{"html": "
(1)Svaka osoba iz članka 6. stavka 4. ovoga Zakona koja povremeno isporučuje nova prijevozna sredstva pod uvjetima iz članka 41. stavka 1. točaka a) i b) ovoga Zakona ima pravo na odbitak PDV-a uključenog u nabavnu cijenu ili plaćenog pri uvozu ili stjecanju tog novog prijevoznog sredstva unutar Europske unije, a najviše do iznosa PDV-a koji bi se morao platiti da isporuka nije bila oslobođena plaćanja PDV-a.
\n
(2)Pravo na odbitak pretporeza nastaje u trenutku isporuke novih prijevoznih sredstava u drugu državu članicu.
\n
(3)Ministar financija pravilnikom propisuje provedbu ovoga članka u vezi prava na odbitak pretporeza kod isporuka novih prijevoznih sredstava.
\n
4.Uvjeti za odbitak pretporeza
\n

Članak 60(NN 73/13, 148/13, 115/16)

\n
(1)Porezni obveznik može odbiti pretporez za isporuku dobara ili usluga, ako su ispunjeni sljedeći uvjeti:
\n
a)odbitak pretporeza nije isključen prema članku 58. stavcima 4. i 8., članku 61. stavku 1. i 2. te članku 62. stavku 1. ovoga Zakona,
\n
b)ima račun u vezi s isporukom dobara i usluga, izdan u skladu s odredbama članaka 78., 79., 80. i 81. ovoga Zakona, osim u slučaju iz točke c) ovoga stavka,
\n
c)da za uvezena dobra ima jedinstvenu carinsku deklaraciju u kojoj je naveden kao primatelj ili uvoznik dobara te u kojoj je iskazan iznos PDV-a koji treba platiti ili je omogućeno njegovo izračunavanje,
\n
d)kada je obvezan platiti PDV temeljem prijenosa porezne obveze prema članku 75. stavku 1. točkama 3., 6. i 7. te članku 75. stavcima 2. i 3. ovoga Zakona,
\n
e)da iznos obveze PDV-a, kao i sve podatke potrebne za obračun PDV-a na stjecanje dobara unutar Europske unije iskaže u prijavi PDV-a iz članka 85. stavka 1. ovoga Zakona i da ima račun,
\n
f)kod plaćenog predujma pretporez može odbiti ako je primljeni račun izdan u skladu s člankom 78. stavkom 1. ovoga Zakona.
\n
(2)Porezni obveznik odbija pretporez tako da od ukupnog iznosa PDV-a, koji je obvezan platiti za obračunsko razdoblje, odbije ukupni iznos pretporeza za koji su u obračunskom razdoblju ispunjeni uvjeti za odbitak pretporeza propisani ovim člankom.
\n
(3)Ministar financija pravilnikom propisuje provedbu ovoga članka u vezi uvjeta za odbitak pretporeza.
\n
5.Ograničenje prava na odbitak pretporeza
\n

Članak 61(NN 73/13, 115/16, 106/18)

\n
(1)Porezni obveznik ne može odbiti pretporez za nabavu dobara i usluga za potrebe reprezentacije pri čemu se reprezentacijom smatraju izdaci za ugošćivanje poslovnih partnera, darivanje poslovnih partnera, plaćanje poslovnim partnerima izdataka za odmor, sport i razonodu, izdataka za najam automobila, plovila, zrakoplova, kuća za odmor i slično.
\n

Porezni obveznik ne može odbiti 50% pretporeza obračunanog za nabavu ili najam osobnih automobila, uključujući nabavu svih dobara i usluga u vezi s tim dobrima. Osobnim automobilima smatraju se motorna vozila namijenjena za prijevoz osoba koja, osim sjedala za vozača, imaju najviše osam sjedala.

\n
(3)Iznimno, odredbe stavka 2. ovoga članka ne primjenjuju se ako se radi o osobnim automobilima koji se koriste za obuku vozača, testiranje vozila, servisnu službu, djelatnost prijevoza putnika i dobara, prijevoza umrlih, iznajmljivanja ili se nabavljaju za daljnju prodaju te motornim vozilima kategorije N1 koja su razvrstana u tarifnu oznaku 8703 Carinske tarife i nisu predmet oporezivanja prema posebnom propisu o posebnom porezu na motorna vozila.
\n
(4)Ministar financija pravilnikom propisuje provedbu ovoga članka u vezi ograničenja prava na odbitak pretporeza.
\n
6.Podjela pretporeza
\n

Članak 62(NN 73/13, 143/14)

\n
(1)Ako porezni obveznik koristi dobra i usluge koje su mu obavljene, djelomično za isporuke dobara i usluga za koje je dopušten odbitak pretporeza u skladu s odredbama ovoga Zakona i za obavljanje isporuka dobara i usluga za koje nije dopušten odbitak pretporeza, tada može odbiti samo onaj dio pretporeza koji se odnosi na transakcije za koje je dopušten odbitak pretporeza.
\n
(2)Iznos pretporeza koji se odnosi na isporuke dobara i usluga za koje je dopušten odbitak pretporeza izračunava se kao razmjerni dio na sljedeći način:
\n
a)u brojniku: ukupna vrijednost godišnjih isporuka (prometa), bez PDV-a, od transakcija za koje je dopušten odbitak pretporeza u skladu s odredbama ovoga Zakona,
\n
b)u nazivniku: ukupna vrijednost godišnjih isporuka (prometa), bez PDV-a, od transakcija uključenih u brojnik i transakcija za koje nije dopušten odbitak pretporeza te iznos subvencija, osim onih koje su izravno povezane s cijenom isporuka dobara ili usluga iz članka 33. stavka 1. ovoga Zakona.
\n
(3)Kod izračuna iz stavka 2. ovoga članka ne uzimaju se u obzir sljedeći iznosi:
\n
a)iznos prometa koji se odnosi na isporuke gospodarskih dobara koja porezni obveznik koristi za obavljanje svoje gospodarske djelatnosti,
\n
b)iznos prometa koji se odnosi na povremene isporuke nekretnina,
\n
c)iznos prometa koji se odnosi na povremene financijske transakcije navedene u članku 40. stavku 1. točkama b) do g) ovoga Zakona.
\n
(4)Dio pretporeza koji se može odbiti utvrđuje se na godišnjoj razini kao postotak i zaokružuje se naviše do sljedećeg cijelog broja.
\n
(5)Dio pretporeza koji se može privremeno odbiti tijekom tekuće godine, izračunava se na temelju transakcija iz prethodne godine. Ako u prethodnoj godini takvih transakcija nije bilo ili su njihovi iznosi bili zanemarivi, porezni obveznik privremeno utvrđuje dio pretporeza koji može odbiti o čemu mora obavijestiti nadležna ispostava Porezne uprave.
\n
(6)Odbitak pretporeza tijekom tekuće kalendarske godine na temelju privremenog izračuna porezni obveznik je obvezan uskladiti u prijavi PDV-a koju podnosi za razdoblje oporezivanja iz članka 85. stavka 7. ovoga Zakona, pri čemu utvrđuje konačni dio pretporeza koji može odbiti.
\n
(7)Iznimno od stavka 2. ovoga članka, porezni obveznik može dio pretporeza koji može odbiti, utvrđivati odvojeno za svaki dio svog poslovanja, uz uvjet da za svaki dio vodi odvojeno knjigovodstvo.
\n
(8)Ako porezni obveznik izabere način utvrđivanja dijela pretporeza koji može odbiti prema stavku 7. ovoga članka, o tome mora izvijestiti nadležnu ispostavu Porezne uprave prije početka obračunskog razdoblja u kojem počinje primjenjivati ovaj način podjele pretporeza.
\n
(9)Porezna uprava može zabraniti poreznom obvezniku način utvrđivanja dijela pretporeza koji može odbiti propisan u stavku 7. ovoga članka ako porezni obveznik s izabranim načinom podjele pretporeza ne omogućuje nadzor nad obračunavanjem i plaćanjem PDV-a u skladu s odredbama ovoga Zakona.
\n
(10)Ministar financija pravilnikom propisuje provedbu ovoga članka u vezi podjele pretporeza.
\n
7.Ispravak odbitka pretporeza
\n

Članak 63(NN 73/13, 114/23)

\n
(1)Porezni obveznik mora ispraviti odbitak pretporeza ako je odbitak viši ili niži od onoga na koji je porezni obveznik imao pravo.
\n
(2)Porezni obveznik mora ispraviti odbitak pretporeza ako se nakon podnošenja prijave PDV-a promjene čimbenici na temelju kojih je utvrđen iznos odbitka pretporeza.
\n
(3)Porezni obveznik mora u odgovarajućem iznosu ispraviti odbitak pretporeza korištenog za primljenu isporuku dobra ili usluge ako je isporučitelj za tu isporuku naknadno ispravio poreznu osnovicu i PDV u skladu s odredbama članka 33. stavaka 7. i 8. ovoga Zakona. Porezni obveznik ispravak odbitka pretporeza obavlja u razdoblju oporezivanja u kojem je od isporučitelja primio obavijest o ispravku porezne osnovice iz članka 33. stavka 7. ovoga Zakona.
\n
(4)Ako porezni obveznik u slučaju iz članka 33. stavka 8. ovoga Zakona ne ispravi odbitak pretporeza na način propisan stavkom 3. ovoga članka, nadležna ispostava Porezne uprave zadužuje ga za odgovarajući iznos korištenog odbitka pretporeza koji je bio dužan ispraviti, o čemu donosi rješenje, a žalba ne odgađa izvršenje rješenja.
\n
(5)Iznimno od stavka 2. ovoga članka, porezni obveznik nije obvezan ispraviti odbitak pretporeza u slučaju uništenja, gubitka ili krađe dobara za koje postoje valjani dokazi, kao i kod davanja poklona male vrijednosti i uzoraka iz članka 7. stavka 4. ovoga Zakona.
\n
(6)Ministar financija pravilnikom propisuje provedbu ovoga članka u vezi ispravka odbitka pretporeza.
\n

Članak 64(NN 73/13, 115/16, 113/22, 114/23)

\n

7.1. Ispravak odbitka pretporeza kod gospodarskih dobara

\n
(1)Ako se u vezi nekog gospodarskog dobra u roku od pet godina uključujući kalendarsku godinu u kojoj je gospodarsko dobro nabavljeno ili proizvedeno promjene uvjeti koji su u toj godini bili mjerodavni za odbitak pretporeza, tada se za razdoblje nakon promjene obavlja ispravak pretporeza. Promjenom uvjeta mjerodavnih za odbitak pretporeza smatra se naknadna promjena tih uvjeta koja je dovela do većeg ili manjeg prava na odbitak pretporeza u odnosu na godinu u kojoj je dobro nabavljeno ili proizvedeno. Kada se radi o nekretninama, tada se umjesto razdoblja od pet godina primjenjuje razdoblje od 10 godina.
\n
(2)Godišnji iznos ispravka pretporeza iznosi 1/5, odnosno 1/10 iznosa PDV-a koji je bio zaračunan za gospodarska dobra.
\n
(3)Gospodarskim dobrima u smislu stavka 1. ovoga članka smatraju se dobra i usluge koja prema računovodstvenim propisima spadaju u dugotrajnu imovinu poreznog obveznika.
\n
(4)Ispravak pretporeza nije potrebno obavljati ako pretporez koji bi se trebao ispraviti iznosi manje od 135,00 eura po jednom gospodarskom dobru.
\n
(5)Ministar financija pravilnikom propisuje provedbu ovoga članka u vezi ispravka pretporeza kod gospodarskih dobara.
\n

Članak 657.2. Ispravak odbitka pretporeza kod isporuke gospodarskih dobara

\n
(1)Ako porezni obveznik unutar razdoblja za ispravak pretporeza isporučuje gospodarsko dobro, smatra se da je gospodarsko dobro korišteno za gospodarsku djelatnost poreznog obveznika do isteka razdoblja za ispravak pretporeza. Gospodarska djelatnost smatrat će se u cijelosti oporezivom ako je isporuka gospodarskog dobra oporezivana. Gospodarska djelatnost smatrat će se u cijelosti oslobođenom PDV-a ako je isporuka gospodarskog dobra oslobođena.
\n
(2)Ispravak odbitka pretporeza iz stavka 1. ovoga članka provodi se odjednom za cijelo preostalo razdoblje ispravka.
\n

Članak 65a

\n

7.3. Ispravak odbitka pretporeza za zalihe dobara

\n
(1)U slučaju prijelaza s redovnog postupka oporezivanja na posebni postupak oporezivanja prema članku 90. ovoga Zakona i obrnuto, porezni obveznik mora ispraviti odbitak pretporeza za zalihe dobara ako je odbitak viši ili niži od onog na koji je porezni obveznik imao pravo.
\n
(2)Ministar financija pravilnikom propisuje provedbu ovoga članka u vezi s ispravkom pretporeza za zalihe dobara.
\n

Članak 65b (NN 152/24)

\n

7.4. Odbitak pretporeza na temelju rješenja

\n
(1)Ako se iznos PDV-a koji je porezni obveznik obračunao ili trebao obračunati na obavljene isporuke poveća na temelju rješenja Porezne uprave, tada porezni obveznik može izdati ispravljeni račun s ispravno obračunanim PDV-om, a primatelj isporuke može, za nastalu razliku, ostvariti pravo na odbitak pretporeza u skladu s člankom 57. ovoga Zakona u razdoblju oporezivanja u kojem je primio taj račun.
\n
(2)Ako se promijeni iznos PDV-a obračunan pri uvozu dobara koji je porezni obveznik odbio kao pretporez, porezni obveznik može na temelju dokumenta Carinske uprave ispraviti odbitak pretporeza za nastalu razliku.
\n
(3)Ministar financija pravilnikom propisuje sadržaj računa iz stavka 1. ovoga članka.
\n

XII. POVRAT PDV-a 1. Povrat PDV-a po prijavi PDV-a

\n

Članak 66

\n
(1)Porezni obveznik koji u obračunskom razdoblju ima pravo na odbitak pretporeza, čiji je iznos veći od njegove porezne obveze, ima pravo na povrat te razlike ili može iznos preplaćenog PDV-a prenijeti u sljedeće obračunsko razdoblje.
\n
(2)Ako porezni obveznik zahtijeva povrat preplaćenog PDV-a, Porezna uprava obvezna je vratiti tu razliku u roku od 30 dana od dana predaje prijave PDV-a, a najkasnije u roku od 90 dana od dana pokretanja poreznog nadzora.
\n
2.Povrat PDV-a poreznim obveznicima koji nemaju sjedište na području Europske unije
\n

Članak 67(NN 73/13, 143/14, 115/16, 106/18, 113/22, 152/24)

\n
(1)Porezni obveznik koji na području Europske unije nema sjedište, stalnu poslovnu jedinicu iz koje su obavljene isporuke, prebivalište ili uobičajeno boravište ima pod uvjetima propisanima ovim Zakonom pravo na povrat PDV-a zaračunanog za pokretna dobra i usluge koje su mu obavili drugi porezni obveznici u Republici Hrvatskoj ili koji mu je zaračunan prilikom uvoza dobara u Republici Hrvatskoj.
\n
(2)Pravo na povrat PDV-a iz stavka 1. ovoga članka ima porezni obveznik koji u razdoblju za koje traži povrat PDV-a nije obavljao isporuke dobara i usluge za koje je mjesto oporezivanja u Republici Hrvatskoj, osim:
\n
a)prijevoznih i s prijevozom povezanih usluga, oslobođenih plaćanja PDV-a u skladu s člankom 44. stavkom 1. točkom 35., člancima 45., 46. i 47., člankom 48. stavkom 1. i člankom 49. ovoga Zakona,
\n
b)usluga i isporuka dobara za koje je u skladu s člankom 10. stavkom 4., člankom 75. stavkom 1. točkama 6. i 7. te člankom 75. stavkom 2. ovoga Zakona PDV obvezna platiti osoba kojoj su isporuke obavljene.
\n
(3)Kod povrata PDV-a iz stavka 1. ovoga članka primjenjuju se odredbe ovoga Zakona koje se odnose na odbitak pretporeza.
\n
(4)Porezni obveznik iz stavka 1. ovoga članka nema pravo na povrat PDV-a za:
\n
a)iznose PDV-a koji su, prema odredbama ovoga Zakona netočno zaračunani,
\n
b)iznose PDV-a koji su zaračunani za isporuke dobara koje su oslobođene ili mogu biti oslobođene plaćanja PDV-a u skladu s odredbama članka 41. stavka 1. te članka 45. stavka 1. točke 2. ovoga Zakona.
\n
(5)Porezni obveznik iz stavka 2. ovoga članka da bi ostvario pravo na povrat PDV-a mora Poreznoj upravi predati zahtjev za povrat PDV-a najkasnije do 30. lipnja kalendarske godine nakon završetka kalendarske godine na koju se zahtjev odnosi.
\n
(6)Razdoblje povrata ne smije biti dulje od jedne kalendarske godine niti kraće od tri kalendarska mjeseca zaredom. Zahtjevi za povrat mogu se odnositi i na razdoblje kraće od tri mjeseca ako to razdoblje obuhvaća kraj kalendarske godine.
\n
(7)Zahtjev za povrat PDV-a koji se odnosi na razdoblje povrata kraće od jedne kalendarske godine, ali ne kraće od tri mjeseca, može se podnijeti ako iznos PDV-a za koji se traži povrat nije manji od 400,00 eura.
\n
(8)Zahtjev za povrat PDV-a koji se odnosi na razdoblje povrata od jedne kalendarske godine, može se podnijeti ako iznos PDV-a za koji se traži povrat nije manji od 50,00 eura.
\n
(9)Porezna uprava u roku od najviše osam mjeseci od primitka zahtjeva za povrat PDV-a donosi rješenje o tome je li zahtjev odobren u cijelosti ili djelomično ili nije odobren.
\n
(10)Ako je zahtjev za povrat odobren, Porezna uprava izvršava povrat odobrenog iznosa najkasnije u roku od 10 radnih dana po isteku roka iz stavka 9. ovoga članka na račun podnositelja zahtjeva o njegovom trošku.
\n
(11)Ministar financija pravilnikom propisuje postupak, oblik i sadržaj obrasca za povrat PDV-a te odredbe o zastupanju podnositelja zahtjeva za povrat PDV-a.
\n
3.Povrat PDV-a poreznim obveznicima sa sjedištem u drugoj državi članici
\n

Članak 68(NN 73/13, 106/18)

\n
(1)Porezni obveznik koji nema sjedište u Republici Hrvatskoj, već ima sjedište u drugoj državi članici, ima pravo na povrat zaračunanog PDV-a za dobra i usluge koja su mu isporučili ili obavili drugi porezni obveznici u tuzemstvu ili za dobra uvezena u tuzemstvo, pod uvjetima iz stavka 3. ovoga članka.
\n
(2)U smislu ovoga postupka povrata PDV-a pojedini pojmovi imaju sljedeća značenja:
\n
1.»porezni obveznik koji nema sjedište u tuzemstvu« je porezni obveznik koji nema sjedište, stalnu poslovnu jedinicu, prebivalište ili uobičajeno boravište u tuzemstvu, već na području druge države članice, 2. »razdoblje povrata« je razdoblje navedeno u članku 70. stavku 8. ovoga Zakona koje je obuhvaćeno zahtjevom za povrat, 3. »zahtjev za povrat« je zahtjev za povrat PDV-a zaračunanog u tuzemstvu poreznom obvezniku koji nema sjedište u tuzemstvu za dobra ili usluge koje su mu isporučili ili obavili drugi porezni obveznici u tuzemstvu ili za dobra koja su uvezena u tuzemstvo, 4. »podnositelj zahtjeva« je porezni obveznik koji nema sjedište u tuzemstvu i koji podnosi zahtjev za povrat.
\n
(3)Ovaj postupak primjenjuje se na poreznog obveznika koji nema sjedište u tuzemstvu i ispunjava sljedeće uvjete:
\n
1.tijekom razdoblja povrata u tuzemstvu nije imao sjedište ili stalnu poslovnu jedinicu iz koje su se obavljale poslovne transakcije niti je imao prebivalište ili uobičajeno boravište ako takvo sjedište ili stalna poslovna jedinica nisu postojali, 2. tijekom razdoblja povrata nije isporučio dobra ili obavljao usluge koje se smatraju isporučenima ili obavljenima u tuzemstvu, osim:
\n
a)prijevoznih i s prijevozom povezanih usluga oslobođenih plaćanja PDV-a u skladu s člankom 44. stavkom 1. točkom 35., člankom 45. stavkom 1., člancima 46. i 47., člankom 48. stavkom 1. točkama a), b), c), d) i e), člankom 49. te člankom 51. stavkom 3. ovoga Zakona,
\n
b)usluga i isporuka dobara primatelju koji je obvezan platiti PDV u skladu s člankom 10. stavkom 4., člankom 75. stavkom 1. točkama 6. i 7. te člankom 75. stavkom 2. ovoga Zakona.
\n
(4)Ovaj postupak ne primjenjuje se na:
\n
a)iznose PDV-a koji su, prema odredbama ovoga Zakona netočno zaračunani,
\n
b)iznose PDV-a koji su zaračunani za isporuke dobara koje su oslobođene ili mogu biti oslobođene plaćanja PDV-a u skladu s odredbama članka 41. stavka 1. te članka 45. stavka 1. točke 2. ovoga Zakona.
\n

Članak 69

\n
(1)Poreznom obvezniku koji nema sjedište u tuzemstvu, a obavlja transakcije na temelju kojih ima pravo na odbitak pretporeza u državi sjedišta, izvršit će se povrat PDV-a koji mu je zaračunan za isporuke dobara ili obavljene usluge u tuzemstvu ili za uvoz dobara u tuzemstvo.
\n
(2)Pravo na povrat PDV-a iz stavka 1. ovoga članka utvrđuje se u skladu s odredbama ovoga Zakona koje se odnose na odbitak pretporeza.
\n
(3)Poreznom obvezniku koji nema sjedište u tuzemstvu, a u državi članici u kojoj ima sjedište istodobno obavlja transakcije na temelju kojih u toj državi članici ima pravo na odbitak pretporeza i transakcije na temelju kojih nema pravo na odbitak pretporeza, može se vratiti PDV u skladu s odredbama ovoga članka i odredbama o razmjernom odbitku pretporeza koje se primjenjuju u državi članici sjedišta poreznog obveznika.
\n

Članak 70(NN 73/13, 113/22)

\n
(1)Za ostvarenje povrata PDV-a u tuzemstvu porezni obveznik koji nema sjedište u tuzemstvu podnosi elektronički zahtjev za povrat putem elektroničkog portala države članice u kojoj ima sjedište najkasnije do 30. rujna kalendarske godine koja slijedi nakon razdoblja povrata.
\n
(2)Zahtjev za povrat mora sadržavati sljedeće podatke:
\n
a)ime i prezime (naziv) i potpunu adresu podnositelja zahtjeva,
\n
b)adresu za elektroničko komuniciranje,
\n
c)opis gospodarske djelatnosti podnositelja zahtjeva za koju se nabavljaju dobra i usluge te šifru gospodarske djelatnosti,
\n
d)razdoblje povrata na koje se odnosi zahtjev za povrat,
\n
e)izjavu podnositelja zahtjeva da tijekom razdoblja povrata nije isporučio dobra ni usluge koje se smatraju isporučenima u tuzemstvu, s izuzetkom transakcija navedenih u članku 68. stavku 3. točki 2. ovoga Zakona,
\n
f)PDV identifikacijski broj ili porezni broj podnositelja zahtjeva,
\n
g)podatke o njegovom bankovnom računu (uključujući IBAN i BIC).
\n
(3)Osim podataka navedenih u stavku 2. ovoga članka u zahtjevu za povrat za svaki račun ili uvozni dokument moraju se navesti sljedeći podaci:
\n
a)ime i prezime (naziv) i potpuna adresa isporučitelja dobara ili usluga,
\n
b)PDV identifikacijski broj iz članka 77. stavka 6. ovoga Zakona isporučitelja dobara ili usluga, osim u slučaju uvoza,
\n
c)datum i broj računa ili uvoznog dokumenta,
\n
d)porezna osnovica i iznos PDV-a izražen u eurima,
\n
e)iznos PDV-a koji se može odbiti izražen u eurima obračunan u skladu s člankom 69. ovoga Zakona,
\n
f)dio odbitka izražen u postotku razmjernog odbitka pretporeza izračunan u skladu s propisima države sjedišta,
\n
g)vrsta nabavljenih dobara ili usluga, opisanih prema brojčanim oznakama u skladu sa stavkom 4. ovoga članka.
\n
(4)U zahtjevu za povrat, vrsta nabavljenih dobara i usluga opisuje se prema sljedećim brojčanim oznakama:
\n

1 = gorivo, 2 = iznajmljivanje prijevoznih sredstava, 3 = troškovi za prijevozna sredstva (osim dobara i usluga navedenih pod brojčanim oznakama 1 i 2), 4 = cestarina i naknada za korištenje cesta, 5 = putni troškovi, kao što su troškovi prijevoza taksijem ili troškovi javnog prijevoza, 6 = smještaj, 7 = hrana, piće i usluge restorana, 8 = ulaznice za sajmove i izložbe, 9 = troškovi za luksuznu robu, razonodu i reprezentaciju, 10 = ostalo, a podnositelj zahtjeva koji koristi ovu brojčanu oznaku mora navesti vrstu isporučenih dobara i obavljenih usluga.

\n
(5)Podnositelj zahtjeva podatke u zahtjevu za povrat, kao i bilo koje dodatne podatke obvezan je dostaviti na hrvatskom ili engleskom jeziku.
\n
(6)Ako se nakon podnošenja zahtjeva za povrat dio PDV-a koji se odbija usklađuje prema odredbama o razmjernom odbitku pretporeza koje se primjenjuju u državi članici sjedišta poreznog obveznika, podnositelj zahtjeva obvezan je ispraviti iznos za koji je podnesen zahtjev ili koji je već vraćen. Ispravak će biti proveden u zahtjevu za povrat tijekom kalendarske godine koja slijedi nakon navedenog razdoblja povrata ili ako podnositelj zahtjeva ne podnese zahtjev za povrat tijekom te kalendarske godine davanjem posebne izjave putem elektroničkog portala države članice u kojoj porezni obveznik ima sjedište. Pri povećanju ili smanjenju iznosa povrata u obzir se uzimaju svi ispravci u vezi s prethodnim zahtjevom za povrat ili, ako je dana posebna izjava, u obliku posebnog plaćanja ili nadoknade.
\n
(7)Zahtjev za povrat odnosi se na:
\n
a)nabavljena dobra ili usluge za koje je izdan račun tijekom razdoblja za povrat, pod uvjetom da je obveza plaćanja PDV-a nastala prije ili u vrijeme izdavanja računa, ili za koje je obveza plaćanja PDV-a nastala tijekom razdoblja povrata, pod uvjetom da je račun za tu isporuku izdan prije nastanka obveze plaćanja PDV-a,
\n
b)uvoz dobara tijekom razdoblja povrata,
\n
c)osim transakcija navedenih u točkama a) i b) ovoga stavka, zahtjev za povrat može se odnositi na račune ili uvozne isprave koji nisu obuhvaćeni prethodnim zahtjevima za povrat, a odnose se na transakcije obavljene tijekom kalendarske godine na koju se zahtjev odnosi.
\n
(8)Razdoblje povrata ne smije biti dulje od jedne kalendarske godine niti kraće od tri kalendarska mjeseca zaredom. Zahtjevi za povrat mogu se odnositi i na razdoblje kraće od tri mjeseca ako to razdoblje obuhvaća kraj kalendarske godine.
\n
(9)Ako se zahtjev za povrat odnosi na razdoblje povrata kraće od jedne kalendarske godine, ali ne kraće od tri mjeseca, iznos PDV-a za koji se traži povrat ne smije biti manji od 400,00 eura.
\n
(10)Ako se zahtjev za povrat odnosi na razdoblje povrata od jedne kalendarske godine ili na ostatak kalendarske godine, iznos PDV-a ne smije biti manji od 50,00 eura.
\n

Članak 71

\n
(1)Porezna uprava obavještava elektroničkim putem podnositelja zahtjeva o datumu primitka zahtjeva za povrat.
\n
(2)Porezna uprava u roku od četiri mjeseca od primitka zahtjeva za povrat donosi rješenje o tome je li zahtjev podnositelja odobren ili odbijen. Ako se rješenje šalje elektroničkim putem, smatra se da je rješenje uručeno u trenutku kad ga Porezna uprava pošalje podnositelju zahtjeva elektroničkim putem i kada je njegovo slanje zabilježeno na poslužitelju za slanje takvih poruka. Na porezne obveznike koji nemaju sjedište u tuzemstvu primjenjuju se pravni lijekovi koji se prema posebnim propisima primjenjuju na tuzemne obveznike.
\n
(3)Ako nisu proslijeđeni svi podaci potrebni za donošenje rješenja o potpunom ili djelomičnom povratu, Porezna uprava, unutar razdoblja iz stavka 2. ovoga članka, zatražit će elektroničkim putem dodatne podatke od podnositelja zahtjeva ili nadležnih tijela države članice u kojoj podnositelj zahtjeva ima sjedište.
\n
(4)Ako Porezna uprava traži dodatne podatke od osobe koja nije podnositelj zahtjeva ili nadležno tijelo države članice u kojoj podnositelj zahtjeva ima sjedište, zahtjev se podnosi elektroničkim putem samo ako su takva sredstva dostupna primatelju zahtjeva.
\n
(5)Porezna uprava zatražit će daljnje dodatne podatke koji mogu uključivati dostavu izvornika ili preslike odgovarajućeg računa ili uvoznog dokumenta, ako postoji opravdana sumnja u valjanost određenog zahtjeva za povrat. Zatraženi podaci moraju se dostaviti u roku od mjesec dana od datuma kada je osoba primila zahtjev za dostavu podataka.
\n
(6)Ako zahtijeva dodatne podatke, Porezna uprava donosi rješenje o tome je li zahtjev podnositelja odobren ili odbijen u roku od dva mjeseca od primitka traženih podataka ili, ako nije dobila odgovor na svoj zahtjev, u roku od dva mjeseca po isteku roka iz stavka 5. ovoga članka. Porezna uprava u roku od šest mjeseci od dana zaprimanja zahtjeva za povrat donosi rješenje o povratu PDV-a.
\n
(7)Ako su zatraženi daljnji dodatni podaci, podnositelju zahtjeva u roku od najviše osam mjeseci od primitka zahtjeva za povrat, Porezna uprava donosi rješenje o tome je li zahtjev odobren u cijelosti ili djelomično ili nije odobren.
\n

Članak 72

\n
(1)Ako je zahtjev za povrat odobren, Porezna uprava izvršava povrat odobrenog iznosa najkasnije u roku od 10 radnih dana po isteku krajnjeg roka navedenog u članku 71. stavku 2. ovoga Zakona ili, ako su zatraženi dodatni podaci po isteku krajnjih rokova navedenih u članku 71. stavcima 6. i 7. ovoga Zakona.
\n
(2)Povrat se isplaćuje u tuzemstvu ili na zahtjev podnositelja u bilo kojoj drugoj državi članici. Ako je izvršen povrat PDV-a na bankovni račun u drugoj državi članici, od iznosa povrata koji se isplaćuje podnositelju zahtjeva odbija se iznos svih bankovnih troškova u vezi s prijenosom sredstava.
\n
(3)Ako je izvršen povrat PDV-a, a naknadno se ispostavi da su podaci iz zahtjeva netočni ili je povrat ostvaren na prijevaran ili bilo koji drugi nepravilan način, porezni obveznik koji nema sjedište u tuzemstvu obvezan je vratiti pogrešno isplaćeni iznos te platiti kazne i kamate u skladu s posebnim propisima.
\n
(4)Ako je određena prekršajna kazna ili kamata koja nije plaćena, Porezna uprava može obustaviti sve daljnje povrate poreznom obvezniku koji nema sjedište u tuzemstvu do visine neplaćenog iznosa.
\n

Članak 73

\n
(1)Podnositelju zahtjeva isplaćuju se kamate na iznos povrata koji treba platiti ako se povrat ne isplati u roku iz članka 72. stavka 1. ovoga Zakona. Navedeno se ne primjenjuje ako podnositelj zahtjeva ne dostavi dodatne ili daljnje dodatne podatke u propisanom roku.
\n
(2)Kamate se obračunavaju od dana koji slijedi nakon posljednjeg dana za isplatu povrata u skladu s člankom 72. stavkom 1. ovoga Zakona do dana kada je povrat isplaćen.
\n
(3)Kamatna stopa je ona kamatna stopa utvrđena prema posebnim propisima koja se primjenjuje za povrat PDV-a poreznim obveznicima koji imaju sjedište, stalnu poslovnu jedinicu, prebivalište ili uobičajeno boravište u tuzemstvu.
\n
4.Povrat PDV-a tuzemnim poreznim obveznicima u drugim državama članicama
\n

Članak 74

\n
(1)Ako porezni obveznik sa sjedištem, prebivalištem ili uobičajenim boravištem u Republici Hrvatskoj podnosi zahtjev za povrat PDV-a iz druge države članice, mora ga podnijeti putem elektroničkog portala Porezne uprave Republike Hrvatske najkasnije do 30. rujna kalendarske godine koja slijedi nakon razdoblja povrata iz članka 68. stavka 2. točke 2. ovoga Zakona. Zahtjev se smatra podnesenim samo ako je podnositelj popunio sve potrebne podatke za povrat PDV-a. Podnositelju zahtjeva se bez odgađanja šalje elektronička potvrda o primitku zahtjeva.
\n
(2)Porezna uprava drugoj državi članici od koje se traži povrat PDV-a ne prosljeđuje zahtjev ako tijekom razdoblja povrata podnositelj zahtjeva iz stavka 1. ovoga članka:
\n
a)nije obveznik PDV-a ili
\n
b)obavlja isključivo isporuke dobara ili usluge koje su oslobođene PDV-a bez prava na odbitak pretporeza ili
\n
c)primjenjuje oslobođenje za male porezne obveznike.
\n
(3)Porezni obveznik ne može ponijeti zahtjev za povrat PDV-a za razdoblje u kojem nije bio upisan u registar obveznika PDV-a.
\n
(4)Porezna uprava prosljeđuje poreznom obvezniku iz stavka 1. ovoga članka rješenje koje je dostavila država članica povrata PDV-a elektroničkim putem.
\n
(5)Ministar financija pravilnikom propisuje provedbu ovoga članka u vezi povrata PDV-a tuzemnim poreznim obveznicima u drugim državama članicama.
\n

XIII. OBVEZE POREZNIH OBVEZNIKA I POJEDINIH OSOBA KOJE NISU POREZNI OBVEZNICI 1. Obveza plaćanja PDV-a

\n

Članak 75(NN 73/13, 148/13, 115/16, 106/18)

\n
(1)PDV mora plaćati:
\n
1.svaki porezni obveznik koji obavlja oporezive isporuke dobara i usluga, osim kada je PDV u skladu s odredbama ovoga članka obvezna plaćati druga osoba, 2. svaka osoba koja se smatra uvoznikom, odnosno carinskim dužnikom ili primateljem dobara prema carinskim propisima, 3. svaka osoba koja obavi oporezivo stjecanje dobara unutar Europske unije i primatelj dobara iz članka 10. stavka 4. ovoga Zakona, 4. stjecatelj novih prijevoznih sredstava u slučaju iz članka 4. stavka 1. točke 2.b) ovoga Zakona, 5. izdavatelj računa iz članka 79. stavaka 10. i 11. ovoga Zakona te svaka osoba koja iskaže PDV na računu, 6. svaki porezni obveznik ili pravna osoba koja nije porezni obveznik, a registrirana je za potrebe PDV-a, kojoj se obavljaju usluge iz članka 17. stavka 1. ovoga Zakona ako te usluge obavlja porezni obveznik koji nema sjedište, prebivalište ili uobičajeno boravište u tuzemstvu, 7. svaka osoba registrirana za potrebe PDV-a u tuzemstvu kojoj je obavljena isporuka plina, električne energije, hlađenja ili grijanja putem sustava iz članka 15. ovoga Zakona, ako isporuke obavlja porezni obveznik koji nema sjedište, prebivalište ili uobičajeno boravište u tuzemstvu.
\n
(2)Ako oporezive isporuke dobara ili usluga obavlja porezni obveznik koji nema sjedište, prebivalište ili uobičajeno boravište i nije registriran za potrebe PDV-a u tuzemstvu, PDV plaća porezni obveznik, odnosno pravna osoba koja nije porezni obveznik, ali je registrirana za potrebe PDV-a, kojemu je obavljena isporuka dobara ili usluga.
\n
(3)Porezni obveznik upisan u registar obveznika PDV-a u Republici Hrvatskoj obvezan je platiti PDV kada mu se obave sljedeće isporuke:
\n
a)građevinske usluge kojima se smatraju usluge u vezi s izgradnjom, održavanjem, rekonstrukcijom ili uklanjanjem građevina, uključujući usluge popravka i čišćenja. Isto se odnosi i na ustupanje osoblja ako ustupano osoblje obavlja građevinske usluge,
\n
b)isporuke rabljenog materijala i onoga koji se u istom stanju ne može ponovno upotrijebiti, otpada, industrijskog i neindustrijskog otpada, reciklažnog otpada, djelomično obrađenog otpada, te dobara i usluga koje pravilnikom propisuje ministar financija,
\n
c)isporuka nekretnina, prema članku 40. stavku 1. točkama j) i k) ovoga Zakona, ako se isporučitelj odlučio za oporezivanje u skladu s člankom 40. stavkom 4. ovoga Zakona,
\n
d)isporuka nekretnina koje je prodao ovršenik u postupku ovrhe,
\n
e)prijenos emisijskih jedinica stakleničkih plinova sukladno propisima kojima se uređuje sustav trgovanja emisijskim jedinicama stakleničkih plinova,
\n
f)nakon primitka potvrde Odbora za PDV pri Europskoj komisiji u skladu s člankom 199.b Direktive Vijeća 2006/112/EZ ministar financija može u slučaju iznimne hitnosti pravilnikom propisati da je primatelj obvezan platiti PDV za određene isporuke dobara i usluga u svrhu suzbijanja iznenadnih i golemih prijevara koje mogu dovesti do značajnih financijskih gubitaka,
\n
g)isporuke betonskog čelika i željeza te proizvoda od betonskog čelika i željeza (armatura).
\n
(4)U smislu ovoga članka, porezni obveznik koji u tuzemstvu ima stalnu poslovnu jedinicu smatra se poreznim obveznikom koji nema sjedište u tuzemstvu ako su ispunjeni sljedeći uvjeti:
\n
a)porezni obveznik obavlja oporezivu isporuku dobara i usluga u tuzemstvu,
\n
b)poslovna jedinica koju ima porezni obveznik u tuzemstvu ne sudjeluje u toj isporuci dobra i obavljenih usluga.
\n
(5)Ministar financija pravilnikom propisuje provedbu ovoga članka u vezi obveze plaćanja PDV-a.
\n
2.Plaćanje PDV-a
\n

Članak 76(NN 73/13, 143/14, 115/16, 106/18, 138/20)

\n
(1)Obračunani i prijavljeni PDV za obračunsko razdoblje porezni obveznik mora platiti do posljednjeg dana u mjesecu koji slijedi po završetku obračunskog razdoblja iz članka 84. stavaka 1. i 2. ovoga Zakona.
\n
(2)Razliku PDV-a iz članka 85. stavka 7. ovoga Zakona porezni obveznik mora platiti u roku za plaćanje iz stavka 1. ovoga članka.
\n
(3)U roku iz stavka 1. ovoga članka PDV moraju platiti i sve osobe navedene u članku 75. stavku 1. točkama 3., 5., 6. i 7. te članku 75. stavcima 2. i 3. ovoga Zakona.
\n
(4)Smatra se da je PDV u smislu članka 75. stavka 1. točaka 3., 6. i 7. te članka 75. stavaka 2. i 3. ovoga Zakona plaćen ako je u prijavi PDV-a iskazana obveza temeljem prijenosa obveze plaćanja PDV-a.
\n
(5)Iznimno od stavka 3. ovoga članka, osoba koja nije registrirana za potrebe PDV-a, a koja stječe novo prijevozno sredstvo u smislu članka 4. stavka 1. točke 2.b) ovoga Zakona, plaća PDV na temelju rješenja Carinske uprave.
\n
(6)U slučaju stjecanja novih prijevoznih sredstava prema članku 4. stavku 1. točki 2.b) ovoga Zakona, novo prijevozno sredstvo može se registrirati kod nadležnog tijela prema posebnim propisima samo uz predočenje prijave za stjecanje novih prijevoznih sredstva koju je ovjerila Carinska uprava. Za registraciju novih prijevoznih sredstava stjecatelji koji nisu registrirani za potrebe PDV-a obvezni su priložiti potvrdu o plaćenom PDV-u. Potvrda se izdaje na zahtjev stjecatelja.
\n
(7)PDV pri uvozu plaća se u roku za plaćanje uvoznih davanja u skladu s carinskim propisima.
\n
(8)Iznimno od stavka 7. ovoga članka, smatra se da je PDV pri uvozu plaćen ako ga porezni obveznik upisan u registar obveznika PDV-a koji ima pravo na odbitak pretporeza u cijelosti iskaže kao obvezu u prijavi PDV-a, a takav način obračunavanja i plaćanja PDV-a porezni obveznik zatraži odgovarajućim popunjavanjem carinske deklaracije kojom se dobra puštaju u slobodni promet.
\n
(8)Iznimno od stavka 7. ovoga članka smatra se da je PDV pri uvozu strojeva i opreme iz Dodatka IV. ovoga Zakona vrijednosti veće od 1.000.000,00 kuna (po jednoj carinskoj deklaraciji za puštanje u slobodan promet ili po jednom odobrenju o primjeni općeg pravila 2A u slučaju postupnog uvoza temeljem dodatne napomene 3 uz odsjek XVI. i dodatne napomene 2 uz odsjek XVII. Priloga I. Uredbe Vijeća (EEZ) br. 2658/87 od 23. srpnja 1987. o tarifnoj i statističkoj nomenklaturi i o Zajedničkoj carinskoj tarifi (Službeni list br. L 256 od 7. 9. 1987.)), a koji se uvoze kao dugotrajna materijalna imovina, plaćen ako ga porezni obveznik koji ima pravo na odbitak pretporeza u cijelosti iskaže kao obvezu u prijavi PDV-a, a za takav način obračunavanja i plaćanja PDV-a poreznom obvezniku prethodno je Carinska uprava izdala rješenje (nakon 01.01.2018.)
\n
(9)Ako se u postupku prihvaćanja carinske deklaracije iz stavka 8. ovoga članka u skladu s odredbama carinskog zakonodavstva polaže osiguranje za carinski dug koji je nastao ili bi mogao nastati, to osiguranje obuhvaća iznos uvoznog PDV-a koji je nastao ili bi mogao nastati.
\n
(10)Odredba stavka 8. ovoga članka ne primjenjuje se kada se podnosi deklaracija za puštanje u slobodni promet pošiljaka male vrijednosti (definirana člankom 143.a Delegirane uredbe Komisije (EU) 2015/2446 od 28. srpnja 2015. o dopuni Uredbe (EU) br. 952/2013 Europskog parlamenta i Vijeća o detaljnim pravilima koja se odnose na pojedine odredbe Carinskog zakonika Unije (SL L, 343, 29. 12. 2015.)) ili kada se podnosi deklaracija za dobra u poštanskim pošiljkama (definirana člankom 144. Delegirane uredbe Komisije (EU) 2015/2446 od 28. srpnja 2015. o dopuni Uredbe (EU) br. 952/2013 Europskog parlamenta i Vijeća o detaljnim pravilima koja se odnose na pojedine odredbe Carinskog zakonika Unije).
\n
(11)Porezni obveznik PDV plaća na propisani uplatni račun prema posebnim propisima.
\n
3.Registriranje za potrebe PDV-a
\n

Članak 77(NN 73/13, 143/14, 115/16, 106/18, 121/19, 114/23, 152/24)

\n
(1)Svaka osoba mora Poreznoj upravi prijaviti početak svoje djelatnosti kao poreznog obveznika, odnosno mora se prijaviti u registar obveznika PDV-a ako je vrijednost njezinih isporuka prešla iznos iz članka 90. stavka 1. ovoga Zakona. Ako se porezni obveznik ne prijavi u registar obveznika PDV-a, iako je vrijednost njegovih isporuka u prethodnoj ili tekućoj kalendarskoj godini prešla iznos iz članka 90. stavka 1. ovoga Zakona, Porezna uprava upisuje ga u registar obveznika PDV-a po službenoj dužnosti o čemu donosi rješenje, a žalba ne odgađa izvršenje rješenja. Porezni obveznik koji obavlja transakcije unutar Europske unije obvezan je od Porezne uprave zatražiti izdavanje PDV identifikacijskog broja na propisanom obrascu. Porezni obveznik obvezan je Poreznoj upravi prijaviti svaku promjenu ili prestanak obavljanja djelatnosti.
\n
(2)Obveza za podnošenje zahtjeva za izdavanje PDV identifikacijskog broja ne odnosi se na porezne obveznike iz članka 6. stavka 4. ovoga Zakona, male porezne obveznike iz članka 90. ovoga Zakona te porezne obveznike koji obavljaju isključivo transakcije oslobođene plaćanja PDV-a bez prava na odbitak pretporeza.
\n
(3)Neovisno o stavku 1. ovoga članka, svaki porezni obveznik ili pravna osoba koja nije porezni obveznik, a koji stječu dobra unutar Europske unije koja u skladu s člankom 5. stavkom 1. točkama a) i b) ovoga Zakona nisu predmet oporezivanja PDV-om obvezan je Poreznoj upravi prijaviti obavljanje takvih stjecanja kada ona postanu predmet oporezivanja PDV-om i nadležnoj ispostavi Porezne uprave podnijeti zahtjev za izdavanje PDV identifikacijskog broja.
\n
(4)Neovisno o stavku 2. ovoga članka, svaki porezni obveznik koji ima sjedište, stalnu poslovnu jedinicu, prebivalište ili uobičajeno boravište u Republici Hrvatskoj i koji obavlja usluge na području druge države članice za koje je primatelj usluga u drugoj državi članici obvezan platiti PDV prema članku 196. Direktive Vijeća 2006/112/EZ i svaki porezni obveznik primatelj usluga iz članka 75. stavka 1. točke 6. ovoga Zakona obvezan je Poreznoj upravi podnijeti zahtjev za izdavanje PDV identifikacijskog broja.
\n
(5)Porezna uprava dodijelit će PDV identifikacijski broj:
\n
a)svakom poreznom obvezniku koji na području Republike Hrvatske obavlja isporuke dobara ili usluga za koje postoji pravo na odbitak PDV-a, osim poreznom obvezniku iz članka 6. stavka 4. ovoga Zakona i poreznom obvezniku koji obavlja isporuke dobara ili usluga za koje PDV plaća primatelj dobara ili usluga u skladu s člankom 75. stavkom 1. točkama 3., 6. i 7. te člankom 75. stavkom 2. ovoga Zakona,
\n
b)svakom poreznom obvezniku ili pravnoj osobi koja nije porezni obveznik, koji stječe dobra unutar Europske unije u skladu s člankom 4. stavkom 1. točkom 2. ovoga Zakona te svakom poreznom obvezniku ili pravnoj osobi koja nije porezni obveznik čija su stjecanja dobara unutar Europske unije predmet oporezivanja PDV-om u skladu s člankom 5. stavkom 4. ovoga Zakona,
\n
c)svakom poreznom obvezniku koji u Republici Hrvatskoj obavlja stjecanje dobara unutar Europske unije za potrebe svoje gospodarske djelatnosti iz članka 6. stavka 2. ovoga Zakona koja se obavlja izvan Republike Hrvatske,
\n
d)svakom poreznom obvezniku koji u Republici Hrvatskoj prima usluge za koje je obvezan platiti PDV u skladu s člankom 75. stavkom 1. točkom 6. ovoga Zakona,
\n
e)svakom poreznom obvezniku koji ima sjedište, stalnu poslovnu jedinicu, prebivalište ili uobičajeno boravište u Republici Hrvatskoj koji obavlja usluge na području druge države članice za koje je primatelj usluge obvezan platiti PDV u skladu s člankom 196. Direktive Vijeća 2006/112/EZ.
\n
(6)PDV identifikacijski broj je osobni identifikacijski broj (OIB) kojemu se dodaje predznak »HR«.
\n
(7)Porezna uprava može odbiti dodjelu ili ukinuti dodijeljeni PDV identifikacijski broj ako utvrdi da više ne postoje razlozi za registriranje za potrebe PDV-a ili ako porezni obveznik zloupotrebljava PDV identifikacijski broj. Porezna uprava donijet će o tome rješenje, a žalba ne odgađa izvršenje rješenja.
\n
(8)U slučaju sumnje u opravdanost dodjele PDV identifikacijskog broja Porezna uprava može od poreznog obveznika kojem je PDV identifikacijski broj dodijeljen tražiti podnošenje instrumenta osiguranja plaćanja PDV-a za razdoblje od najviše 12 mjeseci. Ako porezni obveznik ne podnese instrument osiguranja, Porezna uprava ukinut će PDV identifikacijski broj, o čemu donosi rješenje, a žalba ne odgađa izvršenje rješenja.
\n
(9)Porezna uprava može suspendirati PDV identifikacijski broj te će o tome obavijestiti poreznog obveznika. Suspendiranje PDV identifikacijskog broja ne smatra se ukidanjem. Suspendirani PDV identifikacijski broj Porezna uprava može ponovo aktivirati. Porezna uprava ukinut će suspendirani PDV identifikacijski broj u slučaju da porezni obveznik u roku od jedne godine ne dostavi dokaz kojim se otklanja razlog suspendiranja PDV identifikacijskog broja (10 Ministar financija pravilnikom propisuje sadržaj, oblik i način podnošenja obrasca iz ovoga članka, postupak dodjele, suspendiranja i ukidanja PDV identifikacijskog broja, postupak vezan uz podnošenje instrumenta osiguranja plaćanja PDV-a i postupak za prijavu u registar obveznika PDV-a.
\n
4.Izdavanje računa
\n

Članak 78(NN 73/13, 106/18, 138/20, 39/22, 151/25)

\n

4.1. Obveza izdavanja računa

\n
(1)Svaki porezni obveznik obvezan je izdati račun za:
\n
1.isporuke dobara i usluga koje je obavio drugom poreznom obvezniku ili pravnoj osobi koja nije porezni obveznik, 2. isporuke dobara u smislu članka 13. stavka 3. točke a) ovoga Zakona, osim ako porezni obveznik primjenjuje posebni postupak iz članaka 125.a do 125.h ovoga Zakona, 3. isporuke dobara izvršene u skladu s uvjetima utvrđenima člankom 41. stavkom 1. ovoga Zakona, 4. svaki predujam primljen prije obavljene isporuke dobara iz točaka 1. i 2. ovoga stavka i 5. svaki predujam primljen od drugoga poreznog obveznika ili pravne osobe koja nije porezni obveznik prije završetka obavljanja usluga.
\n
(2)Iznimno od stavka 1. ovoga članka porezni obveznik nije obvezan izdati račun za obavljene usluge koje su oslobođene PDV-a prema članku 40. stavku 1. točkama a) do g) ovoga Zakona.
\n
(3)Račun se mora izdati najkasnije petnaestog dana u mjesecu nakon mjeseca u kojem je nastao oporezivi događaj za isporuke dobara obavljene u skladu s uvjetima utvrđenim člankom 41. stavkom 1. ovoga Zakona ili isporuke usluga za koje je primatelj obvezan platiti PDV u skladu s člankom 196. Direktive Vijeća 2006/112/EZ.
\n
(4)Porezni obveznik može izdati zbirni račun za više zasebnih isporuka dobara ili usluga, pod uvjetom da PDV na isporuke navedene u zbirnom računu obračunava tijekom istog kalendarskog mjeseca.
\n
(5)Račun može izdati i primatelj za dobra i usluge koje mu je porezni obveznik isporučio, odnosno obavio, pod uvjetom da o tome postoji sporazum između tih dviju strana i pod uvjetom da je utvrđen postupak za prihvaćanje svakog računa kod poreznog obveznika koji obavlja isporuku dobara i usluga.
\n
(6)Račun koji izdaje isporučitelj i račun koji izdaje primatelj isporuke je svaka isprava prema kojoj porezni obveznik ili osoba kojoj on naloži zaračunava isporučena dobra i obavljene usluge, bez obzira na to kako se ta isprava naziva u poslovnom prometu.
\n
(7)Svaka isprava ili obavijest koja mijenja prvobitni račun i koja se izričito i nedvojbeno odnosi na njega smatra se računom.
\n
(8)Za izdavanje računa primjenjuju se pravila na temelju ovoga Zakona, ako se račun odnosi na isporuke dobara i usluga za koje se u skladu s odredbama članaka 12. do 28. ovoga Zakona smatra da su obavljene u Republici Hrvatskoj.
\n
(9)Ako isporučitelj dobara ili usluga, koji u tuzemstvu nema sjedište ili stalnu poslovnu jedinicu ili ako njegova stalna poslovna jedinica u tuzemstvu ne sudjeluje u isporuci u smislu članka 75. stavka 4. točke b) ovoga Zakona, obavi isporuku dobara ili usluga za koje se u skladu s odredbama članaka 12. do 28. ovoga Zakona smatra da su obavljene u Republici Hrvatskoj, osobi koja je kao primatelj obvezna u skladu s člankom 75. ovoga Zakona platiti PDV, neovisno o stavku 8. ovoga članka za izdavanje računa primjenjuju se pravila države članice u kojoj isporučitelj ima sjedište ili stalnu poslovnu jedinicu iz koje se obavljaju isporuke ili u slučaju nepostojanja takvog sjedišta ili stalne poslovne jedinice države članice u kojoj ima prebivalište ili uobičajeno boravište. U slučaju da račun izdaje primatelj isporuke (samoizdavanje računa) primjenjuje se stavak 8. ovoga članka.
\n
(10)Ako isporučitelj ima sjedište ili stalnu poslovnu jedinicu iz koje je obavljena isporuka, ili u slučaju nepostojanja takvog sjedišta ili stalne poslovne jedinice, ima prebivalište ili uobičajeno boravište u Republici Hrvatskoj i obavlja isporuku dobara ili usluga za koje se u skladu s odredbama članaka 12. do 28. ovoga Zakona smatra da nisu obavljene unutar Europske unije, izdavanje računa za te isporuke obavlja se u skladu s odredbama ovoga Zakona.
\n
(11)Iznimno od stavka 8. ovoga članka, izdavanje računa podliježe pravilima koja se primjenjuju u državi članici u kojoj se porezni obveznik prijavio za korištenje jednog od posebnih postupaka iz članaka 118. do 125.h ovoga Zakona.
\n
(12)Ministar financija pravilnikom propisuje provedbu ovoga članka u vezi obveze izdavanja računa.
\n

Članak 79(NN 73/13, 143/14, 115/16, 39/22, 113/22)

\n

4.2. Obvezni sadržaj računa

\n
(1)Račun mora sadržavati sljedeće podatke:
\n
1.broj računa i datum izdavanja, 2. ime i prezime (naziv), adresu, osobni identifikacijski broj ili PDV identifikacijski broj poreznog obveznika koji je isporučio dobra ili obavio usluge (prodavatelja), 3. ime i prezime (naziv), adresu, osobni identifikacijski broj ili PDV identifikacijski broj poreznog obveznika kome su isporučena dobra ili obavljene usluge (kupca), 4. količinu ili opseg i uobičajeni trgovački naziv isporučenih dobara te vrstu i količinu obavljenih usluga, 5. datum isporuke dobara ili obavljenih usluga ili datum primitka predujma u računu za predujam, ako se taj datum može odrediti i razlikuje se od datuma izdavanja računa, 6. jediničnu cijenu bez PDV-a, odnosno iznos naknade za isporučena dobra ili obavljene usluge, razvrstane po stopi PDV-a, 7. popuste ili rabate ako nisu uključeni u jediničnu cijenu, 8. stopu PDV-a, 9. iznos PDV-a razvrstan po stopi PDV-a, osim ako se primjenjuje posebni postupak za koji je u smislu ovoga Zakona taj podatak isključen, 10. zbrojni iznos naknade i PDV-a.
\n
(2)Porezni obveznik obvezan je u računu iskazivati osobni identifikacijski broj. Za transakcije unutar Europske unije porezni obveznik obvezan je u računu iskazati PDV identifikacijski broj.
\n
(3)Porezni obveznik koji obavlja oslobođene isporuke dobara ili usluga mora se u računu pozvati na odredbe ovoga Zakona kojim je to oslobođenje propisano, odnosno na odredbe članka 10. ovoga Zakona ili odgovarajuću odredbu Direktive Vijeća 2006/112/EZ-a ili navesti napomenu koja upućuje na oslobođenje. U tim slučajevima u računu ne smiju biti iskazani podaci iz stavka 1. točaka 8., 9. i 10. ovoga članka, već samo zbrojni iznos naknade.
\n
(4)Porezni obveznik koji primjenjuje posebni postupak oporezivanja iz članka 91. ovoga Zakona u računu mora navesti »posebni postupak oporezivanja – putničke agencije«.
\n
(5)Porezni obveznik koji primjenjuje posebni postupak oporezivanja marže iz članka 95. ovoga Zakona u računu mora navesti »posebni postupak oporezivanja marže – rabljena dobra«, »posebni postupak oporezivanja marže – umjetnička djela«, odnosno»posebni postupak oporezivanja marže – kolekcionarski ili antikni predmeti«.
\n
(6)Kada kupac koji prima isporuku izdaje račun umjesto isporučitelja u računu mora navesti »samoizdavanje računa«.
\n
(7)U slučaju kada je primatelj dobara ili usluga obvezan platiti PDV isporučitelj u računu mora navesti »prijenos porezne obveze« ili engleski izraz »reverse charge«.
\n
(8)Ako porezni obveznik imenuje poreznog zastupnika iz članka 126. ovoga Zakona, u računu mora biti iskazano ime i prezime (naziv), adresa, osobni identifikacijski broj ili PDV identifikacijski broj poreznog zastupnika.
\n
(9)Računi za isporuke novih prijevoznih sredstava unutar Europske unije obavljene u smislu članka 41. stavka 1. točke a) i b) ovoga Zakona moraju sadržavati i podatke iz članka 4. stavaka 2. i 3. ovoga Zakona.
\n
(10)Ako porezni obveznik u računu za isporučena dobra ili obavljene usluge iskaže PDV viši od onoga koji duguje prema Zakonu, tada duguje viši iznos, osim kad ispravi račun izdan primatelju na način propisan za ispravak porezne osnovice u skladu s člankom 33. stavkom 7. ovoga Zakona.
\n
(11)Ako netko na računu za isporučena dobra ili obavljene usluge iskaže PDV, iako za to nije ovlašten ili izda račun iako dobra nisu isporučena ili usluge nisu obavljene, duguje iskazani iznos PDV-a, osim kad ispravi račun izdan primatelju na način propisan za ispravak porezne osnovice u skladu s člankom 33. stavkom 7. ovoga Zakona.
\n
(12)Porezni obveznik za obavljene isporuke dobara i usluga čiji iznos nije viši od 100,00 eura može izdati pojednostavljeni račun. Takav račun mora sadržavati sljedeće podatke:
\n
1.broj računa i datum izdavanja, 2. ime i prezime (naziv), adresu, osobni identifikacijski broj ili PDV identifikacijski broj poreznog obveznika koji je isporučio dobra ili obavio usluge (prodavatelja) te naznaku mjesta gdje je isporuka dobara ili usluga obavljena (broj prodajnog mjesta, poslovnog prostora, prodavaonice i slično), 3. ime i prezime (naziv), osobni identifikacijski broj ili PDV identifikacijski broj poreznog obveznika kome su isporučena dobra ili obavljene usluge (kupca), 4. količinu i uobičajeni trgovački naziv isporučenih dobara te vrstu i količinu obavljenih usluga, 5. iznos naknade s uključenim PDV-om razvrstane po stopi PDV-a, 6. iznos obračunanog PDV-a razvrstanog po stopi PDV-a, 7. kada je izdana isprava ili obavijest koja se smatra računom u skladu s člankom 78. stavkom 7. ovoga Zakona, uputu na prvobitni račun uz pojedinosti koje su izmijenjene.
\n
(13)Porezni obveznik ne smije izdati pojednostavljeni račun za isporuke dobara ili usluga koje obavi u drugu državu članicu u kojoj se treba platiti PDV, ili njegova stalna poslovna jedinica u toj državi članici ne sudjeluje u isporuci u smislu članka 192.a Direktive Vijeća 2006/112/EZ, a osoba koja je obvezna platiti PDV je osoba kojoj je dobro bilo isporučeno, odnosno usluga obavljena.
\n
(14)Porezni obveznik koji u drugoj državi članici u kojoj se treba platiti PDV nema sjedište ili njegova stalna poslova jedinica u toj državi članici ne sudjeluje u isporuci u smislu članka 192.a Direktive Vijeća 2006/112/EZ obavi isporuku dobara ili usluga primatelju koji je obvezan platiti PDV, na računu umjesto svih podataka iz stavka 1. točaka 6., 7., 8. i 9. ovoga članka navodi poreznu osnovicu tih dobara i usluga te količinu isporučenih dobara ili usluga i njihov naziv.
\n

Članak 80(NN 151/25)

\n

4.3. Računi na papiru i računi u elektroničkom obliku

\n
(1)Računom se smatra i račun izdan i poslan u elektroničkom obliku ako postoji suglasnost primatelja za prihvat takvog računa.
\n
(2)Iznimno od stavka 1. ovoga članka, suglasnost primatelja za prihvat računa u elektroničkom obliku nije potrebna u slučaju obveze izdavanja računa u elektroničkom obliku u smislu propisa o fiskalizaciji u dijelu izdavanja i fiskalizacije eRačuna u poslovanju poreznih obveznika.
\n
(3)Vjerodostojnost podrijetla, cjelovitost sadržaja i čitljivost računa mora biti osigurana od trenutka izdavanja do kraja razdoblja za pohranu računa neovisno o tome je li račun izdan na papiru ili u elektroničkom obliku.
\n
(4)Porezni obveznik obvezan je utvrditi na koji će način osigurati vjerodostojnost podrijetla, cjelovitost sadržaja i čitljivost računa. Navedeno se može ostvariti pomoću elektroničke razmjene podataka (EDI) ili naprednog elektroničkog potpisa ili bilo koje metode poslovne kontrole koja omogućuje povezivanje računa s isporukama dobara i usluga.
\n
(5)Vjerodostojnost podrijetla se osigurava na način da se može nedvojbeno utvrditi identitet izdavatelja računa, a cjelovitost sadržaja podrazumijeva da sadržaj računa nije izmijenjen do kraja razdoblja za pohranu računa.
\n
(6)Kada se istom primatelju elektroničkim putem pošalje ili da na raspolaganje skupina računa, podaci koji su zajednički svim računima mogu se navesti samo jednom ako su za svaki račun dostupni svi podaci.
\n
(7)Ministar financija pravilnikom propisuje provedbu ovoga članka u vezi računa na papiru i računa u elektroničkom obliku, osim računa koji su propisani propisom o fiskalizaciji u dijelu izdavanja i fiskalizacije eRačuna u poslovanju poreznih obveznika.
\n

Članak 81(NN 73/13, 113/22)

\n

4.4. Ostale odredbe Iznosi na računima se iskazuju u kunama i uz to mogu biti iskazani u bilo kojoj valuti pod uvjetom da je iznos PDV-a koji treba platiti ili koji se usklađuje iskazan u eurima uz primjenu tečaja iz članka 36. stavka 2. ovoga Zakona.

\n

Članak 824.5. Čuvanje računa i ostale dokumentacije

\n
(1)Porezni obveznik mora čuvati kopije računa koje je izdao ili ih je u njegovo ime i za njegov račun izdala treća osoba ili kupac, odnosno primatelj dobara ili usluga te sve račune koje je primio.
\n
(2)Računi se mogu čuvati u papirnatom ili elektroničkom obliku.
\n
(3)Ako porezni obveznik koji ima sjedište, stalnu poslovnu jedinicu, prebivalište ili uobičajeno boravište na području Republike Hrvatske odluči kopije računa koje je izdao i račune koje je primio čuvati izvan područja Republike Hrvatske, mora o tome izvijestiti nadležnu ispostavu Porezne uprave i Poreznoj upravi i drugim tijelima nadležnim za nadzor na njihov zahtjev bez odgađanja omogućiti uvid u iste.
\n
(4)Porezni obveznici moraju izdane i primljene račune, dokumente o ispravcima računa, dokaze o izvozu, odnosno uvozu, dokumente temeljem kojih su korištena oslobođenja od plaćanja PDV-a, obračune PDV-a, kao i svu drugu dokumentaciju bitnu za utvrđivanje i plaćanje PDV-a čuvati u rokovima propisanima Općim poreznim zakonom. To se odnosi i na račune izdane i primljene elektroničkim putem.
\n
(5)Iznimno od stavka 4. ovoga članka, dokumentacija koja se odnosi na oporezivanje nekretnina po ovome Zakonu mora se čuvati 10 godina od isteka godine na koju se odnosi.
\n
(6)Porezni obveznik koji izdane ili primljene račune pohranjuje pomoću elektroničkih uređaja kojima se jamči online pristup podacima mora na zahtjev omogućiti tijelu koje obavlja nadzor pravo pristupa, preuzimanja i korištenja tih računa.
\n
5.Obveza vođenja knjigovodstva
\n

Članak 83(NN 73/13, 121/19, 138/20)

\n
1.Opća odredba
\n
(1)Porezni obveznik mora u svom knjigovodstvu osigurati sve potrebne podatke koji omogućuju ispravno i pravodobno obračunavanje i plaćanje PDV-a. Porezni obveznik mora osigurati podatke o obvezi PDV-a za uplatu i uplati PDV-a te o potraživanju za povrat pretporeza i njegovoj naplati. Porezni obveznik mora imati i dokumentaciju koja dokazuje da su ispunjeni uvjeti za porezna oslobođenja propisana člankom 41. stavkom 1. ovoga Zakona.
\n
(2)Porezni obveznik mora voditi evidenciju dobara koja je otpremio ili prevezao ili koja su za njegov račun bila otpremljena ili prevezena izvan područja Republike Hrvatske, ali unutar Europske unije radi obavljanja usluga procjene vrijednosti dobara ili rada na tim dobrima ili njihovog privremenog korištenja u smislu članka 7. stavka 6. točaka d), e) i f) ovoga Zakona.
\n
(3)Porezni obveznik koji prenosi dobra u okviru aranžmana za premještanje dobara iz članka 7.a ovoga Zakona mora voditi evidenciju koja Poreznoj upravi omogućava provjeru pravilne primjene tog aranžmana. Porezni obveznik kojemu se isporučuju dobra u okviru aranžmana za premještanje dobara iz članka 7.a ovoga Zakona mora voditi evidenciju tih dobara.
\n
(4)Porezni obveznik mora voditi detaljnu evidenciju koja omogućava identifikaciju dobara koja mu je iz druge države članice dopremio porezni obveznik registriran za potrebe PDV-a u toj drugoj državi članici ili druga osoba za njegov račun i koja su upotrijebljena za usluge koje se sastoje u procjeni tih dobara ili radovima na tim dobrima.
\n
(5)Porezni obveznici koji zalihe dobara iskazuju po prodajnim cijenama s uračunanim PDV-om, obvezni su osigurati i podatke o uračunanom PDV-u te podatke o poreznim osnovicama razvrstanim po stopama PDV-a.
\n
(6)Podatke iz stavaka 1., 2., 3., 4. i 5. ovoga članka porezni obveznici obvezni su osigurati unutar roka propisanog za uplatu PDV-a.
\n
(7)Ako se u tijeku nadzora utvrdi da porezni obveznik ne vodi knjigovodstvo u smislu ovoga Zakona i zbog toga nije moguće utvrditi obvezu PDV-a, tijelo koje obavlja nadzor nalaže poreznom obvezniku popis zatečenih dobara bez dokumentacije o nabavi, po tržišnim cijenama.
\n
(8)Ako porezni obveznik, putem uporabe elektroničkog sučelja, kao što je mjesto trgovanja, platforma, portal ili slično sredstvo, osobi koja nije porezni obveznik unutar Europske unije u skladu s odredbama članaka 12. do 28. ovoga Zakona omogućuje isporuku dobara ili usluga, porezni obveznik koji omogućuje isporuku dužan je voditi evidenciju o tim isporukama. Ta evidencija mora biti dovoljno detaljna kako bi se poreznim tijelima država članica u kojima su te isporuke oporezive omogućilo da provjere je li PDV pravilno obračunan.
\n
(9)Evidencija iz stavka 8. ovoga članka mora se državama članicama staviti na raspolaganje elektroničkim putem te se mora čuvati deset godina od isteka godine u kojoj je transakcija obavljena.
\n
(10)Ministar financija pravilnikom propisuje oblik i sadržaj evidencija iz ovoga članka.
\n

Članak 83a (NN 73/13, 114/23)

\n
6.Obveze pružatelja platnih usluga U vezi s člancima 83.b do 83.d ovoga Zakona pojedini pojmovi imaju sljedeća značenja:
\n
1.»pružatelj platnih usluga« je pružatelj platnih usluga bilo koje kategorije iz članka 7. stavka 1. točaka od 1. do 5. Zakona o platnom prometu (»Narodne novine«, br. 66/18. i 114/22.), 2. »platna usluga« je bilo koja poslovna aktivnost iz članka 4. točaka od 3. do 6. Zakona o platnom prometu (»Narodne novine«, br. 66/18. i 114/22.), 3. »plaćanje« je, uzimajući u obzir isključenja iz članka 5. Zakona o platnom prometu (»Narodne novine«, br. 66/18. i 114/22.), »platna transakcija« iz članka 3. stavka 1. točke 33. Zakona o platnom prometu (»Narodne novine«, br. 66/18. i 114/22.) ili »novčana pošiljka« iz članka 3. stavka 1. točke 25. Zakona o platnom prometu (»Narodne novine«, br. 66/18. i 114/22.), 4. »platitelj« je »platitelj« iz članka 3. stavka 1. točke 31. Zakona o platnom prometu (»Narodne novine«, br. 66/18. i 114/22.), 5. »primatelj plaćanja« je »primatelj plaćanja« iz članka 3. stavka 1. točke 44. Zakona o platnom prometu (»Narodne novine«, br. 66/18. i 114/22.), 6. »matična država članica« je »matična država članica« iz članka 3. stavka 1. točke 21. Zakona o platnom prometu (»Narodne novine«, br. 66/18. i 114/22.), 7. »država članica domaćin« je »država članica domaćin« iz članka 3. stavka 1. točke 6. Zakona o platnom prometu (»Narodne novine«, br. 66/18. i 114/22.), 8. »račun za plaćanje« je »račun za plaćanje« iz članka 3. stavka 1. točke 48. Zakona o platnom prometu (»Narodne novine«, br. 66/18. i 114/22.), 9. »IBAN« je »IBAN« iz članka 2. točke 15. Uredbe (EU) br. 260/2012 Europskog parlamenta i Vijeća od 14. ožujka 2012. o utvrđivanju tehničkih i poslovnih zahtjeva za kreditne transfere i izravna terećenja u eurima i o izmjeni Uredbe (EZ) br. 924/2009 (SL L 94, 30. 3. 2012.), 10. »BIC« je »BIC« iz članka 2. točke 16. Uredbe (EU) br. 260/2012. Europskog parlamenta i Vijeća od 14. ožujka 2012. o utvrđivanju tehničkih i poslovnih zahtjeva za kreditne transfere i izravna terećenja u eurima i o izmjeni Uredbe (EZ) br. 924/2009 (SL L 94, 30. 3. 2012.).
\n

Članak 83b (NN 73/13, 114/23)

\n
(1)Pružatelj platnih usluga mora voditi dovoljno detaljnu evidenciju primatelja plaćanja i plaćanja u vezi s platnim uslugama koje obavlja za svako kalendarsko tromjesečje kako bi se nadležnim tijelima država članica omogućilo provođenje kontrola nad isporukama dobara i usluga koje se u skladu s odredbama o mjestu oporezivanja iz članaka 12. do 28. ovoga Zakona smatraju izvršenima u državi članici kako bi se ostvario cilj suzbijanja prijevara u vezi s PDV-om.
\n
(2)Obveza iz stavka 1. ovoga članka odnosi se samo na platne usluge koje se obavljaju u vezi s prekograničnim plaćanjima. Plaćanje se smatra prekograničnim kada se platitelj nalazi u jednoj državi članici, a primatelj plaćanja se nalazi u drugoj državi članici, na trećem teritoriju ili u trećoj zemlji.
\n
(3)Obveza pružatelja platnih usluga iz stavka 1. ovoga članka primjenjuje se ako pružatelj platnih usluga tijekom kalendarskog tromjesečja istom primatelju plaćanja obavi platne usluge koje predstavljaju više od 25 prekograničnih plaćanja.
\n
(4)Broj prekograničnih plaćanja iz stavka 3. ovoga članka izračunava se uzimajući u obzir platne usluge koje pružatelj platnih usluga obavi po državi članici i po identifikacijskoj oznaci iz članka 83.c stavka 2. ovoga Zakona. Ako pružatelj platnih usluga ima informaciju da primatelj plaćanja ima više identifikacijskih oznaka, izračun se provodi po primatelju plaćanja.
\n
(5)Obveza iz stavka 1. ovoga članka ne primjenjuje se na platne usluge koje obavljaju pružatelji platnih usluga platitelja u vezi s bilo kojim plaćanjem pri kojem se barem jedan pružatelj platnih usluga primatelja plaćanja nalazi u državi članici, što pokazuje BIC pružatelja platnih usluga ili bilo koja druga poslovna identifikacijska oznaka kojom se pružatelj platnih usluga i gdje se on nalazi nedvosmisleno identificiraju. Pružatelji platnih usluga platitelja bez obzira na to uključuju te platne usluge u izračun iz stavka 3. ovoga članka.
\n
(6)Ako se primjenjuje obveza za pružatelje platnih usluga iz stavka 1. ovoga članka:
\n
a)evidenciju vodi pružatelj platnih usluga u elektroničkom obliku tijekom razdoblja od tri kalendarske godine od kraja kalendarske godine u kojoj je plaćanje izvršeno,
\n
b)evidencija se u skladu s člankom 24.b. Uredbe Vijeća (EU) br. 904/2010 od 7. listopada 2010. o administrativnoj suradnji i suzbijanju prijevare u području poreza na dodanu vrijednost (SL L 268, 12. 10. 2010.) stavlja na raspolaganje matičnoj državi članici pružatelja platnih usluga ili državi članici domaćinu ako pružatelj platnih usluga obavlja platne usluge u državama članicama koje nisu matična država članica.
\n

Članak 83c (NN 73/13, 114/23)

\n
(1)U svrhu primjene članka 83.b stavka 2. ovoga Zakona i iznimno od odredbi o mjestu oporezivanja iz članaka 12. do 28. ovoga Zakona, smatra se da se platitelj nalazi u državi članici kojoj odgovara:
\n
a)IBAN račun za plaćanje platitelja ili bilo koja druga identifikacijska oznaka kojom se platitelj nedvosmisleno identificira i kojom se daje informacija gdje se on nalazi, ili ako nedostaju takve identifikacijske oznake,
\n
b)BIC ili bilo koja druga poslovna identifikacijska oznaka kojom se pružatelj platnih usluga koji djeluje u ime platitelja nedvosmisleno identificira i kojom se daje informacija gdje se on nalazi.
\n
(2)U svrhu primjene članka 83.b stavka 2. ovoga Zakona smatra se da se primatelj plaćanja nalazi u državi članici, na trećem teritoriju ili u trećoj zemlji kojoj odgovara:
\n
a)IBAN račun za plaćanje primatelja plaćanja ili bilo koja druga identifikacijska oznaka kojom se primatelj plaćanja nedvosmisleno identificira i kojom se daje informacija gdje se on nalazi, ili ako nedostaju takve identifikacijske oznake,
\n
b)BIC ili bilo koja druga poslovna identifikacijska oznaka kojom se pružatelj platnih usluga koji djeluje u ime primatelja plaćanja nedvosmisleno identificira i kojom se daje informacija gdje se on nalazi.
\n

Članak 83d (NN 73/13, 114/23)

\n
(1)Evidencija koju u skladu s člankom 83.b ovoga Zakona vode pružatelji platnih usluga sadržava sljedeće informacije:
\n
a)BIC ili bilo koju drugu poslovnu identifikacijsku oznaku kojom se pružatelj platnih usluga nedvosmisleno identificira,
\n
b)ime ili naziv primatelja plaćanja kako je navedeno u evidenciji pružatelja platnih usluga,
\n
c)ako je dostupan, bilo koji identifikacijski broj za PDV ili neki drugi nacionalni porezni broj primatelja plaćanja,
\n
d)IBAN ili, ako IBAN nije dostupan, bilo koju drugu identifikacijsku oznaku kojom se primatelj plaćanja nedvosmisleno identificira i kojom se daje informacija gdje se on nalazi,
\n
e)BIC ili bilo koju drugu poslovnu identifikacijsku oznaku kojom se pružatelj platnih usluga koji djeluje u ime primatelja plaćanja nedvosmisleno identificira i kojom se daje informacija gdje se on nalazi kada primatelj plaćanja prima sredstva, a sam nema račun za plaćanje,
\n
f)ako je dostupna, adresu primatelja plaćanja, kako je navedena u evidenciji pružatelja platnih usluga,
\n
g)detalje svih prekograničnih plaćanja kako je navedeno u članku 83.b stavku 1. ovoga Zakona,
\n
h)detalje svih povrata plaćanja koji su utvrđeni kao povezani s prekograničnim plaćanjima iz točke g) ovoga stavka.
\n
(2)Informacije iz stavka 1. točaka g) i h) ovoga članka sadržavaju sljedeće pojedinosti:
\n
a)datum i vrijeme plaćanja ili povrata plaćanja,
\n
b)iznos i valutu plaćanja ili povrata plaćanja,
\n
c)državu članicu podrijetla plaćanja koje je primio primatelj plaćanja ili koje je primljeno u njegovo ime, državu članicu koja je odredište isplate povrata, kako je primjenjivo, te informacije s pomoću kojih je utvrđeno podrijetlo ili odredište plaćanja ili povrata plaćanja u skladu s člankom 83.c ovoga Zakona,
\n
d)svaku referentnu oznaku kojom se plaćanje nedvosmisleno identificira,
\n
e)ako postoji, informaciju o tome je li plaćanje inicirano u fizičkom poslovnom prostoru trgovca.
\n

XIV. RAZDOBLJE OPOREZIVANJA, OBRAČUNAVANJE PDV-a, POSTUPAK OPOREZIVANJA I PODNOŠENJE PRIJAVE PDV-a 1. Razdoblje oporezivanja

\n

Članak 84(NN 73/13, 143/14, 113/22, 114/23)

\n
(1)Razdoblje oporezivanja je od prvog do posljednjeg dana u mjesecu.
\n
(2)Iznimno od stavka 1. ovoga članka, za poreznog obveznika čija je vrijednost isporučenih dobara i usluga uključujući i PDV u prethodnoj kalendarskoj godini manja od 110.000,00 eura, razdoblja oporezivanja su od prvog do posljednjeg dana u tromjesečju. Porezni obveznik čija su razdoblja oporezivanja od prvog do posljednjeg dana u tromjesečju može se odlučiti za podnošenje prijava za razdoblje iz stavka 1. ovoga članka.
\n
(3)Odredbe stavka 2. ovoga članka ne primjenjuju se na poreznog obveznika koji obavlja transakcije unutar Europske unije.
\n
(4)Razdoblja oporezivanja su od prvog do posljednjeg dana u mjesecu za poreznog obveznika koji nema sjedište, stalnu poslovnu jedinicu, prebivalište ili uobičajeno boravište u tuzemstvu, a registriran je za potrebe PDV-a u tuzemstvu.
\n
2.Podnošenje prijave PDV-a
\n

Članak 85(NN 73/13, 148/13, 143/14, 115/16, 106/18, 121/19, 39/22, 151/25)

\n
(1)Porezni obveznik mora za obračunsko razdoblje utvrditi obvezu PDV-a i iskazati je u prijavi PDV-a u kojoj se navode svi podaci potrebni za obračunavanje PDV-a odnosno ukupnu vrijednost oporezivih transakcija i iznos PDV-a i pretporeza po stopama PDV-a te ukupnu vrijednost oslobođenih transakcija i transakcija koje ne podliježu oporezivanju.
\n
(2)Osim podataka iz stavka 1. ovoga članka u prijavi PDV-a koji se odnosi na određeno obračunsko razdoblje porezni obveznik mora navesti sljedeće podatke:
\n
a)ukupnu vrijednost, bez PDV-a, isporuka dobara iz članka 41. stavka 1. ovoga Zakona za koje je u tom obračunskom razdoblju nastala obveza obračuna PDV-a,
\n
b)ukupnu vrijednost, bez PDV-a, stjecanja dobara unutar Europske unije te stjecanja iz članka 9. stavaka 3. i 4. ovoga Zakona, obavljenih u Republici Hrvatskoj za koje je u tom obračunskom razdoblju nastala obveza obračuna PDV-a,
\n
c)ukupnu vrijednost, bez PDV-a, isporuka dobara iz članka 13. stavaka 3. i 4. ovoga Zakona, obavljenih na području druge države članice za koje je u tom obračunskom razdoblju nastala obveza obračuna PDV-a, ako su dobra poslana ili otpremljena iz Republike Hrvatske,
\n
d)ukupnu vrijednost, bez PDV-a, isporuka dobara iz članka 13. stavaka 3. i 4. ovoga Zakona, obavljenih u Republici Hrvatskoj i za koje je u tom obračunskom razdoblju nastala obveza obračuna PDV-a, ako se dobra pošalju ili otpreme iz druge države članice,
\n
e)ukupnu vrijednost isporuka dobara, bez PDV-a, za koja je primatelj isporuke iz članka 10. stavka 4. ovoga Zakona obvezan platiti PDV prema članku 75. stavku 1. točki 3. ovoga Zakona i za koje je u tom obračunskom razdoblju nastala obveza obračuna PDV-a,
\n
f)ukupnu vrijednost obavljenih usluga, bez PDV-a, iz članka 17. stavka 1. ovoga Zakona za koje je u tom obračunskom razdoblju nastala obveza obračuna PDV-a,
\n
g)ukupnu vrijednost isporuka za koje je primatelj obvezan platiti PDV u skladu s člankom 75. stavkom 1. točkom 7. te člankom 75. stavcima 2. i 3. ovoga Zakona,
\n
h)broj i ukupnu vrijednost isporuka iz članka 40. stavka 1. točaka j) i k) ovoga Zakona,
\n
i)broj i ukupnu vrijednost isporuka iz članka 40. stavka 4. ovoga Zakona,
\n
j)primjenu postupka oporezivanja prema naplaćenim naknadama.
\n
(3)Prijavu iz stavka 1. ovoga članka obvezna je podnijeti i osoba koja je obvezna platiti PDV umjesto poreznog obveznika koji nema sjedište u Republici Hrvatskoj, pravna osoba koja nije porezni obveznik i obvezna je platiti PDV na stjecanje dobara unutar Europske unije, osoba koja je registrirana za potrebe PDV-a i stječe novo prijevozno sredstvo te porezni obveznik ili pravna osoba koja nije porezni obveznik, čija ostala stjecanja nisu predmet oporezivanja PDV-om, a koji unutar Europske unije stječe dobra koja podliježu trošarinama. Prijavu PDV-a je obvezan podnijeti i mali porezni obveznik iz članka 90. stavka 1. ovoga Zakona kada obavlja usluge poreznim obveznicima iz drugih država članica ili iz trećih zemalja za koje je prema članku 17. stavku 1. ovoga Zakona mjesto obavljanja usluge mjesto sjedišta primatelja usluge
\n
(4)Kod obračunavanja PDV-a potrebno je uzeti u obzir i iznose iskazane na računu iz članka 79. stavaka 10. i 11. ovoga Zakona.
\n
(5)Od iznosa PDV-a koji se obračunava prema odredbama stavaka 1., 2. i 4. ovoga članka, odbija se pretporez u smislu članka 57. stavka 2. ovoga Zakona.
\n
(6)Porezni obveznik prijavu PDV-a iz stavka 1. ovoga članka mora predati nadležnoj ispostavi Porezne uprave prema svome sjedištu odnosno prebivalištu ili uobičajenom boravištu na propisanom obrascu do zadnjeg dana u tekućem mjesecu koji slijedi po završetku obračunskog razdoblja iz članka 84. stavaka 1., 2. i 4. ovoga Zakona.
\n
(7)Porezni obveznik mora u prijavi PDV-a koju podnosi za posljednje razdoblje oporezivanja kalendarske godine napraviti sva usklađenja i ispravke za tu kalendarsku godinu. Ako porezni obveznik prestaje s poslovanjem, obvezan je u prijavi PDV-a koju podnosi za posljednje razdoblje oporezivanja u kojem je poslovao napraviti sva usklađenja i ispravke do dana prestanka poslovanja.
\n
(8)Ako porezni obveznik u propisanom roku ne podnese prijavu PDV-a ili nema propisanu dokumentaciju i porezne evidencije, Porezna uprava može procijeniti ili utvrditi poreznu obvezu.
\n
(9)Porezni obveznik koji nema sjedište, stalnu poslovnu jedinicu, prebivalište ili uobičajeno boravište u tuzemstvu i obavlja isključivo povremeni međunarodni cestovni prijevoz putnika na području Republike Hrvatske prijavu PDV-a može podnijeti u papirnatom obliku. Prijavu PDV-a u papirnatom obliku mogu podnijeti i mali porezni obveznici koji isključivo primaju i obavljaju usluge poreznim obveznicima iz trećih zemalja te kada su obvezni platiti PDV prema članku 75. stavku 2. ovoga Zakona.
\n
(10)Porezni obveznik iz stavka 9. ovoga članka koji obavlja povremeni međunarodni cestovni prijevoz putnika na području Republike Hrvatske obvezan je podnijeti Prijavu usluga međunarodnog cestovnog prijevoza putnika prije ulaska u Republiku Hrvatsku te u svakom trenutku mora omogućiti nadležnim osobama uvid u istu.
\n
(11)Porezni obveznik upisan u registar obveznika PDV-a uz prijavu PDV-a iz stavka 1. ovoga članka podnosi elektroničkim putem i obavijest o obavljenom ispravku porez-ne osnovice. Iznimno, obavijest o obavljenom ispravku porezne osnovice u papirnatom obliku podnosi porezni obveznik koji prijavu PDV-a može podnijeti u papirnatom obliku prema stavku 9. ovoga članka.
\n
(12)Ministar financija pravilnikom propisuje oblik i sadržaj obrasca prijave PDV-a, rokove podnošenja prijave PDV-a koju podnosi porezni obveznik koji obavlja isključivo povremeni međunarodni cestovni prijevoz putnika na području Republike Hrvatske te način podnošenja, oblik i podatke koji se upisuju u Prijavu usluga međunarodnog cestovnog prijevoza putnika.
\n
3.Prijava za stjecanje dobara i primljene usluge iz drugih država članica Europske unije
\n

Članak 86(NN 73/13, 143/14, 151/25)

\n
(1)Porezni obveznik mora podnijeti prijavu za stjecanje dobara i primljene usluge u kojoj navodi sve podatke o vrijednosti stjecanja dobara, kao i o vrijednosti primljenih usluga koje su mu obavili porezni obveznici sa sjedištem u drugoj državi članici.
\n
(2)Prijava iz stavka 1. ovoga članka podnosi se do zadnjeg dana u tekućem mjesecu koji slijedi po završetku obračunskog razdoblja iz članka 84. stavka 1. ovoga Zakona.
\n
(3)Ministar financija pravilnikom propisuje oblik i sadržaj obrasca prijave za stjecanje dobara i primljene usluge.
\n
4.Prijave za isporuke i stjecanje novih prijevoznih sredstava
\n

Članak 87(NN 73/13, 115/16)

\n
(1)Porezni obveznik koji obavlja isporuku novog prijevoznog sredstva osobi koja nije registrirana za potrebe PDV-a ili porezni obveznik iz članka 6. stavka 4. ovoga Zakona, kod isporuke novog prijevoznog sredstva u skladu s člankom 41. stavkom 1. točkom b) ovoga Zakona, mora podnijeti prijavu za isporuke novih prijevoznih sredstava u roku od 10 dana od dana isporuke novog prijevoznog sredstva u kojoj iskazuje vrijednost tih isporuka.
\n
(2)Porezni obveznik koji stječe nova prijevozna sredstva unutar Europske unije sukladno članku 4. stavku 1. točki 2.b) ovoga Zakona, mora podnijeti prijavu za stjecanje novih prijevoznih sredstava u roku od 10 dana od dana stjecanja novog prijevoznog sredstva u kojoj iskazuje sve podatke potrebne za obračun i nadzor PDV-a. Navedenu prijavu ne podnosi porezni obveznik koji nova prijevozna sredstva koristi za daljnju prodaju.
\n
(3)Prijave iz stavaka 1. i 2. ovoga članka podnose se Carinskoj upravi.
\n
(4)Ministar financija pravilnikom propisuje provedbu ovoga članka u vezi podnošenja prijave za isporuke i stjecanje novih prijevoznih sredstava te oblik i sadržaj obrazaca prijave iz ovoga članka.
\n
5.Zbirna prijava za isporuke dobara i usluga u druge države članice Europske unije
\n

Članak 88(NN 73/13, 121/19, 114/23, 151/25)

\n

5.1. Općenito

\n
(1)Porezni obveznik registriran za potrebe PDV-a mora podnijeti Zbirnu prijavu o sljedećem:
\n
a)stjecateljima registriranima za potrebe PDV-a kojima je isporučio dobra prema uvjetima navedenima u članku 41. stavku 1. točki a) ovoga Zakona i za premještanje dobara u smislu članka 41. stavka 1. točke d) ovoga Zakona,
\n
b)osobama registriranima za potrebe PDV-a kojima je isporučio dobra koja su mu bila isporučena u okviru stjecanja unutar Europske unije iz članka 10. ovoga Zakona,
\n
c)poreznim obveznicima i pravnim osobama koje nisu porezni obveznici, a registrirani su za potrebe PDV-a, kojima je obavio usluge, osim usluga koje su oslobođene PDV-a u državi članici gdje je ta transakcija oporeziva i za koje je primatelj obvezan platiti PDV u skladu s člankom 196. Direktive Vijeća 2006/112/EZ,
\n
d)PDV identifikacijskom broju poreznih obveznika kojima su namijenjena dobra koja se otpremaju ili prevoze u okviru aranžmana za premještanje dobara u skladu s uvjetima iz članka 7.a ovoga Zakona te o svakoj izmjeni dostavljenih podataka.
\n
(2)Zbirna prijava podnosi se najkasnije do zadnjeg dana u tekućem mjesecu koji slijedi po završetku obračunskog razdoblja iz članka 84. stavka 1. ovoga Zakona.
\n
(3)U Zbirnoj prijavi se navode:
\n
a)PDV identifikacijski broj pod kojim je porezni obveznik registriran za potrebe PDV-a u tuzemstvu i pod kojim isporučuje dobra prema uvjetima iz članka 41. stavka 1. točke a) ovoga Zakona ili obavlja usluge prema članku 17. stavku 1. ovoga Zakona,
\n
b)PDV identifikacijski broj pod kojim je osoba koja stječe dobra registrirana za potrebe PDV-a u drugoj državi članici te pod kojim su joj unutar Europske unije dobra isporučena ili usluge obavljene,
\n
c)za svakog stjecatelja dobara ili primatelja usluga ukupnu vrijednost isporuke dobara ili usluga koje je obavio porezni obveznik,
\n
d)vrijednosti ispravaka porezne osnovice u skladu s člankom 33. stavcima 7. i 8. ovoga Zakona. Te se vrijednosti navode za obračunsko razdoblje tijekom kojega je osoba koja stječe dobra ili prima usluge prijavila ispravke.
\n
(4)Vrijednosti iz stavka 3. točke c) ovoga članka iskazuju se u Zbirnoj prijavi za obračunsko razdoblje iz članka 84. stavka 1. ovoga Zakona ovoga članka. Vrijednosti iz stavka 3. točke d) ovoga članka za koje je stjecatelj primio obavijest o usklađenju, iskazuju se u Zbirnoj prijavi za obračunsko razdoblje iz članka 84. stavka 1. ovoga Zakona.
\n
(5)U Zbirnoj prijavi u slučaju premještanja dobara navodi se i sljedeće:
\n
1.PDV identifikacijski broj pod kojim je porezni obveznik registriran za potrebe PDV-a u tuzemstvu, 2. PDV identifikacijski broj pod kojim je porezni obveznik registriran u državi članici u kojoj je završila otprema ili prijevoz dobara u smislu članka 41. stavka 1. točke d) ovoga Zakona, 3. ukupnu vrijednost premještenih dobara utvrđenu u skladu s odredbom članka 33. stavka 6. ovoga Zakona.
\n
(6)Ministar financija pravilnikom propisuje provedbu ovoga članka u vezi Zbirne prijave, uključujući oblik i sadržaj.
\n

Članak 895.2. Posebni podaci koji se navode u Zbirnoj prijavi u vezi s trostranim poslom

\n
(1)Porezni obveznik registriran za potrebe PDV-a u tuzemstvu gdje mu je izdan PDV identifikacijski broj pod kojim je obavio stjecanje, obvezan je prema članku 10. stavku 5. ovoga Zakona u Zbirnoj prijavi navesti sljedeće podatke:
\n
a)svoj PDV identifikacijski broj pod kojim je stekao dobra i obavio daljnju isporuku tih dobara,
\n
b)PDV identifikacijski broj primatelja daljnje isporuke koji je izdan u državi članici u kojoj prijevoz ili otprema dobara završava,
\n
c)za svakog pojedinog primatelja kojemu je obavljena isporuka iz točke b) ovoga stavka zbroj naknada bez PDV-a za isporuke koje je na taj način obavio porezni obveznik u državu članicu u kojoj otprema ili prijevoz dobara završava.
\n
(2)Ukupna vrijednost iz stavka 1. točke c) ovoga članka iskazuje se u Zbirnoj prijavi za obračunsko razdoblje iz članka 84. stavka 1. ovoga Zakona.
\n

XV. POSEBNI POSTUPCI OPOREZIVANJA 1. Posebni postupak oporezivanja za male porezne obveznike

\n

Članak 89a (NN 152/24)

\n

1.1. Općenito U smislu članaka 90. do 90.f ovoga Zakona pojedini pojmovi imaju sljedeća značenja:

\n
1.»godišnji promet u državi članici« je ukupna godišnja vrijednost isporuka dobara i usluga, bez PDV-a, koje je porezni obveznik obavio u toj državi članici tijekom kalendarske godine, 2. »godišnji promet u Uniji« je ukupna godišnja vrijednost isporuka dobara i usluga, bez PDV-a, koje je porezni obveznik obavio na području Europske unije tijekom kalendarske godine.
\n

Članak 89b (NN 152/24)

\n

1.2. Oslobođenje od plaćanja PDV-a

\n
(1)Oslobođenje od plaćanja PDV-a propisano člankom 90. ovoga Zakona primjenjuje se na isporuke dobara i usluga koje obavljaju mali porezni obveznici.
\n
(2)Oslobođenje od plaćanja PDV-a iz ovoga članka ne primjenjuje se:
\n
a)na isporuke novih prijevoznih sredstava prema uvjetima iz članka 41. stavka 1. točaka a) i b) ovoga Zakona,
\n
b)u slučaju prijenosa porezne obveze na male porezne obveznike u smislu članka 75. stavka 1. točaka 6. i 7. te članka 75. stavka 2. ovoga Zakona.
\n

Članak 90(NN 73/13, 143/14, 115/16, 106/18, 113/22, 114/23, 152/24)

\n
(1)Porezni obveznik sa sjedištem, prebivalištem ili uobičajenim boravištem u tuzemstvu, čiji godišnji promet u tuzemstvu nije bio veći od 60.000,00 eura oslobođen je plaćanja PDV-a na isporuke dobara i usluga obavljene u tuzemstvu.
\n
(2)Porezni obveznik sa sjedištem, prebivalištem ili uobičajenim boravištem u drugoj državi članici ima pravo primijeniti oslobođenje od plaćanja PDV-a iz stavka 1. ovoga članka ako su ispunjeni sljedeći uvjeti:
\n
a)godišnji promet u Uniji nije bio veći od 100.000,00 eura,
\n
b)vrijednost isporuka dobara i usluga obavljenih u tuzemstvu nije bila veća od 60.000,00 eura.
\n
(3)Godišnja vrijednost isporuka dobara i usluga za primjenu oslobođenja iz ovoga članka, bez PDV-a, obuhvaća:
\n
a)vrijednost isporuka dobara i usluga koje bi bile oporezive kad bi ih isporučio porezni obveznik koji nema pravo na oslobođenje,
\n
b)vrijednosti isporuka iz članka 38. stavka 6. ovoga Zakona, za koje postoji pravo na odbitak pretporeza,
\n
c)vrijednost isporuka oslobođenih plaćanja PDV-a iz članaka 45. do 49. ovoga Zakona,
\n
d)vrijednosti isporuka oslobođenih plaćanja PDV-a iz članka 41. ovoga Zakona ako se primjenjuje oslobođenje iz tog članka,
\n
e)vrijednosti transakcija nekretninama i transakcija iz članka 40. stavka 1. točaka a) do g) ovoga Zakona, osim ako su te transakcije pomoćne.
\n
(4)Isporuka materijalnih ili nematerijalnih gospodarskih dobara poreznog obveznika ne uzima se u obzir u svrhu izračunavanja vrijednosti isporuka iz stavka 3. ovoga članka.
\n
(5)Neovisno o članku 90.i stavku 2. ovoga Zakona, kako bi porezni obveznik primijenio oslobođenje od PDV-a u državi članici u kojoj nema sjedište, prebivalište ili uobičajeno boravište:
\n
a)dostavlja prethodnu obavijest državi članici sjedišta, prebivališta ili uobičajenog boravišta i
\n
b)za primjenu oslobođenja od PDV-a dodijeljen mu je individualni identifikacijski broj za oslobođenje samo u državi članici sjedišta, prebivališta ili uobičajenog boravišta.
\n
(6)Individualni identifikacijski broj za oslobođenje iz stavka 5. točke b) ovoga članka je osobni identifikacijski broj (OIB) kojemu se dodaje nastavak »EX«.
\n
(7)Porezni obveznik unaprijed obavješćuje državu članicu sjedišta, prebivališta ili uobičajenog boravišta putem ažuriranja prethodne obavijesti, o svakoj promjeni prethodno dostavljenih informacija u skladu sa stavkom 5. točkom a) ovoga članka, uključujući namjeru da primjenjuje oslobođenje u državi članici ili državama članicama koje nisu države članice navedene u prethodnoj obavijesti te odluku o prestanku primjene odredbe o oslobođenju u državi članici ili državama članicama u kojima taj porezni obveznik nema sjedište, prebivalište ili uobičajeno boravište.
\n
(8)Primjena odredbe o oslobođenju iz stavka 7. ovoga članka prestaje od prvoga dana sljedećeg kalendarskog tromjesečja koji slijedi nakon primitka informacija od poreznog obveznika ili, ako su te informacije primljene tijekom zadnjeg mjeseca kalendarskog tromjesečja, od prvoga dana drugog mjeseca sljedećeg kalendarskog tromjesečja.
\n
(9)Oslobođenje od plaćanja PDV-a primjenjuje se u pogledu države članice u kojoj porezni obveznik nema sjedište, prebivalište ili uobičajeno boravište i u kojoj taj porezni obveznik namjerava primjenjivati oslobođenje od plaćanja PDV-a:
\n
a)od dana kada je poreznog obveznika država članica njegova sjedišta, prebivališta ili uobičajenog boravišta obavijestila o individualnom identifikacijskom broju u slučaju kada je porezni obveznik dostavio prethodnu obavijest ili
\n
b)od dana kada je država članica sjedišta, prebivališta ili uobičajenog boravišta poreznom obvezniku potvrdila individualni identifikacijski broj u slučaju kada je porezni obveznik dostavio ažuriranu prethodnu obavijest.
\n
(10)Država članica iz stavka 9. točke a) ovoga članka najkasnije u roku od 35 radnih dana nakon primitka prethodne obavijesti iz stavka 5. točke a) ovoga članka ili obavijesti o ažuriranju prethodne obavijesti iz stavka 7. ovoga članka, osim u posebnim slučajevima u kojima radi sprečavanja utaje ili izbjegavanja plaćanja poreza državi članici može biti potrebno dodatno vrijeme za provedbu potrebnih provjera, obavještava poreznog obveznika o individualnom identifikacijskom broju, odnosno potvrdi toga broja.
\n
(11)Ministar financija pravilnikom propisuje provedbu ovoga članka u vezi s registracijom za potrebe PDV-a, odnosno upisom u registar obveznika PDV-a poreznih obveznika iz stavaka 1. i 2. ovoga članka, prijelazom s redovnog oporezivanja na posebni postupak oporezivanja iz stavka 1. ovoga članka i obrnuto te propisuje dodjelu i ukidanje individualnog identifikacijskog broja u slučaju kada porezni obveznik iz stavka 1. ovoga članka želi primjenjivati posebni postupak oporezivanja za male porezne obveznike u drugim državama članicama u kojima nema sjedište, prebivalište i uobičajeno boravište.
\n

Članak 90a (NN 152/24)

\n

1.3. Prethodna obavijest

\n
(1)Prethodna obavijest iz članka 90. stavka 5. točke a) ovoga Zakona sadržava sljedeće informacije:
\n
a)ime, djelatnost, pravni oblik i adresu poreznog obveznika,
\n
b)državu članicu ili države članice u kojima porezni obveznik namjerava primjenjivati oslobođenje,
\n
c)ukupnu vrijednost isporuka dobara i/ili usluga obavljenih u državi članici u kojoj porezni obveznik ima sjedište, prebivalište ili uobičajeno boravište i u svim drugim državama članicama tijekom prethodne kalendarske godine,
\n
d)ukupnu vrijednost isporuka dobara i/ili usluga obavljenih u državi članici u kojoj porezni obveznik ima sjedište, prebivalište ili uobičajeno boravište i u svim drugim državama članicama tijekom tekuće kalendarske godine prije obavijesti.
\n
(2)Informacije iz stavka 1. točke c) ovoga članka potrebno je navesti za svaku prethodnu kalendarsku godinu u vezi s bilo kojom državom članicom koja primjenjuje mogućnost produljenja razdoblja zabrane primjene oslobođenja na dvije kalendarske godine.
\n
(3)Ako obavijesti državu članicu sjedišta, prebivališta ili uobičajenog boravišta u skladu s člankom 90. stavkom 7. ovoga Zakona da namjerava primjenjivati oslobođenje od plaćanja PDV-a u državi članici ili državama članicama koje nisu države članice navedene u prethodnoj obavijesti, porezni obveznik nije obvezan dati informacije iz stavka 1. ovoga članka koje su već uključene u izvješća koja su prethodno podnesena na temelju članka 90.b ovoga Zakona.
\n
(4)Ažuriranje prethodne obavijesti iz stavka 3. ovoga članka uključuje individualni identifikacijski broj iz članka 90. stavka 5. točke b) ovoga Zakona.
\n

Članak 90b (NN 152/24)

\n

1.4. Tromjesečno izvješće

\n
(1)Porezni obveznik, koji primjenjuje oslobođenje iz članka 90. stavka 1. ovoga Zakona u državi članici u kojoj nema sjedište, prebivalište ili uobičajeno boravište u skladu s postupkom iz članka 90. stavaka 5. do 8. ovoga Zakona, za svako kalendarsko tromjesečje državi članici sjedišta, prebivališta ili uobičajenog boravišta podnosi sljedeće informacije, uključujući individualni identifikacijski broj iz članka 90. stavka 5. točke b) ovoga Zakona:
\n
a)ukupnu vrijednost isporuka obavljenih tijekom kalendarskog tromjesečja u državi članici sjedišta, prebivališta ili uobičajenog boravišta ili »0« ako nije bilo isporuka,
\n
b)ukupnu vrijednost isporuka obavljenih tijekom kalendarskog tromjesečja u svakoj državi članici koja nije država članica sjedišta, prebivališta ili uobičajenog boravišta ili »0« ako nije bilo isporuka.
\n
(2)Porezni obveznik informacije iz stavka 1. ovoga članka dostavlja u roku od jednog mjeseca od završetka kalendarskog tromjesečja.
\n
(3)Ako prijeđe prag godišnjeg prometa u Uniji iz članka 90. stavka 2. točke a) ovoga Zakona, porezni obveznik o tome obavješćuje državu članicu sjedišta, prebivališta ili uobičajenog boravišta u roku od 15 radnih dana. Istodobno porezni obveznik mora prijaviti vrijednost isporuka iz stavka 1. ovoga članka koje su izvršene od početka tekućeg kalendarskog tromjesečja do datuma prelaska praga godišnjeg prometa u Uniji.
\n

Članak 90c (NN 152/24)

\n

1.5. Zajedničke odredbe o prethodnoj obavijesti i tromjesečnom izvješću

\n
(1)U vezi s člankom 90.a stavkom 1. točkama c) i d) i člankom 90.b stavkom 1. ovoga Zakona primjenjuje se sljedeće:
\n
a)vrijednosti se sastoje od iznosa navedenih u članku 90. stavcima 3. i 4. ovoga Zakona,
\n
b)vrijednosti se navode u eurima,
\n
c)ako država članica koja odobrava oslobođenje primjenjuje različite pragove za različite poslovne sektore, porezni obveznik mora toj državi članici zasebno prijaviti ukupnu vrijednost isporuka dobara i/ili usluga u pogledu svakog praga koji se eventualno primjenjuje.
\n
(2)Informacije iz članka 90. stavaka 5. do 8. te iz članka 90.b stavaka 1. i 3. ovoga Zakona podnose se elektroničkim putem.
\n

Članak 90d (NN 152/24)

\n

1.6. Izuzeća od određenih obveza u pogledu PDV-a

\n
(1)Porezni obveznik koji primjenjuje oslobođenje u tuzemstvu i koji nema sjedište, prebivalište ili uobičajeno boravište u tuzemstvu ne mora u odnosu na isporuke obuhvaćene oslobođenjem u tuzemstvu:
\n
a)biti registriran za potrebe PDV-a na temelju članka 77. ovoga Zakona,
\n
b)podnositi prijavu PDV-a na temelju članka 85. ovoga Zakona.
\n
(2)Porezni obveznik koji primjenjuje oslobođenje od plaćanja PDV-a u tuzemstvu gdje ima sjedište, prebivalište ili uobičajeno boravište i u bilo kojoj državi članici u kojoj nema sjedište, prebivalište ili uobičajeno boravište ne mora u vezi s isporukama obuhvaćenima oslobođenjem u tuzemstvu podnositi prijavu PDV-a na temelju članka 85. ovoga Zakona.
\n
(3)Iznimno od ovoga članka, ako porezni obveznik ne poštuje pravila iz članka 90.b ovoga Zakona, Porezna uprava može od njega zahtijevati da ispuni obveze iz stavka 1. ovoga članka.
\n

Članak 90e (NN 152/24)

\n

1.7. Prestanak primjene oslobođenja od PDV-a Država članica sjedišta, prebivališta ili uobičajenog boravišta bez odgode deaktivira individualni identifikacijski broj iz članka 90. stavka 5. točke b) ovoga Zakona ili, ako porezni obveznik i dalje primjenjuje oslobođenje u drugoj državi članici ili drugim državama članicama, prilagođuje informacije primljene na temelju članka 90. stavaka 5. do 8. ovoga Zakona u pogledu dotične države članice ili država članica u sljedećim slučajevima:

\n
a)ukupna vrijednost isporuka koje je prijavio porezni obveznik prelazi iznos iz članka 90. stavka 2. točke a) ovoga Zakona,
\n
b)država članica koja odobrava oslobođenje od plaćanja PDV-a obavijestila je da porezni obveznik nema pravo na oslobođenje ili da se oslobođenje prestalo primjenjivati u toj državi članici,
\n
c)porezni obveznik dostavio je obavijest o svojoj odluci da prestaje primjenjivati oslobođenje ili
\n
d)porezni obveznik dostavio je obavijest o tome, ili se inače može pretpostaviti da su njegove djelatnosti prestale.
\n

Članak 90f (NN 152/24)

\n
(1)Porezni obveznik, neovisno o tome ima li sjedište, prebivalište ili uobičajeno boravište u tuzemstvu, ne može primjenjivati oslobođenje iz članka 90. stavka 1. ovoga Zakona u tuzemstvu tijekom razdoblja od jedne kalendarske godine ako je u prethodnoj kalendarskoj godini prešao prag iz članka 90. stavka 2. točke b) ovoga Zakona.
\n
(2)Oslobođenje iz članka 90. stavka 1. ovoga Zakona prestaje se primjenjivati od trenutka kada je prijeđen prag iz tog stavka.
\n
(3)Porezni obveznik koji nema sjedište, prebivalište ili uobičajeno boravište u državi članici koja odobrava oslobođenje od plaćanja PDV-a ne može primjenjivati to oslobođenje ako je prešao prag godišnjeg prometa u Uniji iz članka 90. stavka 2. točke a) ovoga Zakona u prethodnoj kalendarskoj godini.
\n
(4)Ako je tijekom kalendarske godine prijeđen prag godišnjeg prometa u Uniji iz članka 90. stavka 2. točke a) ovoga Zakona, oslobođenje koje se odobrava poreznom obvezniku koji nema sjedište, prebivalište ili uobičajeno boravište u državi članici koja odobrava oslobođenje od plaćanja PDV-a prestaje se primjenjivati od tog trenutka.
\n

Članak 90g (NN 152/24)

\n

1.8. Računi i odbitak pretporeza Porezni obveznik iz članka 90. stavaka 1. i 2. ovoga Zakona nema pravo iskazivati PDV na izdanim računima i nema pravo na odbitak pretporeza.

\n

Članak 90h (NN 152/24)

\n

1.9. Izbor za primjenu redovnog postupka oporezivanja Porezni obveznik iz članka 90. stavka 1. ovoga Zakona može od Porezne uprave zatražiti da se na njega primjenjuje redovni postupak oporezivanja PDV-om koji je obvezan primjenjivati u tekućoj i sljedećoj kalendarskoj godini. Ako je porezni obveznik podnio zahtjev za registriranje za potrebe PDV-a radi upisa u registar obveznika PDV-a, smatrat će se da je zahtjev usvojen ako Porezna uprava u roku od osam dana od dana primitka zahtjeva ne donese rješenje o istom.

\n

Članak 90i (NN 152/24)

\n

1.10. Pojednostavnjenje obveza za male porezne obveznike

\n
(1)»Mali porezni obveznik« je svaki porezni obveznik koji primjenjuje oslobođenje od plaćanja PDV-a u državi članici u kojoj postoji obveza plaćanja PDV-a u skladu s člankom 90. stavcima 1. i 2. ovoga Zakona.
\n
(2)Porezni obveznici sa sjedištem, prebivalištem ili uobičajenim boravištem u tuzemstvu koji primjenjuju oslobođenje od plaćanja PDV-a samo u tuzemstvu nisu obvezni zatražiti izdavanje PDV identifikacijskog broja, osim ako obavljaju transakcije iz članka 77. stavka 5. točaka b), d) ili e) ovoga Zakona.
\n
(3)Porezni obveznici sa sjedištem, prebivalištem ili uobičajenim boravištem u tuzemstvu koji primjenjuju oslobođenje od plaćanja PDV-a samo u tuzemstvu nisu obvezni podnositi prijavu PDV-a iz članka 85. ovoga Zakona, osim u slučajevima iz članka 85. stavka 3. ovoga Zakona 2. Posebni postupak oporezivanja putničkih agencija
\n

Članak 91(NN 73/13, 143/14)

\n

2.1. Usluge putničkih agencija i organizatora putovanja

\n
(1)Posebni postupak oporezivanja odnosi se na poslovanje putničkih agencija, ako posluju s kupcima u svoje ime, a koriste isporuke dobara i usluge drugih poreznih obveznika za obavljanje usluga putovanja. Ovaj se postupak ne primjenjuje na putničke agencije kada djeluju samo kao posrednici i na koje se za izračun porezne osnovice primjenjuju odredbe iz članka 33. stavka 3. ovoga Zakona. Putničkim agencijama se u smislu ovoga Zakona smatraju organizatori putovanja.
\n
(2)Transakcije što ih putnička agencija obavi u vezi s putovanjem pod uvjetima iz ovoga članka smatraju se jedinstvenom uslugom koju putnička agencija obavlja kupcu.
\n
(3)Obavljena usluga oporeziva je prema mjestu sjedišta ili stalne poslovne jedinice putničke agencije iz koje se usluge obavljaju.
\n
(4)Ministar financija pravilnikom propisuje provedbu ovoga članka u vezi primjene posebnog postupka oporezivanja putničkih agencija.
\n

Članak 92(NN 73/13, 143/14)

\n

2.2. Porezna osnovica Porezna osnovica, u vezi s jedinstvenom uslugom, je razlika u cijeni putničke agencije, odnosno razlika između ukupne naknade, bez PDV-a, koju plaća kupac i stvarnih troškova putničke agencije za isporuke dobara ili usluga koje su joj obavili drugi porezni obveznici, ako su te transakcije obavljene izravno kupcu.

\n

Članak 932.3. Oslobođene transakcije

\n

Ako se transakcije što ih putnička agencija povjeri drugom poreznom obvezniku obavljaju izvan Europske unije, usluge putničke agencije smatraju se posredničkom uslugom oslobođenom PDV-a temeljem članka 49. ovoga Zakona. Kada se te transakcije obavljaju i unutar i izvan Europske unije, oslobođen je samo onaj dio usluge putničke agencije koji se odnosi na transakcije izvan Europske unije.

\n

Članak 94(NN 73/13, 143/14)

\n

2.4. Odbitak ili povrat pretporeza PDV koji putničkoj agenciji obračunaju drugi porezni obveznici na transakcije iz članka 91. stavaka 2. i 3. ovoga Zakona koje se obavljaju izravno kupcima ne može biti odbijen ili vraćen.

\n
3.Posebni postupak oporezivanja marže za rabljena dobra, umjetnička djela, kolekcionarske ili antikne predmete
\n

Članak 95(NN 73/13, 138/20, 152/24)

\n

3.1. Općenito

\n
(1)U smislu ovoga Zakona pojedini pojmovi imaju sljedeća značenja:
\n
a)»rabljena dobra« označavaju materijalnu pokretnu imovinu koja je prikladna za daljnju uporabu u stanju u kojem se nalazi ili nakon popravka, uz iznimku umjetničkih djela, kolekcionarskih ili antiknih predmeta te plemenitih kovina iz KN oznake 7106, 7108, 7110 i 7112 i dragoga kamenja iz KN oznake 7102 i 7103,
\n
b)»umjetnička djela« označavaju predmete navedene u Dodatku III., Dijelu A ovoga Zakona,
\n
c)»kolekcionarski predmeti« označavaju predmete navedene u Dodatku III., Dijelu B ovoga Zakona,
\n
d)»antikni predmeti« označavaju predmete navedene u Dodatku III., Dijelu C, ovoga Zakona,
\n
e)»preprodavatelj« je porezni obveznik koji u okviru svoje gospodarske djelatnosti radi preprodaje kupuje ili uvozi za potrebe svoje djelatnosti rabljena dobra i/ili umjetnička djela, kolekcionarske ili antikne predmete, bilo da taj porezni obveznik djeluje za svoj račun ili za račun druge osobe prema ugovoru kojim je utvrđeno plaćanje provizije pri prodaji ili kupnji.
\n
(2)Za isporuke rabljenih dobara, umjetničkih djela, kolekcionarskih ili antiknih predmeta koje obavi preprodavatelj primjenjuje se posebni postupak oporezivanja razlike u cijeni (marže) koju preprodavatelj ostvari.
\n
(3)Posebni postupak oporezivanja marže ne primjenjuje se na isporuke novih prijevoznih sredstava, obavljene u skladu s uvjetima iz članka 41. stavka 1. točaka a) i b) ovoga Zakona.
\n
(4)Za isporuke dobara iz stavka 2. ovoga članka koje obavi preprodavatelj primjenjuje se posebni postupak oporezivanja marže, ako mu je navedena dobra na području Europske unije isporučila jedna od sljedećih osoba:
\n
a)osoba koje nije porezni obveznik,
\n
b)porezni obveznik čija je isporuka dobara oslobođena u skladu s člankom 40. stavkom 2. ovoga Zakona
\n
c)drugi porezni obveznik čija je isporuka dobara oslobođena u skladu s člankom 90. ovoga Zakona i uključuje gospodarska dobra,
\n
d)drugi preprodavatelj, čija je isporuka oporeziva po posebnom postupku oporezivanja marže.
\n
(5)Na isporuke dobara iz stavka 2. ovoga članka ne primjenjuju se odredbe članka 13. stavaka 3. ovoga Zakona.
\n
(6)Ministar financija pravilnikom propisuje provedbu ovoga članka u vezi posebnog postupka oporezivanja marže za rabljena dobra, umjetnička djela, kolekcionarske ili antikne predmete.
\n

Članak 963.2. Porezna osnovica

\n
(1)Porezna osnovica za isporuke dobara iz članka 95. stavka 4. ovoga Zakona jest marža koja je jednaka razlici između prodajne i nabavne cijene isporučenih dobara, umanjena za iznos PDV-a koji je sadržan u toj marži.
\n
(2)»Prodajnom cijenom« u smislu stavka 1. ovoga članka smatra se sve što čini naknadu, koju preprodavatelj primi ili će primiti od kupca ili treće osobe, uključujući subvencije izravno povezane s tom transakcijom, poreze, carine, pristojbe i slična davanja i sporedne izdatke kao što su provizije, troškovi pakiranja, prijevoza i troškovi osiguranja koje preprodavatelj obračuna kupcu, osim iznosa iz članka 33. stavka 3. ovoga Zakona.
\n
(3)»Nabavnom cijenom« u smislu stavka 1. ovoga članka smatra se sve što čini naknadu iz stavka 2. ovoga članka, koju je od preprodavatelja primio ili će primiti njegov dobavljač.
\n

Članak 97(NN 152/24)

\n

3.3. Izbor oporezivanja marže u posebnim slučajevima

\n
(1)Preprodavatelj, po vlastitom izboru, može primijeniti oporezivanje marže pri sljedećim isporukama:
\n
a)umjetničkih djela, kolekcionarskih ili antiknih predmeta koje sam uvozi,
\n
b)umjetničkih djela koja mu isporuči njihov autor ili njegovi pravni sljednici,
\n
c)umjetničkih djela koja mu isporuči porezni obveznik koji nije preprodavatelj.
\n
(2)Preprodavatelj koji se odluči za primjenu postupka oporezivanja marže u slučaju iz stavka 1. ovoga članka, obvezan je taj postupak primjenjivati dvije kalendarske godine.
\n
(3)O početku primjene postupka oporezivanja marže u slučaju iz stavka 1. ovoga članka preprodavatelj mora u pisanom obliku izvijestiti nadležnu ispostavu Porezne uprave u roku za predaju prijave PDV-a za prvo obračunsko razdoblje kalendarske godine u kojem je porezni obveznik primijenio postupak oporezivanja marže.
\n
(4)Preprodavatelj iz stavka 2. ovoga članka, može nakon isteka dvije kalendarske godine odustati od primjene postupka oporezivanja marže. O tome u pisanom obliku podnosi izjavu nadležnoj ispostavi Porezne uprave u roku za predaju prijave PDV-a za prvo obračunsko razdoblje kalendarske godine u kojoj prestaje primjenjivati posebni postupak oporezivanja marže. Ako u navedenom roku ne podnese pisanu obavijest nadležnoj ispostavi Porezne uprave, preprodavatelj nastavlja primjenjivati posebni postupak oporezivanja marže tijekom sljedeće dvije kalendarske godine.
\n
(5)Porezna osnovica za isporuke koje se oporezuju po postupku oporezivanja marže u smislu stavka 1. ovoga članka je osnovica utvrđena u skladu s člankom 96. stavkom 1. ovoga Zakona. Za isporuke umjetničkih djela, kolekcionarskih ili antiknih predmeta koje je oporezivi preprodavatelj sam uvezao, carinskoj osnovici odnosno nabavnoj cijeni mora se dodati iznos PDV-a.
\n

Članak 983.4. Oslobođenje od plaćanja PDV-a kod oporezivanja marže

\n

Razlika u cijeni (marža) ostvarena prilikom isporuke rabljenih dobara, umjetničkih djela, kolekcionarskih ili antiknih predmeta na koje se primjenjuje posebni postupak oporezivanja marže oslobođena je PDV-a ako se obavlja prema uvjetima iz članka 45., članka 46. stavka 1., članka 47. stavka 1. i članka 48. stavka 1. točaka a), b), c), d) i e) ovoga Zakona.

\n

Članak 993.5. Redovni postupak oporezivanja

\n

Preprodavatelj može primijeniti redovni postupak oporezivanja za bilo koju isporuku dobra za koju je propisan posebni postupak oporezivanja marže iz članka 95. ovoga Zakona.

\n

Članak 100

\n
(1)Ako preprodavatelj primjenjuje redovni postupak oporezivanja isporuke umjetničkih djela, kolekcionarskih ili antiknih predmeta koje sam uvozi, ima pravo od iznosa PDV-a, koji je obvezan platiti, odbiti iznos PDV-a koji je platio pri uvozu.
\n
(2)Ako preprodavatelj primjenjuje redovni postupak za oporezivanje isporuke umjetničkih djela koja je nabavio od autora ili njegovih pravnih sljednika ili od poreznih obveznika koji nisu preprodavatelji, ima pravo od iznosa PDV-a, koji je obvezan platiti, odbiti iznos PDV-a koji mu je obračunan za isporučena umjetnička djela.
\n
(3)Pravo na odbitak PDV-a nastaje u trenutku kada nastaje obveza obračuna PDV-a za isporuku za koju je preprodavatelj primijenio redovni postupak oporezivanja.
\n

Članak 1013.6. Odbitak pretporeza

\n
(1)Preprodavatelj koji primjenjuje posebni postupak oporezivanja marže ne može od PDV-a koji je obvezan platiti odbiti PDV koji je platio pri uvozu, odnosno PDV koji mu je obračunan za:
\n
1.umjetnička djela, kolekcionarske ili antikne predmete koje je sam uvezao, 2. umjetnička djela koja su mu isporučili ili će mu ih isporučiti autori ili njihovi pravni sljednici, 3. umjetnička djela koja su mu isporučili ili će mu ih isporučiti porezni obveznici koji nisu preprodavatelji.
\n
(2)Preprodavatelj koji primjenjuje posebni postupak oporezivanja marže ne može od PDV-a, koji je obvezan platiti odbiti PDV koji mu je obračunao drugi preprodavatelj za isporučena dobra, ako za isporuke tih dobara primjenjuje posebni postupak oporezivanja marže.
\n

Članak 1023.7. Vođenje evidencija

\n
(1)Preprodavatelj koji istodobno primjenjuje redovni postupak oporezivanja PDV-om i posebni postupak oporezivanja marže, mora voditi posebnu evidenciju za svaki od ovih postupaka.
\n
(2)Ministar financija pravilnikom propisuje oblik i sadržaj evidencija za posebni postupak oporezivanja marže.
\n

Članak 1033.8. Iskazivanje PDV-a na računima

\n

Preprodavatelj ne smije u računima za isporučena dobra koja podliježu posebnom postupku oporezivanja marže izdvojeno iskazati iznos PDV-a.

\n
4.Posebni postupak za prodaju putem javne dražbe
\n

Članak 104

\n
(1)Posebni postupak oporezivanja marže može se primijeniti i u slučaju kada maržu ostvari organizator prodaje putem javne dražbe za isporuke rabljenih dobara, umjetničkih djela, kolekcionarskih ili antiknih predmeta u svoje ime i za račun osoba iz članka 106. ovoga Zakona, temeljem ugovora prema kojemu se plaća provizija za prodaju tih dobara putem javne dražbe.
\n
(2)Postupak iz stavka 1. ovoga članka ne primjenjuje se na isporuke novih prijevoznih sredstava, obavljene u skladu s uvjetima iz članka 41. stavka 1. točaka a) i b) ovoga Zakona.
\n

Članak 105

\n
(1)»Organizator prodaje putem javne dražbe« je porezni obveznik koji u okviru svoje gospodarske djelatnosti, prodaje dobra putem javne dražbe, u cilju njihove prodaje najboljem ponuditelju.
\n
(2)»Nalogodavac organizatora prodaje putem javne dražbe« je svaka osoba koja organizatoru prodaje putem javne dražbe predaje dobra na temelju ugovora kojim je utvrđeno plaćanje provizije za prodaju.
\n

Članak 106(NN 152/24 )

\n

Posebni postupak iz članka 104. ovoga Zakona primjenjuje se na isporuke koje obavi organizator prodaje putem javne dražbe, djelujući u svoje ime i za račun jedne od sljedećih osoba:

\n
a)osobe koja nije porezni obveznik,
\n
b)drugog poreznog obveznika, čija je isporuka dobara koju je obavio temeljem ugovora prema kojemu se plaća provizija za prodaju oslobođena u skladu s člankom 40. stavkom 2. ovoga Zakona,
\n
c)drugog poreznog obveznika, čija je isporuka dobara koju je obavio temeljem ugovora prema kojemu se plaća provizija za prodaju oslobođena u skladu s člankom 90. ovoga Zakona i uključuje gospodarska dobra,
\n
d)preprodavatelja, čija je isporuka dobara koju je obavio temeljem ugovora prema kojemu se plaća provizija za prodaju oporeziva po posebnom postupku oporezivanja marže.
\n

Članak 107

\n

Smatra se da je isporuka dobara poreznom obvezniku koji je organizator prodaje putem javne dražbe obavljena u vrijeme kada se odvija prodaja tih dobara putem javne dražbe.

\n

Članak 108

\n

Porezna osnovica za isporuku dobara prema posebnom postupku prodaje putem javne dražbe je ukupni iznos računa u skladu s člankom 111. ovoga Zakona ispostavljenog kupcu od strane organizatora prodaje putem javne dražbe, umanjen za:

\n
a)neto iznos koji je organizator prodaje putem javne dražbe platio ili koji treba platiti svom nalogodavcu u skladu s člankom 109. ovoga Zakona,
\n
b)iznos PDV-a koji organizator prodaje putem javne dražbe treba platiti za svoju isporuku.
\n

Članak 109

\n

Neto iznos koji je organizator prodaje putem javne dražbe platio ili koji treba platiti svom nalogodavcu jednak je razlici između cijene dobara postignute na javnoj dražbi i iznosa provizije koji je organizator prodaje putem javne dražbe dobio ili kojega treba dobiti od svog nalogodavca, na osnovi ugovora prema kojemu se plaća provizija za prodaju.

\n

Članak 110

\n
(1)Organizatori prodaje putem javne dražbe koji isporučuju dobra prema uvjetima propisanima u člancima 104. i 106. ovoga Zakona moraju u svojim knjigovodstvenim evidencijama iskazati sljedeće:
\n
a)iznos koji su primili ili trebaju primiti od kupca dobara,
\n
b)iznos koji su doznačili ili trebaju doznačiti prodavatelju dobara.
\n
(2)Iznosi iz stavka 1. ovoga članka moraju se temeljiti na vjerodostojnoj dokumentaciji.
\n

Članak 111

\n
(1)Organizatori prodaje putem javne dražbe moraju kupcu izdati račun na kojem je posebno iskazano sljedeće:
\n
a)cijena dobara postignuta na javnoj dražbi,
\n
b)porezi, carine, pristojbe i slična davanja,
\n
c)sporedni troškovi, kao što su provizije, troškovi pakiranja, prijevoza i osiguranja koje organizator obračunava kupcu dobara.
\n
(2)Na računu koji izdaje organizator prodaje putem javne dražbe ne smije biti izdvojeno iskazan PDV.
\n

Članak 112

\n
(1)Organizator prodaje putem javne dražbe kojemu su dobra predana temeljem ugovora prema kojemu se za prodaju dobara putem javne dražbe plaća provizija, mora svome nalogodavcu izdati obračun.
\n
(2)U obračunu iz stavka 1. ovoga članka mora biti posebno naveden iznos transakcije odnosno cijena dobara postignuta na javnoj draži umanjena za iznos provizije koja je primljena ili će biti primljena od nalogodavca.
\n
(3)Obračun iz stavka 2. ovoga članka služi kao račun koji nalogodavac, ako je porezni obveznik, mora izdati organizatoru prodaje na javnoj dražbi u skladu s člankom 78. stavkom 1. ovoga Zakona.
\n
5.Posebni postupak oporezivanja investicijskog zlata
\n

Članak 1135.1. Općenito

\n
(1)U smislu ovoga Zakona »investicijskim zlatom« smatra se:
\n
1.zlato u obliku poluga ili pločica, težina koje su prihvaćene na tržištu plemenitih metala, čistoće jednake ili veće od 995 tisućinki, bez obzira je li predstavljeno vrijednosnim papirima ili nije, 2. zlatne kovanice:
\n
a)čistoće jednake ili veće od 900 tisućinki,
\n
b)iskovane poslije 1800. godine,
\n
c)koje trenutno jesu ili su bile zakonsko sredstvo plaćanja u državi podrijetla i
\n
d)koje se uobičajeno prodaju po cijeni koja ne prelazi više od 80% vrijednosti zlata na otvorenom tržištu, sadržanog u kovanicama.
\n
(2)U smislu ovoga članka smatra se da se kovanice iz stavka 1. točke 2. ovoga članka ne prodaju u numizmatičke svrhe.
\n

Članak 1145.2. Oslobođenje od plaćanja PDV-a

\n

PDV-a je oslobođeno sljedeće:

\n
a)isporuka, stjecanje unutar Europske unije i uvoz investicijskog zlata, uključujući investicijsko zlato u obliku potvrda o pojedinačnoj ili skupnoj pohrani zlata, ili zlato kojim se trguje preko računa za trgovanje zlatom, uključujući zajmove u zlatu i zamjene sa zlatom (swap poslove) koji uključuju pravo vlasništva ili potraživanja u vezi s investicijskim zlatom, kao i transakcije u vezi s investicijskim zlatom koje uključuju ročnice i terminske ugovore čiji je rezultat prijenos prava vlasništva ili prava potraživanja u vezi s investicijskim zlatom,
\n
b)usluge posrednika koji djeluju u ime i za račun druge osobe ako posreduju u isporuci zlata za svoga nalogodavca.
\n

Članak 1155.3. Pravo izbora na oporezivanje

\n
(1)Iznimno od odredbe članka 114. ovoga Zakona, porezni obveznik koji proizvodi investicijsko zlato ili pretvara zlato u investicijsko zlato, ima pravo izbora za oporezivanje isporuka investicijskog zlata koje obavlja drugim poreznim obveznicima.
\n
(2)Pravo na izbor za oporezivanje investicijskog zlata iz članka 113. stavka 1. točke 1. ovoga Zakona ima porezni obveznik koji u okviru svoje djelatnosti isporučuje zlato za industrijske potrebe drugom poreznom obvezniku.
\n
(3)Ako se isporučitelj iz stavaka 1. i 2. ovoga članka odluči za oporezivanje isporuka investicijskog zlata, pravo na izbor za oporezivanje ima i posrednik za usluge iz članka 114. točke b) ovoga Zakona.
\n
(4)U slučaju isporuka zlatnog materijala ili zlatnih poluproizvoda čistoće 325 tisućinki ili veće, ili investicijskog zlata kod kojeg se primjenjuje pravo izbora za oporezivanje u smislu odredbe stavka 1. ovoga članka, porezna obveza prelazi na primatelja.
\n
(5)Ministar financija pravilnikom propisuje uvjete za pravo izbora za oporezivanje.
\n

Članak 1165.4. Pravo na odbitak pretporeza

\n
(1)Ako je sljedeća isporuka investicijskog zlata oslobođena PDV-a, porezni obveznik ima pravo odbiti PDV koji je platio ili mu je obračunan za:
\n
a)investicijsko zlato koje mu je isporučila osoba koja je izabrala oporezivanje prema članku 115. stavcima 1. i 2. ovoga Zakona,
\n
b)nabavu ili stjecanje unutar Europske unije ili za uvoz zlata, osim investicijskog zlata, koje je sam obavio, a koje je porezni obveznik ili netko u njihovo ime naknadno pretvorio u investicijsko zlato,
\n
c)usluge koje su mu obavljene, a koje se sastoje od promjene oblika, težine ili čistoće zlata, uključujući i investicijsko zlato.
\n
(2)Porezni obveznik koji proizvodi investicijsko zlato ili zlato pretvara u investicijsko zlato, ima pravo odbiti PDV koji je platio ili mu je obračunan za isporučena ili stečena dobra unutar Europske unije, uvezena dobra ili obavljene usluge u vezi s proizvodnjom ili pretvaranjem tog zlata, kao da je njegova sljedeća isporuka toga zlata, koja je oslobođena PDV-a prema članku 114. točki a) ovoga Zakona, oporeziva.
\n

Članak 1175.5. Vođenje evidencija i čuvanje dokumentacije

\n

Porezni obveznici moraju izdavati račune i voditi evidenciju o transakcijama s investicijskim zlatom i čuvati podatke o tome, uključujući i podatke o identitetu kupaca, u rokovima propisanima Općim poreznim zakonom.

\n
6.Posebni postupci oporezivanja za porezne obveznike koji obavljaju usluge osobama koje nisu porezni obveznici ili prodaju dobra na daljinu ili obavljaju određene isporuke na domaćem tržištu
\n

Članak 118(NN 73/13, 143/14, 138/20)

\n

6.1. Općenito

\n
(1)U vezi s posebnim postupcima oporezivanja iz članaka 119. do 125.h ovoga Zakona, »prijava PDV-a za posebni postupak oporezivanja« je prijava koja sadrži podatke potrebne za utvrđivanje iznosa PDV-a koji pripada pojedinoj državi članici potrošnje.
\n
(2)Ministar financija pravilnikom propisuje provedbu u vezi s posebnim postupcima iz ovoga članka.
\n

Članak 119(NN 73/13, 106/18, 138/20)

\n

6.2. Posebni postupak oporezivanja za usluge koje obavljaju porezni obveznici bez sjedišta unutar Europske unije U vezi s člancima 119.a do 125. ovoga Zakona pojedini pojmovi imaju sljedeće značenje:

\n
1.»porezni obveznik koji nema sjedište na području Europske unije« je porezni obveznik koji nema sjedište, stalnu poslovnu jedinicu, prebivalište ili uobičajeno boravište na području Europske unije, 2. »država članica prijave« je država članica koju izabere porezni obveznik koji nema sjedište na području Europske unije kako bi u njoj prijavio početak obavljanja svoje djelatnosti kao poreznog obveznika na području Europske unije, 3. »država članica potrošnje« je država članica za koju se smatra da se u njoj obavlja usluga u skladu s člancima 16. do 26. ovoga Zakona.
\n

Članak 119a (NN 73/13, 143/14, 138/20)

\n

6.2.1. Primjena posebnog postupka Posebni postupak oporezivanja za usluge primjenjuje se na usluge iz članaka 16. do 26. ovoga Zakona koje porezni obveznik koji nema sjedište na području Europske unije obavi na području Europske unije osobama koje nisu porezni obveznici, a koje imaju sjedište, prebivalište ili uobičajeno boravište u bilo kojoj državi članici.

\n

Članak 120(NN 73/13, 143/14, 106/18, 138/20)

\n

6.2.2. Prijava Poreznoj upravi za primjenu posebnog postupka oporezivanja

\n
(1)Porezni obveznik koji nema sjedište na području Europske unije, a koji za državu članicu prijave izabere Republiku Hrvatsku, mora Poreznoj upravi elektroničkim putem prijaviti početak i prestanak svoje djelatnosti kao poreznog obveznika ili promjenu djelatnosti na način da više ne ispunjava uvjete za primjenu posebnog postupka oporezivanja.
\n
(2)U prijavi iz stavka 1. ovoga članka porezni obveznik koji nema sjedište na području Europske unije mora navesti sljedeće podatke: ime i prezime (naziv), poštansku adresu, elektroničku adresu, uključujući internetske stranice, nacionalni porezni broj ako ga ima i izjavu da na području Europske unije nema sjedište, stalnu poslovnu jedinicu, prebivalište ili uobičajeno boravište. Porezni obveznik koji nema sjedište na području Europske unije obavještava Poreznu upravu o svim promjenama dostavljenih podataka.
\n
(3)Poreznom obvezniku iz stavka 1. ovoga članka Porezna uprava dodjeljuje pojedinačni identifikacijski broj i o tome ga izvješćuje elektroničkim putem.
\n

Članak 121(NN 73/13, 143/14, 138/20)

\n

6.2.3. Brisanje iz evidencije Poreznog obveznika iz članka 120. stavka 1. ovoga Zakona Porezna uprava brisat će iz evidencije poreznih obveznika u bilo kojem od sljedećih slučajeva ako:

\n
a)podnese obavijest da više ne obavlja usluge obuhvaćene posebnim postupkom oporezivanja usluga koje obavljaju porezni obveznici bez sjedišta unutar Europske unije,
\n
b)se na drugi način može pretpostaviti da je njegova oporeziva djelatnost prestala,
\n
c)više ne ispunjava uvjete za primjenu posebnog postupka oporezivanja,
\n
d)ne postupa u skladu s odredbama posebnog postupka oporezivanja.
\n

Članak 122(NN 73/13, 143/14, 138/20, 113/22)

\n

6.2.4. Podnošenje prijave PDV-a za posebni postupak oporezivanja

\n
(1)Porezni obveznik iz članka 120. stavka 1. ovoga Zakona obvezan je za svako kalendarsko tromjesečje do zadnjeg dana u tekućem mjesecu po proteku tromjesečja za koje se prijava podnosi, Poreznoj upravi podnijeti prijavu PDV-a za posebni postupak oporezivanja, bez obzira na to je li ili nije u tom razdoblju obavljao usluge obuhvaćene ovim posebnim postupkom. Prijava PDV-a za posebni postupak oporezivanja podnosi se elektroničkim putem.
\n
(2)U prijavi PDV-a iz stavka 1. ovoga članka porezni obveznik mora navesti svoj identifikacijski broj iz članka 120. stavka 3. ovoga Zakona i za svaku državu članicu potrošnje u kojoj treba platiti PDV, ukupnu vrijednost obavljenih usluga obuhvaćenih ovim posebnim postupkom u razdoblju oporezivanja bez PDV-a, ukupan iznos pripadajućeg PDV-a po stopama, stope PDV-a koje se primjenjuju te ukupan iznos PDV-a koji treba platiti. U slučaju izmjene podnesene prijave PDV-a za posebni postupak oporezivanja, izmjene se uključuju u sljedeću prijavu u roku od tri godine od propisanog roka iz stavka 1. ovoga članka. U toj prijavi navodi se država članica potrošnje, razdoblje oporezivanja i iznos PDV-a koji se mijenja.
\n
(3)Iznosi u prijavi PDV-a iz stavka 1. ovoga članka iskazuju se u eurima. Ako su isporuke obavljene u drugim valutama, porezni obveznik koji nema sjedište na području Europske unije u prijavi PDV-a iz stavka 1. ovoga članka primjenjuje tečaj koji vrijedi na posljednji dan razdoblja oporezivanja. Preračunavanje se obavlja prema tečaju koji objavljuje Europska središnja banka za taj dan ili, ako se tečaj za taj dan ne objavljuje, za dan sljedeće objave tečaja.
\n

Članak 123(NN 73/13, 143/14, 113/22)

\n

6.2.5. Plaćanje PDV-a Porezni obveznik iz članka 120. stavka 1. ovoga Zakona mora platiti PDV prilikom podnošenja prijave PDV-a za posebni postupak oporezivanja, pozivajući se na odgovarajući referentni broj prijave PDV-a za posebni postupak oporezivanja, a najkasnije do roka za podnošenje te prijave. Uplata se obavlja u eurima na uplatni račun propisan posebnim propisom.

\n

Članak 124(NN 73/13, 143/14, 138/20, 151/25)

\n

6.2.6. Pravo na odbitak pretporeza

\n
(1)Porezni obveznik koji primjenjuje posebni postupak oporezivanja, a koji nema sjedište u Europskoj uniji nema pravo na odbitak pretporeza prema odredbama članka 58. ovoga Zakona, odnosno članka 168. Direktive Vijeća 2006/112/EZ.
\n
(2)Porezni obveznik iz stavka 1. ovoga članka ima pravo na povrat PDV-a prema odredbama članka 67. ovoga Zakona, odnosno članka 2. stavka 1. Trinaeste Direktive Vijeća 86/560/EEZ.
\n
(3)Ako se porezni obveznik iz stavka 1. ovoga članka registrirao za potrebe PDV-a u tuzemstvu s osnove obavljanja djelatnosti koje nisu obuhvaćene ovim posebnim postupkom, ostvaruje pravo na odbitak PDV-a u vezi s oporezivom djelatnošću koja je obuhvaćena ovim posebnim postupkom u prijavi PDV-a iz članka 85. ovoga Zakona.
\n

Članak 125(NN 73/13, 143/14)

\n

6.2.7. Vođenje evidencija i čuvanje podataka Porezni obveznik iz članka 120. stavka 1. ovoga Zakona mora voditi evidenciju o transakcijama obuhvaćenima ovim posebnim postupkom oporezivanja kako bi omogućio poreznom tijelu države članice potrošnje provjeru ispravnosti prijave PDV-a za posebni postupak oporezivanja. Ta evidencija mora na zahtjev, u elektroničkom obliku biti stavljena na raspolaganje Poreznoj upravi Republike Hrvatske i poreznom tijelu države članice potrošnje. Porezni obveznik je obvezan podatke čuvati 10 godina od završetka godine u kojoj su transakcije obavljene.

\n

Članak 125a (NN 73/13, 143/14, 138/20)

\n

6.3. Posebni postupak oporezivanja za prodaju dobara na daljinu unutar Europske unije, za isporuke dobara unutar države članice koje obavljaju elektronička sučelja koja omogućuju te isporuke i za usluge koje isporučuju porezni obveznici sa sjedištem unutar Europske unije, ali bez sjedišta u državi članici potrošnje

\n
(1)U vezi s člancima 125.b do 125.h ovoga Zakona pojedini pojmovi imaju sljedeće značenje:
\n
1.»porezni obveznik koji nema sjedište u državi članici potrošnje« je porezni obveznik koji ima sjedište, stalnu poslovnu jedinicu, prebivalište ili uobičajeno boravište na području Europske unije, ali nema sjedište, stalnu poslovnu jedinicu, prebivalište ili uobičajeno boravište na području države članice potrošnje, 2. »država članica prijave« je država članica u kojoj porezni obveznik ima sjedište, prebivalište ili uobičajeno boravište, a ako nema sjedište, prebivalište ili uobičajeno boravište na području Europske unije, država članica u kojoj ima stalnu poslovnu jedinicu, 3. »država članica potrošnje« je:
\n
a)u slučaju obavljanja usluga, država članica za koju se smatra da se u njoj obavlja usluga u skladu s člancima 16. do 26. ovoga Zakona,
\n
b)u slučaju prodaje dobara na daljinu unutar Europske unije, država članica u kojoj završava otprema ili prijevoz dobara kupcu,
\n
c)u slučaju da isporuke dobara obavlja porezni obveznik koji omogućuje te isporuke u skladu s člankom 7.b stavkom 2. ovoga Zakona pri čemu otprema ili prijevoz dobara počinje i završava u istoj državi članici, ta država članica.
", "next": 239468}