Svaki bi ispitanik trebao imati pravo podnijeti pritužbu jednom nadzornom tijelu, posebno u državi članici u kojoj ima uobičajeno boravište i imati pravo na učinkoviti pravni lijek u skladu s člankom 47. Povelje ako ispitanik smatra da su prekršena njegova prava iz ove Uredbe ili ako nadzorno tijelo ne postupi po pritužbi, djelomično ili u potpunosti odbaci ili odbije pritužbu ili ne djeluje kada je takvo djelovanje nužno radi zaštite prava ispitanika. Nakon pritužbe trebalo bi provesti istragu, podložno sudskom preispitivanju, u onoj mjeri u kojoj je to određenom slučaju prikladno. Nadzorno bi tijelo trebalo u razumnom roku izvijestiti ispitanika o napretku i ishodu pritužbe. Ako slučaj zahtijeva dodatnu istragu ili koordinaciju s drugim nadzornim tijelom, ispitaniku bi trebalo dati privremene informacije. Kako bi se olakšalo podnošenje pritužbi, svako nadzorno tijelo trebalo bi poduzeti mjere poput osiguranja obrasca za podnošenje pritužbe koji se može ispuniti i elektroničkim putem, ne isključujući ostala sredstva komunikacije.
\n
(142)Ako ispitanik smatra da su prekršena njegova prava iz ove Uredbe, trebao bi imati pravo ovlastiti neprofitno tijelo, organizaciju ili udruženje osnovano u skladu s pravom države članice, u čijem se statutu navode ciljevi od javnog interesa i koje je aktivno u području zaštite osobnih podataka, da nadzornom tijelu podnese pritužbu u njegovo ime, da ostvari pravo na pravni lijek u ime ispitanikâ ili da ostvari pravo na naknadu u ime ispitanikâ ako je to predviđeno pravom države članice. Država članica može predvidjeti da takvo tijelo, organizacija ili udruženje ima pravo, neovisno o mandatu ispitanika, podnijeti u toj državi članici pritužbu i imati pravo na učinkoviti pravni lijek ako ima razloga smatrati da je do kršenja prava ispitanika došlo zbog obrade osobnih podataka kojom se krši ova Uredba. Tom tijelu, organizaciji ili udruženju ne smije biti dopušteno tražiti naknadu u ime ispitanika neovisno o mandatu ispitanika.
\n
(143)Svaka fizička ili pravna osoba ima pravo pokrenuti postupak za poništenje odluka Odbora pred Sudom u skladu s uvjetima iz članka 263. UFEU-a. Kao primatelji takvih odluka, predmetna nadzorna tijela koja ih žele osporiti moraju pokrenuti postupak u roku od dva mjeseca od zaprimanja obavijesti o njima, u skladu s člankom 263. UFEU-a. Kada se odluke Odbora izravno odnose na pojedinog voditelja obrade, izvršitelja obrade ili podnositelja pritužbe, ta osoba može pokrenuti postupak za poništenje tih odluka u roku od dva mjeseca od njihove objave na internetskim stranicama Odbora, u skladu s člankom 263. UFEU-a. Ne dovodeći u pitanje to pravo u skladu s člankom 263. UFEU-a, svaka fizička ili pravna osoba trebala bi imati učinkovit pravni lijek pred nadležnim nacionalnim sudom protiv odluke nadzornog tijela koja proizvodi pravne učinke prema toj osobi.
\n
Takva odluka posebno se odnosi na provedbu istražnih, korektivnih i autorizacijskih ovlasti nadzornog tijela ili odbacivanje ili odbijanje pritužbi. Pravo na učinkovit pravni lijek međutim ne obuhvaća mjere nadzornih tijela koje nisu pravno obvezujuće poput mišljenja ili savjeta koja je dalo nadzorno tijelo. Postupci protiv nadzornog tijela trebali bi se pokrenuti pred sudovima države članice u kojoj nadzorno tijelo ima poslovni nastan te bi se trebali voditi u skladu s postupovnim pravom te države članice. Ti bi sudovi trebali imati punu nadležnost koja bi trebala obuhvaćati nadležnost za ispitivanje svih činjeničnih i pravnih pitanja bitnih za konkretni spor.
\n
Ako je nadzorno tijelo pritužbu odbilo ili odbacilo, podnositelj pritužbe može postupak pokrenuti pred sudovima iste države članice. U kontekstu pravnih lijekova povezanih s primjenom ove Uredbe, nacionalni sudovi koji smatraju odluku o određenom pitanju nužnom za donošenje presude, mogu, ili ako je riječ o slučaju iz članka 267. UFEU-a, moraju, zatražiti od Suda da donese odluku o prethodnim pitanjima u vezi s tumačenjem prava Unije, među ostalim i ove Uredbe. Nadalje, ako se odluka nadležnog tijela o primjeni odluke Odbora osporava pred nacionalnim sudom te je u pitanju valjanost odluke Odbora, taj nacionalni sud nije ovlašten proglasiti odluku Odbora nevaljanom, već, kad god odluku smatra nevaljanom, pitanje o valjanosti mora uputiti Sudu u skladu s člankom 267. UFEU-a kako ga tumači Sud. Međutim, nacionalni sud ne može uputiti pitanje o valjanosti odluke Odbora na zahtjev fizičke ili pravne osobe koja je imala priliku pokrenuti postupak za poništenje te odluke, ali to nije učinila u razdoblju utvrđenom u članku 263. UFEU-a, osobito ako se odluka izravno i pojedinačno odnosila na nju.
\n
(144)Ako sud na kojem se vodi postupak protiv odluke nadzornog tijela ima razloga vjerovati da se postupci u vezi s istom obradom, poput istog predmeta u smislu aktivnosti obrade istog voditelja obrade ili izvršitelja obrade ili istog razloga za pokretanje postupka, vode na nadležnom sudu u drugoj državi članici, trebao bi kontaktirati s tim sudom kako bi potvrdio postojanje takvih povezanih postupaka. Ako se povezani postupci vode na sudu druge države članice, svaki sud osim suda na kojem je prvo pokrenut postupak može zastati sa svojim postupcima ili se može, na zahtjev jedne od strana, proglasiti nenadležnim i prepustiti nadležnost sudu na kojem je prvo pokrenut postupak ako je taj sud nadležan za predmetne postupke, a pravo koje se na njemu primjenjuje omogućuje povezivanje takvih povezanih postupaka. Smatra se da su postupci povezani kada su međusobno tako tijesno u vezi da je opravdano njihovo zajedničko saslušanje i zajedničko odlučivanje o njima kako bi se izbjegla opasnost od proturječnih presuda u odvojenim postupcima.
\n
(145)Za postupke koji se vode protiv voditelja obrade ili izvršitelja obrade tužitelj bi trebao imati mogućnost pokretanja spora pred sudovima država članica gdje voditelj obrade ili izvršitelj obrade imaju poslovni nastan ili gdje ispitanik ima boravište, osim u slučaju kada je voditelj obrade tijelo javne vlasti koje djeluje u svojstvu izvršitelja svojih javnih ovlasti.
\n
(146)Voditelj obrade ili izvršitelj obrade trebao bi nadoknaditi svaku štetu koju osoba može pretrpjeti zbog obrade kojom se krši ova Uredba. Voditelj obrade ili izvršitelj obrade trebao bi biti izuzet od odgovornosti ako dokaže da nije ni na koji način odgovoran za štetu. Pojam štete trebalo bi široko tumačiti s obzirom na sudsku praksu Suda tako da se u potpunosti odražavaju ciljevi ove Uredbe. Time se ne dovode u pitanje zahtjevi za naknadu štete koja proizlazi iz kršenja drugih pravila prava Unije ili prava države članice. Obrada kojom se krši ova Uredba također uključuje obradu kojom se krše delegirani i provedbeni akti doneseni u skladu s ovom Uredbom i pravom države članice kojim se razrađuju pravila ove Uredbe. Ispitanici bi trebali dobiti potpunu i učinkovitu naknadu za štetu koju su pretrpjeli. Ako su voditelji obrade ili izvršitelji obrade uključeni u istu obradu, svaki voditelj obrade ili izvršitelja obrade trebalo bi smatrati odgovornim za cjelokupnu štetu. Međutim ako su povezani u isti sudski postupak, u skladu s pravom države članice, naknada se može raspodijeliti u skladu s odgovornošću svakog voditelja obrade ili izvršitelja obrade za štetu uzrokovanu obradom, pod uvjetom da se osigura puna i učinkovita naknada ispitaniku koji je pretrpio štetu. Svaki voditelj obrade ili izvršitelj obrade koji je platio punu naknadu, može naknadno pokrenuti postupak za regres protiv drugih voditelja obrade ili izvršitelja obrade uključenih u istu obradu.
\n
(147)Ako su posebna pravila o nadležnosti sadržana u ovoj Uredbi, posebno u vezi s postupcima kojima se traži pravni lijek, među ostalim i naknada, od voditelja obrade ili izvršitelja obrade, opća pravila o nadležnosti poput pravila iz Uredbe (EU) br. 1215/2012 Europskog parlamenta i Vijeća (13) ne bi smjela dovoditi u pitanje primjenu takvih posebnih pravila.
\n
(148)Kako bi se poboljšalo izvršavanje pravila ove Uredbe, trebale bi se propisati sankcije, uključujući upravne novčane kazne, za svako kršenje ove Uredbe, uz odgovarajuće mjere koje propisuje nadzorno tijelo u skladu s ovom Uredbom ili umjesto njih. U slučaju lakšeg kršenja ili ako bi moguća novčana kazna nerazmjerno opteretila fizičku osobu, umjesto novčane kazne može se izdati upozorenje. Međutim, posebna bi se pozornost trebala posvetiti naravi, ozbiljnosti i trajanju kršenja, namjeri kršenja, mjerama poduzetim za ublažavanje pretrpljene štete, stupnju odgovornosti ili svim relevantnim prethodnim kršenjima, načinu na koji je nadzorno tijelo doznalo za kršenje, usklađenosti s mjerama naloženima protiv voditelja obrade ili izvršitelja obrade, pridržavanju kodeksa ponašanja te svakom drugom otegotnom ili olakotnom čimbeniku. Propisivanje sankcija, uključujući upravne novčane kazne, trebalo bi podlijegati odgovarajućim postupovnim zaštitnim mjerama u skladu s općim načelima prava Unije i Poveljom, uključujući i učinkovitu sudsku zaštitu i pravilno postupanje.
\n
(149)Države članice trebale bi imati mogućnost propisati pravila o kaznenim sankcijama za kršenja ove Uredbe, uključujući i kršenja nacionalnih pravila donesenih na temelju ove Uredbe i unutar njezinih granica. Te kaznene sankcije mogu obuhvaćati i oduzimanje dobiti stečene kršenjem ove Uredbe. Međutim, izricanje kazni za povrede takvih nacionalnih pravila i upravnih sankcija ne bi smjelo dovesti do kršenja načela ne bis in idem, kako ga tumači Sud.
\n
(150)Kako bi se ojačale i uskladile upravne sankcije za kršenje ove Uredbe, svako nadzorno tijelo trebalo bi imati ovlasti izricati upravne novčane kazne. U ovoj Uredbi trebalo bi navesti kršenja te gornju granicu i kriterije za određivanje povezanih upravnih novčanih kazni, što bi za svaki pojedinačni slučaj trebalo odrediti nadležno nadzorno tijelo, uzimajući u obzir sve bitne okolnosti posebne situacije, vodeći računa osobito o prirodi, težini i trajanju kršenja i njegovim posljedicama te mjerama poduzetim da bi se osiguralo poštovanje obveza iz ove Uredbe te spriječile ili ublažile posljedice kršenja. Kada se upravne kazne izriču poduzetniku, poduzetnik bi se u te svrhe trebao shvatiti poduzetnik u skladu s člancima 101. i 102. UFEU-a. Ako su upravne kazne izrečene osobama koje nisu poduzetnik, prilikom razmatranja odgovarajućeg iznosa novčane kazne nadzorno tijelo trebalo bi uzeti u obzir opću razinu dohotka u državi članici te ekonomsko stanje osobe. Također se može primijeniti mehanizam konzistentnosti radi promicanja konzistentne primjene upravnih novčanih kazni. Države članice trebale bi utvrditi i trebaju li i do koje mjere primjenjivati upravne novčane kazne za državna tijela. Izricanje upravne novčane kazne ili upozorenja ne utječe na primjenu ovlasti nadzornih tijela ili drugih sankcija na temelju ove Uredbe.
\n
(151)U pravnim sustavima Danske i Estonije nisu dopuštene upravne novčane kazne kako su navedene u ovoj Uredbi. Pravila za upravne novčane kazne mogu se primjenjivati na način da u Danskoj nadležni nacionalni sudovi izriču novčanu kaznu kao kaznenu sankciju, a da u Estoniji nadzorno tijelo izriče novčanu kaznu u okviru prekršajnog postupka, pod uvjetom da takva primjena pravilâ u tim državama članicama ima istovrijedni učinak kao i upravne novčane kazne koje izriču nadzorna tijela. Stoga bi nadležni nacionalni sudovi trebali uzeti u obzir preporuku nadzornog tijela koje ukaže na novčanu kaznu. U svakom slučaju novčane kazne trebale bi biti učinkovite, proporcionalne i odvraćajuće.
\n
(152)Ako ovom Uredbom nisu usklađene upravne novčane kazne ili ako je to potrebno u drugim slučajevima, primjerice u slučajevima teških kršenja ove Uredbe, države članice trebale bi uvesti sustav kojim se predviđaju učinkovite, proporcionalne i odvraćajuće sankcije. Prirodu tih sankcija kaznenih ili upravnih, trebalo bi odrediti pravom države članice.
\n
(153)U pravu država članica trebalo bi uskladiti pravila kojima se uređuje sloboda izražavanja i informiranja, među ostalim novinarskog, akademskog, umjetničkog i/ili književnog izražavanja s pravom na zaštitu osobnih podataka u skladu s ovom Uredbom. Na obradu osobnih podataka isključivo u novinarske svrhe ili u svrhe akademskog, umjetničkog ili književnog izražavanja trebalo bi primjenjivati odstupanja ili izuzeća od određenih odredaba ove Uredbe, ako je to potrebno kako bi se uskladilo pravo na zaštitu osobnih podataka s pravom na slobodu izražavanja i informiranja, kako je utvrđeno u članku 11. Povelje. To bi se posebno trebalo primjenjivati na obradu osobnih podataka u audiovizualnom području te u novinskim i medijskim arhivima.
\n
Stoga bi države članice trebale donijeti zakonodavne mjere kojima bi se predvidjela izuzeća i odstupanja potrebna radi usklađivanja tih temeljnih prava. Države članice trebale bi usvojiti takva izuzeća i odstupanja u pogledu općih načela, pravâ ispitanika, u pogledu voditelja obrade i izvršitelja obrade, prijenosa osobnih podataka u treće zemlje ili međunarodne organizacije, neovisnih nadzornih tijela, suradnje i usklađenosti te posebnih slučajeva obrade podataka. Ako se ta izuzeća i odstupanja razlikuju od jedne države članice do druge trebalo bi se primjenjivati pravo države članice koje se primjenjuje na voditelja obrade. Radi uzimanja u obzir važnosti prava na slobodu izražavanja u svakom demokratskom društvu potrebno je široko tumačiti pojmove u vezi s tom slobodom, kao što je novinarstvo.
\n
(154)Ovom se Uredbom omogućuje uzimanje u obzir načela javnog pristupa službenim dokumentima kada se primjenjuje ova Uredba. Može se smatrati da je javni pristup službenim dokumentima u javnom interesu. Tijelo javne vlasti ili javno tijelo trebalo bi imati mogućnost javno objaviti osobne podatke iz dokumenata koje takvo tijelo javne vlasti ili javno tijelo posjeduje ako je ta objava predviđena pravom Unije ili pravom države članice koje se primjenjuje na to tijelo javne vlasti ili javno tijelo. Takvim propisima trebali bi se uskladiti javni pristup službenim dokumentima i ponovna uporaba informacija iz javnog sektora s pravom na zaštitu osobnih podataka te bi se njima stoga moglo predvidjeti potrebno usklađivanje s pravom na zaštitu osobnih podataka u skladu s ovom Uredbom.
\n
Upućivanje na tijela javne vlasti i javna tijela trebalo bi u ovom kontekstu obuhvaćati sva tijela vlasti ili druga tijela obuhvaćena pravom države članice u pogledu javnog pristupa dokumentima. Direktivom 2003/98/EZ Europskog parlamenta i Vijeća (14) ne mijenja se niti se u bilo kojem pogledu utječe na razinu zaštite pojedinaca s obzirom na obradu osobnih podataka na temelju odredaba iz prava Unije i prava države članice, a osobito se njome ne mijenjaju obveze i prava utvrđena u ovoj Uredbi. Ta se Direktiva osobito ne bi smjela primjenjivati na dokumente kojima je pristup izuzet ili ograničen režimima pristupa radi zaštite osobnih podataka te na dijelove dokumenata kojima se može pristupiti pomoću tih režima, a koji sadrže osobne podatke čija je ponovna upotreba predviđena zakonom kao upotreba koja nije u skladu s pravom u pogledu zaštite pojedinaca s obzirom na obradu osobnih podataka.
\n
(155)Pravom države članice ili kolektivnim ugovorima, uključujući „ugovore o radovima”, mogu se predvidjeti posebna pravila za obradu osobnih podataka zaposlenikâ u kontekstu zaposlenja, posebno za uvjete pod kojima se osobni podaci u kontekstu zaposlenja mogu obrađivati na temelju privole zaposlenika, za potrebe zapošljavanja, izvršavanja ugovora o radu, uključujući ispunjavanje zakonski propisanih obveza ili obveza propisanih kolektivnim ugovorima, za potrebe upravljanja radom i njegova planiranja i organizacije, jednakosti i različitosti na radnom mjestu, zdravlja i sigurnosti na radu i za potrebe ostvarenja i uživanja prava i koristi iz radnog odnosa, na individualnoj ili kolektivnoj osnovi, te za potrebe prestanka radnog odnosa.
\n
(156)Obrada osobnih podataka u svrhe arhiviranja u javnom interesu, u svrhe znanstvenog ili povijesnog istraživanja ili u statističke svrhe trebala bi podlijegati odgovarajućim zaštitnim mjerama za prava i slobode ispitanika u skladu s ovom Uredbom. Tim zaštitnim mjerama trebalo bi osigurati da su tehničke i organizacijske mjere na snazi kako bi se osobito zajamčilo načelo smanjenja količine podataka. Daljnja obrada osobnih podataka u svrhe arhiviranja u javnom interesu, u svrhe znanstvenog ili povijesnog istraživanja ili u statističke svrhe provodi se kada voditelj obrade procijeni izvedivost ispunjavanja tih svrha obradom osobnih podataka koji ne omogućuju ili više ne omogućuju identifikaciju ispitanikâ, pod uvjetom da postoje odgovarajuće zaštitne mjere (poput, primjerice, pseudonimizacije osobnih podataka).
\n
Države članice trebale bi osigurati odgovarajuće zaštitne mjere za obradu osobnih podataka u svrhe arhiviranja u javnom interesu, u svrhe znanstvenog ili povijesnog istraživanja ili u statističke svrhe. Države članice trebale bi biti ovlaštene predvidjeti, pod posebnim uvjetima i uz primjenu odgovarajućih zaštitnih mjera za ispitanike, specifikacije i odstupanja u pogledu zahtjevâ za informiranjem, pravâ na ispravak, na brisanje, na zaborav, na ograničavanja obrade, na prenosivost podataka te na podnošenje prigovora pri obradi osobnih podataka u svrhe arhiviranja u javnom interesu, u svrhe znanstvenog ili povijesnog istraživanja ili u statističke svrhe. Dotični uvjeti i zaštitne mjere mogu podrazumijevati posebne postupke za ispitanike kako bi oni mogli ostvarivati ta prava ako je to primjereno s obzirom na svrhu posebne obrade, uz tehničke i organizacijske mjere usmjerene na smanjenje obrade osobnih podataka na najmanju mjeru kako bi se poštovala načela proporcionalnosti i nužnosti.
\n
Obrada osobnih podataka u znanstvene svrhe također bi trebala biti u skladu s drugim relevantnim zakonodavstvom, poput zakonodavstva o kliničkim ispitivanjima.
\n
(157)Povezivanjem informacija iz registara istraživači mogu steći novo znanje od velike vrijednosti u pogledu raširenih medicinskih stanja kao što su kardiovaskularne bolesti, rak i depresija. Na temelju registara rezultati istraživanja mogu se unaprijediti jer se temelje na većem broju stanovnika. U okviru društvenih znanosti, istraživanje na temelju registara omogućuje istraživačima da steknu ključno znanje o dugoročnoj povezanosti brojnih društvenih čimbenika, kao što su nezaposlenost i obrazovanje s drugim životnim čimbenicima. Rezultati istraživanja dobiveni putem registara dovode do pouzdanih, visokokvalitetnih spoznaja koje mogu biti temelj za oblikovanje i provedbu politike koja se temelji na znanju; njima se poboljšava kvaliteta života velikog broja ljudi te učinkovitost društvenih usluga. Kako bi se olakšalo znanstveno istraživanje, osobni se podaci mogu obrađivati u svrhe znanstvenog istraživanja, što podliježe odgovarajućim uvjetima i zaštitnim mjerama određenima u pravu Unije ili pravu države članice.
\n
(158)Ako se osobni podaci obrađuju u svrhe arhiviranja, ova Uredba trebala bi se također primjenjivati na takvu obradu, imajući u vidu da se ova Uredba ne bi trebala primjenjivati na osobne podatke preminulih osoba. Tijela javne vlasti ili javna ili privatna tijela koja posjeduju evidenciju od javnog interesa trebala bi biti službe koje, na temelju prava Unije ili prava države članice, imaju pravnu obvezu stjecati, čuvati, ocjenjivati, slagati, opisivati, komunicirati, promicati, širiti i pružati pristup evidencijama od trajne vrijednosti za opći javni interes. Države članice također bi trebale biti ovlaštene predvidjeti daljnju obradu osobnih podataka u svrhe arhiviranja, na primjer s ciljem pružanja posebnih informacija u vezi s političkim ponašanjem za vrijeme bivših totalitarističkih državnih režima, genocida, zločinâ protiv čovječnosti, posebice holokausta, ili ratnih zločina.
\n
(159)Ako se osobni podaci obrađuju u svrhe znanstvenog istraživanja, ova bi se Uredba trebala primjenjivati i na tu obradu. Za potrebe ove Uredbe, obrada osobnih podataka u svrhe znanstvenog istraživanja trebala bi se tumačiti u širokom smislu, uključujući primjerice tehnološki razvoj i demonstracijske aktivnosti, temeljno istraživanje, primijenjeno istraživanje, istraživanje koje se financira iz privatnih izvora. Dodatno, njome bi se trebao uzeti u obzir cilj Unije na temelju članka 179. stavka 1. UFEU-a u vezi s uspostavom europskog istraživačkog prostora. Svrhe znanstvenog istraživanja trebale bi također obuhvaćati studije koje se provode u javnom interesu u području javnog zdravlja. Kako bi se poštovale posebnosti obrade osobnih podataka u svrhe znanstvenog istraživanja, trebali bi se primjenjivati posebni uvjeti, osobito u pogledu objavljivanja ili druge vrste otkrivanja osobnih podataka u kontekstu svrha znanstvenog istraživanja. Ako su slijedom rezultata znanstvenog istraživanja, osobito u kontekstu zdravlja, potrebne dodatne mjere u interesu ispitanika, u pogledu tih mjera trebala bi se primjenjivati opća pravila iz ove Uredbe.
\n
(160)Ako se osobni podaci obrađuju u svrhe povijesnog istraživanja, ova Uredba trebala bi se primjenjivati i na takvu obradu. To bi također trebalo obuhvaćati povijesno istraživanje i istraživanje u genealoške svrhe, imajući u vidu da se ova Uredba ne bi trebala primjenjivati na preminule osobe.
\n
(161)Za potrebe pristanka za sudjelovanje u aktivnostima znanstvenog istraživanja u okviru kliničkih ispitivanja trebale bi se primjenjivati relevantne odredbe Uredbe (EU) br. 536/2014 Europskog parlamenta i Vijeća (15).
\n
(162)Ako se osobni podaci obrađuju u statističke svrhe, ova bi se Uredba trebala primjenjivati na takvu obradu. U pravu Unije ili pravu država članica trebalo bi, u okviru ograničenja ove Uredbe, utvrditi statistički sadržaj, nadzor pristupa, specifikacije za obradu osobnih podataka u statističke svrhe i primjerene mjere kako bi se zaštitila prava i slobode ispitanika te kako bi se osigurala statistička povjerljivost. Statističke svrhe znače svako prikupljanje i obradu osobnih podataka potrebnih za statistička istraživanja ili za proizvodnju statističkih rezultata. Ti statistički rezultati mogu se dalje upotrijebiti u različite svrhe, među ostalim u svrhu znanstvenog istraživanja. Pod statističkom svrhom podrazumijeva se da rezultat obrade u statističke svrhe nisu osobni podaci, već agregirani podaci te da se taj rezultat ili podaci ne upotrebljavaju kao potpora mjerama ili odlukama u vezi nekog pojedinca.
\n
(163)Trebalo bi zaštititi povjerljive informacije koje statistička tijela Unije i nacionalna statistička tijela prikupljaju za potrebe sastavljanja službene europske i nacionalne statistike. Europsku statistiku trebalo bi razvijati, izrađivati i diseminirati u skladu sa statističkim načelima kako je određeno u članku 338. stavku 2. UFEU-a, dok bi nacionalna statistika trebala biti i u skladu s pravom države članice. U Uredbi (EZ) br. 223/2009 Europskog parlamenta i Vijeća (16) predviđaju se daljnje pojedinosti u pogledu statističke povjerljivosti europske statistike.
\n
(164)U vezi s ovlastima nadzornih tijela za dobivanje pristupa osobnim podacima i prostorijama od voditelja obrade ili izvršitelja obrade, države članice mogu zakonskim putem, u okviru ograničenja ove Uredbe, donijeti posebna pravila radi očuvanja profesionalnih ili drugih odgovarajućih obveza čuvanja tajnosti podataka, u mjeri u kojoj je nužno uskladiti pravo na zaštitu osobnih podataka s obvezom čuvanja profesionalne tajne. Time se ne dovode u pitanje postojeće obveze država članica da primijene pravila o čuvanju profesionalne tajne kada pravo Unije tako nalaže.
\n
(165)Ovom Uredbom poštuje se i ne dovodi se u pitanje status crkava i vjerskih udruženja ili zajednica u državama članicama prema postojećem ustavnom pravu, kako je priznato člankom 17. UFEU-a.
\n
(166)Kako bi se ostvarili ciljevi ove Uredbe, odnosno zaštitila temeljna prava i slobode pojedinaca, a osobito njihova prava na zaštitu osobnih podataka i osiguravanje slobodnog kretanja osobnih podataka unutar Unije, Komisiji bi trebalo delegirati ovlast za donošenje akata u skladu s člankom 290. UFEU-a. Konkretnije, delegirane akte trebalo bi donositi poštujući kriterije i zahtjeve za mehanizme certificiranja, informacije koje se iznose putem standardiziranih ikona i postupke za utvrđivanje takvih ikona. Posebno je važno da Komisija tijekom svojeg pripremnog rada provede odgovarajuća savjetovanja, uključujući ona na razini stručnjaka. Prilikom pripreme i izrade delegiranih akata, Komisija bi trebala osigurati da se relevantni dokumenti Europskom parlamentu i Vijeću šalju istodobno, na vrijeme i na primjeren način.
\n
(167)Radi osiguranja jedinstvenih uvjeta za provedbu ove Uredbe, provedbene ovlasti trebalo bi dodijeliti Komisija kada je to predviđeno ovom Uredbom. Te bi ovlasti trebalo izvršavati u skladu s Uredbom (EU) br. 182/2011. U tom kontekstu Komisija bi trebala razmotriti posebne mjere za mikropoduzeća te mala i srednja poduzeća.
\n
(168)Za donošenje provedbenih akata o standardnim ugovornim klauzulama između voditelja obrade i izvršitelja obrade te među izvršiteljima obrade; kodeksima ponašanja; tehničkim standardima i mehanizmima certificiranja; primjerenom stupnju zaštite u trećoj zemlji, na području ili u određenom sektoru unutar treće zemlje ili u međunarodnoj organizaciji; standardnim klauzulama o zaštiti; formatima i postupcima za razmjenu informacija elektroničkim putem među voditeljima obrade, izvršiteljima obrade i nadzornim tijelima za obvezujuća korporativna pravila; uzajamnoj pomoći; sustavima za razmjenu informacija elektroničkim putem između nadzornih tijela i između nadzornih tijela i Odbora trebalo primjenjivati postupak ispitivanja.
\n
(169)Komisija bi trebala donijeti provedbene akte koji se odmah primjenjuju kada se temeljem raspoloživih dokaza otkrije da treća zemlja, područje ili određeni sektor unutar te treće zemlje, ili međunarodna organizacija ne osigurava primjereni stupanj zaštite, te to zahtijevaju krajnje hitni razlozi.
\n
(170)S obzirom na to da cilj ove Uredbe, odnosno osiguravanje jednakovrijedne razine zaštite pojedinaca i slobodnog protoka osobnih podataka širom Unije, ne mogu dostatno ostvariti države članice, nego se zbog opsega ili učinaka radnji oni na bolji način mogu ostvariti na razini Unije, Unija može donijeti mjere u skladu s načelom supsidijarnosti utvrđenim u članku 5. Ugovora o Europskoj uniji (UEU). U skladu s načelom proporcionalnosti, utvrđenim u tom članku, ova Uredba ne prelazi ono što je potrebno za ostvarivanje tih ciljeva.
\n
(171)Direktiva 95/46/EZ trebala bi se ovom Uredbom staviti izvan snage. Obrade koje su već u tijeku na datum početka primjene ove Uredbe trebalo bi uskladiti s ovom Uredbom u roku od dvije godine nakon što ova Uredba stupi na snagu. Ako se obrada temelji na privoli na temelju Direktive 95/46/EZ te ako je način na koji je ta privola dana u skladu s uvjetima iz ove Uredbe, nije potrebno da ispitanik ponovno daje svoju privolu kako bi se voditelju obrade omogućio nastavak takve obrade nakon datuma početka primjene ove Uredbe. Donesene odluke Komisije i odobrenja nadzornih tijela koja se temelje na Direktivi 95/46/EZ ostaju na snazi dok ih se ne izmijeni, zamijeni ili stavi izvan snage.
\n
(172)Provedeno je savjetovanje s Europskim nadzornikom za zaštitu podataka u skladu s člankom 28. stavkom 2. Uredbe (EZ) br. 45/2001 Europskog parlamenta i Vijeća koji je dao mišljenje 7. ožujka 2012. (17).
\n
(173)Ova bi se Uredba trebala primjenjivati na sva pitanja u vezi sa zaštitom temeljnih prava i sloboda u odnosu na obradu osobnih podataka koja ne podliježu posebnim obvezama s istim ciljem koji je utvrđen Direktivom 2002/58/EZ Europskog parlamenta i Vijeća (18), uključujući obveze voditelja obrade i prava pojedinaca. Kako bi se pojasnio odnos između ove Uredbe i Direktive 2002/58/EZ, tu bi Direktivu trebalo izmijeniti na odgovarajući način. Nakon donošenja ove Uredbe, Direktivu 2002/58/EZ trebalo bi preispitati posebno kako bi se osigurala usklađenost s ovom Uredbom, DONIJELI SU OVU UREDBU:
\n
POGLAVLJE I. Opće odredbe
\n
Članak 1Predmet i ciljevi
\n
1.Ovom se Uredbom utvrđuju pravila povezana sa zaštitom pojedinaca u pogledu obrade osobnih podataka i pravila povezana sa slobodnim kretanjem osobnih podataka.
\n
2.Ovom se Uredbom štite temeljna prava i slobode pojedinaca, a posebno njihovo pravo na zaštitu osobnih podataka.
\n
3.Slobodno kretanje osobnih podataka unutar Unije ne ograničava se ni zabranjuje iz razloga povezanih sa zaštitom pojedinaca u pogledu obrade osobnih podataka.
\n
Članak 2Glavno područje primjene
\n
1.Ova se Uredba primjenjuje na obradu osobnih podataka koja se u cijelosti obavlja automatizirano te na neautomatiziranu obradu osobnih podataka koji čine dio sustava pohrane ili su namijenjeni biti dio sustava pohrane.
\n
2.Ova se Uredba ne odnosi na obradu osobnih podataka: (a) tijekom djelatnosti koja nije obuhvaćena opsegom prava Unije; (b) koju obavljaju države članice kada obavljaju aktivnosti koje su obuhvaćene područjem primjene glave V. poglavlja 2. UEU-a; (c) koju provodi fizička osoba tijekom isključivo osobnih ili kućnih aktivnosti; (d) koju obavljaju nadležna tijela u svrhu sprečavanja, istrage, otkrivanja ili progona kaznenih djela ili izvršavanja kaznenih sankcija, uključujući zaštitu od prijetnji javnoj sigurnosti i njihova sprečavanja.
\n
3.Na obradu osobnih podataka koju obavljaju institucije, tijela, uredi i agencije Unije primjenjuje se Uredba (EZ) br. 45/2001. Uredba (EZ) br. 45/2001 i drugi pravni akti Unije primjenjivi na takvu obradu osobnih podataka moraju se prilagoditi načelima i pravilima ove Uredbe u skladu s člankom 98.
\n
4.Ovom se Uredbom ne dovodi u pitanje primjena Direktive 2000/31/EZ, osobito pravilâ o odgovornosti posrednih davatelja usluga iz članaka od 12. do 15. te direktive.
\n
Članak 3Teritorijalno područje primjene
\n
1.Ova se Uredba odnosi na obradu osobnih podataka u okviru aktivnosti poslovnog nastana voditelja obrade ili izvršitelja obrade u Uniji, neovisno o tome obavlja li se obrada u Uniji ili ne.
\n
2.Ova se Uredba primjenjuje na obradu osobnih podataka ispitanikâ u Uniji koju obavlja voditelj obrade ili izvršitelj obrade bez poslovnog nastana u Uniji, ako su aktivnosti obrade povezane s: (a) nuđenjem robe ili usluga takvim ispitanicima u Uniji, neovisno o tome treba li ispitanik izvršiti plaćanje; ili (b) praćenjem njihova ponašanja dokle god se njihovo ponašanje odvija unutar Unije.
\n
3.Ova se Uredba primjenjuje na obradu osobnih podataka koju obavlja voditelj obrade koji nema poslovni nastan u Uniji, već na mjestu gdje se pravo države članice primjenjuje na temelju međunarodnog javnog prava.
\n
Članak 4Definicije
\n
Za potrebe ove Uredbe:
\n
1.„osobni podaci” znači svi podaci koji se odnose na pojedinca čiji je identitet utvrđen ili se može utvrditi („ispitanik”); pojedinac čiji se identitet može utvrditi jest osoba koja se može identificirati izravno ili neizravno, osobito uz pomoć identifikatora kao što su ime, identifikacijski broj, podaci o lokaciji, mrežni identifikator ili uz pomoć jednog ili više čimbenika svojstvenih za fizički, fiziološki, genetski, mentalni, ekonomski, kulturni ili socijalni identitet tog pojedinca;
\n
2.„obrada” znači svaki postupak ili skup postupaka koji se obavljaju na osobnim podacima ili na skupovima osobnih podataka, bilo automatiziranim bilo neautomatiziranim sredstvima kao što su prikupljanje, bilježenje, organizacija, strukturiranje, pohrana, prilagodba ili izmjena, pronalaženje, obavljanje uvida, uporaba, otkrivanje prijenosom, širenjem ili stavljanjem na raspolaganje na drugi način, usklađivanje ili kombiniranje, ograničavanje, brisanje ili uništavanje;
\n
3.„ograničavanje obrade” znači označivanje pohranjenih osobnih podataka s ciljem ograničavanja njihove obrade u budućnosti;
\n
4.„izrada profila” znači svaki oblik automatizirane obrade osobnih podataka koji se sastoji od uporabe osobnih podataka za ocjenu određenih osobnih aspekata povezanih s pojedincem, posebno za analizu ili predviđanje aspekata u vezi s radnim učinkom, ekonomskim stanjem, zdravljem, osobnim sklonostima, interesima, pouzdanošću, ponašanjem, lokacijom ili kretanjem tog pojedinca;
\n
5.„pseudonimizacija” znači obrada osobnih podataka na način da se osobni podaci više ne mogu pripisati određenom ispitaniku bez uporabe dodatnih informacija, pod uvjetom da se takve dodatne informacije drže odvojeno te da podliježu tehničkim i organizacijskim mjerama kako bi se osiguralo da se osobni podaci ne mogu pripisati pojedincu čiji je identitet utvrđen ili se može utvrditi;
\n
6.„sustav pohrane” znači svaki strukturirani skup osobnih podataka dostupnih prema posebnim kriterijima, bilo da su centralizirani, decentralizirani ili raspršeni na funkcionalnoj ili zemljopisnoj osnovi;
\n
7.„voditelj obrade” znači fizička ili pravna osoba, tijelo javne vlasti, agencija ili drugo tijelo koje samo ili zajedno s drugima određuje svrhe i sredstva obrade osobnih podataka; kada su svrhe i sredstva takve obrade utvrđeni pravom Unije ili pravom države članice, voditelj obrade ili posebni kriteriji za njegovo imenovanje mogu se predvidjeti pravom Unije ili pravom države članice;
\n
8.„izvršitelj obrade” znači fizička ili pravna osoba, tijelo javne vlasti, agencija ili drugo tijelo koje obrađuje osobne podatke u ime voditelja obrade;
\n
9.„primatelj” znači fizička ili pravna osoba, tijelo javne vlasti, agencija ili drugo tijelo kojem se otkrivaju osobni podaci, neovisno o tome je li on treća strana. Međutim, tijela javne vlasti koja mogu primiti osobne podatke u okviru određene istrage u skladu s pravom Unije ili države članice ne smatraju se primateljima; obrada tih podataka koju obavljaju ta tijela javne vlasti mora biti u skladu s primjenjivim pravilima o zaštiti podataka prema svrhama obrade;
\n
10.„treća strana” znači fizička ili pravna osoba, tijelo javne vlasti, agencija ili drugo tijelo koje nije ispitanik, voditelj obrade, izvršitelj obrade ni osobe koje su ovlaštene za obradu osobnih podataka pod izravnom nadležnošću voditelja obrade ili izvršitelja obrade;
\n
11.„privola” ispitanika znači svako dobrovoljno, posebno, informirano i nedvosmisleno izražavanje želja ispitanika kojim on izjavom ili jasnom potvrdnom radnjom daje pristanak za obradu osobnih podataka koji se na njega odnose;
\n
12.„povreda osobnih podataka” znači kršenje sigurnosti koje dovodi do slučajnog ili nezakonitog uništenja, gubitka, izmjene, neovlaštenog otkrivanja ili pristupa osobnim podacima koji su preneseni, pohranjeni ili na drugi način obrađivani;
\n
13.„genetski podaci” znači osobni podaci koji se odnose na naslijeđena ili stečena genetska obilježja pojedinca koja daju jedinstvenu informaciju o fiziologiji ili zdravlju tog pojedinca, i koji su dobiveni osobito analizom biološkog uzorka dotičnog pojedinca;
\n
14.„biometrijski podaci” znači osobni podaci dobiveni posebnom tehničkom obradom u vezi s fizičkim obilježjima, fiziološkim obilježjima ili obilježjima ponašanja pojedinca koja omogućuju ili potvrđuju jedinstvenu identifikaciju tog pojedinca, kao što su fotografije lica ili daktiloskopski podaci;
\n
15.„podaci koji se odnose na zdravlje” znači osobni podaci povezani s fizičkim ili mentalnim zdravljem pojedinca, uključujući pružanje zdravstvenih usluga, kojima se daju informacije o njegovu zdravstvenom statusu;
\n
16.„glavni poslovni nastan” znači: (a) što se tiče voditelja obrade s poslovnim nastanima u više od jedne države članice, mjesto njegove središnje uprave u Uniji, osim ako se odluke o svrhama i sredstvima obrade osobnih podataka donose u drugom poslovnom nastanu voditelja obrade u Uniji te je potonji poslovni nastan ovlašten provoditi takve odluke, u kojem seslučaju poslovni nastan u okviru kojeg se donose takve odluke treba smatrati glavnim poslovnim nastanom; (b) što se tiče izvršitelja obrade s poslovnim nastanima u više od jedne države članice, mjesto njegove središnje uprave u Uniji, ili, ako izvršitelj obradenema središnju upravu u Uniji, poslovni nastan izvršitelja obrade u Uniji u kojem se odvijaju glavne aktivnosti obrade u kontekstu aktivnosti poslovnog nastana izvršitelja obrade u mjeri u kojoj izvršitelj obrade podliježe posebnim obvezama u skladu s ovom Uredbom;
\n
17.„predstavnik” znači fizička ili pravna osoba s poslovnim nastanom u Uniji koju je voditelj obrade ili izvršitelj obrade imenovao pisanim putem u skladu s člankom 27., a koja predstavlja voditelja obrade ili izvršitelja obrade u pogledu njihovih obveza na temelju ove Uredbe;
\n
18.„poduzeće” znači fizička ili pravna osoba koja se bavi gospodarskom djelatnošću, bez obzira na pravni oblik te djelatnosti, uključujući partnerstva ili udruženja koja se redovno bave gospodarskom djelatnošću;
\n
19.„grupa poduzetnika” znači poduzetnik u vladajućem položaju te njemu podređeni poduzetnici;
\n
20.„obvezujuća korporativna pravila” znači politike zaštite osobnih podataka kojih se voditelj obrade ili izvršitelj obrade s poslovnim nastanom na državnom području države članice pridržava za prijenose ili skupove prijenosa osobnih podataka voditelju obrade ili izvršitelju obrade u jednoj ili više trećih zemalja unutar grupe poduzetnika ili grupe poduzeća koja se bave zajedničkom gospodarskom djelatnošću;
\n
21.„nadzorno tijelo” znači neovisno tijelo javne vlasti koje je osnovala država članica u skladu s člankom 51.;
\n
22.„predmetno nadzorno tijelo” znači nadzorno tijelo koje je povezano s obradom osobnih podataka zato što: (a) voditelj obrade ili izvršitelj obrade ima poslovni nastan na državnom području države članice tog nadzornog tijela; (b) obrada bitno utječe ili je izgledno da će bitno utjecati na ispitanike koji borave u državi članici tog nadzornog tijela; ili (c) podnesena je pritužba tom nadzornom tijelu.
\n
23.„prekogranična obrada” znači ili: (a) obrada osobnih podataka koja se odvija u Uniji u kontekstu aktivnosti poslovnih nastana u više od jedne države članice voditelja obrade ili izvršitelja obrade, a voditelj obrade ili izvršitelj obrade ima poslovni nastan u više od jedne države članice; ili (b) obrada osobnih podataka koja se odvija u Uniji u kontekstu aktivnosti jedinog poslovnog nastana voditelja obrade ili izvršitelja obrade, ali koja bitno utječe ili je izgledno da će bitno utjecati na ispitanike u više od jedne države članice.
\n
24.„relevantni i obrazloženi prigovor” znači prigovor na nacrt odluke kao i na to je li došlo do kršenja ove Uredbe, ili je li djelovanje predviđeno u vezi s voditeljem obrade ili izvršiteljem obrade u skladu s ovom Uredbom, koji jasno pokazuje važnost rizika koje predstavlja nacrt odluke u pogledu temeljnih prava i sloboda ispitanika i, ako je primjenjivo, slobodnog protoka osobnih podataka unutar Unije;
\n
25.„usluga informacijskog društva” znači usluga kako je definirana člankom 1. stavkom 1. točkom 2. Direktive 2015/1535 Europskog parlamenta i Vijeća (19);
\n
26.„međunarodna organizacija” znači organizacija i njezina podređena tijela uređena međunarodnim javnim pravom ili bilo koje drugo tijelo koje su sporazumom ili na osnovi sporazuma osnovale dvije ili više zemalja.
\n
POGLAVLJE II. Načela
\n
Članak 5Načela obrade osobnih podataka
\n
1.Osobni podaci moraju biti: (a) zakonito, pošteno i transparentno obrađivani s obzirom na ispitanika („zakonitost, poštenosti transparentnost”); (b) prikupljeni u posebne, izričite i zakonite svrhe te se dalje ne smiju obrađivati na način koji nije u skladu s tim svrhama; daljnja obrada u svrhe arhiviranja u javnom interesu, u svrhe znanstvenog ili povijesnog istraživanja ili u statističke svrhe, u skladu s člankom 89. stavkom 1. ne smatra se neusklađenom s prvotnim svrhama („ograničavanje svrhe”); (c) primjereni, relevantni i ograničeni na ono što je nužno u odnosu na svrhe u koje se obrađuju („smanjenje količine podataka”); (d) točni i prema potrebi ažurni; mora se poduzeti svaka razumna mjera radi osiguravanja da se osobni podaci koji nisu točni, uzimajući u obzir svrhe u koje se obrađuju, bez odlaganja izbrišu ili isprave („točnost”); (e) čuvani u obliku koji omogućuje identifikaciju ispitanikâ samo onoliko dugo koliko je potrebno u svrhe radi kojih se osobni podaci obrađuju; osobni podaci mogu se pohraniti na dulja razdoblja ako će se osobni podaci obrađivati isključivo u svrhe arhiviranja u javnom interesu, u svrhe znanstvenog ili povijesnog istraživanja ili u statističke svrhe u skladu s člankom 89. stavkom 1., što podliježe provedbi primjerenih tehničkih i organizacijskih mjera propisanih ovom Uredbom radi zaštite prava i sloboda ispitanika („ograničenje pohrane”); (f) obrađivani na način kojim se osigurava odgovarajuća sigurnost osobnih podataka, uključujući zaštitu od neovlaštene ili nezakonite obrade te od slučajnog gubitka, uništenja ili oštećenja primjenom odgovarajućih tehničkih ili organizacijskih mjera („cjelovitost i povjerljivost”);
\n
2.Voditelj obrade odgovoran je za usklađenost sa stavkom 1. te je mora biti u mogućnosti dokazati („pouzdanost”).
\n
Članak 6Zakonitost obrade
\n
1.Obrada je zakonita samo ako i u onoj mjeri u kojoj je ispunjeno najmanje jedno od sljedećega: (a) ispitanik je dao privolu za obradu svojih osobnih podataka u jednu ili više posebnih svrha; (b) obrada je nužna za izvršavanje ugovora u kojem je ispitanik stranka ili kako bi se poduzele radnje na zahtjev ispitanika prije sklapanja ugovora; (c) obrada je nužna radi poštovanja pravnih obveza voditelja obrade; (d) obrada je nužna kako bi se zaštitili ključni interesi ispitanika ili druge fizičke osobe; (e) obrada je nužna za izvršavanje zadaće od javnog interesa ili pri izvršavanju službene ovlasti voditelja obrade; (f) obrada je nužna za potrebe legitimnih interesa voditelja obrade ili treće strane, osim kada su od tih interesa jači interesi ili temeljna prava i slobode ispitanika koji zahtijevaju zaštitu osobnih podataka, osobito ako je ispitanik dijete.
\n
Točka (f) prvog podstavka ne odnosi se na obradu koju provode tijela javne vlasti pri izvršavanju svojih zadaća.
\n
2.Države članice mogu zadržati ili uvesti posebne odredbe kako bi se primjena pravila ove Uredbe s obzirom na obradu prilagodila radi usklađivanja sa stavkom 1. točkama (c) i (e) tako da se preciznije odrede posebni uvjeti za obradu te druge mjere za osiguravanje zakonite i poštene obrade, među ostalim za druge posebne situacije obrade kako je predviđeno u poglavlju IX.
\n
3.Pravna osnova za obradu iz stavka 1. točaka (c) i (e) utvrđuje se u: (a) pravu Unije; ili (b) pravu države članice kojem voditelj obrade podliježe.
\n
Svrha obrade određuje se tom pravnom osnovom ili, u pogledu obrade iz stavka 1. točke (e), mora biti nužna za izvršavanje zadaće od javnog interesa ili izvršavanje službene ovlasti voditelja obrade. Ta pravna osnova može sadržavati posebne odredbe kako bi se prilagodila primjena pravila ove Uredbe, među ostalim opće uvjete kojima se uređuje zakonitost obrade od strane voditelja obrade, vrste podataka koji su predmet obrade, dotične ispitanike, subjekte kojima se osobni podaci mogu otkriti i svrhe u koje se podaci mogu otkriti, ograničavanje svrhe, razdoblje pohrane te aktivnosti obrade i postupke obrade, uključujući mjere za osiguravanje zakonite i poštene obrade, kao i za druge posebne situacije obrade kako je navedeno u poglavlju IX. Pravom Unije ili pravom države članice mora se ostvariti cilj od javnog interesa te ono mora biti razmjerno zakonitom cilju koji se želi postići.
\n
4.Ako se obrada u svrhu koja je različita od svrhe u koju su podaci prikupljeni ne temelji na privoli ispitanika ili na pravu Unije ili pravu države članice koje predstavlja nužnu i razmjernu mjeru u demokratskom društvu za zaštitu ciljeva iz članka 23. stavka 1., voditelj obrade, s ciljem utvrđivanja je li obrada u drugu svrhu u skladu sa svrhom u koju su osobni podaci prvotno prikupljeni, uzima u obzir, među ostalim: (a) svaku vezu između svrha prikupljanja osobnih podataka i svrha namjeravanog nastavka obrade; (b) kontekst u kojem su prikupljeni osobni podaci, posebno u pogledu odnosa između ispitanikâ i voditelja obrade; (c) prirodu osobnih podataka, osobito činjenicu obrađuju li se posebne kategorije osobnih podataka u skladu s člankom 9. ili osobni podaci koji se odnose na kaznene osude i kažnjiva djela u skladu s člankom 10.; (d) moguće posljedice namjeravanog nastavka obrade za ispitanike; (e) postojanje odgovarajućih zaštitnih mjera, koje mogu uključivati enkripciju ili pseudonimizaciju.
\n
Članak 7Uvjeti privole
\n
1.Kada se obrada temelji na privoli, voditelj obrade mora moći dokazati da je ispitanik dao privolu za obradu svojih osobnih podataka.
\n
2.Ako ispitanik da privolu u vidu pisane izjave koja se odnosi i na druga pitanja, zahtjev za privolu mora biti predočen na način da ga se može jasno razlučiti od drugih pitanja, u razumljivom i lako dostupnom obliku uz uporabu jasnog i jednostavnog jezika. Svaki dio takve izjave koji predstavlja kršenje ove Uredbe nije obvezujući.
\n
3.Ispitanik ima pravo u svakom trenutku povući svoju privolu. Povlačenje privole ne utječe na zakonitost obrade na temelju privole prije njezina povlačenja. Prije davanja privole, ispitanika se o tome obavješćuje. Povlačenje privole mora biti jednako jednostavno kao i njezino davanje.
\n
4.Kada se procjenjuje je li privola bila dobrovoljna, u najvećoj mogućoj mjeri uzima se u obzir je li, među ostalim, izvršenje ugovora, uključujući pružanje usluge, uvjetovano privolom za obradu osobnih podataka koja nije nužna za izvršenje tog ugovora.
\n
Članak 8Uvjeti koji se primjenjuju na privolu djeteta u odnosu na usluge informacijskog društva
\n
1.Kada se primjenjuje članak 6. stavak 1. točka (a), u pogledu nuđenja usluga informacijskog društva izravno djetetu, obrada osobnih podataka djeteta zakonita je ako dijete ima najmanje 16 godina. Ako je dijete ispod dobne granice od 16 godina takva je obrada zakonita samo ako i u mjeri u kojoj je privolu dao ili odobrio nositelj roditeljske odgovornosti nad djetetom.
\n
Države članice mogu u te svrhe zakonom predvidjeti nižu dobnu granicu, pod uvjetom da takva niža dobna granica nije niža od 13 godina.
\n
2.Voditelj obrade mora uložiti razumne napore u provjeru je li privolu u takvim slučajevima dao ili odobrio nositelj roditeljske odgovornosti nad djetetom, uzimajući u obzir dostupnu tehnologiju.
\n
3.Stavak 1. ne utječe na opće ugovorno pravo država članica kao što su pravila o valjanosti, sklapanju ili učinku ugovora kada je riječ o djetetu.
\n
Članak 9Obrada posebnih kategorija osobnih podataka
\n
1.Zabranjuje se obrada osobnih podataka koji otkrivaju rasno ili etničko podrijetlo, politička mišljenja, vjerska ili filozofska uvjerenja ili članstvo u sindikatu te obrada genetskih podataka, biometrijskih podataka u svrhu jedinstvene identifikacije pojedinca, podataka koji se odnose na zdravlje ili podataka o spolnom životu ili seksualnoj orijentaciji pojedinca.
\n
2.Stavak 1. ne primjenjuje se ako je ispunjen jedno od sljedećeg: (a) ispitanik je dao izričitu privolu za obradu tih osobnih podataka za jednu ili više određenih svrha, osim ako se pravom Unije ili pravom države članice propisuje da ispitanik ne može ukinuti zabranu iz stavka 1.; (b) obrada je nužna za potrebe izvršavanja obveza i ostvarivanja posebnih prava voditelja obrade ili ispitanika u području radnog prava i prava o socijalnoj sigurnosti te socijalnoj zaštiti u mjeri u kojoj je to odobreno u okviru prava Unije ili prava države članice ili kolektivnog ugovora u skladu s pravom države članice koje propisuje odgovarajuće zaštitne mjere za temeljna prava i interese ispitanika; (c) obrada je nužna za zaštitu životno važnih interesa ispitanika ili drugog pojedinca ako ispitanik fizički ili pravno nije u mogućnosti dati privolu; (d) obrada se provodi u sklopu legitimnih aktivnosti s odgovarajućim zaštitnim mjerama zaklade, udruženja ili drugog neprofitnog tijela s političkim, filozofskim, vjerskim ili sindikalnim ciljem te pod uvjetom da se obrada odnosi samo na članove ili bivše članove tijela ili na osobe koje imaju redovan kontakt s njom u vezi s njezinim svrhama i da osobni podaci nisu priopćeni nikome izvan tog tijela bez privole ispitanika; (e) obrada se odnosi na osobne podatke za koje je očito da ih je objavio ispitanik; (f) obrada je nužna za uspostavu, ostvarivanje ili obranu pravnih zahtjeva ili kad god sudovi djeluju u sudbenom svojstvu; (g) obrada je nužna za potrebe značajnog javnog interesa na temelju prava Unije ili prava države članice koje je razmjerno željenom cilju te kojim se poštuje bit prava na zaštitu podataka i osiguravaju prikladne i posebne mjere za zaštitu temeljnih prava i interesa ispitanika; (h) obrada je nužna u svrhu preventivne medicine ili medicine rada radi procjene radne sposobnosti zaposlenika, medicinske dijagnoze, pružanja zdravstvene ili socijalne skrbi ili tretmana ili upravljanja zdravstvenim ili socijalnim sustavima i uslugama na temelju prava Unije ili prava države članice ili u skladu s ugovorom sa zdravstvenim radnikom te u skladu s uvjetima i zaštitnim mjerama iz stavka 3.; (i) obrada je nužna u svrhu javnog interesa u području javnog zdravlja kao što je zaštita od ozbiljnih prekograničnih prijetnji zdravlju ili osiguravanje visokih standarda kvalitete i sigurnosti zdravstvene skrbi te lijekova i medicinskih proizvoda, na temelju prava Unije ili prava države članice kojim se propisuju odgovarajuće i posebne mjere za zaštitu prava i sloboda ispitanika, posebno čuvanje profesionalne tajne;
\n
(j) obrada je nužna u svrhe arhiviranja u javnom interesu, u svrhe znanstvenog ili povijesnog istraživanja ili u statističke svrhe u skladu s člankom 89. stavkom 1. na temelju prava Unije ili prava države članice koje je razmjerno cilju koji se nastoji postići te kojim se poštuje bit prava na zaštitu podataka i osiguravaju prikladne i posebne mjere za zaštitu temeljnih prava i interesa ispitanika.
\n
3.Osobni podaci iz stavka 1. mogu se obrađivati u svrhe navedene u stavku 2. točki (h) kada te podatke obrađuje stručno tijelo ili se podaci obrađuju pod odgovornošću stručnog tijela koje podliježe obvezi čuvanja poslovne tajne sukladno pravu Unije ili pravu države članice ili pravilima koja su odredila nadležna nacionalna tijela ili druga osoba koja također podliježe obvezi čuvanja tajne sukladno pravu Unije ili pravu države članice ili pravilima koja su utvrdila nadležna nacionalna tijela.
\n
4.Države članice mogu zadržati ili uvesti dodatne uvjete, uključujući ograničenja s obzirom na obradu genetskih podataka, biometrijskih podataka ili podataka koji se odnose na zdravlje.
\n
Članak 10Obrada osobnih podataka koji se odnose na kaznene osude i kažnjiva djela
\n
Obrada osobnih podataka koji se odnose na kaznene osude i kažnjiva djela ili povezane mjere sigurnosti na temelju članka 6. stavka 1. provodi se samo pod nadzorom službenog tijela ili kada je obrada odobrena pravom Unije ili pravom države članice kojim se propisuju odgovarajuće zaštitne mjere za prava i slobode ispitanikâ. Svaki sveobuhvatni registar kaznenih osuda vodi se samo pod nadzorom službenog tijela vlasti.
\n
Članak 11Obrada koja ne zahtijeva identifikaciju
\n
1.Ako se u svrhe u koje voditelj obrade obrađuje osobne podatke ne zahtijeva ili više ne zahtijeva da voditelj obrade identificira ispitanika, voditelj obrade nije obvezan zadržavati, stjecati ili obrađivati dodatne informacije radi identificiranja ispitanika samo u svrhu poštovanja ove Uredbe.
\n
2.Ako u slučajevima iz stavka 1.ovog članka voditelj obrade može dokazati da nije u mogućnosti identificirati ispitanika, voditelj obrade o tome na odgovarajući način obavješćuje ispitanika, ako je to moguće. U takvim slučajevima ne primjenjuju se članci od 15. do 20., osim ako ispitanik u svrhu ostvarivanja svojih prava iz tih članaka pruži dodatne informacije koje omogućuju njegovu identifikaciju.
\n
POGLAVLJE III. Prava ispitanika
\n
Odjeljak 1. Transparentnost i modaliteti
\n
Članak 12Transparentne informacije, komunikacija i modaliteti za ostvarivanje prava ispitanika
\n
1.Voditelj obrade poduzima odgovarajuće mjere kako bi se ispitaniku pružile sve informacije iz članaka 13. i 14. i sve komunikacije iz članaka od 15. do 22. i članka 34. u vezi s obradom u sažetom, transparentnom, razumljivom i lako dostupnom obliku, uz uporabu jasnog i jednostavnog jezika, osobito za svaku informaciju koja je posebno namijenjena djetetu. Informacije se pružaju u pisanom obliku ili drugim sredstvima, među ostalim, ako je prikladno, elektroničkim putem. Ako to zatraži ispitanik, informacije se mogu pružiti usmenim putem, pod uvjetom da je drugim sredstvima utvrđen identitet ispitanika.
\n
2.Voditelj obrade olakšava ostvarivanje prava ispitanika iz članaka od 15. do 22. U slučajevima iz članka 11. stavka 1. voditelj obrade ne smije odbiti postupiti po zahtjevu ispitanika u svrhu ostvarivanja njegovih prava iz članaka od 15. do 22., osim ako voditelj obrade dokaže da nije u mogućnosti utvrditi identitet ispitanika.
\n
3.Voditelj obrade ispitaniku na zahtjev pruža informacije o poduzetim radnjama iz članaka od 15. do 22. bez nepotrebnog odgađanja i u svakom slučaju u roku od mjesec dana od zaprimanja zahtjeva. Taj se rok može prema potrebi produljiti za dodatna dva mjeseca, uzimajući u obzir složenost i broj zahtjevâ. Voditelj obrade obavješćuje ispitanika o svakom takvom produljenju u roku od mjesec dana od zaprimanja zahtjeva, zajedno s razlozima odgađanja. Ako ispitanik podnese zahtjev elektroničkim putem, informacije se pružaju elektroničkim putem ako je to moguće, osim ako ispitanik zatraži drugačije.
\n
4.Ako voditelj obrade ne postupi po zahtjevu ispitanika, voditelj obrade bez odgađanja i najkasnije jedan mjesec od primitka zahtjeva izvješćuje ispitanika o razlozima zbog kojih nije postupio i o mogućnosti podnošenja pritužbe nadzornom tijelu i traženja pravnog lijeka.
\n
5.Informacije pružene u skladu s člancima 13. i 14. i sva komunikacija i djelovanja iz članaka od 15. do 22. i članka 34. pružaju se bez naknade. Ako su zahtjevi ispitanika očito neutemeljeni ili pretjerani, osobito zbog njihova učestalog ponavljanja, voditelj obrade može: (a) naplatiti razumnu naknadu uzimajući u obzir administrativne troškove pružanja informacija ili obavijesti ili postupanje po zahtjevu; ili (b) odbiti postupiti po zahtjevu.
\n
Teret dokaza očigledne neutemeljenosti ili pretjeranosti zahtjeva jest na voditelju obrade.
\n
6.Ne dovodeći u pitanje članak 11., ako voditelj obrade ima opravdane sumnje u pogledu identiteta pojedinca koji podnosi zahtjev iz članaka od 15. do 21., voditelj obrade može tražiti pružanje dodatnih informacija neophodnih za potvrđivanje identiteta ispitanika.
\n
7.Informacije koje treba pružiti ispitanicima u skladu s člancima 13. i 14. mogu se pružiti u kombinaciji sa standardiziranim ikonama kako bi se na lako vidljiv, razumljiv i jasno čitljiv način pružio smislen pregled namjeravane obrade. Ako su ikone prikazane elektroničkim putem, one moraju biti strojno čitljive.
\n
8.Komisija je ovlaštena donositi delegirane akte u skladu s člankom 92. u svrhu određivanja informacija koje se prikazuju ikonama te postupaka za utvrđivanje standardiziranih ikona.
\n
Odjeljak 2. Informacije i pristup osobnim podacima
\n
Članak 13Informacije koje treba dostaviti ako se osobni podaci prikupljaju od ispitanika
\n
1.Ako su osobni podaci koji se odnose na ispitanika prikupljeni od ispitanika, voditelj obrade u trenutku prikupljanja osobnih podataka ispitaniku pruža sve sljedeće informacije: (a) identitet i kontaktne podatke voditelja obrade i, ako je primjenjivo, predstavnika voditelja obrade; (b) kontaktne podatke službenika za zaštitu podataka, ako je primjenjivo; (c) svrhe obrade radi kojih se upotrebljavaju osobni podaci kao i pravnu osnovu za obradu; (d) ako se obrada temelji na članku 6. stavku 1. točki (f), legitimne interese voditelja obrade ili treće strane; (e) primatelje ili kategorije primatelja osobnih podataka, ako ih ima; i (f) ako je primjenjivo, činjenicu da voditelja obrade namjerava osobne podatke prenijeti trećoj zemlji ili međunarodnoj organizaciji te postojanje ili nepostojanje odluke Komisije o primjerenosti, ili u slučaju prijenosâ iz članaka 46. ili 47. ili članka 49. stavka 1. drugog podstavka upućivanje na prikladne ili odgovarajuće zaštitne mjere i načine pribavljanja njihove kopije ili mjesta na kojem su stavljene na raspolaganje.
\n
2.Osim informacija iz stavka 1., voditelj obrade u trenutku kada se osobni podaci prikupljaju pruža ispitaniku sljedeće dodatne informacije potrebne kako bi se osigurala poštena i transparentna obrada: (a) razdoblje u kojem će osobni podaci biti pohranjeni ili, ako to nije moguće, kriterije kojima se utvrdilo to razdoblje; (b) postojanje prava da se od voditelja obrade zatraži pristup osobnim podacima i ispravak ili brisanje osobnih podataka ili ograničavanje obrade koji se odnose na ispitanika ili prava na ulaganje prigovora na obradu takvih te prava na prenosivost podataka; (c) ako se obrada temelji na članku 6. stavku 1. točki (a) ili članku 9. stavku 2. točki (a), postojanje prava da se u bilo kojem trenutku povuče privolu, a da to ne utječe na zakonitost obrade koja se temeljila na privoli prije nego što je ona povučena; (d) pravo na podnošenje prigovora nadzornom tijelu; (e) informaciju o tome je li pružanje osobnih podataka zakonska ili ugovorna obveza ili uvjet nužan za sklapanje ugovora te ima li ispitanik obvezu pružanja osobnih podataka i koje su moguće posljedice ako se takvi podaci ne pruže; (f) postojanje automatiziranog donošenja odluka, što uključuje izradu profila iz članka 22. stavaka 1. i 4. te, barem u tim slučajevima, smislene informacije o tome o kojoj je logici riječ, kao i važnost i predviđene posljedice takve obrade za ispitanika.
\n
3.Ako voditelj obrade namjerava dodatno obrađivati osobne podatke u svrhu koja je različita od one za koju su osobni podaci prikupljeni, voditelj obrade prije te dodatne obrade ispitaniku pruža informacije o toj drugoj svrsi te sve druge relevantne informacije iz stavka 2.
\n
4.Stavci 1., 2. i 3. ne primjenjuju se ako i u onoj mjeri u kojoj ispitanik već raspolaže informacijama.
\n
Članak 14Informacije koje se trebaju pružiti ako osobni podaci nisu dobiveni od ispitanika
\n
1.Ako osobni podaci nisu dobiveni od ispitanika, voditelj obrade ispitaniku pruža sljedeće informacije: (a) identitet i kontaktne podatke voditelja obrade i predstavnika voditelja obrade, ako je primjenjivo; (b) kontaktne podatke službenika za zaštitu podataka, ako je primjenjivo; (c) svrhe obrade kojoj su namijenjeni osobni podaci kao i pravnu osnovu za obradu; (d) kategorije osobnih podataka o kojima je riječ; (e) primatelje ili kategorije primatelja osobnih podataka, prema potrebi; (f) ako je primjenjivo, namjeru voditelja obrade da osobne podatke prenese primatelju u trećoj zemlji ili međunarodnoj organizaciji te postojanje ili nepostojanje odluke Komisije o primjerenosti, ili u slučaju prijenosâ iz članka 46. ili 47., ili članka 49. stavka 1. drugog podstavka upućivanje na prikladne ili odgovarajuće zaštitne mjere i načine pribavljanja njihove kopije ili mjesta na kojem su stavljene na raspolaganje;
\n
2.Osim informacija iz stavka 1. voditelj obrade ispitaniku pruža sljedeće informacije neophodne za osiguravanje poštene i transparentne obrade s obzirom na ispitanika: (a) razdoblje u kojem će se osobni podaci pohranjivati ili, ako to nije moguće, kriterije kojima se utvrdilo to razdoblje; (b) ako se obrada temelji na članku 6. stavku 1. točki (f), legitimne interese voditelja obrade ili treće strane; (c) postojanje prava da se od voditelja obrade zatraži pristup osobnim podacima i ispravak ili brisanje osobnih podataka ili ograničavanje obrade koji se odnose na ispitanika i prava na ulaganje prigovora na obradu te prava na prenosivost podataka; (d) ako se obrada temelji na članku 6. stavku 1. točki (a) ili članku 9. stavku 2. točki (a), postojanje prava da se u bilo kojem trenutku povuče privolu, a da to ne utječe na zakonitost obrade koja se temeljila na privoli prije nego što je ona povučena; (e) pravo na podnošenje prigovora nadzornom tijelu; (f) izvor osobnih podataka i, prema potrebi, dolaze li iz javno dostupnih izvora; (g) postojanje automatiziranog donošenja odluka, što uključuje izradu profila iz članka 22. stavaka 1. i 4. te, barem u tim slučajevima, smislene informacije o tome o kojoj je logici riječ, kao i važnost i predviđene posljedice takve obrade za ispitanika.
\n
3.Voditelj obrade pruža informacije iz stavaka 1. i 2.: (a) unutar razumnog roka nakon dobivanja osobnih podataka, a najkasnije u roku od jednog mjeseca, uzimajući u obzir posebne okolnosti obrade osobnih podataka; (b) ako se osobni podaci trebaju upotrebljavati za komunikaciju s ispitanikom, najkasnije u trenutku prve komunikacije ostvarene s tim ispitanikom; ili (c) ako je predviđeno otkrivanje podataka drugom primatelju, najkasnije u trenutku kada su osobni podaci prvi put otkriveni.
\n
4.Ako voditelj obrade namjerava dodatno obrađivati osobne podatke u svrhu koja je različita od one za koju su osobni podaci dobiveni, voditelj obrade prije te dodatne obrade ispitaniku pruža informacije o toj drugoj svrsi te sve druge relevantne informacije iz stavka 2.
\n
5.Stavci od 1. do 4. ne primjenjuju se ako i u mjeri u kojoj: (a) ispitanik već posjeduje informacije; (b) pružanje takvih informacija nemoguće je ili bi zahtijevalo nerazmjerne napore; posebno za obrade u svrhe arhiviranja u javnom interesu, u svrhe znanstvenog ili povijesnog istraživanja ili u statističke svrhe, podložno uvjetima i zaštitnim mjerama iz članka 89. stavka 1. ili u mjeri u kojoj je vjerojatno da se obvezom iz stavka 1. ovog članka može onemogućiti ili ozbiljno ugroziti postizanje ciljeva te obrade. U takvim slučajevima voditelj obrade poduzima odgovarajuće mjere zaštite prava i sloboda te legitimnih interesa ispitanikâ, među ostalim stavljanjem informacija na raspolaganje javnosti; (c) dobivanje ili otkrivanje podataka izrijekom je propisano pravom Unije ili pravom države članice kojem podliježe voditelj obrade, a koje predviđa odgovarajuće mjere zaštite legitimnih interesa ispitanika; ili (d) ako osobni podaci moraju ostati povjerljivi u skladu s obvezom čuvanja profesionalne tajne koju uređuje pravo Unije ili pravo države članice, uključujući obvezu čuvanja tajne koja se navodi u statutu.
\n
Članak 15Pravo ispitanika na pristup
\n
1.Ispitanik ima pravo dobiti od voditelja obrade potvrdu obrađuju li se osobni podaci koji se odnose na njega te ako se takvi osobni podaci obrađuju, pristup osobnim podacima i sljedećim informacijama: (a) svrsi obrade; (b) kategorijama osobnih podataka o kojima je riječ; (c) primateljima ili kategorijama primatelja kojima su osobni podaci otkriveni ili će im biti otkriveni, osobito primateljima u trećim zemljama ili međunarodnim organizacijama; (d) ako je to moguće, predviđenom razdoblju u kojem će osobni podaci biti pohranjeni ili, ako to nije moguće, kriterijima korištenima za utvrđivanje tog razdoblja; (e) postojanju prava da se od voditelja obrade zatraži ispravak ili brisanje osobnih podataka ili ograničavanje obrade osobnih podataka koji se odnose na ispitanika ili prava na prigovor na takvu obradu (f) pravu na podnošenje pritužbe nadzornom tijelu; (g) ako se osobni podaci ne prikupljaju od ispitanika, svakoj dostupnoj informaciji o njihovu izvoru; (h) postojanju automatiziranog donošenja odluka, što uključuje izradu profila iz članka 22. stavaka 1. i 4. te, barem u tim slučajevima, smislenim informacijama o tome o kojoj je logici riječ, kao i važnosti i predviđenim posljedicama takve obrade za ispitanika.
\n
2.Ako se osobni podaci prenose u treću zemlju ili međunarodnu organizaciju, ispitanik ima pravo biti informiran o odgovarajućim zaštitnim mjerama u skladu s člankom 46. koje se odnose na prijenos.
\n
3.Voditelj obrade osigurava kopiju osobnih podataka koji se obrađuju. Za sve dodatne kopije koje zatraži ispitanik voditelj obrade može naplatiti razumnu naknadu na temelju administrativnih troškova. Ako ispitanik podnese zahtjev elektroničkim putem te osim ako ispitanik zatraži drukčije, informacije se pružaju u uobičajenom elektroničkom obliku.
\n
4.Pravo na dobivanje kopije iz stavka 3. ne smije negativno utjecati na prava i slobode drugih.
\n
Odjeljak 3. Ispravak i brisanje
\n
Članak 16Pravo na ispravak
\n
Ispitanik ima pravo bez nepotrebnog odgađanja ishoditi od voditelja obrade ispravak netočnih osobnih podataka koji se na njega odnose. Uzimajući u obzir svrhe obrade, ispitanik ima pravo dopuniti nepotpune osobne podatke, među ostalim i davanjem dodatne izjave.
\n
Članak 17Pravo na brisanje („pravo na zaborav”)
\n
1.Ispitanik ima pravo od voditelja obrade ishoditi brisanje osobnih podataka koji se na njega odnose bez nepotrebnog odgađanja te voditelj obrade ima obvezu obrisati osobne podatke bez nepotrebnog odgađanja ako je ispunjen jedan od sljedećih uvjeta: (a) osobni podaci više nisu nužni u odnosu na svrhe za koje su prikupljeni ili na drugi način obrađeni; (b) ispitanik povuče privolu na kojoj se obrada temelji u skladu s člankom 6. stavkom 1. točkom (a) ili člankom 9. stavkom 2. točkom (a) i ako ne postoji druga pravna osnova za obradu; (c) ispitanik uloži prigovor na obradu u skladu s člankom 21. stavkom 1. te ne postoje jači legitimni razlozi za obradu, ili ispitanik uloži prigovor na obradu u skladu s člankom 21. stavkom 2.; (d) osobni podaci nezakonito su obrađeni; (e) osobni podaci moraju se brisati radi poštovanja pravne obveze iz prava Unije ili prava države članice kojem podliježe voditelj obrade; (f) osobni podaci prikupljeni su u vezi s ponudom usluga informacijskog društva iz članka 8. stavka 1.
\n
2.Ako je voditelj obrade javno objavio osobne podatke i dužan je u skladu sa stavkom 1. obrisati te osobne podatke, uzimajući u obzir dostupnu tehnologiju i trošak provedbe, voditelj obrade poduzima razumne mjere, uključujući tehničke mjere, kako bi informirao voditelje obrade koji obrađuju osobne podatke da je ispitanik zatražio od tih voditelja obrade da izbrišu sve poveznice do njih ili kopiju ili rekonstrukciju tih osobnih podataka.
\n
3.Stavci 1. i 2. ne primjenjuju se u mjeri u kojoj je obrada nužna: (a) radi ostvarivanja prava na slobodu izražavanja i informiranja; (b) radi poštovanja pravne obveze kojom se zahtijeva obrada u pravu Unije ili pravu države članice kojem podliježe voditelj obrade ili za izvršavanje zadaće od javnog interesa ili pri izvršavanju službene ovlasti voditelja obrade; (c) zbog javnog interesa u području javnog zdravlja u skladu s člankom 9. stavkom 2. točkama (h) i (i) kao i člankom 9. stavkom 3.; (d) u svrhe arhiviranja u javnom interesu, u svrhe znanstvenog ili povijesnog istraživanja ili u statističke svrhe u skladu s člankom 89. stavkom 1. u mjeri u kojoj je vjerojatno da se pravom iz stavka 1. može onemogućiti ili ozbiljno ugroziti postizanje ciljeva te obrade; ili (e) radi postavljanja, ostvarivanja ili obrane pravnih zahtjeva.
\n
Članak 18Pravo na ograničenje obrade
\n
1.Ispitanik ima pravo od voditelja obrade ishoditi ograničenje obrade ako je ispunjeno jedno od sljedećeg: (a) ispitanik osporava točnost osobnih podataka, na razdoblje kojim se voditelju obrade omogućuje provjera točnosti osobnih podataka; (b) obrada je nezakonita i ispitanik se protivi brisanju osobnih podataka te umjesto toga traži ograničenje njihove uporabe; (c) voditelj obrade više ne treba osobne podatke za potrebe obrade, ali ih ispitanik traži radi postavljanja, ostvarivanja ili obrane pravnih zahtjeva; (d) ispitanik je uložio prigovor na obradu na temelju članka 21. stavka 1. očekujući potvrdu nadilaze li legitimni razlozi voditelja obrade razloge ispitanika.
\n
2.Ako je obrada ograničena stavkom 1., takvi osobni podaci smiju se obrađivati samo uz privolu ispitanika, uz iznimku pohrane, ili za postavljanje, ostvarivanje ili obranu pravnih zahtjeva ili zaštitu prava druge fizičke ili pravne osobe ili zbog važnog javnog interesa Unije ili države članice.
\n
3.Ispitanika koji je ishodio ograničenje obrade na temelju stavka 1. voditelj obrade izvješćuje prije nego što ograničenje obrade bude ukinuto.
\n
Članak 19Obveza izvješćivanja u vezi s ispravkom ili brisanjem osobnih podataka ili ograničenjem obrade
\n
Voditelj obrade priopćuje svaki ispravak ili brisanje osobnih podataka ili ograničenje obrade provedeno u skladu s člankom 16., člankom 17. stavkom 1. i člankom 18. svakom primatelju kojem su otkriveni osobni podaci, osim ako se to pokaže nemogućim ili zahtijeva nerazmjeran napor. Voditelj obrade obavješćuje ispitanika o tim primateljima ako to ispitanik zatraži.
\n
Članak 20Pravo na prenosivost podataka
\n
1.Ispitanik ima pravo zaprimiti osobne podatke koji se odnose na njega, a koje je pružio voditelju obrade u strukturiranom, uobičajeno upotrebljavanom i strojno čitljivom formatu te ima pravo prenijeti te podatke drugom voditelju obrade bez ometanja od strane voditelja obrade kojem su osobni podaci pruženi, ako: (a) obrada se temelji na privoli u skladu s člankom 6. stavkom 1. točkom (a) ili člankom 9. stavkom 2. točkom (a) ili na ugovoru u skladu s člankom 6. stavkom 1. točkom (b); i (b) obrada se provodi automatiziranim putem.
\n
2.Prilikom ostvarivanja svojih prava na prenosivost podataka na temelju stavka 1. ispitanik ima pravo na izravni prijenos od jednog voditelja obrade drugome ako je to tehnički izvedivo.
\n
3.Ostvarivanjem prava iz stavka 1. ovog članka ne dovodi se u pitanje članak 17. To se pravo ne primjenjuje na obradu nužnu za obavljanje zadaće od javnog interesa ili pri izvršavanju službene ovlasti dodijeljene voditelju obrade.
\n
4.Pravo iz stavka 1. ne smije negativno utjecati na prava i slobode drugih.
\n
Odjeljak 4.
\n
Pravo na prigovor i automatizirano pojedinačno donošenje odluka
\n
Članak 21Pravo na prigovor
\n
1.Ispitanik ima pravo na temelju svoje posebne situacije u svakom trenutku uložiti prigovor na obradu osobnih podataka koji se odnose na njega, u skladu s člankom 6. stavkom 1. točkom (e) ili (f), uključujući izradu profila koja se temelji na tim odredbama. Voditelj obrade više ne smije obrađivati osobne podatke osim ako voditelj obrade dokaže da postoje uvjerljivi legitimni razlozi za obradu koji nadilaze interese, prava i slobode ispitanika ili radi postavljanja, ostvarivanja ili obrane pravnih zahtjeva.
\n
2.Ako se osobni podaci obrađuju za potrebe izravnog marketinga, ispitanik u svakom trenutku ima pravo uložiti prigovor na obradu osobnih podataka koji se odnose na njega za potrebe takvog marketinga, što uključuje izradu profila u mjeri koja je povezana s takvim izravnim marketingom.
\n
3.Ako se ispitanik protivi obradi za potrebe izravnog marketinga, osobni podaci više se ne smiju obrađivati u takve svrhe.
\n
4.Najkasnije u trenutku prve komunikacije s ispitanikom, ispitaniku se izričito mora skrenuti pozornost na pravo iz stavaka 1. i 2. te se to mora učiniti na jasan način i odvojeno od bilo koje druge informacije.
\n
5.U kontekstu služenja uslugama informacijskog društva i neovisno o Direktivi 2002/58/EZ ispitanik može ostvariti svoje pravo na prigovor automatiziranim putem koji se koristi tehničkim specifikacijama.
\n
6.Ako se osobni podaci obrađuju u svrhe znanstvenog ili povijesnog istraživanja ili u statističke svrhe na temelju članka 89. stavka 1., ispitanik na temelju svoje posebne situacije ima pravo uložiti prigovor na obradu osobnih podataka koji se na njega odnose, osim ako je obrada nužna za provođenje zadaće koja se obavlja zbog javnog interesa.
\n
Članak 22Automatizirano pojedinačno donošenje odluka, uključujući izradu profila
\n
1.Ispitanik ima pravo da se na njega ne odnosi odluka koja se temelji isključivo na automatiziranoj obradi, uključujući izradu profila, koja proizvodi pravne učinke koji se na njega odnose ili na sličan način značajno na njega utječu.
\n
2.Stavak 1. ne primjenjuje se ako je odluka: (a) potrebna za sklapanje ili izvršenje ugovora između ispitanika i voditelja obrade podataka; (b) dopuštena pravom Unije ili pravom države članice kojem podliježe voditelj obrade te koje također propisuje odgovarajuće mjere zaštite prava i sloboda te legitimnih interesa ispitanika; ili (c) temeljena na izričitoj privoli ispitanika.
\n
3.U slučajevima iz stavka 2. točaka (a) i (c) voditelj obrade provodi odgovarajuće mjere zaštite prava i sloboda te legitimnih interesa ispitanika, barem prava na ljudsku intervenciju voditelja obrade, prava izražavanja vlastitog stajališta te prava na osporavanje odluke.
\n
4.Odluke iz stavka 2. ne smiju se temeljiti na posebnim kategorijama osobnih podataka iz članka 9. stavka 1., osim ako se primjenjuje članak 9. stavak 2. točka (a) ili (g) te ako su uspostavljene odgovarajuće mjere zaštite prava i sloboda te legitimnih interesa ispitanika.
\n
Odjeljak 5.
\n
Ograničenja
\n
Članak 23Ograničenja
\n
1.Na temelju prava Unije ili prava države članice kojem podliježu voditelj obrade podataka ili izvršitelj obrade zakonskom mjerom može se ograničiti opseg obveza i prava iz članaka od 12. do 22. i članka 34. te članka 5. ako te odredbe odgovaraju pravima i obvezama predviđenima u člancima od 12. do 22., ako se takvim ograničenjem poštuje bit temeljnih prava i sloboda te ono predstavlja nužnu i razmjernu mjeru u demokratskom društvu za zaštitu: (a) nacionalne sigurnosti; (b) obrane; (c) javne sigurnosti; (d) sprečavanja, istrage, otkrivanja ili progona kaznenih djela ili izvršavanja kaznenopravnih sankcija, uključujući zaštitu od prijetnji javnoj sigurnosti i njihovo sprečavanje; (e) drugih važnih ciljeva od općeg javnog interesa Unije ili države članice, osobito važnog gospodarskog ili financijskog interesa Unije ili države članice, što uključuje monetarna, proračunska i porezna pitanja, javno zdravstvo i socijalnu sigurnost; (f) zaštite neovisnosti pravosuđa i sudskih postupaka; (g) sprečavanja, istrage, otkrivanja i progona kršenja etike za regulirane struke; (h) funkcije praćenja, inspekcije ili regulatorne funkcije koja je, barem povremeno, povezana s izvršavanjem službene ovlasti u slučajevima iz točaka od (a) do (e) i točke (g); (i) zaštite ispitanika ili prava i sloboda drugih; (j) ostvarivanja potraživanja u građanskim sporovima.
\n
2.Osobito, svaka zakonodavna mjera iz stavka 1. sadrži posebne odredbe, prema potrebi, najmanje o: (a) svrhama obrade ili kategorijama obrade, (b) kategorijama osobnih podataka, (c) opsegu uvedenih ograničenja, (d) zaštitnim mjerama za sprečavanje zlouporabe ili nezakonitog pristupa ili prijenosa; (e) specifikaciji voditelja obrade ili kategorija voditeljâ obrade, (f) razdoblju pohrane i zaštitnim mjerama koje se mogu primijeniti uzimajući u obzir prirodu, opseg i svrhe obrade ili kategorije obrade; (g) rizicima za prava i slobode ispitanika; i (h) pravu ispitanika da budu obaviješteni o ograničenju, osim ako može biti štetno za svrhu tog ograničenja.
\n
POGLAVLJE IV. Voditelj obrade i izvršitelj obrade
\n
Odjeljak 1. Opće obveze
\n
Članak 24Obveze voditelja obrade
\n
1.Uzimajući u obzir prirodu, opseg, kontekst i svrhe obrade, kao i rizike različitih razina vjerojatnosti i ozbiljnosti za prava i slobode pojedinaca, voditelj obrade provodi odgovarajuće tehničke i organizacijske mjere kako bi osigurao i mogao dokazati da se obrada provodi u skladu s ovom Uredbom. Te se mjere prema potrebi preispituju i ažuriraju.
\n
2.Ako su razmjerne u odnosu na aktivnosti obrade, mjere iz stavka 1. uključuju provedbu odgovarajućih politika zaštite podataka od strane voditelja obrade.
\n
3.Poštovanje odobrenih kodeksa ponašanja iz članka 40. ili odobrenih mehanizama certificiranja iz članka 42. može se iskoristiti kao element za dokazivanje sukladnosti s obvezama voditelja obrade.
\n
Članak 25Tehnička i integrirana zaštita podataka
\n
1.Uzimajući u obzir najnovija dostignuća, trošak provedbe te prirodu, opseg, kontekst i svrhe obrade, kao i rizike različitih razina vjerojatnosti i ozbiljnosti za prava i slobode pojedinaca koji proizlaze iz obrade podataka, voditelj obrade, i u vrijeme određivanja sredstava obrade i u vrijeme same obrade, provodi odgovarajuće tehničke i organizacijske mjere, poput pseudonimizacije, za omogućavanje učinkovite primjene načela zaštite podataka, kao što je smanjenje količine podataka, te uključenje zaštitnih mjera u obradu kako bi se ispunili zahtjevi iz ove Uredbe i zaštitila prava ispitanika.
\n
2.Voditelj obrade provodi odgovarajuće tehničke i organizacijske mjere kojima se osigurava da integriranim načinom budu obrađeni samo osobni podaci koji su nužni za svaku posebnu svrhu obrade. Ta se obveza primjenjuje na količinu prikupljenih osobnih podataka, opseg njihove obrade, razdoblje pohrane i njihovu dostupnost. Točnije, takvim se mjerama osigurava da osobni podaci nisu automatski, bez intervencije pojedinca, dostupni neograničenom broju pojedinca.
\n
3.Odobren mehanizam certificiranja sukladno članku 42. može se iskoristiti kao element za dokazivanje sukladnosti sa zahtjevima iz stavaka 1. i 2. ovog članka.
\n
Članak 26Zajednički voditelji obrade
\n
1.Ako dvoje ili više voditelja obrade zajednički odrede svrhe i načine obrade, oni su zajednički voditelji obrade. Oni na transparentan način određuju svoje odgovornosti za poštovanje obveza iz ove Uredbe, osobito s obzirom na ostvarivanje prava ispitanika i svojih dužnosti u pogledu pružanja informacija iz članaka 13. i 14., te to čine međusobnim dogovorom, osim ako su odgovornosti voditeljâ obrade utvrđene pravom Unije ili pravom države članice kojem voditelji obrade podliježu i u mjeri u kojoj su one utvrđene. Dogovorom se može odrediti kontaktna točka za ispitanike.
\n
2.Dogovor iz stavka 1. mora odražavati pojedinačne uloge i odnose zajedničkih voditelja obrade u odnosu na ispitanike. Bit dogovora mora biti dostupna ispitaniku.
\n
3.Bez obzira na uvjete dogovora iz stavka 1. ispitanik može ostvarivati svoja prava iz ove Uredbe u vezi sa svakim voditeljem obrade, kao i protiv svakog od njih.
\n
Članak 27Predstavnici voditeljâ obrade ili izvršitelja obrade koji nemaju poslovni nastan u Uniji
\n
1.Ako se primjenjuje članak 3. stavak 2., voditelj obrade ili izvršitelj obrade pisanim putem imenuju predstavnika u Uniji.
\n
2.Ova se obveza iz stavka 1. ovog članka ne primjenjuje na: (a) obradu koja je povremena, ne uključuje u velikoj mjeri obradu posebnih kategorija podataka iz članka 9. stavka 1. ili obradu osobnih podataka u vezi s kaznenim osudama i kažnjivim djelima iz članka 10. te za koju nije vjerojatno da će prouzročiti rizik za prava i slobode pojedinaca uzimajući u obzir prirodu, kontekst, opseg i svrhe obrade; ili (b) tijelo javne vlasti ili javno tijelo.
\n
3.Predstavnik mora imati poslovni nastan u jednoj od država članica u kojoj se nalaze ispitanici čiji se osobni podaci obrađuju u vezi s robom ili uslugama koje im se nude ili čije se ponašanje prati.
\n
4.Voditelj obrade ili izvršitelj obrade ovlašćuju predstavnika kako bi se, uz obraćanje voditelju obrade ili izvršitelju obrade ili umjesto obraćanja njima, njemu obraćali osobito nadzorna tijela i ispitanici u pogledu svih pitanja u vezi s obradom za potrebe osiguravanja sukladnosti s ovom Uredbom.
\n
5.Imenovanje predstavnika voditelja obrade ili izvršitelja obrade ne utječe na pravne zahtjeve koji bi mogle biti postavljeni protiv samog voditelja obrade ili izvršitelja obrade.
\n
Članak 28Izvršitelj obrade
\n
1.Ako se obrada provodi u ime voditelja obrade, voditelj obrade koristi se jedino izvršiteljima obrade koji u dovoljnoj mjeri jamče provedbu odgovarajućih tehničkih i organizacijskih mjera na način da je obrada u skladu sa zahtjevima iz ove Uredbe i da se njome osigurava zaštita prava ispitanika.
\n
2.Izvršitelj obrade ne smije angažirati drugog izvršitelja obrade bez prethodnog posebnog ili općeg pisanog odobrenja voditelja obrade. U slučaju općeg pisanog odobrenja, izvršitelj obrade obavješćuje voditelja obrade o svim planiranim izmjenama u vezi s dodavanjem ili zamjenom drugih izvršitelja obrade kako bi time voditelju obrade omogućio da uloži prigovor na takve izmjene.
\n
3.Obrada koju provodi izvršitelj obrade uređuje se ugovorom ili drugim pravnim aktom u skladu s pravom Unije ili pravom države članice, koji izvršitelja obrade obvezuje prema voditelju obrade, a koji navodi predmet i trajanje obrade, prirodu i svrhu obrade, vrstu osobnih podataka i kategoriju ispitanika te obveze i prava voditelja obrade. Tim se ugovorom ili drugim pravnim aktom osobito određuje da izvršitelj obrade: (a) obrađuje osobne podatke samo prema zabilježenim uputama voditelja obrade, među ostalim s obzirom na prijenose osobnih podataka trećoj zemlji ili međunarodnoj organizaciji, osim ako to nalaže pravo Unije ili pravo države članice kojem podliježe izvršitelj obrade; u tom slučaju izvršitelj obrade izvješćuje voditelja obrade o tom pravnom zahtjevu prije obrade, osim ako se tim pravom zabranjuje takvo izvješćivanje zbog važnih razloga od javnog interesa; (b) osigurava da su se osobe ovlaštene za obradu osobnih podataka obvezale na poštovanje povjerljivosti ili da podliježu zakonskim obvezama o povjerljivosti; (c) poduzima sve potrebne mjere u skladu s člankom 32.; (d) poštuje uvjete iz stavaka 2. i 4. za angažiranje drugog izvršitelja obrade; (e) uzimajući u obzir prirodu obrade, pomaže voditelju obrade putem odgovarajućih tehničkih i organizacijskih mjera, koliko je to moguće, da ispuni obvezu voditelja obrade u pogledu odgovaranja na zahtjeve za ostvarivanje prava ispitanika koja su utvrđena u poglavlju III.; (f) pomaže voditelju obrade u osiguravanju usklađenosti s obvezama u skladu s člancima od 32. do 36., uzimajući u obzir prirodu obrade i informacije koje su dostupne izvršitelju obrade; (g) po izboru voditelja, briše ili vraća voditelju obrade sve osobne podatke nakon dovršetka pružanja usluga vezanih za obradu te briše postojeće kopije osim ako sukladno pravu Unije ili pravu države članice postoji obveza pohrane osobnih podataka; (h) voditelju obrade stavlja na raspolaganje sve informacije koje su neophodne za dokazivanje poštovanja obveza utvrđenih u ovom članku i koje omogućuju revizije, uključujući inspekcije, koje provodi voditelj obrade ili drugi revizor kojeg je ovlastio voditelj obrade, te im doprinose.
\n
U pogledu točke (h) prvog podstavka, izvršitelj obrade odmah obavješćuje voditelja obrade ako prema njegovu mišljenju određena uputa krši ovu Uredbu ili druge odredbe Unije ili države članice o zaštiti podataka.
\n
4.Ako izvršitelj obrade angažira drugog izvršitelja obrade za provođenje posebnih aktivnosti obrade u ime voditelja obrade, iste obveze za zaštitu podataka kao one koje su navedene u ugovoru ili drugom pravnom aktu između voditelja obrade i izvršitelja obrade iz stavka 3. nameću se tom drugom izvršitelju obrade ugovorom ili drugim pravnim aktom u skladu s pravom Unije ili pravom države članice, a osobito obveza davanja dostatnih jamstava za provedbu odgovarajućih tehničkih i organizacijskih mjera na način da se obradom udovoljava zahtjevima iz ove Uredbe. Ako taj drugi izvršitelj obrade ne ispunjava obveze zaštite podataka, početni izvršitelj obrade ostaje u cijelosti odgovoran voditelju obrade za izvršavanje obveza tog drugog izvršitelja obrade.
\n
5.Poštovanje od strane izvršitelja obrade odobrenih kodeksa ponašanja iz članka 40. ili odobrenog mehanizma certificiranja iz članka 42. može se koristiti kao element za dokazivanje pružanja dovoljnih jamstava iz stavaka 1. i 4. ovog članka.
\n
6.Ne dovodeći u pitanje pojedinačni ugovor između voditelja obrade i izvršitelja obrade, ugovor ili drugi pravni akt iz stavaka 3. i 4.ovog članka može se temeljiti, u cijelosti ili djelomično, na standardnim ugovornim klauzulama iz stavaka 7. i 8. ovog članka, među ostalim klauzulama koje su dio certifikata dodijeljenog voditelju obrade ili izvršitelju obrade u skladu s člancima 42. i 43.
\n
7.Komisija može utvrditi standardne ugovorne klauzule za pitanja iz stavka 3. i 4.ovog članka,a u skladu s postupkom ispitivanja iz članka 93. stavka 2.
\n
8.Nadzorno tijelo može donijeti standardne ugovorne klauzule za pitanja iz stavka 3. i 4.ovog članka, a u skladu s mehanizmom za usklađivanje iz članka 63.
\n
9.Ugovor ili drugi pravni akt iz stavaka 3. i 4. mora biti upisanom obliku, uključujući elektronički oblik.
\n
10.Ne dovodeći u pitanje članke 82., 83. i 84., ako izvršitelj obrade krši ovu Uredbu utvrđivanjem svrhe i načine obrade podataka, izvršitelj obrade smatra se voditeljem obrade u pogledu te obrade.
\n
Članak 29Obrada pod vodstvom voditelja obrade ili izvršitelja obrade
\n
Izvršitelj obrade i bilo koja osoba koja djeluje pod vodstvom voditelja obrade ili izvršitelja obrade koja ima pristup osobnim podacima, ne obrađuje te podatke ako to ne zatraži voditelj obrade, osim ako to nalaže pravo Unije ili pravo države članice.
\n
Članak 30Evidencija aktivnosti obrade
\n
1.Svaki voditelj obrade i predstavnik voditelja obrade, ako je primjenjivo, vodi evidenciju aktivnosti obrade za koje je odgovoran. Ta evidencija sadržava sve sljedeće informacije: (a) ime i kontaktne podatke voditelja obrade i, ako je primjenjivo, zajedničkog voditelja obrade, predstavnika voditelja obrade i službenika za zaštitu podataka; (b) svrhe obrade; (c) opis kategorija ispitanika i kategorija osobnih podataka; (d) kategorije primateljâ kojima su osobni podaci otkriveni ili će im biti otkriveni, uključujući primatelje u trećim zemljama ili međunarodne organizacije; (e) ako je primjenjivo, prijenose osobnih podataka u treću zemlju ili međunarodnu organizaciju, uključujući identificiranje te treće zemlje ili međunarodne organizacije te, u slučaju prijenosa iz članka 49. stavka 1. drugog podstavka, dokumentaciju o odgovarajućim zaštitnim mjerama; (f) ako je to moguće, predviđene rokove za brisanje različitih kategorija podataka; (g) ako je moguće, opći opis tehničkih i organizacijskih sigurnosnih mjera iz članka 32. stavka 1.
\n
2.Svaki izvršitelj obrade i predstavnik izvršitelja obrade, ako je primjenjivo, vodi evidenciju svih kategorija aktivnosti obrade koje se obavljaju za voditelja obrade, koja sadržava: (a) ime i kontaktne podatke jednog ili više izvršitelja obrade i svakog voditelja obrade u čije ime izvršitelj obrade djeluje te, ako je primjenjivo, predstavnika voditelja obrade ili izvršitelja obrade te službenika za zaštitu podataka; (b) kategorije obrade koje se obavljaju u ime svakog voditelja obrade; (c) ako je primjenjivo, prijenos osobnih podataka u treću zemlju ili međunarodnu organizaciju, uključujući identificiranje te treće zemlje ili međunarodne organizacije te, u slučaju prijenosa iz članka 49. stavka 1. točke (h), dokumentaciju o odgovarajućim zaštitnim mjerama; (d) ako je moguće, opći opis tehničkih i organizacijskih sigurnosnih mjera iz članka 32. stavka 1.
\n
3.Evidencija iz stavaka 1. i 2. mora biti u pisanom obliku, uključujući elektronički oblik.
\n
4.Voditelj obrade ili izvršitelj obrade te predstavnik voditelja obrade ili izvršitelja obrade, ako je primjenjivo, na zahtjev daju nadzornom tijelu uvid u evidenciju.
\n
5.Obveze iz stavaka 1. i 2. ne primjenjuju se na poduzeće ili organizaciju u kojoj je zaposleno manje od 250 osoba, osim ako će obrada koju provodi vjerojatno prouzročiti visok rizik za prava i slobode ispitanika, ako obrada nije povremena ili obrada uključuje posebne kategorije podataka iz članka 9. stavka 1. ili je riječ o osobnim podacima u vezi s kaznenim osudama i kažnjivim djelima iz članka 10.
\n
Članak 31Suradnja s nadzornim tijelom
\n
Voditelj obrade i izvršitelj obrade te, ako je to primjenjivo, njihovi predstavnici, na zahtjev surađuju s nadzornim tijelom u ispunjavanju njegovih zadaća.
\n
Odjeljak 2. Sigurnost osobnih podataka
\n
Članak 32Sigurnost obrade
\n
1.Uzimajući u obzir najnovija dostignuća, troškove provedbe te prirodu, opseg, kontekst i svrhe obrade, kao i rizik različitih razina vjerojatnosti i ozbiljnosti za prava i slobode pojedinaca, voditelj obrade i izvršitelj obrade provode odgovarajuće tehničke i organizacijske mjere kako bi osigurali odgovarajuću razinu sigurnosti s obzirom na rizik, uključujući prema potrebi: (a) pseudonimizaciju i enkripciju osobnih podataka; (b) sposobnost osiguravanja trajne povjerljivosti, cjelovitosti, dostupnosti i otpornosti sustava i usluga obrade; (c) sposobnost pravodobne ponovne uspostave dostupnosti osobnih podataka i pristupa njima u slučaju fizičkog ili tehničkog incidenta; (d) proces za redovno testiranje, ocjenjivanje i procjenjivanje učinkovitosti tehničkih i organizacijskih mjera za osiguravanje sigurnosti obrade.
\n
2.Prilikom procjene odgovarajuće razine sigurnosti u obzir se posebno uzimaju rizici koje predstavlja obrada, posebno rizici od slučajnog ili nezakonitog uništenja, gubitka, izmjene, neovlaštenog otkrivanja osobnih podataka ili neovlaštenog pristupa osobnim podacima koji su preneseni, pohranjeni ili na drugi način obrađivani.
\n
3.Poštovanje odobrenog kodeksa ponašanja iz članka 40. ili odobrenog mehanizma certificiranja iz članka 42. može se iskoristiti kao element za dokazivanje sukladnosti sa zahtjevima iz stavka 1. ovog članka.
\n
4.Voditelj obrade i izvršitelj obrade poduzimaju mjere kako bi osigurali da svaki pojedinac koji djeluje pod odgovornošću voditelja obrade ili izvršitelja obrade, a koji ima pristup osobnim podacima, ne obrađuje te podatke ako to nije prema uputama voditelja obrade, osim ako je to obvezan učiniti prema pravu Unije ili pravu države članice.
\n
Članak 33Izvješćivanje nadzornog tijela o povredi osobnih podataka
\n
1.U slučaju povrede osobnih podataka voditelj obrade bez nepotrebnog odgađanja i, ako je izvedivo, najkasnije 72 sata nakon saznanja o toj povredi, izvješćuje nadzorno tijelo nadležno u skladu s člankom 55. o povredi osobnih podataka, osim ako nije vjerojatno da će povreda osobnih podataka prouzročiti rizik za prava i slobode pojedinaca. Ako izvješćivanje nije učinjeno unutar 72 sata, mora biti popraćeno razlozima za kašnjenje.
\n
2.Izvršitelj obrade bez nepotrebnog odgađanja izvješćuje voditelja obrade nakon što sazna za povredu osobnih podataka.
\n
3.U izvješćivanju iz stavka 1. mora se barem: (a) opisati priroda povrede osobnih podataka, uključujući, ako je moguće, kategorije i približan broj dotičnih ispitanika te kategorije i približan broj dotičnih evidencija osobnih podataka; (b) navesti ime i kontaktne podatke službenika za zaštitu podataka ili druge kontaktne točke od koje se može dobiti još informacija; (c) opisati vjerojatne posljedice povrede osobnih podataka; (d) opisati mjere koje je voditelj obrade poduzeo ili predložio poduzeti za rješavanje problema povrede osobnih podataka, uključujući prema potrebi mjere umanjivanja njezinih mogućih štetnih posljedica.
\n
4.Ako i u onoj mjeri u kojoj nije moguće istodobno pružiti informacije, informacije je moguće postupno pružati bez nepotrebnog daljnjeg odgađanja.
\n
5.Voditelj obrade dokumentira sve povrede osobnih podataka, uključujući činjenice vezane zapovredu osobnih podataka, njezine posljedice i mjere poduzete za popravljanje štete. Ta dokumentacija nadzornom tijelu omogućuje provjeru poštovanja ovog članka.
\n
Članak 34Obavješćivanje ispitanika o povredi osobnih podataka
\n
1.U slučaju povrede osobnih podataka koje će vjerojatno prouzročiti visok rizik za prava i slobode pojedinaca, voditelj obrade bez nepotrebnog odgađanja obavješćuje ispitanika o povredi osobnih podataka.
\n
2.Obavješćivanjem ispitanika iz stavka 1. ovog članka opisuje se priroda povrede osobnih podataka uporabom jasnog i jednostavnog jezika te ono sadržava barem informacije i mjere iz članka 33. stavka 3. točaka (b), (c) i (d).
\n
3.Obavješćivanje ispitanika iz stavka 1. nije obvezno ako je ispunjen bilo koji od sljedećih uvjeta: (a) voditelj obrade poduzeo je odgovarajuće tehničke i organizacijske mjere zaštite i te su mjere primijenjene na osobne podatke pogođene povredom osobnih podataka, posebno one koje osobne podatke čine nerazumljivima bilo kojoj osobi koja im nije ovlaštena pristupiti, kao što je enkripcija; (b) voditelj obrade poduzeo je naknadne mjere kojima se osigurava da više nije vjerojatno da će doći do visokog rizika za prava i slobode ispitanika iz stavka 1.; (c) time bi se zahtijevao nerazmjeran napor. U takvom slučaju mora postojati javno obavješćivanje ili slična mjera kojom se ispitanici obavješćuju na jednako djelotvoran način.
\n
4.Ako voditelj obrade nije do tog trenutka obavijestio ispitanika o povredi osobnih podataka, nakon razmatranja razine vjerojatnosti da će povreda osobnih podataka prouzročiti visok rizik, nadzorno tijelo može od njega zahtijevati da to učini ili može zaključiti da je ispunjen neki od uvjeta navedenih u stavku 3.
\n
Odjeljak 3. Procjena učinka na zaštitu podataka i prethodno savjetovanje
\n
Članak 35Procjena učinka na zaštitu podataka
\n
1.Ako je vjerojatno da će neka vrsta obrade, osobito putem novih tehnologija i uzimajući u obzir prirodu, opseg, kontekst i svrhe obrade, prouzročiti visok rizik za prava i slobode pojedinaca, voditelj obrade prije obrade provodi procjenu učinka predviđenih postupaka obrade na zaštitu osobnih podataka. Jedna procjena može se odnositi na niz sličnih postupaka obrade koji predstavljaju slične visoke rizike.
\n
2.Pri provođenju procjene učinka na zaštitu podataka voditelj obrade traži savjet od službenika za zaštitu podataka, ako je on imenovan.
\n
3.Procjena učinka na zaštitu podataka iz stavka 1. obvezna je osobito u slučaju: (a) sustavne i opsežne procjene osobnih aspekata u vezi s pojedincima koja se temelji na automatiziranoj obradi, uključujući izradu profila, i na temelju koje se donose odluke koje proizvode pravne učinke koji se odnose na pojedinca ili na sličan način značajno utječu na pojedinca; (b) opsežne obrade posebnih kategorija osobnih podataka iz članka 9. stavka 1. ili podataka u vezi s kaznenim osudama i kažnjivim djelima iz članka 10.; ili (c) sustavnog praćenja javno dostupnog područja u velikoj mjeri.
\n
4.Nadzorno tijelo uspostavlja i javno objavljuje popis vrsta postupaka obrade koje podliježu zahtjevu za procjenu učinka na zaštitu podataka u skladu sa stavkom 1. Nadzorno tijelo priopćuje te popise Odboru iz članka 68.
\n
5.Nadzorno tijelo može također uspostaviti i javno objaviti popis vrsta postupaka obrade za koje nije potrebna procjena učinka na zaštitu podataka. Nadzorno tijelo priopćuje te popise Odboru.
\n
6.Prije usvajanja popisa iz stavaka 4. i 5. nadležno nadzorno tijelo primjenjuje mehanizam konzistentnosti iz članka 63. kada takvi popisi obuhvaćaju aktivnosti obrade koje su povezane s ponudom robe ili usluga ispitanicima ili s praćenjem njihova ponašanja u nekoliko država članica ili koje mogu znatno utjecati na slobodno kretanje osobnih podataka unutar Unije.
\n
7.Procjena sadrži barem: (a) sustavan opis predviđenih postupaka obrade i svrha obrade, uključujući, ako je primjenjivo, legitimni interes voditelja obrade; (b) procjenu nužnosti i proporcionalnosti postupaka obrade povezanih s njihovim svrhama; (c) procjenu rizika za prava i slobode ispitanikâ iz stavka 1.; i (d) mjere predviđene za rješavanje problema rizika, što uključuje zaštitne mjere, sigurnosne mjere i mehanizme za osiguravanje zaštite osobnih podataka i dokazivanje sukladnosti s ovom Uredbom, uzimajući u obzir prava i legitimne interese ispitanika i drugih uključenih osoba.
\n
8.Poštovanje odobrenih kodeksa ponašanja iz članka 40. od strane relevantnih voditelja obrade ili izvršitelja obrade uzima se u obzir pri procjeni učinka postupaka obrade koje provode ti voditelji obrade ili izvršitelji obrade, posebno u svrhe procjene učinka na zaštitu podataka.
\n
9.Prema potrebi voditelj obrade od ispitanika ili njihovih predstavnika traži mišljenje o namjeravanoj obradi, ne dovodeći u pitanje komercijalne ili javne interese ili sigurnost postupka obrade.
\n
10.Ako obrada u skladu s člankom 6. stavkom 1. točkom (c) ili (e) ima pravnu osnovu u pravu Unije ili pravu države članice kojem voditelj obrade podliježe, ako su tim pravom uređuju posebni postupci obrade ili skupina dotičnih postupaka te je procjena učinka na zaštitu podataka već provedena kao dio opće procjene učinka u kontekstu donošenja pravne osnove, stavci od 1. do 7. ne primjenjuju se, osim ako države članice smatraju da je potrebnoprovesti takvu procjenu prije aktivnosti obrade.
\n
11.Prema potrebi voditelj obrade provodi preispitivanje kako bi procijenio je li obrada provedena u skladu s procjenom učinka na zaštitu podataka barem onda kada postoji promjena u razini rizika koji predstavljaju postupci obrade.
\n
Članak 36Prethodno savjetovanje
\n
1.Voditelj obrade savjetuje se s nadzornim tijelom prije obrade ako se procjenom učinka na zaštitu podataka iz članka 35. pokazalo da bi, u slučaju da voditelj obrade ne donese mjere za ublažavanje rizika, obrada dovela do visokog rizika.
\n
2.Ako nadzorno tijelo smatra da bi se namjeravanom obradom iz stavka 1. kršila ova Uredba, osobito ako voditelj obrade nije u dovoljnoj mjeri utvrdio ili umanjio rizik, nadzorno tijelo u roku od najviše osam tjedana od zaprimanja zahtjeva za savjetovanje pisanim putem savjetuje voditelja obrade i, prema potrebi, izvršitelja obrade, te može iskoristiti bilo koju od svojih ovlasti iz članka 58. Taj se rok može prema potrebi produžiti za šest tjedana, uzimajući u obzir složenost namjeravane obrade. Nadzorno tijelo u roku od mjesec dana od zaprimanja zahtjeva obavješćuje voditelja obrade, i, prema potrebi, izvršitelja obrade o svakom takvom produljenju i o razlozima odgode. Ti se rokovi mogu suspendirati sve dok nadzorno tijelo ne dobije informacije koje je moglo zatražiti u svrhe savjetovanja.
\n
3.Prilikom savjetovanja s nadzornim tijelom u skladu sa stavkom 1. voditelj obrade nadzornom tijelu dostavlja: (a) ako je primjenjivo, odgovarajuće odgovornosti voditelja obrade, zajedničkih voditelja obrade i izvršitelja obrade uključenih u obradu, osobito za obrade unutar grupe poduzetnika; (b) svrhu i sredstva namjeravane obrade; (c) zaštitne mjere i druge mjere za zaštitu prava i sloboda ispitanika u na temelju ove Uredbe; (d) ako je primjenjivo, kontaktne podatke službenika za zaštitu podataka; (e) procjenu učinka na zaštitu podataka kako je predviđena u članku 35.; i (f) sve druge informacije koje nadzorno tijelo zatraži.
\n
4.Države članice savjetuju se s nadzornim tijelom tijekom izrade prijedloga zakonodavne mjere koju donosi nacionalni parlament ili podzakonske mjere koja se temelji na takvoj zakonodavnoj mjeri, a koja se odnosi na obradu.
\n
5.Neovisno ostavku 2., od voditelja obrade se pravom države članice može zahtijevati da se savjetuju s nadzornim tijelom i od njega dobiju prethodno odobrenje u pogledu obrade koju obavlja voditelj obrade za izvršenje zadaće koju voditelj obrade provodi u javnom interesu, uključujući i obradu u vezi sa socijalnom zaštitom i javnim zdravljem.
\n
Odjeljak 4. Službenik za zaštitu podataka
\n
Članak 37Imenovanje službenika za zaštitu podataka
\n
1.Voditelj obrade i izvršitelj obrade imenuju službenika za zaštitu podataka u svakom slučaju u kojem: (a) obradu provodi tijelo javne vlasti ili javno tijelo, osim za sudove koji djeluju u okviru svoje sudske nadležnosti, (b) osnovne djelatnosti voditelja obrade ili izvršitelja obrade sastoje se od postupaka obrade koji zbog svoje prirode, opsega i/ili svrha iziskuju redovito i sustavno praćenje ispitanika u velikoj mjeri, ili (c) osnovne djelatnosti voditelja obrade ili izvršitelja obrade sastoje se od opsežne obrade posebnih kategorija podataka na temelju članka 9. i osobnih podataka u vezi s kaznenim osudama i kažnjivim djelima iz članka 10.
\n
2.Grupa poduzetnika može imenovati jednog službenika za zaštitu podataka pod uvjetom da je službenik za zaštitu podataka lako dostupan iz svakog poslovnog nastana.
\n
3.Ako je voditelj obrade ili izvršitelj obrade tijelo javne vlasti ili javno tijelo, za nekoliko takvih vlasti ili tijela može se imenovati jedan službenik za zaštitu podataka, uzimajući u obzir njihovu organizacijsku strukturu i veličinu.
\n
4.U slučajevima osim onih iz stavka 1. voditelj obrade ili izvršitelj obrade ili udruženja i druga tijela koji predstavljaju kategoriju voditeljâ obrade ili izvršitelja obrade mogu ili, ako to nalaže pravo Unije ili pravo države članice, moraju imenovati službenika za zaštitu podataka. Službenik za zaštitu podataka može djelovati za takva udruženja i druga tijela koji predstavljaju voditelje obrade ili izvršitelje obrade.
\n
5.Službenik za zaštitu podataka imenuje se na temelju stručnih kvalifikacija, a osobito stručnog znanja o pravu i praksama u području zaštite podataka te sposobnosti izvršavanja zadaća iz članka 39.
\n
6.Službenik za zaštitu podataka može biti član osoblja voditelja obrade ili izvršitelja obrade ili obavljati zadaće na temelju ugovora o djelu.
\n
7.Voditelj obrade ili izvršitelj obrade objavljuje kontaktne podatke službenika za zaštitu podataka i priopćuje ih nadzornom tijelu.
\n
Članak 38Radno mjesto službenika za zaštitu podataka
\n
1.Voditelj obrade i izvršitelj obrade osiguravaju da je službenik za zaštitu podataka na primjeren način i pravodobno uključen u sva pitanja u pogledu zaštite osobnih podataka.
\n
2.Voditelj obrade i izvršitelj obrade podupiru službenika za zaštitu podataka u izvršavanju zadaća iz članka 39. pružajući mu potrebna sredstva za izvršavanje tih zadaća i ostvarivanje pristupa osobnim podacima i postupcima obrade te za održavanje njegova stručnog znanja.
\n
3.Voditelj obrade i izvršitelj obrade osiguravaju da službenik za zaštitu podataka ne prima nikakve upute u pogledu izvršenja tih zadaća. Voditelj obrade ili izvršitelj obrade ne smiju ga razriješiti dužnosti ili kazniti zbog izvršavanja njegovih zadaća. Službenik za zaštitu podataka izravno odgovara najvišoj rukovodećoj razini voditelja obrade ili izvršitelja obrade.
\n
4.Ispitanici mogu kontaktirati službenika za zaštitu podataka u pogledu svih pitanja povezanih s obradom svojih osobnih podataka i ostvarivanja svojih prava iz ove Uredbe.
\n
5.Službenik za zaštitu podataka obvezan je tajnošću ili povjerljivošću u vezi s obavljanjem svojih zadaća, u skladu s pravom Unije ili pravom države članice.
\n
6.Službenik za zaštitu podataka može ispunjavati i druge zadaće i dužnosti. Voditelj obrade ili izvršitelj obrade osigurava da takve zadaće i dužnosti ne dovedu do sukoba interesa.
\n
Članak 39Zadaće službenika za zaštitu podataka
\n
1.Službenik za zaštitu podataka obavlja najmanje sljedeće zadaće: (a) informiranje i savjetovanje voditelja obrade ili izvršitelja obrade te zaposlenika koji obavljaju obradu o njihovim obvezama iz ove Uredbe te drugim odredbama Unije ili države članice o zaštiti podataka; (b) praćenje poštovanja ove Uredbe te drugih odredaba Unije ili države članice o zaštiti podataka i politika voditelja obrade ili izvršitelja obrade u odnosu na zaštitu osobnih podataka, uključujući raspodjelu odgovornosti, podizanje svijesti i osposobljavanje osoblja koje sudjeluje u postupcima obrade te povezane revizije; (c) pružanje savjeta, kada je to zatraženo, u pogledu procjene učinka na zaštitu podataka i praćenje njezina izvršavanja u skladu s člankom 35.; (d) suradnja s nadzornim tijelom; (e) djelovanje kao kontaktna točka za nadzorno tijelo o pitanjima u pogledu obrade, što uključuje i prethodno savjetovanje iz članka 36. te savjetovanje, prema potrebi, o svim drugim pitanjima.
\n
2.Službenik za zaštitu podataka pri obavljanju svojih zadaća vodi računa o riziku povezanom s postupcima obrade i uzima u obzir prirodu, opseg, kontekst i svrhe obrade.
\n
Odjeljak 5. Kodeksi ponašanja i certificiranje
\n
Članak 40Kodeksi ponašanja
\n
1.Države članice, nadzorna tijela, Odbor i Komisija potiču izradu kodeksâ ponašanja koji su namijenjeni pružanju doprinosa ispravnoj primjeni ove Uredbe, uzimajući u obzir posebna obilježja različitih sektora obrade i posebne potrebe mikro, malih i srednjih poduzeća.
\n
2.Udruženja i druga tijela koja predstavljaju kategorije voditelja obrade ili izvršitelja obrade mogu izraditi kodekse ponašanja ili izmijeniti ili proširiti takve kodekse radi preciziranja primjene ove Uredbe, kao što je u pogledu: (a) poštene i transparentne obrade; (b) legitimnih interesa voditelj obrade u posebnim kontekstima; (c) prikupljanja osobnih podataka; (d) pseudonimizacije osobnih podataka; (e) informiranja javnosti i ispitanika; (f) ostvarivanja prava ispitanika; (g) informiranja i zaštite djece te načina pribavljanja privole nositelja roditeljske odgovornosti nad djetetom; (h) mjera i postupaka iz članaka 24. i 25. te mjera za osiguravanje sigurnosti obrade iz članka 32.; (i) izvješćivanja nadzornih tijela o povredama osobnih podataka i obavješćivanja ispitanika o takvim povredama; (j) prijenosa osobnih podataka trećim zemljama ili međunarodnim organizacijama; ili (k) izvansudskih postupaka i drugih postupaka za rješavanje sporova između voditelja obrade i ispitanika s obzirom na obradu, ne dovodeći u pitanje prava ispitanika na temelju članaka 77. i 79.
\n
3.Osim što ih poštuju voditelji obrade i izvršitelji obrade koji podliježu ovoj Uredbi, kodekse ponašanja koji su odobreni na temelju stavka 5. ovog članka i koji imaju opću valjanost na temelju stavka 4. ovog članka mogu poštovati i voditelji obrade ili izvršitelji obrade koji ne podliježu ovoj Uredbi na temelju članka 3., kako bi osigurali odgovarajuće zaštitne mjere u okviru prijenosa osobnih podataka trećim zemljama ili međunarodnim organizacijama pod uvjetima iz članka 46. stavka 2. točke (e). Takvi voditelji obrade ili izvršitelji obrade putem ugovornih ili drugih pravno obvezujućih instrumenata preuzimaju obvezujuće i provedive obveze za primjenu tih odgovarajućih zaštitnih mjera, među ostalim s obzirom na prava ispitanika.
\n
4.Kodeks ponašanja iz stavka 2. ovog članka sadržava mehanizme koji tijelu iz članka 41. stavka 1. omogućuju da provodi obvezno praćenje sukladnosti voditeljâ obrade ili izvršiteljâ obrade koji su se obvezali na njegovu primjenu, ne dovodeći u pitanje zadaće i ovlasti nadzornih tijela koja su nadležna na temelju članka 55. ili članka 56.
\n
5.Udruženja i druga tijela iz stavka2.ovog članka koji namjeravaju izraditi kodeks ponašanja ili izmijeniti ili proširiti postojeći kodeks, nacrt kodeksa, izmjenu ili proširenje predaju nadzornom tijelu koje je nadležno na temelju članka 55. Nadzorno tijelo daje mišljenje o tome je li nacrt kodeksa, izmjena ili proširenje u skladu s ovom Uredbom te takav nacrt kodeksa, izmjenu ili proširenje odobrava ako smatra da osigurava dovoljno prikladne zaštitne mjere.
\n
6.Ako je nacrt kodeksa ponašanja, izmjena ili proširenje odobreno u skladu sa stavkom 5. te ako se dotični kodeks ponašanja ne odnosi na aktivnosti obrade u nekoliko država članica, nadzorno tijelo kodeks registrira i objavljuje.
\n
7.Ako se nacrt kodeksa ponašanja odnosi na aktivnosti obrade u nekoliko država članica, nadzorno tijelo nadležno na temelju članka 55. prije davanja odobrenja nacrt kodeksa, izmjenu ili proširenje predaje u postupak iz članka 63. Odboru koji daje mišljenje o tome je li nacrt kodeksa,izmjena ili proširenje sukladan ovoj Uredbi ili, u situaciji iz stavka 3., osiguravaju li se njime odgovarajuće zaštitne mjere.
\n
8.Ako se mišljenjem iz stavka 7. potvrdi da je nacrt kodeksa, izmjena ili proširenje u skladu s ovom Uredbom ili, u situaciji iz stavka 3. ovog članka, da se njima osiguravaju odgovarajuće zaštitne mjere, Odbor predaje svoje mišljenje Komisiji.
\n
9.Komisija može provedbenim aktima odlučiti da odobreni kodeks, izmjene ili proširenja koji su joj predani u skladu sa stavkom 8. ovog članka imaju opću valjanost unutar Unije. Ti provedbeni akti donose se u skladu s postupkom ispitivanja iz članka 93. stavka 2.
\n
10.Komisija osigurava odgovarajuću objavu odobrenih kodeksa za koje je odlučeno da imaju opću valjanost u skladu sa stavkom 9.
\n
11.Odbor unosi sve odobrene kodekse ponašanja, izmjene i proširenja u evidenciju i objavljuje ih na bilo koji prikladan način.
\n
Članak 41Praćenje odobrenih kodeksa ponašanja
\n
1.Ne dovodeći u pitanje zadaće i ovlasti nadležnog nadzornog tijela iz članaka 57. i 58., praćenje sukladnosti s kodeksom ponašanja u skladu s člankom 40. može provoditi tijelo s odgovarajućim stupnjem stručnosti za predmet kodeksa i koje je u tu svrhu akreditiralo nadležno nadzorno tijelo.
\n
2.Tijelo iz stavka 1. može biti akreditirano za praćenje sukladnosti s kodeksom ponašanja ako je to tijelo: (a) nadležnom nadzornom tijelu zadovoljavajuće dokazalo svoju neovisnost i stručnost u predmetu kodeksa; (b) uspostavilo postupke koji mu omogućuju procjenu kvalificiranosti voditelja obrade i izvršitelja obrade za primjenu kodeksa, praćenje njihova poštovanja odredbi kodeksa i periodičnog preispitivanja njegova funkcioniranja; (c) uspostavilo postupke i strukture za rješavanje pritužbi na kršenja kodeksa ili na način na koji voditelj obrade ili izvršitelj obrade provode ili su proveli kodeks i učinilo te postupke i strukture transparentnima ispitanicima i javnosti; i (d) nadležnom nadzornom tijelu na njemu zadovoljavajući način dokazalo da njegove zadaće i dužnosti ne dovode do sukoba interesa.
\n
3.Nadležno nadzorno tijelo predaje nacrt kriterija za akreditaciju tijela iz stavka 1. ovog članka Odboru u skladu s mehanizmom konzistentnosti iz članka 63.
\n
4.Ne dovodeći u pitanje zadaće i ovlasti nadležnog nadzornog tijela i odredbe poglavlja VIII., tijelo iz stavka 1. ovog članka, uz primjenu prikladnih zaštitnih mjera, poduzima odgovarajuće radnje u slučajevima u kojima voditelj obrade ili izvršitelj obrade krše kodeks, što uključuje suspendiranje ili isključivanje dotičnog voditelja obrade ili izvršitelja obrade iz kodeksa. Ono izvješćuje nadležno nadzorno tijelo o takvim radnjama i razlozima za njihovo poduzimanje.
\n
5.Nadležno nadzorno tijelo povlači akreditaciju tijela iz stavka 1. ako se ne ispune uvjeti za akreditaciju ili oni više nisu ispunjeni, ili radnje koje provodi tijelo krše ovu Uredbu.
\n
6.Ovaj članak ne primjenjuje se na obradu obavljaju tijela javne vlasti i javna tijela.
\n
Članak 42Certificiranje
\n
1.Države članice, nadzorna tijela, Odbor i Komisija potiču, osobito na razini Unije, uspostavu mehanizama certificiranja zaštite podataka te pečata i oznaka za zaštitu podataka u svrhu dokazivanja da su postupci obrade koje provode voditelj obrade i izvršitelj obrade u skladu s ovom Uredbom. Uzimaju se u obzir posebne potrebe mikro, malih i srednjih poduzeća.
\n
2.Osim što ih poštuju voditelji obrade ili izvršitelji obrade koji podliježu ovoj Uredbi, mehanizmi certificiranja zaštite podataka, pečati ili oznake odobreni na temelju stavka 5.ovog članka mogu se uspostaviti kako bi se dokazalo postojanje odgovarajućih mjera zaštite koje osiguravaju voditelji obrade i izvršitelji obrade koji ne podliježu ovoj Uredbi na temelju članka 3. u okviru prijenosa osobnih podataka trećim zemljama ili međunarodnim organizacijama pod uvjetima iz članka 46. stavka 2. točke (f). Takvi voditelji obrade ili izvršitelji obrade putem ugovornih ili drugih pravno obvezujućih instrumenata preuzimaju obvezujuće i provedive obveze za primjenu tih odgovarajućih mjera zaštite, među ostalim u pogledu prava ispitanika.
\n
3.Certificiranje je dobrovoljno i dostupno putem procesa koji je transparentan.
\n
4.Certificiranje na temelju ovog članka ne umanjuje odgovornost voditelja obrade ili izvršitelja obrade za poštovanje ove Uredbe i ne dovodi u pitanje zadaće i ovlasti nadzornih tijela nadležnih na temelju članka 55. ili članka 56.
\n
5.Certificiranje na temelju ovog članka izdaju certifikacijska tijela iz članka 43. ili nadležno nadzorno tijelo, na temelju kriterija koje je odobrilo to nadležno nadzorno tijelo na temelju članka 58. stavka 3., ili Odbor na temelju članka 63.Ako je Odbor odobrio kriterije, iz toga može proizaći zajednička certifikacija: Europski pečat za zaštitu podataka.
\n
6.Voditelj obrade ili izvršitelj obrade koji svoje obrade predaje mehanizmu certificiranja pruža sve informacije i pristup svojim aktivnostima obrade koje su potrebne za vođenje postupka certificiranja certifikacijskom tijelu iz članka 43. ili prema potrebi nadležnom nadzornom tijelu.
\n
7.Certifikat se voditelju obrade ili izvršitelju obrade izdaje na najviše tri godine i može se obnoviti pod istim uvjetima ako su i dalje ispunjeni relevantni zahtjevi. Certifikacijska tijela iz članka 43. ili nadležno nadzorno tijelo povlače certifikat prema potrebi ako se ne ispune zahtjevi za certificiranja ili ako oni više nisu ispunjeni.
\n
8.Odbor sve mehanizme certificiranja, pečate i oznake za zaštitu podataka unosi u evidenciju i objavljuje ih na bilo koji prikladan način.
\n
Članak 43Certifikacijska tijela
\n
1.Ne dovodeći u pitanje zadaće i ovlasti nadležnog nadzornog tijela iz članaka 57. i 58., certifikacijska tijela s odgovarajućim stupnjem stručnosti iz područja zaštite podataka, nakon što se o tome obavijesti nadležno tijelo kako bi ono moglo prema potrebi izvršavati svoje ovlasti na temelju članka 58. stavka 2. točke (h), izdaje i obnavlja certificiranje. Države članice osiguravaju da je ta certifikacijska tijela akreditiralo jedno ili oba sljedeća tijela: (a) nadzorno tijelo koje je nadležno u skladu s člankom 55. ili člankom 56.; (b) nacionalno akreditacijsko tijelo imenovano u skladu s Uredbom (EZ) br. 765/2008 Europskog parlamenta i Vijeća (20) u skladu s EN-ISO/IEC 17065/2012 i s dodatnim zahtjevima koje određuje nadzorno tijelo koje je nadležno u skladu s člankom 55. ili člankom 56.
\n
2.Certifikacijska tijela iz stavka 1. akreditirana su u skladu sa tim stavkom. samo ako su: (a) nadležnom nadzornom tijelu zadovoljavajuće dokazala svoju neovisnost i stručnost u predmetu certificiranja; (b) obvezala se poštovati kriterije iz članka 42. stavka 5. koje je odobrilo nadzorno tijelo nadležno na temelju članka 55. ili članka 56. ili Odbor na temelju članka 63.; (c) uspostavila postupke za izdavanje, periodično preispitivanje i povlačenje certificiranja, pečata i oznaka za zaštitu podataka; (d) uspostavila postupke i strukture za rješavanje pritužbi na kršenja certifikacije ili način na koji voditelj obrade ili izvršitelj obrade provode ili su proveli certificiranje, i učinila te postupke i strukture transparentnima ispitanicima i javnosti; i (e) nadležnom nadzornom tijelu na zadovoljavajući način dokazala da njegove zadaće i dužnosti ne dovode do sukoba interesa.
\n
3.Akreditacija certifikacijskih tijela iz stavaka 1. i 2. ovog članka provodi se na temelju kriterija koje je odobrilo nadzorno tijelo nadležno na temelju članka 55. ili članka 56. ili Odbor na temelju članka 63. Ako je akreditacija provedena na temelju stavka 1. točke (b) ovog članka, ti zahtjevi služe kao nadopuna zahtjevima predviđenima u Uredbi (EZ) br. 765/2008 i tehničkim pravilima kojima su opisani metode i postupci certifikacijskih tijela.
\n
4.Certifikacijska tijela iz stavka 1. odgovorna su za ispravnu procjenu koja dovodi do certifikacije ili povlačenja takvog certifikata ne dovodeći u pitanje odgovornosti voditelja obrade ili izvršitelja obrade da poštuju ovu Uredbu. Akreditacija se izdaje na najviše pet godina i može se obnoviti pod istim uvjetima ako certifikacijsko tijelo i dalje ispunjava relevantne zahtjeve iz ovog članka.
\n
5.Certifikacijska tijela iz stavka 1. nadležnim nadzornim tijelima navode razloge za davanje ili povlačenje zatraženog certifikata.
\n
6.Nadzorno tijelo u lako dostupnom obliku objavljuje zahtjeve iz stavka 3. ovog članka i kriterije iz članka 42. stavka 5. Nadzorna tijela prosljeđuju te zahtjeve i kriterije Odboru. Odbor sve mehanizme certificiranja i pečate za zaštitu podataka unosi u evidenciju te ih objavljuje na bilo koji prikladan način.
\n
7.Ne dovodeći u pitanje poglavlje VIII., nadležno nadzorno tijelo ili nacionalno akreditacijsko tijelo povlači akreditaciju certifikacijskog tijela na temelju stavka 1. ovog članka ako se ne ispune uvjeti za akreditaciju ili oni više nisu ispunjeni, ili ako se radnjama koje provodi certifikacijsko tijelo krši ova Uredba.
\n
8.Komisija ima ovlasti donositi delegirane akte u skladu s člankom 92. u svrhu preciziranja zahtjeva koje je potrebno uzeti u obzir za mehanizme certificiranja zaštite podataka iz članka 42. stavka 1.
\n
9.Komisija može donijeti provedbene akte kojima propisuje tehničke standarde za mehanizme certificiranja, pečate i oznake za zaštitu podataka te mehanizme promicanja i priznavanja tih mehanizama certificiranja, pečata i oznaka. Ti provedbeni akti donose se u skladu s postupkom ispitivanja iz članka 93. stavka 2.
\n
POGLAVLJE V. Prijenosi osobnih podataka trećim zemljama ili međunarodnim organizacijama
\n
Članak 44Opća načela prijenosa
\n
Svaki prijenos osobnih podataka koji se obrađuju ili su namijenjeni za obradu nakon prijenosa u treću zemlju ili međunarodnu organizaciju odvija se jedino ako, u skladu s drugim odredbama ove Uredbe, voditelj obrade i izvršitelj obrade djeluju u skladu s uvjetima iz ovog poglavlja koji vrijede i za daljnje prijenose osobnih podataka iz treće zemlje ili međunarodne organizacije u još jednu treću zemlju ili međunarodnu organizaciju. Sve odredbe iz ovog poglavlja primjenjuju se kako bi se osiguralo da se ne ugrozi razina zaštite pojedinaca zajamčena ovom Uredbom.
\n
Članak 45Prijenosi na temelju odluke o primjerenosti
\n
1.Prijenos osobnih podataka trećoj zemlji ili međunarodnoj organizaciji može se dogoditi kada Komisija odluči da treća zemlja, područje, ili jedan ili više određenih sektora unutar te treće zemlje, ili međunarodna organizacija o kojoj je riječ osigurava primjerenu razinu zaštite. Takav prijenos ne zahtijeva posebno odobrenje.
\n
2.Prilikom procjene primjerenosti stupnja zaštite Komisija osobito uzima u obzir sljedeće elemente: (a) vladavinu prava, poštovanje ljudskih prava i temeljnih sloboda, relevantno zakonodavstvo, i opće i sektorsko, što uključuje zakonodavstvo o javnoj sigurnosti, obrani, nacionalnoj sigurnosti, kaznenom pravu i pristupu tijela javne vlasti osobnim podacima, kao i provedbu tog zakonodavstva, pravila o zaštiti podataka, pravila struke i mjere sigurnosti, što uključuje pravila za daljnji prijenos osobnih podataka još jednoj trećoj zemlji ili međunarodnoj organizaciji, koja se poštuju u toj trećoj zemlji ili međunarodnoj organizaciji, sudsku praksu te postojanje djelotvornih i provedivih prava ispitanika te učinkovite upravne i sudske zaštite ispitanika čiji se osobni podaci prenose; (b) postojanje i djelotvorno funkcioniranje jednog neovisnog nadzornog tijela ili više njih u trećoj zemlji, ili tijela kojem podliježe međunarodna organizacija, s odgovornošću osiguravanja i provođenja poštovanja pravila o zaštiti podataka, što uključuje primjerene provedbene ovlasti za pomoć ispitanicima i savjetovanje ispitanika u ostvarivanju njihovih prava te za suradnju s nadzornim tijelima država članica; i (c) međunarodne obveze koje je dotična treća zemlja ili međunarodna organizacija preuzela, ili druge obveze koje proizlaze iz pravno obvezujućih konvencija ili instrumenata, kao i iz njezina sudjelovanja u multilateralnim ili regionalnim sustavima, osobito u vezi sa zaštitom osobnih podataka.
\n
3.Komisija nakon procjene primjerenosti stupnja zaštite može putem provedbenog akta odlučiti da treća zemlja, područje, ili jedan ili više određenih sektora unutar treće zemlje, ili međunarodna organizacija osigurava primjerenu razinu zaštite u smislu stavka 2. ovog članka. U provedbenom aktu predviđa se mehanizam za periodično preispitivanje, najmanje svake četiri godine, kojim će se uzeti u obzir svi relevantni događaji u toj trećoj zemlji ili međunarodnoj organizaciji. U provedbenom aktu precizira se teritorijalna i sektorska primjena, a prema potrebi utvrđuje se i nadzorno tijelo ili nadzorna tijela iz stavka 2. točke (b) ovog članka. Provedbeni akt donosi se u skladu s postupkom ispitivanja iz članka 93. stavka 2.