nositelja prava.
\n
(12)Na neovisne upravljačke subjekte ne primjenjuje se predmnijeva iz članka 224. stavka 6. ovoga Zakona, već su dužni dokazati repertoar za koji su ovlašteni ostvarivati prava.