{"html": "
(1)U postupku izrade tehničke dokumentacije za radove građenja i druge radove ili djelatnosti koji utječu na vodni put, lučki akvatorij te sigurnost plovidbe, a za koje je prema posebnim propisima o prostornom uređenju i gradnji potrebno ishoditi građevinsku dozvolu ili potvrdu glavnog projekta, projektant je dužan od Ministarstva ishoditi uvjete za projektiranje i akt kojim se potvrđuje glavni projekt.
\n
(2)U postupku izrade tehničke dokumentacije za radove iz stavka 1. ovoga članka, a za koje nije prema posebnim propisima o prostornom uređenju i gradnji potrebno ishoditi građevinsku dozvolu ili potvrdu glavnog projekta, projektant je dužan od Ministarstva ishoditi uvjete za projektiranje.
\n
(3)U postupku iz stavaka 1. i 2. ovoga članka Ministarstvo će zatražiti nautičke uvjete od nadležne lučke kapetanije.
\n
(4)Ministarstvo ne može izdati akte iz stavaka 1. i 2. ovoga članka bez prethodno pribavljenih nautičkih uvjeta nadležne lučke kapetanije.
\n

Članak 138

\n
(1)Za radove građenja i druge radove ili djelatnosti koji utječu na vodni put, lučki akvatorij te sigurnost plovidbe, a za koje nije potrebno ishoditi lokacijsku i građevinsku dozvolu ili lokacijske uvjete i potvrdu glavnog projekta, izvođač radova dužan je ishoditi prethodnu suglasnost Ministarstva.
\n
(2)Uz zahtjev za izdavanje suglasnosti obvezno se prilaže izvod iz tehničke dokumentacije s tehničkim opisom i elementima nacrta iz kojih je vidljiva lokacija i položaj radova ili građevine, kao i utjecaj na plovni put, luku ili pristanište.
\n
(3)Iznimno od stavka 1. ovoga članka, izvođač radova nije dužan prethodno ishoditi suglasnost Ministarstva u slučaju kada je Ministarstvo investitor takvih radova.
\n
(4)Izdavanje suglasnosti iz stavka 1. ovoga članka je upravni postupak.
\n

Članak 139

\n
(1)Radovi građenja i drugi radovi ili djelatnosti koji utječu na vodni put, lučki akvatorij te sigurnost plovidbe mogu se obavljati domaćim brodovima i brodovima Unije.
\n
(2)Obavljanje radova iz stavka 1. ovoga članka brodovima trećih zemalja moguće je isključivo uz prethodno odobrenje Ministarstva.
\n

Članak 140

\n
(1)Najkasnije tri dana prije početka radova iz članka 137. stavka 1. i članka 138. stavka 1. ovoga Zakona izvođač radova dužan je ishoditi prometnu suglasnost nadležne lučke kapetanije. Rok za izdavanje ili odbijanje suglasnosti je najkasnije osam dana od dana zaprimanja urednog zahtjeva.
\n
(2)Zahtjev za izdavanje prometne suglasnosti mora sadržavati predviđeni datum početka i završetka radova, točnu lokaciju izvođenja radova te plovna i druga tehnička sredstva za izvođenje radova, kao i način provođenje reda na gradilištu s podacima o odgovornoj osobi i kontaktom. Uz zahtjev za izdavanje prometne suglasnosti obvezno se prilaže izvod iz tehničke dokumentacije s tehničkim opisom i elementima nacrta iz kojih je vidljiva lokacija i položaj radova ili građevine kao i utjecaj na plovni put, luku ili pristanište te elaborat izvođenja radova s opisom radova, terminskim planom, uređenjem deponija za ukrcaj – iskrcaj građevinskog materijala, način obilježavanja zone izvođenja radova i drugo.
\n
(3)Neposredno prije početka radova iz stavka 1. ovoga članka izvođač radova dužan je nadležnoj lučkoj kapetaniji prijaviti početak radova i ne može započeti s radovima prije nego što mu to lučka kapetanija odobri. Svaki prekid, nastavak i završetak radova izvođač je dužan odmah prijaviti nadležnoj lučkoj kapetaniji. Odobrenje lučke kapetanije potrebno je i u slučaju nastavka prekinutih radova. Ova komunikacija između izvođača radova i lučke kapetanije moguća je i u elektroničkom obliku.
\n
(4)Lučka kapetanija dužna je dostaviti prometnu suglasnost Ministarstvu.
\n

Članak 141

\n
(1)Nautički uvjeti su uvjeti za projektiranje koje u postupku izrade tehničke dokumentacije za radove građenja i druge radove ili djelatnosti koji utječu na vodni put i sigurnost plovidbe te očekivani utjecaj na odvijanje vodnog prometa izdaje nadležna lučka kapetanija. Pri tome će lučka kapetanija naglasiti utjecaj planiranih radova na plovidbu, a posebice na veličinu plovnih sastava, vidljivost u svim uvjetima plovidbe, nizvodnu i uzvodnu plovidbu te susretanje plovila, obvezu javljanja nadležnim tijelima na propisani način i drugo.
\n
(2)Prometna suglasnost je upravni akt kojim se propisuju uvjeti i način izvođenja radova te određuju mjere sigurnosti plovidbe. Postupak izdavanja prometne suglasnosti je upravni postupak u kojem odluku donosi nadležna lučka kapetanija.
\n

Članak 142

\n
(1)Na izgrađenom i za plovidbu uređenom vodnom putu grade se i održavaju građevine za poboljšavanje uvjeta plovidbe te se postavlja i održava oprema za pomoć pri plovidbi.
\n
(2)Građevine za poboljšanje uvjeta plovidbe su: brodske prevodnice, brane, zimovnici, pera, uzdužne građevine, pragovi i slične građevine u vodnom putu, kada su u funkciji plovidbe.
\n
(3)Oprema za pomoć pri plovidbi su: uređaji, sustavi ili usluge, koji se ne nalaze na plovilima, izrađeni i postavljeni radi podržavanja sigurne i učinkovite plovidbe pojedinih plovila kao i ukupnog prometa plovila, kao što su obalne i plovne oznake za obilježavanje plovnog puta, optički, električni, elektronički i radiokomunikacijski navigacijski uređaji i sustavi i sl.
\n
(4)Ministarstvo ustrojava i vodi popis građevina i opreme iz stavka 1. ovoga članka.
\n
(5)Popis iz stavka 4. ovoga članka u dijelu koji se odnosi na građevine za poboljšavanje uvjeta plovidbe iz stavka 2. ovoga članka usklađuje se s katastrom vodnih građevina koji se vodi prema propisima o vodama.
\n
(6)Građevine i opremu iz stavka 1. ovoga članka zabranjeno je oštećivati i neovlašteno postavljati, uklanjati, zamjenjivati ili mijenjati njihovo značenje.
\n

Članak 143(1) Upravljanje vodnim putovima u svrhu osiguranja sigurnosti plovidbe obuhvaća sljedeće poslove:

\n
1.izradu prijedloga plana iz članka 133. ovoga Zakona u dijelu koji se odnosi na vodne putove 2. gradnju, tehničko unaprjeđenje i prometno-tehnološku modernizaciju vodnih putova 3. tehničko održavanje plovnih putova 4. osposobljavanje vodnih putova te građevina i opreme iz članka 142. ovoga Zakona onesposobljenih zbog elementarnih nepogoda 5. kontrolu i nadzor stanja plovnog puta 6. osiguravanje funkcionalnosti Riječnih informacijskih servisa.
\n
(2)Poslove upravljanja vodnim putovima iz stavka 1. ovoga članka obavlja Ministarstvo.
\n

Članak 144

\n

Ministarstvo provodi plan iz članka 133. ovoga Zakona tako da osigurava kontinuirano praćenje troškova prometne infrastrukture te u tu svrhu prati troškove prometne infrastrukture vodnih putova koji uključuju odvojeno evidentiranje troškova izgradnje, održavanja te operativnih troškova i troškova upravljanja.

\n

Članak 145

\n
(1)Tehničkim održavanjem plovnih putova osigurava se sigurna plovidba i njihova plovnost prema mjerilima za razvrstaj.
\n
(2)Poslovi tehničkog održavanja plovnih putova iz članka 135. stavka 1. ovoga Zakona su poslovi od posebnog interesa za Republiku Hrvatsku i obavljaju se redovito i interventno.
\n
(3)Održavanje plovnih putova financira se iz državnog proračuna Republike Hrvatske.
\n

Članak 146(1) Tehničko održavanje plovnih putova provodi Ministarstvo, a obuhvaća sljedeće:

\n
–izradu programa održavanja plovnih putova
\n
–snimanje vodnih putova s izradom odgovarajuće tehničke dokumentacije
\n
–redovito održavanje dubine i širine plovnih putova
\n
–održavanje građevina za poboljšanje uvjeta plovidbe
\n
–poslovi obilježavanja plovnih putova
\n
–održavanje objekata, uređaja i opreme koji služe za Riječne informacijske servise (RIS) i drugo
\n
–uklanjanje iz plovnog puta plutajućih i potonulih predmeta koji ugrožavaju sigurnost plovidbe
\n
–interventno održavanje plovnog puta, po obavijesti nadležne lučke kapetanije.
\n
(2)Program iz stavka 1. podstavka 1. ovoga članka može uključiti pera, uzdužne građevine, pragove, brane i slične građevine u vodnom putu te građevine iz članka 142. stavka 3. ovoga Zakona, uz prethodnu suglasnost Hrvatskih voda.
\n
(3)Način tehničkog održavanja i sadržaj programa održavanja plovnih putova ministar propisuje pravilnikom uz prethodnu suglasnost ministra nadležnog za vodno gospodarstvo.
\n

Članak 147

\n
(1)Kada je to potrebno radi osiguravanja kontinuiteta plovnosti do luka otvorenih za međunarodni promet u svrhu prometne održivosti lučkog sustava, na međunarodnim vodnim putovima u Republici Hrvatskoj mogu se utvrditi dionice plovnih putova od posebnog rizika za promet robe u lukama, koje ne udovoljavaju mjerilima za utvrđivanje plovnosti određenima Europskim ugovorom o glavnim unutarnjim plovnim putovima od međunarodnog značaja (AGN).
\n
(2)Nemogućnost kontinuiteta plovnosti na dionicama iz stavka 1. ovoga članka uzrokovana je zbog jednog ili više razloga:
\n
a)česte promjene režima tečenja i brzine toka, u smislu pojavnosti mikrolokacijske strujne slike koja uvjetuje specifične hidrauličke promjene velike učestalosti tokom godine, gdje je ta specifičnost izražena i različita u svim režimima tečenja vode
\n
b)česte, izrazite morfološke promjene, mjerljive kroz specifične i učestale promjene volumena sedimenta, bilo da se radi o erozijskom procesu bilo o procesu prevelikog taloženje sedimenta.
\n
(3)Dionice iz stavka 1. ovoga članka propisuje ministar pravilnikom iz članka 135. stavka 6. ovoga Zakona.
\n

Članak 148

\n
(1)Radi osiguranja točnih podataka o plovnom profilu, dubinama, morfologiji korita, brzini toka, visini slobodnog prolaza te drugih podataka koji mogu utjecati na navigaciju, na vodnim putovima se obavlja geodetska izmjera vodnih putova. Izmjera se obavlja kombinacijom terestričko-satelitske metode i hidrografske izmjere korita vodotoka.
\n
(2)Na temelju podataka iz stavka 1. ovoga članka izrađuju se službena izvješća o stanju plovnosti, podloge za izradu studijske i tehničke dokumentacije vodnih putova te službene navigacijske karte i druge nautičke publikacije.
\n
(3)Navigacijske karte obvezno moraju biti izrađene u obliku elektroničke navigacijske karte – ENC u skladu s tehničkim specifikacijama Inland ECDIS standardom, a mogu se dodatno izrađivati i kao klasične plovidbene karte prema kartografskim standardima.
\n
(4)Korisnicima plovnih putova trebaju biti dostupni svi relevantni podaci vezani za plovidbu i planiranje putovanja na unutarnjim plovnim putovima. Navedeni podaci moraju se osigurati barem u dostupnom elektroničkom obliku.
\n

Članak 149

\n
(1)Investitor ili vlasnik izgrađenih objekata, uređaja ili opreme postavljenih na obali ili na unutarnjim vodama Republike Hrvatske dužni su ih održavati u takvom stanju da ne predstavljaju opasnost za ljudske živote, sigurnost plovidbe i okoliš.
\n
(2)Ako takvi objekti, uređaji ili oprema ugrožavaju ili mogu ugroziti ljudske živote i sigurnost plovidbe, lučka kapetanija će odrediti mjere koje se moraju poduzeti da se isti dovedu u ispravno stanje ili će narediti njihovo uklanjanje.
\n
(3)Investitor ili vlasnik objekata, uređaja ili opreme koji predstavljaju stalne ili povremene zapreke na plovnom putu (mostovi, kabeli, potonuli objekti i sl.) obvezan je, u roku koji odredi nadležna lučka kapetanija, postaviti i održavati propisana svjetla i znakove za obilježavanje tih zapreka.
\n
(4)Ako osoba iz stavka 3. ovoga članka ne postavi propisano svjetlo ili drugi znak ili ako postavljeno svjetlo ili drugi znak ne održava u ispravnom stanju, lučka kapetanija će obavijestiti Ministarstvo da na teret te osobe obavi radnje iz stavka 3. ovoga članka.
\n

Članak 150

\n
(1)Radi postavljanja i održavanja opreme za pomoć pri plovidbi vlasnici ili drugi posjednici zemljišta dužni su dopustiti prilaz i obavljanje potrebnih radova na svom zemljištu.
\n
(2)Ako vlasnik ili drugi posjednik zemljišta iz stavka 1. ovoga članka ne dopusti korištenje svog zemljišta za svrhe iz stavka 1. ovoga članka, inspektor sigurnosti plovidbe rješenjem će naložiti postupanje u skladu s odredbom tog stavka.
\n
(3)Ako prilikom izvođenja radnji iz stavka 1. ovoga članka nastupi šteta, vlasnik ili zakoniti posjednik zemljišta ima pravo na naknadu nastale štete koja se utvrđuje prema općim pravilima obveznog prava.
\n

Glava III.   DRŽAVNE POTPORE I POMOĆI

\n

Članak 151

\n
(1)Državne potpore predviđene ovim Zakonom dodjeljuju se s ciljem poboljšanja usluga i gospodarskog rasta u prometu na unutarnjim vodama.
\n
(2)Državne potpore mogu se dodijeliti za: prijevoz unutarnjim vodama, unapređenje infrastrukture i sustava gospodarskih djelatnosti na lučkom i pristanišnom području, zaštitu okoliša, energetsku učinkovitost, sigurnost plovidbe, istraživanje i razvoj, zapošljavanje i usavršavanje stručnog kadra, socijalne potpore za prijevoz stanovnika, inovacije, održive oblike obnovljive energije i korištenje alternativnih goriva te za štete prouzročene određenim prirodnim katastrofama i za druge namjene u skladu s pravilima o potporama.
\n

Članak 152

\n
(1)Ministarstvo može kroz programe pomoći, jedinicama lokalne i područne (regionalne) samouprave, sufinancirati troškove tekućeg i/ili kapitalnog ulaganja u plovila u svrhu prometne povezanosti na unutarnjim vodnim putovima.
\n
(2)Financijska sredstva za pomoći iz stavka 1. ovoga članka namijenjena su za ulaganje u plovila u svrhu prometne povezanosti naseljenih područja gdje nije izgrađena prometna infrastruktura (mostovi).
\n

Članak 153

\n
(1)Ministarstvo je nadležno za pripremu programa te provođenje i dodjelu državnih potpora i pomoći iz članaka 151. i 152. ovoga Zakona.
\n
(2)U slučajevima iz članaka 151. i 152. ovoga Zakona u kojima postoje elementi za dodjelu državne potpore osigurava se primjena propisa kojima se reguliraju državne potpore kao i propisa Europske unije o državnim potporama.
\n
(3)Dodjela pomoći iz članka 2. ovoga Zakona provodi se na temelju propisa kojima se utvrđuju pravila za dodjelu pomoći.
\n
(4)Ministarstvo će za provedbu potpora i pomoći predviđenih ovim Zakonom osigurati sredstva u državnom proračunu Republike Hrvatske.
\n

Članak 154

\n
(1)U slučaju posljedica nastalih prirodnim nepogodama u unutarnjoj plovidbi Ministarstvo će sudjelovati u prijedlogu mjera i programa za ublažavanje i djelomično otklanjanje posljedica šteta od prirodnih nepogoda.
\n
(2)Ministarstvo će kao nadležno tijelo za vodni promet predložiti kriterije za dodjelu sredstava pomoći te sudjelovati u poslovima i postupcima procjene i potvrde štete, dodjele i isplate sredstava pomoći za ublažavanje i djelomično otklanjanje šteta od prirodnih nepogoda.
\n
(3)Pomoći za ublažavanje i djelomično otklanjanje posljedica šteta od prirodnih nepogoda provode se na temelju propisa kojima se utvrđuju pravila za ublažavanje i uklanjanje posljedica prirodnih nepogoda te propisa kojima se utvrđuju pravila za dodjelu državne potpore.
\n

Glava IV.   LUKE

\n

Članak 155

\n
(1)Za gradnju i uporabu luka, osim odredaba ovoga Zakona, moraju biti ispunjeni i uvjeti određeni posebnim zakonima o vodama, zaštiti okoliša, prostornom uređenju i gradnji.
\n
(2)U svakoj luci moraju se osigurati uvjeti za siguran prihvat plovila i obavljanje lučkih djelatnosti sukladno njezinoj namjeni.
\n
(3)Odredbe ovoga Zakona koje se odnose na luke odgovarajuće se primjenjuju i na pristaništa, osim kada je ovim Zakonom drukčije propisano.
\n

Članak 156(1) Prema namjeni luke se razvrstavaju na:

\n
–javne luke – otvorene za javni promet koje pod jednakim uvjetima može koristiti svaka fizička ili pravna osoba sukladno njihovoj namjeni i u granicama raspoloživih kapaciteta
\n
–luke posebne namjene – otvorene za vlastite potrebe osnivača.
\n
(2)U lukama iz stavka 1. ovoga članka mogu se obavljati lučke djelatnosti i pružati usluge propisane ovim Zakonom.
\n

Članak 157

\n
(1)Luke se mogu otvoriti za međunarodni promet i za domaći promet na vodnim putovima iz članka 135. ovoga Zakona ovisno o ispunjenju uvjeta i mjerila za razvrstavanje koja uključuju opremljenost, kapacitet, prometnu povezanost i sigurnost plovidbe.
\n
(2)Smatra se da je luka koja je otvorena za međunarodni promet, prema odredbama ovoga Zakona, otvorena i za domaći promet.
\n
(3)Iznimno od stavka 1. ovoga članka, luke posebne namjene mogu biti otvorene samo za domaći promet.
\n
(4)Pozicija javnih luka obvezno se unosi u službene navigacijske karte iz članka 148. stavka 3. ovoga Zakona uz naznaku otvorenosti za promet.
\n

Članak 158(1) Prema značaju luke se razvrstavaju na:

\n
–luke od državnog značaja
\n
–luke od županijskog značaja.
\n
(2)Luke od državnog značaja su luke čiji je osnivač Republika Hrvatska i čiji je osnutak, razvoj i poslovanje od prometnog, gospodarskog i drugog interesa za Republiku Hrvatsku.
\n
(3)Luke od županijskog značaja su luke čiji je osnivač jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave i čiji je osnutak, razvoj i poslovanje od prometnog, gospodarskog i drugog interesa za županiju, grad ili općinu.
\n

Članak 159Prema djelatnostima koje se u njima obavljaju luke mogu biti:

\n
a)industrijsko-trgovačke
\n
b)putničke
\n
c)brodogradilišne
\n
d)zaštitne
\n
e)kombinirane.
\n

Članak 160

\n
(1)Izgradnja lučkih građevina u javnim lukama u interesu je Republike Hrvatske te se u svrhu njihova građenja može neposredno podnijeti zahtjev za izvlaštenje sukladno odredbama propisa o izvlaštenju.
\n
(2)Svako ulaganje u lučke građevine koje služi za obavljanje lučkih usluga u luci od državnog značaja, bez obzira na pravni status investitora, kada se obavlja u skladu s planom iz članka 133. ovoga Zakona, smatra se da se obavlja u interesu i za potrebe Republike Hrvatske.
\n

Članak 161

\n
(1)Prilikom gradnje novih luka ili izmjene granica lučkog područja postojećih luka potrebno je izraditi prometno-tehnološki elaborat koji mora obuhvatiti: navigacijska i hidrografska obilježja akvatorija, tehničko-tehnološka obilježja obale i pristana te plovila koja će uplovljavati u luku, postupke manevriranja i sigurnosne mjere koje se moraju osigurati na mjestu priveza te postupke u slučaju izvanrednih događaja.
\n
(2)Prometno-tehnološki elaborat mora se izraditi prije dobivanja građevinske dozvole i biti prethodno odobren od nadležne lučke kapetanije ili, ako građevinska dozvola nije potrebna, prije otvaranja luke.
\n
(3)Lučka kapetanija može zahtijevati izradu elaborata iz stavka 1. ovoga članka i u slučaju postojećih luka kada ocijeni da je to potrebno zbog sigurnosti plovidbe ili sigurnog boravka plovila u luci.
\n

Članak 162

\n
(1)Prije početka gradnje luke ili izmjene granica lučkog područja postojeće luke mora se utvrditi lučko područje.
\n
(2)Lučko područje javne luke i luke za potrebe državnih tijela uredbom utvrđuje Vlada Republike Hrvatske.
\n
(3)Lučko područje luke za posebne namjene, osim luke za potrebe državnih tijela, odlukom utvrđuje ministar.
\n
(4)Protiv odluke ministra iz stavka 3. ovoga članka ne može se izjaviti žalba, ali se može pokrenuti upravni spor.
\n

Članak 163

\n
(1)Lučko područje utvrđuje se u skladu s dokumentima prostornog uređenja i planskim osnovama za upravljanje vodama.
\n
(2)Lučko područje može obuhvaćati više lučkih bazena i sidrišta odnosno više izdvojenih prometno-tehnoloških cjelina (terminala) specijaliziranih za prekrcaj određene vrste tereta.
\n
(3)Lučko područje iz stavka 1. ovoga članka može se nalaziti na području više općina, gradova i županija.
\n
(4)Proglašenje lučkog područja upisat će se u zemljišnim knjigama zabilježbom.
\n
(5)Upravitelj luke dužan je predložiti izmjenu akta o određivanju lučkog područja ako se mijenja opseg gospodarskog korištenja luke.
\n
(6)Kopneni dio lučkog područje luke otvorene za međunarodni promet mora biti ograđen, a ulazi u luku označeni i pod stalnim nadzorom.
\n
(7)Kopneni dio lučkog područja luke otvorene samo za domaći promet mora biti označen.
\n

Članak 164

\n
(1)Na nekretninama u sastavu lučkog područja javnih luka Republika Hrvatska ima pravo prvokupa.
\n
(2)Na zemljišnim česticama koje su u vlasništvu Republike Hrvatske, a nalaze se u lučkom području javnih luka, u list »B« (vlastovnica) upisat će se da njima upravlja nadležna lučka uprava.
\n
(3)Na zemljišnim česticama koje nisu u vlasništvu Republike Hrvatske, a nalaze se u lučkom području javnih luka, u list »C« (teretovnica) upisat će se pravo prvokupa u korist Republike Hrvatske.
\n

Članak 165

\n
(1)Javna luka od državnog značaja kao i luka posebne namjene za potrebe tijela državne uprave otvara se i razvrstava odlukom Vlade Republike Hrvatske.
\n
(2)Ministar donosi odluku o otvaranju i razvrstaju svih ostalih luka osim onih navedenih u stavku 1. ovoga članka.
\n
(3)Odluku o otvaranju i razvrstaju luke od županijskog značaja ministar donosi uz prethodnu suglasnost predstavničkog tijela jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave.
\n
(4)Odluku o promjeni razvrstaja i zatvaranju luke donosi tijelo koje je donijelo odluku o otvaranju luke.
\n
(5)Odluke ministra iz stavaka 2., 3. i 4. ovoga članka upravni su akti protiv kojih se ne može izjaviti žalba, ali se može pokrenuti upravni spor.
\n
(6)Upravitelj luke određuje se odlukama iz stavaka 1. i 2. ovoga članka.
\n
(7)Odluka o otvaranju i razvrstaju odnosno promjeni razvrstaja luke donosi se nakon što se pregledom utvrdi da luka udovoljava uvjetima glede opremljenosti i sigurnosti sukladno odredbama ovoga Zakona, odredbama posebnih propisa o gradnji kojima se regulira uporaba građevina i drugim uvjetima prema posebnim propisima.
\n

Članak 166

\n
(1)Postupak za otvaranje javne luke pokreće se na zahtjev nadležne lučke uprave, a vodi ga Ministarstvo.
\n
(2)Postupak za otvaranje luke posebne namjene pokreće se na zahtjev osnivača iz članka 177. stavka 2. ovoga Zakona, a vodi ga nadležna lučka uprava. Odluku donose tijela iz članka 165. ovoga Zakona.
\n
(3)Postupak iz stavka 2. ovoga članka za luke posebne namjene za potrebe državnih tijela pokreće se na zahtjev nadležnog Ministarstva.
\n
(4)Lučka uprava u postupku otvaranja luke posebne namjene dužna je podnositelju zahtjeva pružiti svu stručnu pomoć.
\n
(5)Nakon donošenja odluke o otvaranju i razvrstaju luke nadležna lučka uprava provest će postupak davanja koncesije za obavljanje lučkih djelatnosti.
\n
(6)Postupak iz stavka 5. ovoga članka ne provodi se za luke iz stavka 3. ovoga članka.
\n

Članak 167

\n
(1)Uvjete kojima moraju udovoljavati luke, postupak za otvaranje i zatvaranje luke te mjerila za njihovo razvrstavanje i promjenu razvrstaja propisuje uredbom Vlada Republike Hrvatske.
\n
(2)Prilikom utvrđivanja mjerila za razvrstaj luka Vlada Republike Hrvatske uzet će u obzir ukupni promet svake luke u proteklom desetogodišnjem razdoblju i njegove osobine; operativni kapacitet luke; izgrađenost i stanje lučke suprastrukture i lučke infrastrukture te njihova održavanja; funkcionalnost uređaja i usluga za opskrbu plovila, posade i putnika te popravak plovila; kontinuitet, stanje plovnosti i razvrstaj vodnog puta, kakvoću i značaj prometnih veza sa zaleđem; prostorne i gospodarske mogućnosti daljnjeg razvitka luke i dr.
\n
(3)Polazeći od općih smjernica za razvoj luka utvrđenih planom iz članka 133. stavka 1. ovoga Zakona, Vlada Republike Hrvatske može promijeniti mjerila za razvrstaj luka.
\n
12.Uredba o lukama i zimovnicima unutarnjih voda
\n

Članak 168

\n
(1)Javnim lukama upravljaju lučke uprave prema odredbama ovoga Zakona.
\n
(2)U javnim lukama lučke uprave dužne su osigurati održivost poslovanja i financijsku stabilnost uzimajući u obzir ekonomske kriterije vrednovanja tržišta lučkih usluga.
\n
(3)Lučke uprave u javnoj luci moraju osigurati, u granicama raspoloživih kapaciteta, jednake uvjete korištenja usluga svim plovilima i svim osobama bez diskriminacije.
\n
(4)Lukama posebne namjene upravljaju osobe na čiji zahtjev su otvorene, tj. osnivači.
\n

Članak 169

\n
(1)Lučke uprave Vukovar, Osijek, Sisak i Slavonski Brod su javne ustanove koje upravljaju lučkim područjima javnih luka i nekretninama u vlasništvu Republike Hrvatske koje se nalaze u lučkom području javnih luka.
\n
(2)Osnivač lučkih uprava iz stavka 1. ovoga članka je Republika Hrvatska, a osnivačka prava i dužnosti obavlja Ministarstvo.
\n
(3)Imovinu lučke uprave čine sredstva pribavljena od osnivača te prihodi iz članka 183. ovoga Zakona.
\n

Članak 170(1) Djelatnosti lučke uprave su:

\n
1.gradnja i održavanje lučkih građevina 2. upravljanje javnim vodnim dobrom na lučkom području te davanje prava najma, zakupa, osnivanja prava služnosti ili prava građenja na javnom vodnom dobru u lučkom području 3. upravljanje slobodnom zonom na lučkom području sukladno propisima kojima se uređuju slobodne zone 4. osiguravanje trajnog, nesmetanog i kontinuiranog obavljanja lučkih djelatnosti, lučkog prometa u cjelini, tehničko-tehnološke usklađenosti i sigurnost plovidbe 5. usklađivanje i nadzor rada ovlaštenika koncesije koji obavljaju lučke djelatnosti na lučkom području 6. provođenje reda u luci i zaštita lučkog područja od onečišćenja 7. davanje koncesije za gospodarsko korištenje općeg ili drugog dobra, za građenje lučkih građevina i obavljanje lučkih djelatnosti na lučkom području 8. donošenje i objava lučkih pristojbi 9. potvrđivanje i objava lučkih tarifa 10. pravo uvida u poslovnu i financijsku dokumentaciju lučkih korisnika 11. vođenje popisa pružatelja usluga brodarskog agenta, špediterskih usluga i usluga kontrole kvalitete i uzorkovanja robe 12. drugi poslovi utvrđeni ovim Zakonom.
\n
(2)Djelatnosti lučke uprave u lukama posebne namjene su:
\n
1.davanje koncesija za obavljanje lučkih usluga 2. upravljanje javnim vodnim dobrom na lučkom području.
\n
(3)U obavljanju djelatnosti iz stavaka 1. i 2. ovoga članka lučka uprava ima ovim Zakonom propisane javne ovlasti.
\n
(4)U okviru javnih ovlasti lučka uprava donosi upravne i druge akte te odlučuje o pitanjima od značaja za razvitak luka.
\n
(5)Protiv upravnih akata iz stavka 4. ovoga članka može se izjaviti žalba Ministarstvu.
\n
(6)Za svako otuđenje ili opterećenje nekretnina iz stavka 1. podstavaka 1. i 2. ovoga članka lučke su uprave dužne pribaviti prethodno mišljenje tijela nadležnog za upravljanje i raspolaganje državnom imovinom.
\n
(7)Uvjete davanja prava najma, zakupa, osnivanja prava služnosti ili prava građenja na javnom vodnom dobru u lučkom području, kao i visinu naknade, izuzeća, rokove i namjene za navedena prava propisuje pravilnikom ministar.
\n
10.Pravilnik o uvjetima davanja stvarnih i drugih prava na javnom vodnom dobru u lučkom području luka unutarnjih voda
\n

Članak 171

\n
(1)Lučkom upravom upravlja Upravno vijeće, a voditelj poslovanja je ravnatelj.
\n
(2)Sastav Upravnog vijeća, imenovanje i razrješenje ravnatelja i Upravnog vijeća te druga pitanja vezana za poslovanje lučke uprave propisuje uredbom Vlada Republike Hrvatske.
\n
(3)Na sve što nije regulirano ovim Zakonom ili Uredbom iz stavka 2. ovoga članka primjenjuje se Zakon o ustanovama (»Narodne novine«, br. 76/93., 29/97., 47/99., 35/08. i 127/19.).
\n
4.Uredba o upravljanju i vođenju poslova lučkih uprava unutarnjih voda
\n

Članak 172

\n

Lučke uprave djelatnosti iz članka 170. stavaka 1. i 2. ovoga Zakona obavljaju na sljedećem području nadležnosti:

\n
1.»Lučka uprava Vukovar«, sa sjedištem u Vukovaru, na lučkim područjima na vodnom putu rijeke Dunav od granice Republike Mađarske rkm 1433,1 do granice s Republikom Srbijom – rkm 1295,5.; na lučkim područjima na vodnim putovima Vukovarsko-srijemske županije (osim područja grada Županje i područja općina Babina Greda, Gradište, Bošnjaci, Drenovci, Gunja i Vrbanja) i na lučkim područjima na vodnom putu područja općina Draž, Erdut iz Osječko-baranjske županije 2. »Lučka uprava Osijek«, sa sjedištem u Osijeku, na lučkim područjima na vodnom putu rijeke Drave i na lučkim područjima na vodnim putovima Osječko-baranjske županije (osim područja općina Draž i Erdut) te Varaždinske županije, Koprivničko-križevačke županije, Virovitičko-podravske županije i Međimurske županije 3. »Lučka uprava Slavonski Brod«, sa sjedištem u Slavonskom Brodu, na lučkim područjima na vodnom putu rijeke Save od rkm 210,8 (Račinovci) do rkm 475 (ušće Velikog Struga) i lučkim područjima na vodnim putovima Brodsko-posavske županije, Požeško-slavonske županije te lučkim područjima na vodnim putovima gradova i općina: Županja, Babina Greda, Gradište, Bošnjaci, Gunja, Drenovci i Vrbanja iz Vukovarsko-srijemske županije 4. »Lučka uprava Sisak«, sa sjedištem u Sisku, na lučkim područjima na vodnom putu rijeke Save od rkm 475 (ušće Velikog Struga) do granice s Republikom Slovenijom i rijeke Kupe, na lučkim područjima na vodnim putovima Sisačko-moslavačke županije, Zagrebačke županije, Krapinsko-zagorske županije, Karlovačke županije, Bjelovarsko-bilogorske županije, pristanišnom području općina Plitvičkih Jezera iz Ličko-senjske županije te pristanišnom području Nacionalnog parka Krka iz Šibensko-kninske županije, kao i na svim ostalim nespomenutim lučkim i pristanišnim područjima vodnih putova na unutarnjim vodama.
\n

Članak 173(1) Upravljanje javnom lukom je javna služba koja obuhvaća sljedeće poslove lučke uprave:

\n
1.organizaciju i nadzor pristajanja, sidrenja i manevriranja plovila u luci 2. kontrolu i evidenciju dolazaka i odlazaka plovila, prekrcaja i transporta 3. kontrolu lučkog prometa, ulazaka i izlazaka prijevoznih sredstava i tereta 4. prihvat svih vrsta otpada koji nastaju na plovilu uključivo i otpada vezanog za teret i od tereta 5. održavanje zajedničkih lučkih građevina na lučkom području 6. nadzor nad obavljanjem lučkih djelatnosti 7. izgradnju i modernizaciju lučkih građevina u ime Republike Hrvatske 8. stručne poslove u vezi s davanjem koncesija 9. nadzor nad radom koncesionara i izvršavanjem obveza iz ugovora o koncesiji 10. planiranje ulaganja u luke na temelju modela javno-privatnog partnerstva 11. sudjelovanje u izradi prijedloga planskih dokumenata za razvoj lučkog sustava na unutarnjim vodama 12. stručnu i tehničku pomoć tijelima lokalne i područne (regionalne) samouprave na području razvoja luka i pristaništa 13. druge poslove određene ovim Zakonom i podzakonskim aktima.
\n
(2)Poslove iz stavka 1. točaka 1. i 4. ovoga članka lučka uprava ugovorom može prenijeti na ovlaštenika koncesije.
\n
(3)Poslove redovitog održavanja lučkog akvatorija, sidrišta, privezišta, zimovnika i zimskih skloništa, građevina za poboljšavanje uvjeta plovidbe te održavanje opreme za pomoć pri plovidbi na lučkom području javne luke obavlja Ministarstvo.
\n

Članak 174Upravljanje lukom posebne namjene obuhvaća sljedeće poslove:

\n
1.organizaciju i nadzor pristajanja, sidrenja i manevriranja plovila u luci 2. kontrolu i evidenciju dolazaka i odlazaka plovila, prekrcaja i transporta 3. kontrolu lučkog prometa, ulazaka i izlazaka prijevoznih sredstava i tereta 4. prihvat otpada koji nastaje na plovilu i otpada vezanog za teret 5. održavanje reda u luci i zaštite okoliša u luci 6. redovito održavanje lučkih građevina 7. redovito održavanje lučkog akvatorija.
\n

Članak 175

\n
(1)Lučke djelatnosti su lučke usluge i gospodarske djelatnosti koje se pružaju i obavljaju na lučkom području.
\n
(2)Lučke usluge su 1. nautičke usluge:
\n
a)privez i odvez plovila
\n
b)boksaža
\n
c)prihvat i opskrba plovila, posade i putnika te opsluživanje plovila na sidrištu
\n
d)prihvat otpada koji uobičajeno nastaje na plovilu, a koji uključuje i djelatnost sakupljanja otpada sukladno propisu kojim se uređuje održivo gospodarenje otpadom.
\n
2.transportne usluge:
\n
a)ukrcaj, iskrcaj, prekrcaj, prijenos i slaganje tereta
\n
b)skladištenje, deponiranje i transportne operacije ovisno o vrsti tereta
\n
c)priprema i objedinjavanje tereta za transport 3. usluge ukrcaja i iskrcaja putnika 4. špediterske usluge i usluge brodarskog agenta.
\n
(3)Gospodarske djelatnosti su:
\n
a)osnovne gospodarske djelatnosti, kao što su industrijske, komercijalne, obrtničke i djelatnosti slobodnih zanimanja, a koje su s lučkim uslugama u međusobnoj ekonomskoj, prometnoj ili tehnološkoj vezi i
\n
b)sporedne gospodarske djelatnosti, koje se obavljaju unutar maksimalno 12 m² lučkog područja.
\n

Članak 176(1) Lučke djelatnosti u javnim lukama smiju se obavljati na temelju koncesije, i to:

\n
–koncesije za usluge, za obavljanje lučkih usluga
\n
–koncesije za gospodarsko korištenje općeg ili drugog dobra, za obavljanje lučkih djelatnosti
\n
–koncesije za radove, za građenje lučkih građevina koje služe za obavljanje lučkih djelatnosti.
\n
(2)Koncesije iz stavka 1. ovoga članka daju se u postupku javnog nadmetanja sukladno posebnim propisima kojima se uređuju koncesije i javna nabava te pravilnika iz članka 187. stavka 3. ovoga Zakona.
\n
(3)Koncesije iz stavka 1. ovoga članka daje lučka uprava, uz suglasnost Ministarstva odnosno Vlade Republike Hrvatske, ovisno o iznosu procijenjene vrijednosti koncesije.
\n
(4)Pravna zaštita u postupku davanja svih koncesija uređenih ovim Zakonom provodi se u skladu s propisima kojima se uređuju koncesije i javna nabava.
\n
(5)Za obavljanje djelatnosti sakupljanja i gospodarenja otpadom, osim propisanog stavcima 1. i 2. ovoga članka, potrebno je ishoditi i dozvolu za gospodarenje otpadom u skladu s propisom kojim se uređuje gospodarenje otpadom.
\n
(6)Radi provedbe već postojećeg ugovora o koncesiji za obavljanje lučkih usluga može se naknadno, na zahtjev koncesionara, dodijeliti i koncesija za gospodarsko korištenje općeg ili drugog dobra.
\n

Članak 177

\n
(1)Koncesije za obavljanje lučkih djelatnosti u lukama posebne namjene lučka uprava daje na zahtjev osnivača.
\n
(2)Osnivač luke posebne namjene može biti fizička osoba – obrtnik ili pravna osoba.
\n
(3)U zahtjevu za koncesiju iz stavka 1. ovoga članka podnositelj zahtjeva uz druge uvjete sukladno propisima o koncesijama i odredbama ovoga Zakona mora dostaviti dokaze da ima riješene imovinskopravne odnose na lučkom ili pristanišnom području za koje traži koncesiju.
\n

Članak 178

\n
(1)Osnivač koji podnosi zahtjev za koncesiju za gospodarsko korištenje općeg ili drugog dobra u lukama posebne namjene, osim luka za potrebe državnih tijela, radi obavljanja lučkih usluga u zahtjevu mora navesti:
\n
1.osobno ime ili tvrtku, adresu, telefonski broj i adresu elektroničke pošte podnositelja zahtjeva 2. vrstu i predmet koncesije 3. prirodu i opseg djelatnosti koncesije 4. područje obavljanja djelatnosti koncesije 5. rok na koji se zahtijeva davanje koncesije 6. obrazloženje razloga za podnošenje zahtjeva, pravne, tehničke i financijske specifikacije predmeta koncesije.
\n
(2)Uz zahtjev iz stavka 1. ovoga članka podnositelj mora dostaviti sljedeću dokumentaciju:
\n
1.plan i program rada za razdoblje za koje se daje koncesija 2. analizu gospodarske opravdanosti davanja koncesije 3. studiju ispunjavanja tehnoloških i sigurnosnih uvjeta za luku ili pristanište 4. analizu utjecaja na okoliš 5. dokaz o ispunjenju pravnih, tehničkih i financijskih uvjeta sposobnosti sukladno opsegu i vrsti usluge za koje traži koncesiju 6. odgovarajuće jamstvo za provedbu ugovora o koncesiji.
\n

Članak 179

\n
(1)Rok na koji se daje koncesija u javnim lukama određuje se vrstom koncesije i planskim dokumentima na temelju kojih se daje koncesija, a najduže:
\n
1.Koncesije za usluge, za obavljanje lučkih usluga:
\n
–za nautičke usluge do deset godina
\n
–za transportne usluge do 20 godina.
\n
2.Koncesije za gospodarsko korištenje općeg ili drugog dobra, za obavljanje gospodarskih djelatnosti koje se obavljaju na lučkom području do 25 godina.
\n
3.Koncesije za radove, kada se koncesija daje za građenje lučkih građevina, do 30 godina, a uz prethodnu suglasnost Vlade Republike Hrvatske do 50 godina.
\n
(2)Rok za davanje koncesije za obavljanje lučkih djelatnosti u lukama posebne namjene, a koje se obavljaju na temelju koncesije za gospodarsko korištenje općeg ili drugog dobra, određuje se prema trajanju gospodarske aktivnosti koja je osnova za davanje koncesije, a najduže do 25 godina.
\n
(3)Na temelju odluke o davanju koncesije lučka uprava potpisuje ugovor o koncesiji s koncesionarom.
\n
(4)Pravilnikom iz članka 187. stavka 3. ovoga Zakona utvrđuju se kriteriji za određivanje visine naknada za koncesije propisane ovim Zakonom te ostali kriteriji za davanje koncesija.
\n
(5)Iznimno od stavka 2. ovoga članka, za obavljanje lučke djelatnosti u lukama za potrebe državnih tijela, skelnom prijelazu otvorenom za javni prijevoz i trgovačkom pristaništu iz članka 197. ovoga Zakona ne daje se koncesija.
\n

Članak 180

\n
(1)Lučka uprava pokreće postupak davanja koncesije iz članka 179. stavka 1. ovoga Zakona sukladno srednjoročnom (trogodišnjem) planu davanja koncesija i drugim planskim dokumentima.
\n
(2)Ministarstvo može na temelju Strategije razvitka riječnog prometa Republike Hrvatske i Srednjoročnog plana razvitka vodnih putova i luka unutarnjih voda ograničiti broj koncesija koje se izdaju za luke posebne namjene ako to može bitno narušiti poslovanje koncesionara u javnim lukama.
\n

Članak 181

\n
(1)Iznimno od članka 176. ovoga Zakona, lučka uprava ne daje koncesiju nego na temelju zahtjeva gospodarskog subjekta donosi rješenje kojim dopušta obavljanje:
\n
1.špediterskih usluga 2. usluga brodarskog agenta 3. kontrole kvalitete i uzorkovanja robe 4. sporedne gospodarske djelatnosti.
\n
(2)Na temelju rješenja iz stavka 1. ovoga članka lučka uprava upisat će gospodarski subjekt u popis iz članka 182. ovoga Zakona.
\n

Članak 182(1) Lučka uprava vodi i javno objavljuje popis pružatelja sljedećih usluga:

\n
–špediterskih usluga
\n
–usluga brodarskog agenta
\n
–usluga kontrole kvalitete i uzorkovanja robe.
\n
(2)Na upis iz stavka 1. ovoga članka ima pravo gospodarski subjekt koji:
\n
–je registriran za obavljanje navedenih djelatnosti
\n
–ima odgovarajuća ovlaštenja po posebnim propisima
\n
–nema porezni dug i nad kojim nije otvoren stečajni postupak ili pokrenut postupak likvidacije.
\n
(3)O upisu u popis iz stavka 1. ovoga članka odlučuje lučka uprava rješenjem koje je upravni akt.
\n
(4)Lučka uprava rješenjem će odrediti brisanje gospodarskog subjekta s popisa iz stavka 1. ovoga članka ako više ne ispunjava uvjete iz stavka 2. ovoga članka ili uvjete za obavljanje djelatnosti prema općim propisima.
\n
(5)Lučka uprava može odrediti brisanje gospodarskog subjekta s popisa iz stavka 1. ovoga članka ako:
\n
–kasni s plaćanjem obveza lučkoj upravi dulje od 30 dana
\n
–ne obavlja usluge iz stavka 1. ovoga članka dulje od dvije godine.
\n

Članak 183(1) Poslovanje lučke uprave financira se iz prihoda koje čine:

\n
1.lučke naknade 2. sredstva iz državnog proračuna te proračuna jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave 3. ostali prihodi.
\n
(2)Lučke naknade su naknade za koncesije i lučke pristojbe.
\n
(3)Gradnja i modernizacija lučkih građevina financira se sukladno planu iz članka 133. ovoga Zakona.
\n
(4)Sredstvima iz stavka 1. ovoga članka lučka uprava može financirati infrastrukturu u javnim pristaništima.
\n
(5)Sredstva iz stavka 2. ovoga članka mogu se koristiti namjenski za rad lučkih uprava.
\n

Članak 184

\n
(1)Za korištenje javnih luka plaćaju se lučke naknade.
\n
(2)Lučke pristojbe plaća brodar plovila koje koristi javnu luku u svrhe definirane u članku 186. ovoga Zakona.
\n
(3)Naknadu za koncesiju plaća lučki operater i/ili lučki korisnik sukladno ugovoru o koncesiji.
\n

Članak 185

\n
(1)Za korištenje luka posebne namjene plaćaju se lučke naknade osim za luke osnovane za potrebe državnih tijela.
\n
(2)Lučke naknade plaća upravitelj luke iz stavka 1. ovoga članka sukladno ugovoru o koncesiji.
\n
(3)Iznimno od stavka 1. ovoga članka, za skelni prijelaz otvoren za javni prijevoz i trgovačko pristanište iz članka 197. ovoga Zakona plaća se pristojba za uporabu obale ili pristana.
\n

Članak 186(1) Vrste lučkih pristojbi su:

\n
1.pristojba za uporabu obale ili pristana 2. pristojba za vez 3. ležarina.
\n
(2)Pristojba za uporabu obale ili pristana plaća se za plovilo koje koristi luku ili pristanište u svrhu ukrcaja ili iskrcaja tereta ili putnika i opskrbe.
\n
(3)Pristojba za vez plaća se za plovilo koje koristi luku ili pristanište isključivo u svrhu priveza ili boravka.
\n
(4)Ležarina se plaća za plovilo koje koristi luku i nakon završetka operacija iz stavka 2. ovoga članka, kao i za plovila koja su izvučena iz vode i odložena na javnom vodnom dobru ili vodnom dobru u vlasništvu Republike Hrvatske u lučkom području javne luke.
\n

Članak 187

\n
(1)Lučke pristojbe donosi i javno objavljuje lučka uprava, uz suglasnost Ministarstva, na temelju kriterija za određivanje visine lučkih pristojbi.
\n
(2)Hrvatska javna i ratna plovila oslobođena su plaćanja lučkih pristojbi.
\n
(3)Pravilnik kojim se određuju kriteriji za određivanje visine lučkih naknada donosi ministar.
\n
6.Pravilnik o kriterijima za određivanje visine lučkih naknada u lukama unutarnjih voda
\n

Članak 188

\n
(1)Naknada za koncesiju za obavljanje lučkih usluga u javnim lukama sastoji se od stalnog i promjenjivog dijela.
\n
(2)Stalni dio naknade iz stavka 1. ovoga članka plaća se s naslova korištenja lučkog područja, i to u jednokratnom godišnjem iznosu.
\n
(3)Promjenjivi dio naknade iz stavka 1. ovoga članka plaća se u ovisnosti o ostvarenoj poslovnoj aktivnosti koncesionara u postotku od ostvarenog prihoda i to kvartalno.
\n

Članak 189

\n
(1)Naknada za koncesiju za gospodarsko korištenje općeg ili drugog dobra na lučkom području luka posebne namjene plaća se kao stalan dio jednak osnovici za obračun naknade za koncesiju.
\n
(2)Kopiju izvješća o izvršavanju ugovora o koncesiji koja su propisana posebnim propisom o koncesijama i koja se dostavljaju ministarstvu nadležnom za financije lučka uprava dužna je dostavljati Ministarstvu.
\n
(3)U svrhu praćenja i izvršavanja ugovora o koncesiji lučka uprava može zatražiti stručnu pomoć od stručno osposobljene osobe.
\n

Članak 190

\n
(1)Lučka uprava, na godišnjoj razini, uz suglasnost Ministarstva, donosi sljedeće planske dokumente:
\n
a)Godišnji program rada s financijskim planom
\n
b)Operativni program građenja i modernizacije lučkih građevina
\n
c)Operativni program održavanja lučkih građevina.
\n
(2)Upravitelj luke za posebne namjene dužan je izraditi i dostaviti Ministarstvu plan razvitka luke za razdoblje za koje se izrađuje plan iz članka 133. ovoga Zakona.
\n

Članak 191

\n
(1)Lučki operateri obavljaju lučku uslugu uz naknadu čiji se maksimalan iznos utvrđuje u okviru lučkih tarifa za pojedine vrste tereta i pojedine vrste usluga.
\n
(2)Lučke tarife predlaže lučki operater.
\n
(3)Lučke tarife potvrđuje i javno objavljuje lučka uprava.
\n
(4)Lučke tarife sastavni su dio ugovora o koncesiji.
\n

Članak 192

\n

Lučki operateri obvezni su voditi odvojene obračune za svaku lučku djelatnost za koju im je dana koncesija te računovodstveno razdvojiti prihode od lučkih djelatnosti od ostalih prihoda.

\n

Članak 193

\n

Lučki operater u javnoj luci smije obavljati prekrcaj za vlastite potrebe pod uvjetom da time ne ometa ili ne uskraćuje i ne diskriminira ostale lučke korisnike u obavljanju njihovih poslova i djelatnosti.

\n

Članak 194

\n
(1)Za sporedne gospodarske djelatnosti naplaćuje se zakup sukladno općim propisima kojima se uređuje zakup.
\n
(2)Visinu zakupnine određuje lučka uprava.
\n

Članak 195

\n
(1)Pristaništa služe za obavljanje pojedinih lučkih usluga karakterističnih za djelatnosti koje se u njima obavljaju.
\n
(2)Pristaništa su od značaja za jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave.
\n

Članak 196(1) Pristaništa prema djelatnostima koje se u njima obavljaju mogu biti:

\n
a)trgovačka
\n
b)putnička
\n
c)brodogradilišna
\n
d)riječne marine
\n
e)postaje za opskrbu plovila
\n
f)skelni prijelazi
\n
g)pristaništa za potrebe državnih tijela odnosno za potrebe javnih tijela.
\n
(2)U trgovačka i putnička pristaništa otvorena za vlastite potrebe smiju uploviti samo plovila čiji je brodar upravitelj pristaništa.
\n

Članak 197

\n
(1)Na zahtjev korisnika trgovačko pristanište za vlastite potrebe može se, iznimno, otvoriti na određeni vremenski rok isključivo radi ukrcaja i/ili iskrcaja tereta namijenjenog izvođenju radova koji nisu u javnom interesu ili tereta namijenjenog daljnjoj prodaji, pod uvjetom da ukrcaj i/ili iskrcaj tereta nije moguć u najbližoj luci ili je ona toliko udaljena da bi troškovi prijevoza tereta do luke doveli u pitanje isplativost ugovorenog posla, te ako ispunjava i druge propisane uvjete.
\n
(2)Pristanište iz stavka 1. ovoga članka može se otvoriti najdulje na rok na koji je korisnik zakupio vodno dobro sukladno posebnom propisu o vodama. Zakupljene čestice čine pristanišno područje.
\n
(3)Ako se korisnik pristaništa iz stavka 1. ovoga članka ne pridržava propisanih uvjeta odnosno ne izvršava obveze utvrđene odlukom o otvaranju ili ovim Zakonom, po obavijesti nadležne lučke kapetanije ili na prijedlog nadležne lučke uprave ministar može donijeti odluku o zatvaranju takvog pristaništa i prije isteka roka na koji je otvoreno.
\n
(4)Korisnik trgovačkog pristaništa iz stavka 1. ovoga članka ima prava i obveze upravitelja pristaništa i dužan je nadležnoj lučkoj upravi plaćati pristojbu za uporabu obale ili pristana.
\n
(5)Visinu lučke pristojbe iz stavka 4. ovoga članka određuje lučka uprava prema kriterijima propisanim pravilnikom iz članka 187. stavka 3. ovoga Zakona.
\n
(6)Protiv odluka donesenih u upravnom postupku iz stavaka 3. ovoga članka ne može se izjaviti žalba, ali se može pokrenuti upravni spor.
\n

Članak 198

\n
(1)Uz zahtjev za otvaranje trgovačkog pristaništa iz članka 197. ovoga Zakona obvezno se prilaže ugovor o zakupu vodnog dobra sklopljen sukladno propisima o vodama.
\n
(2)Lučka uprava dužna je pribaviti suglasnost lučke kapetanije kojom se propisuju uvjeti i mjere sigurnosti plovidbe u trgovačkom pristaništu.
\n
(3)U odluci o otvaranju trgovačkog pristaništa iz članka 197. ovoga Zakona obvezno se utvrđuje pristanišno područje te određuje upravitelj pristaništa i rok na koji se pristanište otvara.
\n

Članak 199

\n
(1)Za ukrcaj/iskrcaj i deponiranje pijeska, šljunka, drvne građe, građevinskog materijala nužnog za obavljanje hidrotehničkih ili drugih radova u javnom interesu, izvan lučkog područja, investitor ili izvođač radova mogu zatražiti otvaranje tovarišta.
\n
(2)Tovarište se može otvoriti najdulje na rok predviđen za izvođenje planiranih radova.
\n
(3)Zahtjevu za otvaranje tovarišta obvezno se prilažu akti propisani posebnim propisima o vodama.
\n
(4)O zahtjevu za otvaranje tovarišta odlučuje nadležna lučka kapetanija u upravnom postupku.
\n
(5)U rješenju kojim odobrava otvaranje tovarišta lučka kapetanija određuje uvjete i mjere sigurnosti plovidbe u tovarištu te rok na koji se tovarište otvara.
\n
(6)Podnositelj zahtjeva dužan je ispuniti uvjete i pridržavati se mjera sigurnosti plovidbe te rokova koje je propisala lučka kapetanija i odgovara za rad i red u tovarištu.
\n

Članak 200

\n
(1)Skelni prijelaz može se otvoriti za javni prijevoz ili za vlastite potrebe.
\n
(2)Iznimno od stavka 1. ovoga članka, skelni prijelaz može biti otvoren i za osobne potrebe korisnika.
\n
(3)Osobnim potrebama smatraju se potrebe osobe korisnika i potrebe članova njegove uže obitelji, a koje su nekomercijalne naravi.
\n
(4)Zabranjeno je obavljati javni prijevoz, prijevoz za vlastite ili osobne potrebe na skelnom prijelazu koji nije otvoren.
\n
(5)Prijevoz putnika i stvari na skelnim prijelazima može se obavljati skelama koje plove slobodno i skelama koje ne plove slobodno.
\n
(6)Na skelnom prijelazu moraju se osigurati uvjeti sigurnosti plovidbe, a osobito siguran prilaz na obali, sigurno pristajanje skele pri svim vodostajima i siguran privez skele na obali.
\n
(7)Građenje skelnog prijelaza provodi se sukladno propisima o prostornom uređenju i građenju te propisima o vodama.
\n

Članak 201

\n
(1)Skelnim prijelazom otvorenim za javni prijevoz upravlja jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave.
\n
(2)Skelnim prijelazom otvorenim za vlastite ili osobne potrebe upravlja korisnik.
\n
(3)Upravitelj skelnog prijelaza dužan je nadležnoj lučkoj upravi plaćati lučku pristojbu za uporabu obale ili pontona.
\n
(4)U postupku otvaranja skelnog prijelaza nadležna lučka kapetanija utvrđuje jesu li ispunjeni uvjeti iz članka 200. stavka 6. ovoga Zakona.
\n

Članak 202

\n

Otvaranje skelnog prijelaza na vodnim putovima koji se nalaze između Republike Hrvatske i druge države obavlja se u skladu s međunarodnim sporazumom sklopljenim s tom državom.

\n

Članak 203

\n
(1)Sidrišta moraju imati posebno obilježeno područje i dubinu sukladno kategoriji plovnog puta na kojem se nalaze i mogu se nalaziti u lučkom područja ili izvan njega.
\n
(2)Sidrišta prema namjeni mogu biti sidrišta opće namjene i sidrišta posebne namjene.
\n
(3)Na sidrišta opće namjene mogu se sidriti svi brodovi bez obzira na vrstu i namjenu te vrstu robe koju prevoze.
\n
(4)Na sidrištima posebne namjene, koja moraju biti posebno obilježena, mogu se sidriti samo brodovi određene vrste i namjene i vrste robe koju prevoze.
\n
(5)Zabranjeno je korištenje sidrišta protivno njegovoj namjeni.
\n
(6)Sidrišta opće namjene mogu imati posebno obilježen dio za sidrenje brodova koji prevoze opasne terete.
\n

Članak 204

\n
(1)Zimovnik mora udovoljavati propisanim uvjetima sigurnosti.
\n
(2)Zimovnik i zimsko sklonište mogu koristiti i u njima se zadržavati sva plovila pod jednakim uvjetima i dok traju mjere koje su zbog izvanrednih okolnosti proglasila nadležna tijela.
\n
(3)Naknade i pristojbe za korištenje zimovnika i zimskih skloništa u izvanrednim okolnostima se ne naplaćuju.
\n
(4)Izvanrednim okolnostima smatraju se i slučajevi korištenja zimovnika radi zaštite i spašavanja ljudskih života, sigurnosti plovila i osoba na plovilu te sigurnosti plovidbe.
\n
(5)Za korištenje zimovnika, osim u slučajevima iz stavaka 2. i 4. ovoga članka, nadležnoj lučkoj upravi plaća se pristojba za vez.
\n
(6)Zimovnik i zimsko sklonište na lučkom i pristanišnom području, na prijedlog i uz suglasnost lučke kapetanije, određuje i njima upravlja nadležna lučka uprava.
\n
(7)Zimsko sklonište na vodnom putu određuje nadležna lučka kapetanija.
\n
(8)Opće i posebne uvjete koje moraju ispunjavati i način klasifikacije zimovnika propisuje Vlada Republike Hrvatske uredbom iz članka 167. stavka 1. ovoga Zakona.
\n
(9)Obilježavanje zimovnika i zimskog skloništa obavlja Ministarstvo na način propisan pravilnikom iz članka 15. stavka 3. ovoga Zakona.
\n

Članak 205

\n
(1)Plovila koja plove u domaćoj ili međunarodnoj plovidbi radi odmora posade plovila, priveza plovila u izvanrednim okolnostima, prilikom nezgoda, obavljanja manjih popravaka na plovilima ili izmjene posade mogu se privezati u privezištu.
\n
(2)Zabranjeno je koristiti privezište u svrhe različite od onih navedenih u stavku 1. ovoga članka.
\n
(3)Privezište je dostupno plovilima iz stavka 1. ovoga članka pod istim uvjetima bez diskriminacije.
\n
(4)Izmjena posade plovila u privezištu dozvoljena je samo ako je u skladu s odredbama posebnih propisa o nadzoru državne granice i obavljanju granične kontrole.
\n
(5)Obilježavanje privezišta obavlja Ministarstvo na način propisan pravilnikom iz članka 15. stavka 3. ovoga Zakona.
\n

Članak 206

\n
(1)Luka mora udovoljavati propisanim uvjetima sigurnosti plovidbe.
\n
(2)Lučki akvatorij ne smije suziti širinu plovnog puta ispod propisanih mjerila.
\n
(3)Upravitelj luke obvezan je održavati luku tako da se osigura red i postupanje u skladu s ovim Zakonom i pravilima o redu u luci.
\n
(4)Uvjete sigurnosti plovidbe u lukama pravilnikom propisuje ministar.
\n

Članak 207

\n

Odredbe ovoga Zakona koje se odnose na red u luci odgovarajuće se primjenjuju na pristaništa, tovarišta, skelne prijelaze, sidrišta, privezišta, zimovnike i na ostala mjesta ukrcaja, iskrcaja ili prekrcaja tereta i osoba, kao i na mjesta na kojima je dozvoljeno stajanje plovila.

\n

Članak 208

\n
(1)Uvjeti korištenja luke otvorene za međunarodni promet i cijene lučkih usluga za strana i domaća plovila su izjednačeni.
\n
(2)Odredba stavka 1. ovoga članka primjenjuje se i na zimovnike koji se nalaze na vodnim putovima iz članka 135. stavaka 1. i 2. ovoga Zakona.
\n

Članak 209

\n
(1)Upravitelj luke dužan je provoditi red u luci u skladu s propisanim uvjetima sigurnosti plovidbe u lukama i redom u luci.
\n
(2)Pravila o redu u luci, prije donošenja odluke o otvaranju luke, donosi upravitelj luke uz prethodnu suglasnost nadležne lučke kapetanije. Izmjene i dopune pravila o redu u luci odobrava nadležna lučka kapetanija.
\n
(3)Pravilima o redu u luci propisuje se način odvijanja prometa u luci, namjena pojedinog dijela luke, postupak javljanja, načini uplovljavanja, pristajanja, vezivanja, premještanja, sidrenja i isplovljavanja plovila, način kontrole nad obavljanjem tih radnji, način i postupak korištenja informacijske službe, postupci evidentiranja plovila i vozila, nadzor nad kretanjem osoba i stvari te mjere u izvanrednim okolnostima.
\n
(4)Pravila o redu u luci sadrže grafički prikaz luke te numeraciju lučkih terminala, pristana, naprava za privez, sidrišta, lučkih staza i objekata sigurnosti plovidbe na lučkom području.
\n
(5)Upravitelj luke dužan je javno objaviti pravila o redu u luci kao i njihove naknadne izmjene i dopune.
\n

Članak 210

\n
(1)Nadzor nad provođenjem reda u lukama provodi lučka kapetanija.
\n
(2)U obavljanju nadzora nad provođenjem reda u lukama lučka kapetanija osobito nadzire:
\n
1.plovidbu, pristajanje, privezivanje, odvezivanje i sidrenje plovila 2. ukrcavanje i iskrcavanje putnika i stvari, kada to ocijeni opravdanim 3. postupke i mjere zaštite lučkog akvatorija i obale od onečišćenja s plovila i prilikom obavljanja lučkih operacija.
\n

Članak 211

\n
(1)U luci je zabranjena svaka djelatnost koja ugrožava sigurnost osoba ili plovila, onečišćuje okoliš, kao i svaka druga aktivnost koja je u suprotnosti s propisanim odredbama o redu u luci.
\n
(2)Upravitelj luke dužan je opremiti luku odgovarajućim uređajima za rukovanje i prihvat krutog i tekućeg otpada, ostataka tereta s broda, zauljenih voda, uljnih ostataka i otpada s broda te ostataka i mješavina koje sadrže ostatke štetnih tekućih tvari sukladno odredbama propisa kojima se uređuje postupanje s otpadom.
\n
(3)Upravitelj luke dužan je donijeti Plan prihvata i rukovanja krutog i tekućeg otpada i dužan ga je usklađivati i obnavljati svake tri godine.
\n
(4)Uz prethodnu suglasnost lučke kapetanije i drugih nadležnih tijela upravitelj luke dužan je odrediti područje u luci na kojem je dopušteno rukovanje opasnim tvarima.
\n
(5)Upravitelj luke ovlašten je ograničiti količinski ili po vrstama rukovanje opasnim tvarima u luci, sukladno opremljenosti i prostornim mogućnostima luke.
\n
(6)Opskrba brodova pogonskim gorivom u luci i izvan luke obavlja se sukladno odredbama posebnih propisa o rukovanju i prijevozu opasnih tvari u prometu na unutarnjim vodama te posebnog propisa o pravilima plovidbe na unutarnjim vodama.
\n
(7)Za opskrbu gorivom i mazivom brodovi moraju koristiti opskrbna plovila, opskrbne postaje ili kamione cisterne posebno određene od nadležnih tijela.
\n
(8)Bez odobrenja nadležne lučke kapetanije u luci i izvan luke zabranjeno je krcanje goriva i maziva u brod.
\n

Članak 212(1) U luci je zabranjeno:

\n
1.onemogućiti pristup napravama za privez 2. premještati, mijenjati i uklanjati vezove, sidra i uređaje drugog plovila osim kad je to potrebno radi sprječavanja neposredne i očite štete ili kad je potrebno zbog dolaska i odlaska plovila 3. vezivati plovila za plovidbene i druge oznake, naprave i uređaje koji nisu namijenjeni za privez i kretati se po njima 4. neovlašteno postavljati, premještati, mijenjati, uklanjati ili oštećivati plovidbene i druge oznake ili naprave za privez 5. oštećivati operativne obale teškim vozilima, smještanjem teških predmeta preko dopuštenog opterećenja, zabijati u obalu klinove, grede i sl., te dizati kamenje i sl. s obalnih zidova ili obavljati bilo koju drugu radnju kojom se nanosi šteta operativnim obalama 6. zavarivati, ložiti vatru na otvorenom ognjištu na obali ili na plovilu i na napravama za privez 7. čistiti, strugati ili bojati nadvodni ili podvodni dio oplate plovila 8. zagađivati zrak ispuštanjem prašine, dima i drugih plinova iznad dopuštenih količina utvrđenih posebnim propisima 9. držati u pogonu propeler, osim zbog obavljanja potrebnog manevra plovila 10. kupati se, glisirati, jedriti na dasci, vući skijaša ili zračni jastuk i slične naprave 11. na rampama za spuštanje čamaca držati čamac na kojem se ne obavljaju radovi ili držati bilo kakav materijal 12. obavljati na plovilu radove popravka i rekonstrukcije oplate, palube, opreme i stroja izvan uobičajenih poslova 13. obavljati ribolov s plovila te ribariti mrežama, vrškama i drugim ribarskim alatima 14. spaljivati otpad na plovilu 15. na bilo koji način ugrožavati sigurnost plovidbe.
\n
(2)Radnje iz stavka 1. točaka 2., 6., 7, 9., 10. i 12. ovoga članka mogu se obavljati u luci samo na temelju odobrenja upravitelja luke uz suglasnost kapetanije.
\n

Članak 213

\n
(1)Sportske i druge aktivnosti mogu se obavljati u luci samo na temelju odobrenja upravitelja luke uz suglasnost kapetanije.
\n
(2)Zahtjev za izdavanje odobrenja iz stavka 1. ovoga članka podnosi se upravitelju luke najkasnije osam dana prije dana predviđenog za ribolov, sportske ili druge aktivnosti u luci.
\n

Članak 214

\n
(1)Plovila koja uplovljavaju u luku odnosno isplovljavaju iz luke te za vrijeme plovidbe u luci moraju smanjiti brzinu tako da valovi izazvani njihovom plovidbom ne nanose štetu drugim plovilima i uređajima u luci.
\n
(2)Na istaknuti znak odnosno objavljeno upozorenje za smanjenje brzine plovila su dužna pored drugih plovila i objekata koje treba zaštititi od valova te pored mjesta gdje se obavljaju obalni ili podvodni radovi ploviti najmanjom brzinom tako da valovi izazvani plovidbom ne ometaju radove i ne nanose štetu.
\n

Članak 215

\n
(1)Plovilo u međunarodnoj plovidbi obvezno je prije i prilikom dolaska u luku odnosno odlaska iz luke podnijeti nadležnoj lučkoj kapetaniji prijavu dolaska odnosno prijavu odlaska te pritom dostaviti propisane isprave, dokumente i podatke.
\n
(2)Na temelju zaprimljene prijave dolaska te podataka, isprava i dokumenata iz stavka 1. ovoga članka, plovilu u međunarodnoj plovidbi koje je došlo u prvu hrvatsku luku lučka kapetanija izdat će odobrenje za uplovljavanje.
\n
(3)Plovilo koje dolazi iz inozemstva ne smije prometovati s drugim plovilima ili osobama na obali niti smije započeti ukrcaj i iskrcaj osoba ili stvari prije nego što od nadležne lučke kapetanije dobije odobrenje za uplovljavanje.
\n
(4)Odobrenje za uplovljavanje mora tražiti i plovilo u domaćoj plovidbi ako je tijekom putovanja došlo u fizičku vezu s plovilom u međunarodnoj plovidbi.
\n
(5)Način i uvjete prikupljanja, razmjene i dostave isprava, dokumenata i podataka iz ovoga članka, kao i način i uvjete izdavanja odobrenja za uplovljavanje i isplovljenje propisuje ministar pravilnikom iz članka 263. stavka 6. ovoga Zakona.
\n
(6)Ministarstvo prikuplja, razmjenjuje i dostavlja isprave, dokumente i podatke o prometu na unutarnjim vodama u elektroničkom obliku u skladu s važećim propisima Republike Hrvatske, europskim zakonodavnim aktima i odgovarajućim međunarodnim ugovorima i sporazumima.
\n

Članak 216Uz plovilo koje nije dobilo odobrenje za uplovljavanje može pristati:

\n
1.javno plovilo 2. plovilo radi pružanja pomoći spašavanja 3. tegljač i potiskivač radi tegljenja odnosno potiskivanja.
\n

Članak 217

\n
(1)Na temelju zaprimljene prijave odlaska te dostave propisanih podataka, isprava i dokumenata lučka kapetanija će plovilu u međunarodnoj plovidbi koje isplovljava iz posljednje hrvatske luke izdati odobrenje za isplovljenje.
\n
(2)Kada lučka kapetanija utvrdi da nisu ispunjeni uvjeti za izdavanje odobrenja za uplovljavanje ili za isplovljenje, zabranit će uplovljavanje ili isplovljenje plovila.
\n
(3)Kada je zabranjeno isplovljenje plovila, inspektor sigurnosti plovidbe privremeno će oduzeti ispravu o sposobnosti za plovidbu te svjedodžbu zapovjednika.
\n

Članak 218

\n
(1)Zapovjednik stranog nuklearnog broda koji namjerava uploviti u domaću luku obvezan je zatražiti odobrenje za uplovljavanje i pravodobno dostaviti ovjerovljeni prijepis dokumentacije o sigurnosti nuklearnog postrojenja Ministarstvu radi prosudbe mogućnosti uzrokovanja nuklearne štete.
\n
(2)Ministarstvo za plovilo iz stavka 1. ovoga članka izdat će odobrenje za uplovljavanje u luku ako utvrdi da od tog plovila ne prijeti opasnost uzrokovanja nuklearne štete i ako se za to plovilo, na zahtjev Ministarstva, pribavi jamstvo do visine moguće nuklearne štete.
\n
(3)Prije uplovljavanja stranoga nuklearnog broda za koji je izdano odobrenje iz stavka 2. ovoga članka, nadležna lučka kapetanija naredit će da ovlašteni organizator prijevoza, na najprikladnijem mjestu, obavi pregled valjanosti potvrde o nuklearnoj sigurnosti broda te preglede radi utvrđivanja prijeti li od tog broda opasnost od uzrokovanja nuklearne štete. Lučka kapetanija može, prema potrebi, obavljati ponovne preglede i za boravka broda u luci.
\n

Članak 219Izvan lučkog područja, uz odobrenje nadležne lučke kapetanije, dozvoljeno je privremeno obavljati:

\n
a)prekrcajne operacije, u tovarištu i
\n
b)pojedine aktivnosti u svrhu spašavanja odnosno zbog sigurnosti plovidbe.
\n

Članak 220

\n

Upravni nadzor nad provedbom ovoga Zakona i propisa donesenih na temelju njega, kao i upravni nadzor nad radom lučkih uprava u obavljanju njihovih djelatnosti i poslova upravljanja lukom obavlja Ministarstvo.

\n

DIO PETI PRIJEVOZ I PLOVIDBENI POSLOVI

\n

Glava I.   PRIJEVOZ PUTNIKA I STVARI

\n

Članak 221

\n
(1)Prijevoz putnika i stvari unutarnjim plovnim putovima obavlja se kao javni prijevoz ili kao prijevoz za vlastite potrebe.
\n
(2)Prijevoznik koji obavlja javni prijevoz putnika i stvari unutarnjim plovnim putovima mora posjedovati svjedodžbu za obavljanje poslova javnog prijevoza unutarnjim plovnim putovima.
\n
(3)Isprava kojom se dokazuje da je prijevoznik osposobljen za obavljanje poslova prijevoza unutarnjim plovnim putovima potvrđuje se licencijom izdanom prema propisu Europske unije, a priznaje se kao da je izdana u Republici Hrvatskoj.
\n

Članak 222

\n
(1)Javni prijevoz unutarnjim plovnim putovima može se obavljati na temelju odobrenja Ministarstva.
\n
(2)Postupak izdavanja odobrenja za obavljanje javnog prijevoza je upravni postupak.
\n
(3)Način i program ispita za stjecanje svjedodžbe za obavljanje poslova javnog prijevoza unutarnjim plovnim putovima, izdavanje, ukidanje i rokove važenja odobrenja za obavljanje javnog prijevoza pravilnikom propisuje ministar.
\n

Članak 223

\n

Prijevoz za vlastite potrebe unutarnjim plovnim putovima može obavljati brodar registriran za djelatnosti unutarnje plovidbe sa sjedištem u Republici Hrvatskoj ili drugoj državi članici Europske unije.

\n

Članak 224

\n

Prijevoz putnika i stvari u domaćem prometu prijevoznici trećih zemalja mogu iznimno obavljati uz dozvolu Ministarstva.

\n

Članak 225

\n
(1)Prijevoz unutarnjim plovnim putovima u međunarodnom prometu mogu obavljati domaći prijevoznici, prijevoznici Unije i strani prijevoznici u međudržavnom prijevozu i provozu prema odredbama ovoga Zakona i međunarodnih propisa.
\n
(2)Prijevoznik treće zemlje može obavljati međudržavni prijevoz na plovnom putu od međunarodnog i međudržavnog značaja za i iz luka otvorenih za međunarodni promet prema odredbama međunarodnih ugovora i sporazuma sklopljenih s državom u kojoj se nalazi sjedište prijevoznika.
\n

Članak 226

\n
(1)U domaćem i međunarodnom prijevozu primjenjuje se načelo slobode ugovaranja prijevoza i definiranja prijevozničkih cijena.
\n
(2)U slučaju ozbiljnog poremećaja tržišta ministar posebnim aktom propisuje mjere za ispravljanje poremećaja na transportnom tržištu, uključujući i osnivanje posebnog fonda unutarnje plovidbe.
\n
(3)Ministarstvo će u slučaju nastanka okolnosti iz stavka 2. ovoga članka prethodno obavijestiti Europsku komisiju te dostaviti informacije koje su potrebne za ocjenu ekonomske situacije u sektoru, a osobito:
\n
–pokazatelje prosječnih troškova i cijena za različite vrste transporta
\n
–stopu iskorištenja kapaciteta plovila
\n
–prognozu potražnje.
\n
(4)Informacije iz stavka 3. ovoga članka mogu se koristiti jedino u statističke svrhe.
\n
(5)Mjere iz stavka 2. ovoga članka moraju biti privremenog karaktera i mogu trajati samo dok traje ozbiljan poremećaj tržišta.
\n

Članak 227

\n
(1)Na ugovore u domaćem prijevozu stvari odgovarajuće se primjenjuju odredbe Budimpeštanske konvencije o ugovoru o prijevozu robe unutarnjim plovnim putovima (CMNI).
\n
(2)Na ugovore u domaćem prijevozu putnika primjenjuju se odredbe zakonika kojima se uređuju poslovi pomorstva.
\n

Članak 228

\n

Brodovi koji prevoze opasne tvari na plovnim putovima Republike Hrvatske moraju se pridržavati odredbi Europskog sporazuma o međunarodnom prijevozu opasnih tvari na unutarnjim plovnim putovima (ADN) i ostalih propisa kojima se uređuje prijevoz opasnih tvari.

\n

Članak 229

\n
(1)Odredbe ovoga dijela Zakona ne primjenjuju se na javni prijevoz putnika i stvari skelama.
\n
(2)Iznimno od članka 221. stavka 2. ovoga Zakona, osobe koje obavljaju javni prijevoz putnika i stvari na jezerima i drugim vodama stajačicama, kao i osobe koje obavljaju javni prijevoz putnika i stvari čamcem ne moraju posjedovati svjedodžbu za obavljanje poslova javnog prijevoza unutarnjim plovnim putovima.
\n

Članak 230

\n

Javni prijevoz putnika i stvari čamcem u unutarnjim vodama Republike Hrvatske uz naknadu može obavljati osoba osposobljena za upravljanje čamcem za gospodarsku namjenu – prijevoz putnika i stvari, na temelju odobrenja Ministarstva, a čija je sposobnost za plovidbu utvrđena sukladno odredbama ovoga Zakona i pod uvjetom da je osigurano mjesto za siguran ukrcaj i iskrcaj putnika i stvari.

\n

Glava II.   TEGLJENJE, POTISKIVANJE I DRUGI PLOVIDBENI POSLOVI

\n

Članak 231

\n
(1)Tegljenje odnosno potiskivanje je plovidbeni posao pri kojemu brod s vlastitim pogonom tegli odnosno potiskuje drugo plovilo ili plutajući objekt na plovnom putu do određenog mjesta, ili za određeno vrijeme, ili za izvođenje određenog zadatka.
\n
(2)Tegljenje odnosno potiskivanje obavlja se na temelju ugovora o tegljenju odnosno potiskivanju uz plaćanje ugovorene naknade (tegljarine).
\n
(3)Ako se tegli odnosno potiskuje objekt unutarnje plovidbe koji nema posadu, brodar tegljača odnosno potiskivača dužan je brinuti se za održavanje sposobnosti za plovidbu tegljenog odnosno potiskivanog objekta u stanju u kojemu ga je zaprimio.
\n

Članak 232

\n
(1)Na prijevoz tereta koji se obavlja na temelju ugovora o prijevozu, a koji se obavlja tegljenjem odnosno potiskivanjem primjenjuju se odredbe ovoga Zakona o prijevozu stvari unutarnjim plovnim putovima i odgovornosti prijevoznika za štetu na teretu.
\n
(2)Ugovor o prijevozu stvari koji se obavlja tegljenjem odnosno potiskivanjem je ugovor kojim se brodar tegljača odnosno potiskivača obvezuje da će teret ukrcati u svoj ili tuđi brod koji će se tegliti odnosno potiskivati i tako dovesti teret na odredište. U slučaju sumnje pretpostavlja se da je sklopljen ugovor o tegljenju odnosno potiskivanju.
\n

Članak 233

\n

Za naknadu štete koja nastane sudarom brodova koji plove u tegljenom ili potiskivanom sastavu, ili između njih i trećih brodova, primjenjuju se odredbe ovoga Zakona o naknadi štete zbog sudara brodova.

\n

Članak 234

\n
(1)Tegljenje i potiskivanje na plovnim putovima u Republici Hrvatskoj može se obavljati domaćim brodovima i brodovima Unije.
\n
(2)Brodovi trećih zemalja ne mogu obavljati poslove tegljenja i potiskivanja na plovnim putovima u Republici Hrvatskoj bez odobrenja Ministarstva.
\n
(3)Iznimno od stavka 2. ovoga članka, bez odobrenja ministra brodovi trećih zemalja mogu obaviti poslove tegljenja odnosno potiskivanja koji počinju ili završavaju u hrvatskim lukama otvorenim za međunarodni promet.
\n

Članak 235

\n
(1)Drugi plovidbeni poslovi su poslovi koji nisu utvrđeni u odredbama o prijevozu putnika i stvari, tegljenja i potiskivanja, a obavljaju se plovilima na unutarnjim vodama.
\n
(2)Plovidbeni poslovi iz stavka 1. ovoga članka moraju se obavljati u skladu s odredbama o sigurnosti plovidbe ovoga Zakona i drugim propisima.
\n

Članak 236

\n
(1)Iznajmljivanje čamaca podrazumijeva davanje na korištenje čamca krajnjem korisniku u svrhu rekreacije, s posadom ili bez posade, uz odgovarajuću naknadu koja je unaprijed utvrđena i javno dostupna.
\n
(2)Čamac namijenjen iznajmljivanju mora:
\n
1.biti upisan i registriran za gospodarsku namjenu – iznajmljivanje 2. biti tehnički ispravan i prikladan za obavljanje djelatnosti iznajmljivanja 3. imati najmanji broj članova posade odgovarajuće stručne osposobljenosti.
\n
(3)Na čamcu koji se iznajmljuje krajnjem korisniku mora se nalaziti i račun izdan sukladno posebnim propisima.
\n
(4)Zabranjeno je iznajmljivanje čamca osobi koja nije stručno osposobljena za voditelja čamca.
\n

Glava III.   BRODARSKI AGENT

\n

Članak 237

\n

Ugovorom o brodarskoj agenciji brodarski agent se obvezuje na temelju opće ili posebne punomoći, u ime i za račun nalogodavca, obavljati brodarske agencijske poslove te poslove pomaganja, posredovanja i zastupanja, a nalogodavac se obvezuje brodarskom agentu nadoknaditi troškove i platiti nagradu.

\n

Članak 238

\n
(1)Brodarski agent je pravna osoba registrirana za obavljanje brodarskih agencijskih poslova u lukama i pristaništima otvorenim za međunarodni promet.
\n
(2)Brodarski agent za brodara obavlja poslove s predstavnicima javnih ustanova i s drugim pravnim subjektima s kojima brodar kontaktira u luci ili pristaništu.
\n

Članak 239

\n
(1)Poslovi brodarskog agenta su: prihvaćanje i otpremanje brodova, posredovanje pri sklapanju ugovora o iskorištavanju brodova, opskrba zalihama, briga o posadi i putnicima.
\n
(2)Poslove iz stavka 1. ovoga članka za brodarskog agenta obavljaju agenti zaposlenici.
\n
(3)Agent zaposlenik je fizička osoba zaposlena kod brodarskog agenta, koja je položila stručni ispit i posjeduje ovlaštenje za obavljanje poslova brodarskog agenta.
\n

Članak 240

\n
(1)Ugovor o brodarskoj agenciji na temelju opće punomoći mora biti sklopljen u pisanom obliku.
\n
(2)Ugovor o brodarskoj agenciji ne proizvodi pravne učinke ako nije sklopljen u pisanom obliku.
\n
(3)U slučaju sumnje o granicama opće punomoći smatrat će se da se ona odnosi na poslove prihvata i otpreme brodova.
\n

Članak 241

\n
(1)Brodarski agent dužan je poslove utvrđene ugovorom o brodarskoj agenciji obavljati pažnjom dobroga gospodarstvenika i u svemu skrbiti o interesima brodara te ga upozoriti na eventualnu štetu koja mu može nastati.
\n
(2)Brodar je dužan brodarskom agentu nadoknaditi štetu koja mu eventualno nastane pri obavljanju posla koju brodarski agent nije skrivio.
\n

Članak 242

\n
(1)Brodarski agent ima pravo na predujam za naknadu svojih troškova i troškova učinjenih za nalogodavca i pravo na nagradu.
\n
(2)Ako naknada troškova i nagrada agentu nisu plaćene, brodarski agent ima pravo pridržaja na imovini nalogodavca.
\n
(3)Brodarski agent ima pravo na naknadu troškova i na nagradu za posredovanje i sklapanje ugovora na temelju činjenice da je posredovao pri njegovu sklapanju.
\n

Članak 243

\n
(1)Brodarski agent i agent zaposlenik stječu pravo obavljanja brodarskih agencijskih poslova upisom u Upisnik brodarskih agenata.
\n
(2)Upisnik brodarskih agenata je javan, a vodi ga u elektroničkom obliku lučka kapetanija nadležna prema mjestu sjedišta brodarskog agenta.
\n
(3)Postupak upisa brodarskih agenata i agenata zaposlenika je upravni postupak u kojem se odlučuje, u pravilu, bez provođenja ispitnog postupka.
\n

Članak 244

\n

Pravilnik o uvjetima za obavljanje djelatnosti brodarskog agenta, pravima i obvezama brodarskog agenta, osim onih propisanih ovim Zakonom, donosi ministar.

\n

DIO ŠESTI LUČKE KAPETANIJE I INSPEKCIJSKI NADZOR

\n

Glava I.   LUČKE KAPETANIJE

\n

Članak 245

\n
(1)Lučke kapetanije su područne jedinice Ministarstva neposredno odgovorne za obavljanje poslova sigurnosti plovidbe.
\n
(2)Poslovi sigurnosti plovidbe, teritorijalno ustrojstvo, organizacija i način rada, inspekcijske ovlasti te druga pitanja važna za rad lučkih kapetanija uređeni su ovim Zakonom i zakonom kojim se uređuje organizacija rada o lučkih kapetanija.
\n

Glava II.   INSPEKCIJSKI NADZOR

\n

Članak 246

\n
(1)Inspekcijski nadzor nad provođenjem ovoga Zakona i propisa iz područja sigurnosti plovidbe na unutarnjim vodama i zaštite voda od onečišćenja s objekata unutarnje plovidbe donesenih na temelju ovoga Zakona obavljaju inspektori sigurnosti plovidbe Ministarstva i lučkih kapetanija.
\n
(2)Poslove iz stavka 1. ovoga članka mogu obavljati i ovlašteni službenici Ministarstva i lučkih kapetanija u okviru ovlaštenja koje daje ministar.
\n
(3)Poslovi inspekcijskog nadzora obavljaju se sukladno odredbama ovoga Zakona i odredbama zakona kojim se uređuje organizacija rada lučkih kapetanija.
\n
(4)Način i postupke obavljanja inspekcijskog nadzora, vrste inspekcijskih pregleda te mjere i radnje koje je ovlašten poduzeti inspektor sigurnosti plovidbe prilikom obavljanja inspekcijskog nadzora pravilnikom detaljnije razrađuje ministar.
\n

Članak 247

\n
(1)Inspekcijski poslovi koji se odnose na obavljanje nadzora nad provođenjem ovoga Zakona obuhvaćaju osobito obavljanje inspekcijskog nadzora nad:
\n
1.objektima unutarnje plovidbe hrvatske državne pripadnosti u pogledu njihove sposobnosti za plovidbu ili uporabu 2. stranim brodovima u hrvatskim lukama, pristaništima i unutarnjim vodama Republike Hrvatske 3. lukama, pristaništima, sidrištima, privezištima, zimovnicima i skloništima, skelnim prijelazima i tovarištima 4. gradnjom i postavljanjem građevina i opreme iz članka 142. ovoga Zakona te tehničkim održavanjem plovnih putova 5. gradnjom, radovima i drugim zahvatima, djelatnostima i aktivnostima na vodnim putovima ili na njihovim obalama u pogledu utjecaja na sigurnost plovidbe 6. prijevozom osoba i stvari, tegljenjem, potiskivanjem i drugim plovidbenim poslovima u pogledu zaštite ljudskih života i imovine 7. uvjetima života i rada članova posade broda te radnom vremenu 8. plovidbom i pravilima plovidbe 9. zaštitom od onečišćenja unutarnjih voda s objekata unutarnje plovidbe 10. obavljanjem djelatnosti brodarskog agenta 11. obavljanjem djelatnosti brodarskih učilišta 12. obavljanjem prijevozničke djelatnosti 13. obavljanjem djelatnosti posredovanja pri zapošljavanju brodaraca.
\n
(2)Odredba stavka 1. točke 3. ovoga članka ne primjenjuje se na pristaništa za ratna plovila.
\n

Članak 248

\n
(1)U obavljanju inspekcijskog nadzora prema članku 247. stavku 1. točki 1. ovoga Zakona inspekcijskim pregledom provjerava se:
\n
–ima li domaći brod važeće isprave i knjige
\n
–udovoljava li domaći brod uvjetima za plovidbu ili uporabu te odobrenu namjenu propisanim ovim Zakonom
\n
–usklađenost podataka iz svjedodžbi propisanih ovim Zakonom sa stvarnim stanjem zatečenim prilikom obavljanja inspekcijskog nadzora, a posebice jesu li nakon izdavanja svjedodžbi nastale takve bitne promjene zbog kojih je očito da brod nije sposoban za plovidbu ili uporabu bez opasnosti za osobe, stvari na njemu i okoliš
\n
–brojnost i stručna osposobljenost članova posade te njihova uvježbanost u rukovanju čamcima i ostalim sredstvima za spašavanje i uređajima za otkrivanje, sprječavanje i gašenje požara
\n
–cjelokupno stanje broda, uključujući strojarnicu i prostorije za smještaj posade, te higijenski uvjeti na brodu.
\n
(2)Ako se u obavljanju inspekcijskog nadzora iz stavka 1. ovoga članka utvrde nedostaci u pogledu sposobnosti za plovidbu ili uporabu broda, naredit će se zapovjedniku da u određenom roku otkloni utvrđene nedostatke.
\n
(3)Ako se utvrđeni nedostaci ne otklone u određenom roku ili ako su utvrđeni nedostaci takve naravi da predstavljaju očitu opasnost za sigurnost broda, osoba i stvari na njemu te okoliša, zabranit će se daljnja plovidba ili uporaba broda dok se navedeni nedostaci ne otklone, a isprava o sposobnosti za plovidbu ili uporabu će se oduzeti.
\n
(4)Iznimno od stavka 2. ovoga članka, inspektor može odobriti plovidbu do prve luke ili mjesta gdje će brod biti pregledan ili popravljen.
\n
(5)Inspektor je dužan o slučajevima iz stavaka 3. i 4. ovoga članka obavijestiti nadležno tijelo za tehničku ispravnost broda koje je izdalo ili obnovilo svjedodžbu o sposobnosti za plovidbu ili uporabu u roku od sedam dana.
\n
(6)U obavljanju inspekcijskog nadzora prema odredbama ovoga članka inspektor može zatražiti od nadležnog tijela koje je izdalo svjedodžbu o sposobnosti za plovidbu ili uporabu na uvid dokumentaciju o postupku izdavanja svjedodžbe i drugih isprava i knjiga propisanih ovim Zakonom za brod koji se nadzire.
\n
(7)Inspekcijski nadzor iz stavka 1. ovoga članka može se obaviti i izvan granica Republike Hrvatske ako se ocijeni da postoji sumnja da stvarno stanje na brodu ne odgovara izdanim ispravama i knjigama plovila ili da se do isteka valjanosti isprava i knjiga broda ne predviđa njegovo uplovljavanje u domaću luku.
\n
(8)Inspekcijski nadzor plutajućih postrojenja i radnih plovila obuhvaća i pregled njihovih radnih uređaja.
\n
(9)Odredbe ovoga članka primjenjuju se na sve objekte unutarnje plovidbe koji plove ili borave na unutarnjim vodama Republike Hrvatske.
\n

Članak 249

\n
(1)Inspekcijskim nadzorom stranog broda provjerava se može li brod u pogledu konstrukcije, opreme, posade te vrste, količine i smještaja tereta odnosno broja i smještaja putnika, kao i sveukupnog opterećenja sigurno obaviti namjeravano putovanje u skladu s pravilima i standardima Tehničkih pravila.
\n
(2)Ako se u obavljanju inspekcijskog nadzora utvrdi da strani brod nema važeće isprave sukladno međunarodnim propisima ili da položaj teretne linije odnosno nadvođa ne odgovara podacima iz tih isprava ili da brod nije krcan u skladu s dobivenom teretnom linijom odnosno nadvođem ili da teret nije pravilno raspoređen i osiguran za prijevoz, zabranit će se brodu isplovljenje iz luke sve dok ne bude mogao nastaviti plovidbu bez opasnosti za ljudske živote na brodu.
\n
(3)Ako se u obavljanju inspekcijskog nadzora utvrdi da strani brod zbog nedostataka onečišćuje okoliš uljem, opasnim kemikalijama ili štetnim tvarima ili da su mu tankovi otpadnih voda puni ili uređaji neispravni, zabranit će se isplovljenje iz luke dok se ti nedostaci na njemu ne otklone.
\n
(4)Ako se u obavljanju inspekcijskog nadzora utvrdi da strani brod nema važeću ispravu kojom se dokazuje ispravnost brodskih uređaja za ukrcavanje i iskrcavanje tereta ili ako se utvrdi da stanje tih uređaja nije u skladu s podacima iz te isprave, zabranit će se ukrcavanje i iskrcavanje tereta uređajima broda.
\n
(5)Ako se u obavljanju inspekcijskog nadzora utvrde nedostaci iz stavaka 2., 3. i 4. ovoga članka, o utvrđenom stanju i poduzetim mjerama izvijestit će se putem diplomatskih odnosno konzularnih tijela nadležno tijelo države zastave broda.
\n
(6)Ako se zbog opravdanih razloga posumnja da stanje stranog broda bitno ne odgovara podacima navedenima u brodskim ispravama ili da je na stranom brodu ukrcan veći broj putnika od dopuštenog ili da nema minimalan broj stručno osposobljenih članova posade, i da je nesumnjivo kako brod u takvu stanju odnosno s tolikim brojem putnika ili takvim stanjem posade ne bi bio sposoban nastaviti plovidbu bez opasnosti za ljudske živote na brodu, zabranit će se isplovljenje iz luke sve dok ne bude mogao nastaviti plovidbu bez opasnosti za ljudske živote na njemu.
\n
(7)Odredbe ovoga članka primjenjuju se i na druga strana plovila.
\n

Članak 250

\n
(1)Ako inspektor sigurnosti plovidbe utvrdi da domaći brod boravi u raspremi bez odobrenja nadležne lučke kapetanije, naredit će vlasniku da u određenom roku ishodi odobrenje za boravak u raspremi.
\n
(2)Ako inspektor sigurnosti plovidbe utvrdi da strani brod boravi u raspremi bez odobrenja nadležne lučke kapetanije, naredit će zapovjedniku da u najkraćem roku ishodi odobrenje za boravak u raspremi.
\n

Članak 251

\n
(1)Inspekcijski nadzor luka podrazumijeva nadzor nad provođenjem međunarodnog režima luka u skladu s međunarodnim obvezama Republike Hrvatske u pogledu operativnih i drugih obala, lukobrana, potrebnih dubina, uređaja, postrojenja i drugih objekata namijenjenih za sidrenje, zaštitu brodova, ukrcavanje i iskrcavanje putnika i stvari, kao i opremljenosti uređajima namijenjenim za prihvat zauljenih voda, uljnih ostataka i otpada s broda te ostataka i mješavina koje sadrže ostatke štetnih tvari, fekalija, tvari koje uništavaju ozon i uređaja za prihvat opreme koja sadrži takve tvari kada je uklonjena s brodova, i drugih uvjeta za sigurnost plovidbe i zaštite od onečišćenja u lukama.
\n
(2)Ako se u obavljanju inspekcijskog nadzora iz članka 247. stavka 1. točke 3. ovoga Zakona utvrdi da je stanje luka, pristaništa, sidrišta, privezišta, zimovnika i skloništa, skelnih prijelaza i tovarišta takvo da predstavlja opasnost za sigurnost plovidbe, ljudi, stvari ili okoliša, naredit će se upravitelju luke i pristaništa, korisniku odnosno drugoj odgovornoj osobi da u određenom roku poduzme odgovarajuće mjere ili obavi potrebne radove radi otklanjanja utvrđenih nedostataka.
\n
(3)Ako se u obavljanju inspekcijskog nadzora iz stavka 2. ovoga članka utvrdi da otklanjanje utvrđenih nedostataka nije u nadležnosti upravitelja luke i pristaništa, korisnika ili druge odgovorne osobe, o tome će se obavijestiti Ministarstvo koje će u što skorijem roku poduzeti odgovarajuće mjere ili obaviti potrebne radove.
\n
(4)Ako mjere i radovi iz stavka 2. ovoga članka ne budu izvršeni u određenom roku, inspektor sigurnosti plovidbe zabranit će pristajanje, sidrenje, uporabu obale, uporabu skelnog prijelaza odnosno ograničiti ili zabraniti plovidbu u lučkom akvatoriju.
\n
(5)U slučaju iz stavka 4. ovoga članka inspektor sigurnosti plovidbe može:
\n
1.zabraniti pristajanje brodova određene veličine uz dio operativne ili druge obale za koji je utvrđen nedostatak dok ne bude omogućeno sigurno pristajanje takvih brodova 2. zabraniti uporabu operativne ili druge obale ili njezina dijela, kao i sidrišta koje neposredno ugrožava sigurnost broda, osoba i stvari prigodom ukrcavanja, iskrcavanja ili prekrcavanja ili ako prijeti opasnost da se zbog neispravnog uređaja onečisti okoliš 3. zabraniti promet u luci, pristaništu, tovarištu, zimovniku ili skloništu, sidrištu, privezištu i skelnom prijelazu sve dok je sigurnost plovidbe neposredno ugrožena zbog neodržavanja lučke infrastrukture u ispravnom stanju ili potrebnih dubina u akvatoriju.
\n
(6)Ako nedostaci iz stavka 1. ovoga članka neposredno ugrožavaju ljudske živote, sigurnost plovidbe i zaštitu okoliša, inspektor može odmah poduzeti mjere iz stavka 5. ovoga članka.
\n
(7)Obavljanje inspekcijskog nadzora iz članka 247. stavka 1. točke 3. ovoga Zakona obuhvaća i nadzor nad korištenjem luka i pristaništa u pogledu njihove namjene te nadzor nad provođenjem reda u lukama, pristaništima, tovarištima, zimovnicima i skloništima, sidrištima, privezištima i skelnim prijelazima.
\n
(8)Odredbe ovoga članka Zakona na odgovarajući se način primjenjuju na sve vrste luka i pristaništa.
\n

Članak 252

\n
(1)Ako se u obavljanju inspekcijskog nadzora iz članka 247. stavka 1. točke 4. ovoga Zakona utvrdi da je stanje plovnog puta, građevina i opreme iz članka 142. ovoga Zakona takvo da ugrožava sigurnost plovidbe, obavijestit će se Ministarstvo o potrebi obavljanja radova održavanja plovnog puta (redovitih ili interventnih) odnosno da plovni put i objekte sigurnosti plovidbe dovede u stanje za sigurnu plovidbu.
\n
(2)Ako se u obavljanju inspekcijskog nadzora iz stavka 1. ovoga članka utvrde i drugi nedostaci na plovnom putu koji mogu ugroziti sigurnost plovidbe, nalazi o tome s primjedbama i prijedlogom mjera dostavit će se Ministarstvu radi poduzimanja odgovarajućih mjera.
\n
(3)U slučajevima iz stavaka 1. i 2. ovoga članka, kada je stanje plovnog puta, građevina i opreme iz članka 142. ovoga Zakona takvo da ozbiljno i neposredno ugrožava sigurnost plovidbe, nadležna lučka kapetanija može privremeno ograničiti ili zabraniti plovidbu na tom dijelu plovnog puta.
\n

Članak 253

\n
(1)Ako inspektor sigurnosti plovidbe utvrdi da se radovi građenja, održavanja građevina za unutarnju plovidbu i radovi na vodnim putovima, lukama, pristaništima, tovarištima ili na njihovim obalama, kao i drugi zahvati, djelatnosti i aktivnosti izvode tako da ugrožavaju sigurnost plovidbe, naredit će izvoditelju privremenu obustavu daljnjih radova, zahvata, djelatnosti ili aktivnosti, a po potrebi i uklanjanje materijala koji ugrožava sigurnost plovidbe.
\n
(2)Pod radovima zahvatima, djelatnostima i aktivnostima koji ugrožavaju sigurnost plovidbe smatraju se i objekti i radovi za čije izvođenje nije dana prometna suglasnost lučke kapetanije.
\n
(3)Pod pojmom ugrožavanja sigurnosti plovidbe osobito se smatra izvođenje radova kojima se mijenjaju gabariti plovnog puta, konfiguracija obale, otežava ili onemogućava pristajanje, sidrenje, manevriranje plovila i slično, protivno ili bez prometne suglasnosti lučke kapetanije.
\n
(4)Prilikom izvođenja radova, zahvata, djelatnosti i aktivnosti iz stavka 1. ovoga članka inspektor sigurnosti plovidbe može narediti investitoru, vlasniku ili korisniku objekta ili izvoditelju radova ili zahvata da privremeno obilježi smetnje ili opasnosti na plovnom putu odnosno da postavi ili aktivira objekt za obilježavanje i signalizaciju ako je uklonjen ili neispravan.
\n
(5)U slučaju poduzimanja mjera iz stavka 1. ovoga članka inspektor će na licu mjesta narediti zatvaranje gradilišta odnosno obustavu radova, zahvata, djelatnosti i aktivnosti i o tome, bez odgađanja, izvijestiti nadležne inspekcije i tijela.
\n

Članak 254

\n
(1)Ako inspektor sigurnosti plovidbe utvrdi da zapovjednik broda nema propisane i valjane osobne isprave, zabranit će plovidbu broda.
\n
(2)Ako inspektor sigurnosti plovidbe utvrdi da član posade broda nema propisane i valjane osobne isprave, naredit će da se u određenom roku otkloni utvrđeni nedostatak.
\n
(3)Ako član posade broda iz stavka 2. ovoga članka ne otkloni utvrđeni nedostatak, inspektor sigurnosti plovidbe naredit će zapovjedniku broda da iskrca tog člana posade.
\n

Članak 255

\n
(1)Ako inspektor sigurnosti plovidbe utvrdi da je na domaćem brodu ukrcan veći broj putnika ili veća količina tereta nego što je dozvoljeno ili je teret smješten tako da ugrožava sigurnost broda ili osoba na njemu, zabranit će plovidbu broda dok se nedostatak ne ukloni.
\n
(2)Ako inspektor sigurnosti plovidbe utvrdi da domaći brod zbog nedostataka onečišćuje okoliš ili da su mu tankovi otpadnih voda puni ili uređaji neispravni, zabranit će se isplovljenje broda iz luke dok se ti nedostaci na njemu ne otklone.
\n
(3)Ako se u obavljanju inspekcijskog nadzora utvrdi da domaći brod nema važeću ispravu kojom se dokazuje ispravnost uređaja za ukrcavanje i iskrcavanje tereta ili ako se utvrdi da stanje tih uređaja nije u skladu s podacima iz te isprave, zabranit će se ukrcavanje i iskrcavanje tereta uređajima broda.
\n

Članak 256

\n
(1)Inspekcijskim nadzorom nad brodarskim agentima provjerava se ispunjava li brodarski agent uvjete za obavljanje djelatnosti brodarskog agenta.
\n
(2)Kada inspektor sigurnosti plovidbe u obavljanju inspekcijskog nadzora nad brodarskim agentom utvrdi da brodarski agent ne udovoljava propisanim uvjetima iz stavka 1. ovoga članka, zabranit će obavljanje djelatnosti brodarskom agentu i o tome odmah obavijestiti Ministarstvo.
\n
(3)Ministarstvo može brodarskom agentu odrediti primjereni rok za otklanjanje nedostataka ili rješenjem brisati brodarskog agenta iz Upisnika brodarskih agenata sukladno odredbama pravilnika iz članka 244. ovoga Zakona.
\n

Članak 257

\n
(1)Ako se u provedbi inspekcijskog nadzora nad obavljanjem djelatnosti brodarskog učilišta utvrdi da brodarsko učilište ne zadovoljava uvjete na temelju kojih mu je izdano rješenje o povjeravanju izobrazbe ili se utvrdi bilo koja druga nepravilnost u radu brodarskog učilišta, inspektor sigurnosti plovidbe privremeno će zabraniti rad brodarskog učilišta, a u utvrđenom stanju odmah će obavijestiti Ministarstvo.
\n
(2)Ministarstvo može brodarskom učilištu ukinuti rješenje o povjeravanju izobrazbe ili suglasnost na ovlaštenje za obrazovanje i prije isteka njihove valjanosti.
\n
(3)U slučaju ukidanja rješenja iz stavka 2. ovoga članka, brodarsko učilište može podnijeti novi zahtjev za isti program izobrazbe odnosno program obrazovanja nakon isteka roka od najmanje godine dana od dana ukidanja dopusnice ili suglasnosti.
\n

Članak 258

\n
(1)Ako se u provedbi inspekcijskog nadzora nad obavljanjem prijevozničke djelatnosti utvrdi da prijevoznik obavlja djelatnost prijevoza stvari i putnika, tegljenja, potiskivanja ili drugih plovidbenih poslova protivno odredbama ovoga Zakona, inspektor sigurnosti plovidbe zabranit će daljnju plovidbu, oduzeti ispravu o sposobnosti za plovidbu i o utvrđenom stanju i poduzetim mjerama odmah obavijestiti Ministarstvo.
\n
(2)Ako se u provedbi inspekcijskog nadzora nad obavljanjem djelatnosti posredovanja pri zapošljavanju brodaraca utvrdi da posrednik obavlja navedenu djelatnost bez dopusnice ili na nepropisan način, inspektor sigurnosti plovidbe odredit će posredniku rok od 15 dana za otklanjanje nepravilnosti ili nedostataka i o utvrđenom stanju i poduzetim mjerama odmah obavijestiti Ministarstvo.
\n
(3)Inspektor sigurnosti plovidbe može Ministarstvu predložiti oduzimanje izdane dopusnice.
\n

Članak 259

\n
(1)Kada inspektor sigurnosti plovidbe utvrdi da je povrijeđen zakon ili drugi propis, čije je provođenje ovlašten nadzirati, ima pravo i dužnost:
\n
–narediti otklanjanje utvrđenih nedostataka odnosno nepravilnosti u određenom roku
\n
–pokrenuti prekršajni postupak zbog počinjenog prekršaja
\n
–podnijeti kaznenu prijavu zbog počinjenoga kaznenog djela i
\n
–poduzeti i druge mjere i radnje za koje je ovlašten drugim propisima.
\n
(2)Kada inspektor sigurnosti plovidbe utvrdi povredu propisa i drugih akata izvan svoje nadležnosti, dužan je o tome bez odgađanja obavijestiti nadležno tijelo.
\n
(3)Inspektor sigurnosti plovidbe dužan je voditi evidenciju o poduzetim mjerama.
\n
(4)Za ponovni inspekcijski pregled na poziv stranke kada je ista otklonila nedostatke zbog kojih je izrečena mjera zabrane, plaća se naknada čiju visinu propisuje ministar pravilnikom iz članka 246. stavka 4. ovoga Zakona.
\n

Članak 260

\n

Protiv odluka i drugih upravnih akata inspektora sigurnosti plovidbe i ovlaštenih djelatnika za obavljanje inspekcijskih poslova ne može se izjaviti žalba, ali se može pokrenuti upravni spor.

\n

Članak 261

\n
(1)Inspektor sigurnosti plovidbe naredbom će privremeno oduzeti ispravu za upravljanje čamcem i isključiti iz plovidbe voditelja čamca koji:
\n
1.nije stručno osposobljen za upravljanje čamcem i ne posjeduje važeću ispravu o osposobljenosti za voditelja čamca 2. upravlja ili pokuša upravljati čamcem u stanju opijenosti ili ako pokazuje znakove alkoholiziranosti ili utjecaja droga ili lijekova, a odbija se podvrgnuti ispitivanju 3. ne postupi po zahtjevu inspektora sigurnosti plovidbe i odbije podvrgnuti se ispitivanju ili stručnom pregledu 4. upravlja čamcem u vrijeme kad mu je isprava o osposobljenosti za voditelja čamca privremeno oduzeta ili kad je pravomoćnom odlukom nadležnog tijela prema njemu primijenjena zaštitna mjera zabrane upravljanja motornim čamcem.
\n
(2)Prilikom postupanja prema voditelju čamca iz stavka 1. ovoga članka inspektor sigurnosti plovidbe omogućit će voditelju čamca da u primjerenom roku pozove drugu osobu koja je osposobljena za voditelja čamca da preuzme čamac kojim je upravljao voditelj čamca koji je isključen iz plovidbe.
\n
(3)Inspektor sigurnosti plovidbe isključit će iz plovidbe čamac:
\n
1.koji nije upisan i nema upisni list 2. koji nije u propisanom roku podvrgnut redovitom ili izvanrednom tehničkom pregledu, pa nema važeći upisni list 3. čiji tehnički podaci iz Upisnog lista očito ne odgovaraju stvarnim podacima utvrđenim inspekcijskim nadzorom 4. koji nema propisano ispisanu oznaku čamca ili je oznaka na čamcu različita od oznake upisane u Upisni list čamca.
\n
(4)Čamac koji je isključen iz plovidbe prema stavku 3. ovoga članka može ponovo ploviti kada vlasnik čamca dokaže da je otklonio razloge zbog koji je čamac bio isključen iz plovidbe.
\n
(5)Inspektor sigurnosti plovidbe privremeno će zabraniti daljnju plovidbu čamca koji prevozi veći broj putnika od dozvoljenog broja ili više tereta od dozvoljene količine.
\n
(6)Zabrana plovidbe iz stavka 5. ovoga članka traje dok se višak putnika ili tereta ne iskrca.
\n
(7)Voditelj čamca kojem je isprava za upravljanje čamcem oduzeta ili je isključen iz plovidbe, ili je primijenjena mjera opreza privremenog oduzimanja isprave za upravljanje čamcem ne smije za to vrijeme upravljati čamcem.
\n

Članak 262

\n
(1)Inspektor sigurnosti plovidbe može prema stranom državljaninu primijeniti mjeru privremenog oduzimanja putovnice odnosno druge isprave koja služi kao zamjena za putnu ispravu u trajanju ne duljem od osam dana radi osiguranja nazočnosti u prekršajnom postupku odnosno radi osiguranja izvršenja izrečene kazne.
\n
(2)Inspektor sigurnosti plovidbe može prema zapovjedniku broda, članu posade broda i voditelju čamca primijeniti mjeru privremenog oduzimanja osobne isprave i isprave o sposobnosti za plovidbu u trajanju ne duljem od osam dana.
\n
(3)Za vrijeme trajanja mjere opreza iz stavka 2. ovoga članka zapovjednik broda, član posade broda i voditelj čamca ne smiju upravljati plovilom.
\n

Glava III.   NADZOR I UPRAVLJANJE VODNIM PROMETOM I RIJEČNI INFORMACIJSKI SERVISI

\n

Članak 263

\n
(1)Nadzor i upravljanje vodnim prometom provodi se u cilju povećanja sigurnosti plovidbe, učinkovitosti vodnog prometa i zaštite okoliša.
\n
(2)Nadzor i upravljanje vodnim prometom i Riječni informacijski servisi (RIS) uspostavljaju se na međunarodnim vodnim putovima te u lukama od državnog značaja.
\n
(3)Poslovi nadzora i upravljanja vodnim prometom su:
\n
1.prikupljanje podataka o plovilima i vodnom prometu 2. davanje informacija o plovnim putovima tijekom plovidbe i radi planiranja putovanja 3. davanje taktičkih prometnih informacija u skladu s tehničkim specifikacijama za praćenje i praćenje plovila (VTT) 4. organizacija i upravljanje plovidbom 5. davanje plovidbenih savjeta i podrške u plovidbi 6. osiguravanje dostupnosti elektroničkih navigacijskih karata u skladu s tehničkim specifikacijama za Inland ECDIS 7. nadzor sigurnosti plovidbe 8. omogućavanje nadležnim tijelima, u mjeri u kojoj je izvješćivanje o plovilu propisano nacionalnim ili međunarodnim propisima, primanje elektroničkih izvješća o potrebnim podacima s plovila u skladu s tehničkim specifikacijama za elektroničko izvješćivanje o plovilu 9. prosljeđivanje podataka iz točke 8. ovoga stavka u prekograničnom prijevozu nadležnim tijelima susjedne države i svaki takav prijenos mora biti dovršen prije dolaska plovila na granicu.
\n
(4)Nadzor i upravljanje vodnim prometom iz stavka 3. ovoga članka obavlja se u skladu s međunarodnim ugovorima, odredbama ovoga Zakona i propisa donesenih na temelju ovoga Zakona.
\n
(5)Poslove nadzora i upravljanja vodnim prometom obavlja Nacionalna RIS središnjica, u suradnji s lučkim kapetanijama, tehničkim i informacijskim sustavom koji čine Riječni informacijski servisi i informacijski sustav unutarnje plovidbe.
\n
(6)Način i uvjete obavljanja nadzora i upravljanja vodnim prometom, nadležnost, ustrojstvo, poslove i način rada RIS službe, tehničke specifikacije za opremu i usluge, način i nadležnost izdavanja tipskog odobrenja za uređaje i opremu koji se koriste na plovilu u sklopu RIS-a, te osposobljavanje RIS operatera kao i obavljanja službenog postupka prijave dolaska i odlaska plovila u domaćem i međunarodnom prijevozu te izdavanja odobrenja za uplovljavanje odnosno odobrenja za isplovljenje plovila pravilnikom propisuje ministar.
\n

Članak 264Plovila koja plove ili se nalaze u području nadzora i upravljanja vodnim prometom dužna su:

\n
1.postupati prema pravilima plovidbe propisanim međunarodnim ugovorima, ovim Zakonom i propisima donesenim na temelju ovoga Zakona 2. dostavljati podatke Nacionalnoj RIS središnjici i lučkim kapetanijama 3. postupati po nalogu Nacionalne RIS središnjice i lučkih kapetanija.
\n

DIO SEDMI PLOVIDBENE NESREĆE

\n

Glava I.   ZAJEDNIČKE ODREDBE

\n

Članak 265

\n
(1)Plovidbena nesreća je izvanredni događaj ili slijed događaja u vezi s plovidbom, a koji za posljedicu ima:
\n
a)smrt ili tešku tjelesnu ozljedu osobe, koja je uzrokovana ili je u vezi s plovidbom ili radom plovila
\n
b)nestanak osobe s plovila, koji je uzrokovan ili je u vezi s njegovom eksploatacijom ili radom
\n
c)potonuće plovila ili njegovo napuštanje
\n
d)znatnu štetu na plovilu
\n
e)sudar plovila, požar, eksploziju, udar plovila, napuknuće trupa
\n
f)štetu učinjenu na građevinama i opremi iz članka 142. ovoga Zakona, objektima na obali i lučkoj infrastrukturi koja je uzrokovana ili je u vezi s radom plovila ili
\n
g)zagađenje okoliša izazvano oštećenjem plovila, a koje je uzrokovano ili je u vezi s njegovim radom.
\n
(2)Plovidbena nezgoda je događaj povezan s plovidbom i radom plovila, koji se ne razvrstava kao plovidbena nesreća, a koji je ugrozio ili bi mogao ugroziti sigurnost plovila, osoba na plovilu ili drugih osoba te obale i okoliša.
\n
(3)Izvanredni događaj u kojemu je nastupila smrt ili tjelesna ozljeda osobe na plovilu ili je nastala šteta bez ikakve uzročne veze s plovilom i plovidbom ne smatra se plovidbenom nesrećom ni plovidbenom nezgodom.
\n

Članak 266

\n
(1)Ministarstvo je obvezno ispitati svaku plovidbenu nesreću koja se dogodi bilo kojem plovilu bez obzira na državnu pripadnost u unutarnjim vodama Republike Hrvatske.
\n
(2)Zapovjednik plovila koji je sudjelovao u plovidbenoj nesreći, kao i sve fizičke i pravne osobe koje steknu saznanja o plovidbenoj nesreći dužni su bez odgađanja o tome obavijestiti nadležnu lučku kapetaniju ili Ministarstvo.
\n
(3)Zapovjednik plovila koji je sudjelovao u plovidbenoj nezgodi, kao i sve fizičke i pravne osobe koje steknu saznanje o plovidbenoj nezgodi dužni su u roku ne duljem od 12 sati od trenutka nezgode ili od trenutka saznanja o plovidbenoj nezgodi prijaviti je lučkoj kapetaniji ili ispostavi.
\n

Članak 267

\n
(1)U slučaju plovidbene nesreće ili plovidbene nezgode inspektori sigurnosti plovidbe provode izvidne radnje, sukladno odredbama propisa kojima se uređuje prekršajni postupak, u cilju otkrivanja i kažnjavanja počinitelja plovidbenih prekršaja koji su u vezi s plovidbenom nesrećom.
\n
(2)U slučaju sumnje da je plovidbenom nesrećom počinjeno kazneno djelo, istragu provode tijela nadležna za kazneni progon počinitelja.
\n
(3)Ako tijela iz stavka 2. ovoga članka zaključe da ne postoje pretpostavke za kazneni progon, inspektori sigurnosti plovidbe preuzimaju i nastavljaju s izvidnim radnjama plovidbene nesreće i postupak vode sukladno odredbama propisa kojima se regulira prekršajni postupak.
\n

Članak 268

\n
(1)U slučaju plovidbene nesreće Ministarstvo može provesti dodatnu stručnu analizu s ciljem utvrđivanja okolnosti i uzroka koji su doveli do plovidbene nesreće.
\n
(2)Analizu iz stavka 1. ovoga članka obavlja stručno povjerenstvo koje imenuje ministar.
\n
(3)Stručno povjerenstvo dužno je, ministru i vijeću lučkih kapetana, podnijeti cjelovito izvješće s utvrđenim stanjem i uzrocima koji su doveli do plovidbene nesreće. Izvješće može sadržavati i prijedloge mjera koje bi trebalo poduzeti radi sprječavanja novih takvih i sličnih događaja i unapređenja sigurnosti plovidbe.
\n
(4)Ministarstvo može na temelju rezultata provedene stručne analize i zaključaka vijeća lučkih kapetana izdati sigurnosne preporuke s prijedlogom korektivnih mjera radi sprječavanja i ponavljanja plovidbenih nesreća, unaprjeđivanja sigurnosti plovidbe te smanjivanja opasnosti od posljedica plovidbenih nesreća koje one imaju na onečišćenje voda i zagađenje okoliša.
\n

Članak 269

\n
(1)Inspektor sigurnosti plovidbe dužan je prilikom obavljanja izvida plovidbene nesreće i plovidbene nezgode sastaviti zapisnik, a nakon završenog postupka bez odgode dostaviti Ministarstvu cjelovito izvješće o plovidbenoj nesreći i plovidbenoj nezgodi.
\n
(2)Pravilnik o ispitivanju plovidbenih nesreća i plovidbenih nezgoda donosi ministar.
\n

Glava II.   SUDAR PLOVILA

\n

Članak 270

\n
(1)Odredbe ove glave Zakona primjenjuju se na svako plovilo bez obzira na njegovu namjenu, ratne brodove i hidroavion na vodi.
\n
(2)Iznimno od odredbe stavka 1. ovoga članka, odredba članka 278. stavka 1. ovoga Zakona ne primjenjuju se na ratne brodove.
\n

Članak 271(1) Odredbe ove glave Zakona primjenjuju se na odgovornost za štetu koju:

\n
1.su brod, osobe na brodu ili stvari pretrpjeli zbog sudara brodova 2. jedan brod prouzroči drugom brodu zbog obavljanja manevra ili propuštanja obavljanja manevra ili zbog nepridržavanja propisa o sigurnosti plovidbe, iako do sudara između brodova nije došlo 3. prouzroči usidreni ili vezani brod odnosno koja se nanese usidrenom ili vezanom brodu 4. prouzroče jedan drugom brodovi koji plove u sastavu.
\n
(2)Za odgovornost za štetu koja je pri sudaru brodova prouzročena radioaktivnim svojstvima, ili istodobno radioaktivnim i otrovnim svojstvima odnosno eksplozivnim ili drugim opasnim svojstvima nuklearnog goriva ili radioaktivnim svojstvima proizvoda ili otpada primjenjuju se odredbe zakonika kojim se uređuju poslovi pomorstva.
\n

Članak 272

\n
(1)Za štete u slučajevima iz članka 271. ovoga Zakona odgovara brod odnosno brodovi za koje se dokaže da je njihovom krivnjom prouzročena šteta.
\n
(2)Pod odgovornošću broda podrazumijeva se odgovornost vlasnika i brodara, a pod odgovornošću čamca odgovornost vlasnika i korisnika čamca.
\n
(3)Osoba koja je unajmila čamac bez posade smatra se korisnikom čamca.
\n

Članak 273

\n

Odgovornost brodara prema odredbama ove glave Zakona postoji i kad je šteta prouzročena radnjom ili propuštanjem peljara.

\n

Članak 274

\n
(1)Ako je šteta prouzročena krivnjom dvaju ili više brodova, svaki brod odgovara za štetu razmjerno svojoj krivnji.
\n
(2)Ako se opseg krivnje iz stavka 1. ovoga članka ne može ustanoviti, njihova se odgovornost za štetu dijeli na jednake dijelove.
\n

Članak 275

\n

Šteta prouzročena sudarom brodova uključuje i izmaklu korist bez obzira na stupanj krivnje.

\n

Članak 276

\n
(1)Ako je sudarom brodova prouzročena smrt ili tjelesna ozljeda osobe, za štetu nastalu smrću ili tjelesnom ozljedom odgovaraju solidarno brodovi čijom je krivnjom došlo do sudara.
\n
(2)Brod koji je u slučajevima iz stavka 1. ovoga članka platio na ime naknade štete više nego što iznosi naknada razmjerna njegovoj krivnji, ima pravo zahtijevati od drugog broda povrat više plaćenog dijela naknade štete određene razmjerno njegovoj krivnji.
\n
(3)Brod koji, zbog razloga koji ne ovise o njemu, ne može naplatiti od drugog broda ili drugih brodova iznos na koji ima pravo prema stavku 2. ovoga članka, može naplatu tog iznosa zahtijevati od ostalih brodova čijom je krivnjom šteta nastala, razmjerno krivnji svakog od tih brodova.
\n

Članak 277

\n

Ako je šteta prouzročena slučajem ili višom silom, ili ako se ne može utvrditi uzrok sudara brodova, štetu snosi oštećenik.

\n

Članak 278

\n
(1)Zapovjednik broda dužan je brodu s kojim se sudario brod kojim on zapovijeda, ako je moguće, priopćiti ime luke upisa broda, ime posljednje luke iz koje je isplovio ili ime luke u koju plovi.
\n
(2)Vlasnik broda i brodar ne odgovaraju za štetu koja nastane ako zapovjednik broda ne izvrši obveze iz stavka 1. ovoga članka.
\n

Članak 279

\n
(1)Tražbina naknade štete prouzročene sudarom brodova zastarijeva protekom dvije godine od dana sudara.
\n
(2)Pravo podnošenja regresnog zahtjeva iz članka 276. ovoga Zakona zastarijeva za jednu godinu.
\n
(3)Stranke mogu, nakon što je nastala tražbina, pisano ugovoriti zastarni rok koji je dulji od roka navedenog u stavcima 1. i 2. ovoga članka.
\n
(4)Zastara iz stavka 2. ovoga članka počinje teći od dana:
\n
–pravomoćnosti sudske presude kojom se utvrđuje svota solidarne odgovornosti
\n
–uplate naknade za štetu, ako nije pokrenut sudski postupak
\n
–saznanja vjerovnika za platežnu nesposobnost svog dužnika.
\n
(5)Zastarni rok u slučaju iz stavka 3. ovoga članka ne može biti dulji od dvije godine od dana uplate tražbine odnosno od dana pravomoćnosti sudske presude kad se radi o zahtjevu za raspodjelu dijela duga platežno nesposobnog dužnika.
\n

Članak 280

\n

Odredbama ove glave Zakona ne mijenjaju se odnosi utvrđeni odredbama zakonika kojima se uređuju poslovi pomorstva o ograničenju odgovornosti brodara niti prava i obveze utvrđene ugovorom o iskorištavanju brodova ili kakvoga drugog ugovora.

\n

Glava III.   TRAGANJE I SPAŠAVANJE

\n

Članak 281

\n
(1)Odredbe ove glave Zakona primjenjuju se na traganje i spašavanje osoba, objekata unutarnje plovidbe, stvari s tih objekata i svake druge imovine koja se zatekne u opasnosti na unutarnjim vodama.
\n
(2)Traganje predstavljaju radnje na utvrđivanju mjesta, prirode i obujma nesreće na vodnim putovima s ciljem pronalaska osoba u pogibelji i imovine u opasnosti.
\n
(3)Spašavanje je skup organiziranih i koordiniranih složenih aktivnosti na unutarnjim vodama koje se provode radi pružanja pomoći osobama u pogibelji te bilo kojoj drugoj imovini kojoj prijeti oštećenje ili uništenje odnosno otklanjanja opasnosti u slučaju plovidbene nesreće.
\n

Članak 282

\n
(1)Odredbe ove glave Zakona primjenjuju se i na ratne brodove.
\n
(2)Spašavanje ratnog broda i osoba na njemu neće se poduzeti u slučaju izričite zabrane zapovjednika tog broda.
\n

Članak 283

\n
(1)Lučke kapetanije obavljaju poslove koordinacije i usklađivanja traganja i spašavanja objekata unutarnje plovidbe i osoba na unutarnjim vodama u slučaju plovidbene nesreće.
\n
(2)Traganje i spašavanje osoba u pogibelji i imovine lučke kapetanije dužne su započeti bez odgode kada razlozi hitnosti i druge okolnosti plovidbene nesreće to zahtijevaju.
\n
(3)Osim lučke kapetanije postupak spašavanja u slučaju neposredne opasnosti za onečišćenje okoliša nadzire i inspekcija zaštite okoliša.
\n

Članak 284

\n
(1)Poslove traganja i spašavanja obavljaju jedinice traganja i spašavanja.
\n
(2)Jedinice traganja i spašavanja jesu plovne, zrakoplovne ili kopnene jedinice osposobljene i opremljene prikladnom opremom za obavljanje poslova traganja i spašavanja osoba u pogibelji.
\n
(3)Jedinice traganja i spašavanja jesu i jedinice tijela javne vlasti i stručne udruge koje obavljaju djelatnost od interesa za Republiku Hrvatsku, a koje se spašavanjem osoba u pogibelji bave u svojoj redovitoj djelatnosti ili koje svojom djelatnošću mogu pridonijeti unaprjeđenju poslova traganja i spašavanja osoba u pogibelji.
\n
(4)Način i uvjete obavljanja koordinacije i usklađivanja traganja i spašavanja, obavljanja poslova traganja i spašavanja jedinicama traganja i spašavanja te operativne postupke propisuje uredbom Vlada Republike Hrvatske.
\n
13.Uredba o načinu i uvjetima obavljanja traganja i spašavanja na unutarnjim vodama
\n

Glava IV.   VAĐENJE I UKLANJANJE POTONULIH STVARI

\n

Članak 285

\n

Odredbe ove glave Zakona primjenjuju se na vađenje ili uništavanje i uklanjanje objekata unutarnje plovidbe, zrakoplova, njihovih dijelova, stvari i tereta potonulih ili nasukanih u unutarnjim vodama i lukama Republike Hrvatske ili koji će uskoro potonuti ili se nasukati ili se to opravdano može očekivati (u daljnjem tekstu: potonule stvari), ako još nisu poduzete učinkovite mjere radi spašavanja tih stvari.

\n

Članak 286

\n
(1)Vađenje podrazumijeva podizanje potonule stvari na površinu te druge mjere i radnje uklanjanja stvari iz vode, uključujući i njezino uništavanje.
\n
(2)Uklanjanje podrazumijeva mjere i radnje poduzete radi sprječavanja, smanjenja ili otklanjanja opasnosti prouzročene potonulom stvari, uključujući njezino izvlačenje na obalu i prodaju potonule stvari na javnoj dražbi.
\n
(3)Ovlaštena osoba za vađenje i uklanjanje potonule stvari je vlasnik potonule stvari ili osoba koja ima kakvo drugo pravo na temelju kojega je ovlaštena raspolagati tom stvari ili je od vlasnika preuzela odgovornost za upravljanje objektom unutarnje plovidbe.
\n

Članak 287

\n
(1)Ovlaštena osoba obvezna je o vlastitom trošku izvaditi i ukloniti potonulu stvar.
\n
(2)Ako je vlasnik potonule stvari nepoznat, sredstva za vađenje potonule stvari i troškovi njezina daljnjeg čuvanja osiguravaju se u državnom proračunu.
\n
(3)Ako vlasnik postane poznat, dužan je nadoknaditi sredstva iz stavka 2. ovoga članka uplatom u korist državnog proračuna.
\n
(4)Ako ovlaštena osoba ne izvadi i ne ukloni potonulu stvar, odgovara za štetu koja trećim osobama nastane u vezi s potonulom stvari.
\n
(5)Ovlaštena osoba oslobađa se odgovornosti za štetu ako dokaže:
\n
–da šteta potječe od nekog nepredvidljivog uzroka koji se nalazio izvan stvari, a koji se nije mogao spriječiti, izbjeći ili otkloniti
\n
–da je šteta u cijelosti prouzročena radnjom ili propustom treće osobe učinjenim u namjeri da se prouzroči šteta
\n
–da je šteta u cijelosti prouzročena štetnom radnjom nadležnog javnog tijela.
\n
(6)Ovlaštena osoba se u cijelosti ili djelomično oslobađa odgovornosti ako dokaže da je šteta u cijelosti ili djelomično prouzročena radnjom ili propustom oštećenika učinjenim u namjeri da se prouzroči šteta ili zbog nepažnje.
\n

Članak 288

\n
(1)Zabranjeno je potonulu stvar neovlašteno dirati, pomicati, premještati ili na bilo koji drugi način mijenjati njezino postojeće stanje.
\n
(2)Ako potonula stvar u naravi predstavlja novac, dragocjenost, arhivsku građu od općega kulturnoga interesa i drugu stvar od vrijednosti kojoj se više ne može utvrditi vlasnik, ona je vlasništvo Republike Hrvatske.
\n
(3)O nalazu potonule stvari iz stavka 1. ovoga članka lučka kapetanija dužna je odmah obavijestiti nadležno državno tijelo za zaštitu spomenika kulture,odnosno arhiv, koji su ovlašteni te predmete uzeti u posjed i čuvanje, ako posebnim zakonom nije što drugo određeno.
\n
(4)Odobrenje za vađenje stvari koje imaju ili se može pretpostaviti da imaju obilježja kulturnog dobra lučka kapetanija može dati samo uz prethodnu suglasnost ministarstva nadležnog za poslove kulture.
\n
(5)O nalazu potonule stvari koja je od vojnog značenja lučka kapetanija dužna je odmah obavijestiti ministarstvo nadležno za poslove obrane.
\n
(6)Odobrenje za vađenje potonule stvari koja je od vojnog značenja lučka kapetanija može dati samo uz prethodnu suglasnost ministarstva nadležnog za poslove obrane.
\n

Članak 289

\n
(1)Potonulu stvar smije na temelju odobrenja nadležne lučke kapetanije izvaditi ovlaštena osoba, osim u slučaju iz članka 290. stavka 1. i članka 291. stavka 1. ovoga Zakona.
\n
(2)U zahtjevu za davanje odobrenja za vađenje potonule stvari mora se navesti naziv potonule stvari, identifikacijske oznake, mjesto gdje ona leži, način i sredstva potrebna za vađenje, dokaz o vlasništvu odnosno drugom pravu ovlaštene osobe, mjesto gdje se planira ukloniti te vrijeme predviđeno za početak i završetak radova na njezinu vađenju.
\n
(3)Lučka kapetanija donijet će rješenje kojim se odobrava vađenje potonule stvari ako su ispunjeni uvjeti iz stavka 2. ovoga članka.
\n
(4)U odobrenju za vađenje potonule stvari lučka kapetanija će, prema okolnostima pojedinog slučaja, odrediti uvjete sigurnosti izvođenja radova vađenja i uklanjanja potonule stvari te primjereni rok izvođenja radova uz upozorenje da po njezinoj obavijesti potonulu stvar može izvaditi i ukloniti Ministarstvo na trošak i rizik vlasnika ako on to ne učini u navedenom roku, uključujući i prodaju potonule stvari na javnoj dražbi.
\n
(5)O početku, prekidu, nastavljanju ili napuštanju radova na vađenju potonule stvari ovlaštena osoba dužna je, bez odgađanja, obavijestiti lučku kapetaniju koja je izdala odobrenje.
\n
(6)Za vađenje potonule stvari koje ne zahtijeva neka posebna nautička i tehnička sredstva i osobitu stručnost nije potrebno odobrenje lučke kapetanije ako je vrijednost stvari zanemariva, a stvar nema obilježje kulturnog dobra ili vojni značaj.
\n

Članak 290

\n
(1)Ako potonula stvar leži na takvu mjestu da predstavlja ili može predstavljati opasnost za plovidbu ili iskorištavanje prirodnih bogatstava vodnog dobra ili onečišćuje ili može onečistiti okoliš, nadležna lučka kapetanija rješenjem će narediti ovlaštenoj osobi da u primjerenom roku izvadi potonulu stvar.
\n
(2)Ako ovlaštena osoba ne postupi prema rješenju iz stavka 1. ovoga članka, lučka kapetanija će obavijestiti Ministarstvo koje je ovlašteno na trošak i rizik vlasnika izvršiti vađenje potonule stvari, o čemu će donijeti rješenje i obavijestiti vlasnika.
\n
(3)Ovlaštena osoba i Ministarstvo mogu sklopiti ugovor s izvođačem radova da u njihovo ime izvadi potonulu stvar ili za koju je utvrđeno da predstavlja opasnost.
\n
(4)Rješenje iz stavka 1. ovoga članka kojim se naređuje vađenje potonule stvari koja je u vlasništvu strane osobe dostavlja se ministarstvu nadležnom za vanjske i europske poslove.
\n

Članak 291

\n
(1)Ako potonula stvar predstavlja izravnu opasnost ili smetnju za plovidbu i okoliš, lučka kapetanija će bez odgode obavijestiti Ministarstvo koje će hitno na trošak i rizik vlasnika, a prema rješenju koje donosi u hitnom postupku, izvršiti uklanjanje potonule stvari na najefikasniji i najbrži mogući način, uključujući i njezinu prodaju na javnoj dražbi, vodeći pritom računa o sigurnosti plovidbe i zaštiti okoliša, o čemu će obavijestiti vlasnika.
\n
(2)Smatra se da potonula stvar predstavlja izravnu i neposrednu opasnost za plovidbu ako se nalazi na plovnom putu.
\n
(3)Rješenja koja se donose na temelju ovoga članka dostavljaju se vlasniku objavom na mrežnim stranicama Ministarstva sukladno pravilima o javnoj objavi, prema odredbama zakona kojim se uređuje vođenje upravnog postupka.
\n
(4)Sredstva za uklanjanje potonulih stvari u slučaju iz članka 290. stavka 2. ovoga Zakona i stavka 1. ovoga članka osiguravaju u državnom proračunu, što ne utječe na odgovornost vlasnika za sve troškove u vezi s uklanjanjem potonule stvari na temelju članka 300. ovoga Zakona.
\n

Članak 292

\n
(1)Ako je ovlaštena osoba nepoznata ili je poznata, ali se utvrdi da ona ne namjerava vaditi potonulu stvar ili kad bez opravdanog razloga prekine ili napusti započeto vađenje, vađenje potonule stvari smije poduzeti Ministarstvo.
\n
(2)Smatra se da ovlaštena osoba ne namjerava poduzeti vađenje potonule stvari ako u roku od 15 dana od dana potonuća odnosno nasukavanja ne pokrene postupak za dobivanje odobrenja za vađenje ili ako u roku od 15 dana od dobivanja odobrenja ne započne vađenje.
\n
(3)Smatra se da je ovlaštena osoba bez opravdanog razloga prekinula ili napustila započeto vađenje ako u roku od pet dana ne nastavi radove na vađenju podrtine odnosno potonule stvari koje je prekinula ili napustila, a da o tome nije obavijestila nadležnu lučku kapetaniju.
\n
(4)Ako se ne može utvrditi vrijeme potonuća ili nasukavanja u svrhu utvrđivanja roka iz stavka 2. ovoga članka, taj rok počinje teći onoga dana kad je utvrđeno mjesto gdje je stvar potonula ili se nasukala.
\n

Članak 293

\n
(1)Kada vađenje poduzima Ministarstvo, ono će o tome objaviti oglas na svojim mrežnim stranicama i u službenom glasilu Republike Hrvatske te pozvati ovlaštenu osobu da potonulu stvar preuzme u roku od 15 dana.
\n
(2)Ministarstvo je u obvezi potonulu stvar čije vađenje je poduzelo čuvati za njezina vlasnika ili drugu ovlaštenu osobu te poduzeti sve razumne mjere radi očuvanja tih predmeta.
\n
(3)Ako je izvađena potonula stvar podložna brzom propadanju ili su za njezino čuvanje ili održavanje potrebni troškovi nerazmjerni njezinoj vrijednosti, potonula stvar može se bez odgode prodati na javnoj dražbi, a za nju dobiveni novac po odbitku troškova prodaje položit će se kod mjesno nadležnog trgovačkog suda, o čemu će Ministarstvo objaviti oglas na svojim mrežnim stranicama i u službenom glasilu Republike Hrvatske.
\n

Članak 294

\n
(1)Ako se vlasnik ili druga ovlaštena osoba javi u roku od 15 dana od objave oglasa iz članka 293. stavka 1. ovoga Zakona, predat će joj se stvar ili iznos dobiven prodajom, čim se od nje naplate svi razumni troškovi u vezi s vađenjem, čuvanjem, oglašavanjem i prodajom i pristojbe nadležne lučke kapetanije.
\n
(2)U sumnji kojoj od više osoba treba predati izvađenu potonulu stvar, ako okolnosti ne upućuju na koju drugu osobu, prednost ima ona koja ju je izgubila iz neposrednoga posjeda.
\n
(3)Postupak predaje ovlaštenoj osobi izvađene stvari ili iznosa dobivenog njezinom prodajom te naplate troškova od ovlaštene osobe provodi Ministarstvo.
\n
(4)Ovlaštena osoba može se osloboditi svoje obveze plaćanja troškova i pristojbi tako da se odrekne stvari.
\n
(5)U slučaju iz stavka 4. ovoga članka na odgovarajući način primijenit će se članak 295. ovoga Zakona, neovisno o isteku roka od 15 dana.
\n

Članak 295

\n
(1)Ako se u roku od 15 dana od objave oglasa iz članka 293. stavka 1. ovoga Zakona vlasnik ili druga ovlaštena osoba ne javi i ne dokaže svoje pravo na potonulu stvar ili odbije preuzeti stvar, ili namiriti sve razumne troškove, tada izvađena potonula stvar postaje vlasništvo Republike Hrvatske ako se nalazi na čuvanju u ime Ministarstva ili ako stvar ima značaj kulturnog dobra.
\n
(2)U slučajevima iz stavka 1. ovoga članka, tako stečena imovina Republike Hrvatske povjerava se na upravljanje i raspolaganje Ministarstvu. Ministarstvo može izvađenu potonulu stvar koja je postala vlasništvo Republike Hrvatske prodati na javnoj dražbi, pa iz iznosa postignutog prodajom namiriti sve razumne troškove u vezi s vađenjem, oglašavanjem, čuvanjem i prodajom. Mogući višak toga iznosa koji ostane nakon odbitka troškova ostaje u korist državnog proračuna.
\n
(3)Ako je potonula stvar prodana na javnoj dražbi prije isteka roka od 15 dana od objave oglasa sukladno članku 293. stavku 3. ovoga Zakona te je iznos ostvaren prodajom na javnoj dražbi položen na sudu, a vlasnik ili druga ovlaštena osoba se ne javi i ne dokaže svoje pravo na potonulu stvar ili odbije namiriti sve razumne troškove, pristojbe i nalazninu u roku od tri mjeseca od objave oglasa iz članka 293. stavka 1. ovoga Zakona, primijenit će se sljedeće:
\n
a)iz iznosa položenog na sudu namirit će se pristojbe lučke kapetanije te svi razumni troškovi koje je Ministarstvo imalo u vezi s vađenjem, oglašavanjem, čuvanjem i prodajom potonule stvari
\n
b)kada je vađenje poduzelo Ministarstvo, višak iznosa koji ostane nakon odbitka troškova ostaje u korist državnog proračuna.
\n

Članak 296

\n
(1)Nadležna lučka kapetanija može poduzimati mjere za uklanjanje potonule stvari koja predstavlja opasnost za sigurnost plovidbe ili za okoliš.
\n
(2)Mjere iz stavka 1. ovoga članka koje poduzme lučka kapetanija moraju biti u razmjeru s opasnošću.
\n
(3)Kada su radovi vađenja i uklanjanja potonule stvari započeli, nadležna lučka kapetanija može intervenirati u mjeri u kojoj je potrebno osigurati da se radovi zaista provode na način koji je učinkovit i siguran te kojim se štiti okoliš.
\n
(4)Lučka kapetanija može poduzeti samo one mjere koje se smatraju razumnima za potrebe uklanjanja opasne potonule stvari, a čim se potonula stvar ukloni, mora ih obustaviti. Takve mjere ne smiju nepotrebno ometati prava i interese vlasnika i drugih zainteresiranih osoba.
\n
(5)Mjere u vezi s uklanjanjem opasne potonule stvari koja ima ili se može pretpostaviti da ima obilježja kulturnog dobra ili je od vojnog značaja lučka kapetanija poduzima uz prethodnu suglasnost nadležnog ministarstva.
\n

Članak 297

\n
(1)Zapovjednik objekta unutarnje plovidbe i ovlaštena osoba dužni su bez odgode izvijestiti najbližu lučku kapetaniju kada je objekt unutarnje plovidbe sudjelovao u plovidbenoj nesreći u kojoj je stvar potonula.
\n
(2)Da bi lučka kapetanija mogla utvrditi predstavlja li potonula stvar opasnost za sigurnost plovidbe ili za okoliš, izvješće iz stavka 1. ovoga članka mora sadržavati podatke o potonuloj stvari, vlasniku i ostale relevantne podatke, a osobito:
\n
a)točan položaj potonule stvari
\n
b)vrstu, veličinu i građu potonule stvari
\n
c)prirodu štete i stanje potonule stvari
\n
d)prirodu i količinu tereta, posebice opasnih i štetnih tvari i
\n
e)količinu i vrstu ulja, uključujući pogonsko ulje i ulje za podmazivanje.
\n

Članak 298

\n
(1)Prilikom utvrđivanja predstavlja li potonula stvar opasnost za sigurnost plovidbe ili za okoliš, lučka kapetanija uzima u obzir sljedeće kriterije:
\n
a)vrstu, veličinu i građu potonule stvari
\n
b)mjesto potonuća ili nasukavanja, je li stvar potonula u plovnom putu ili izvan njega te razvrstaj i kategoriju plovnog puta
\n
c)visinu vodostaja i meteorološke uvjete i
\n
d)gustoću, frekvenciju i vrstu vodnog prometa te vrstu plovila koja plove tim vodnim putem
\n
e)prirodu i količinu tereta na potonuloj stvari, količinu i vrstu ulja i, posebice, moguću štetu u slučaju ispuštanja tereta ili ulja u vodu ili okoliš
\n
f)izloženost lučkih objekata
\n
g)visinu potonule stvari iznad ili ispod površine vode pri najnižem vodostaju
\n
h)blizinu podvodne infrastrukture, cjevovoda, telekomunikacijskih kabela i sličnih struktura i
\n
i)bilo koju drugu okolnost zbog koje je potrebno ukloniti potonulu stvar.
\n
(2)U postupku utvrđivanja opasnosti te postupku vađenja i uklanjanja potonule stvari, u slučaju neposredne opasnosti za onečišćenje okoliša, uz nadležnu lučku kapetaniju, prema potrebi sudjeluje i inspekcija zaštite okoliša.
\n

Članak 299

\n
(1)Nakon što lučka kapetanija sazna za postojanje potonule stvari, nadležna tijela i službe će po nalogu lučke kapetanije upotrijebiti sva moguća i raspoloživa sredstva radi hitnog upozoravanja brodaraca i drugih zainteresiranih država o prirodi i položaju potonule stvari.
", "next": 239670}