(5)Vojnoj osobi iz članka 131.b ovoga Zakona s dva ili više oštećenja I. stupnja ortopedski doplatak iz stavka 4. podstavka 1. ovoga članka povećava se za 25% za svako sljedeće oštećenje.
\n
Članak 131g (NN 73/13, 125/19)
\n
Pravo na doplatak za njegu i pomoć druge osobe
\n
(1)Vojna osoba iz članka 131.b ovoga Zakona ima mjesečno pravo na doplatak za njegu i pomoć druge osobe, i to:
\n
–I. skupine oštećenja organizma u iznosu 100% od osnovice
\n
–II., III. i IV. skupine oštećenja organizma u iznosu 60% od osnovice.
\n
(2)Osnovica za određivanje doplatka za njegu i pomoć druge osobe iz stavka 1. ovoga članka je mjesečni iznos osobne invalidnine osobe s invaliditetom I. skupine.
\n
Članak 131h (NN 73/13, 125/19)
\n
Pravo na medicinsku odnosno fizikalnu rehabilitaciju Vojna osoba iz članka 131.b ovoga Zakona ima pravo na bolničku medicinsku odnosno fizikalnu rehabilitaciju ako je takva rehabilitacija na temelju nalaza doktora specijalista prijeko potrebna u vezi s ranom ili ozljedom, a provodi se kod ozljeda lokomotornog sustava, amputacije udova, kraniocerebralnih ozljeda i ozljeda kralježnice.
\n
Članak 131i (NN 73/13, 125/19)
\n
Pravo na stambeno zbrinjavanje
\n
(1)Način i postupak ostvarivanja prava na stambeno zbrinjavanje za vojnu osobu iz članka 131.b ovoga Zakona, kao i prilagodbu stambenoga prostora uređuje se pravilnikom iz članka 132. ovoga Zakona.
\n
(2)Pravo iz stavka 1. ovoga članka ostvaruje i bračni ili izvanbračni drug ili djeca vojne osobe koja bez svoje krivnje pogine ili umre zbog rane ili ozljede koju je zadobila u obavljanju službene zadaće u Oružanim snagama.
\n
Članak 131j (NN 73/13, 125/19)
\n
Pravo na obiteljsku mirovinu
\n
(1)Članovi obitelji vojne osobe koja bez svoje krivnje pogine ili umre zbog rane ili ozljede koju je zadobila u obavljanju službene zadaće u Oružanim snagama ostvaruju pravo na obiteljsku mirovinu.
\n
(2)Pravo na obiteljsku mirovinu iz stavka 1. ovoga članka ostvaruje se u skladu sa zakonom kojim se uređuje mirovinsko osiguranje ako ovim Zakonom nije drukčije propisano.
\n
(3)Članovi obitelji vojne osobe iz stavka 1. ovoga članka su bračni ili izvanbračni drug i djeca te roditelji ako osoba nije imala bračnog ili izvanbračnog druga i djece.
\n
(4)Bračni ili izvanbračni drug vojne osobe iz stavka 1. ovoga članka stječe pravo na obiteljsku mirovinu kada navrši 40 godina života.
\n
(5)Roditelji vojne osobe iz stavka 1. ovoga članka stječu pravo na obiteljsku mirovinu kada navrše 50 godina života.
\n
(6)Osobe iz stavaka 4. i 5. ovoga članka pravo na obiteljsku mirovinu stječu bez obzira na godine života ako kod njih nastane potpuni gubitak radne sposobnosti prije ispunjenja uvjeta iz stavaka 4. i 5. ovoga članka.
\n
(7)Pri izračunu mirovine iz stavka 1. ovoga članka polazni faktor je 1,90.
\n
(8)Način i postupak utvrđivanja okolnosti pogibije odnosno smrti vojne osobe iz stavka 1. ovoga članka propisuje se pravilnikom iz članka 131.a stavka 4. ovoga Zakona.
\n
Članak 131k (NN 73/13, 125/19)
\n
Vojna osoba iz članka 131.b ovoga Zakona ima pravo na osnovno i dopunsko zdravstveno osiguranje ako ga ne ostvaruje po drugoj osnovi.
\n
Članak 131l (NN 73/13, 125/19)
\n
Na vojne osobe iz članka 131.b ovoga Zakona i članove obitelji vojnih osoba koje su poginule ili zadobile ranu ili ozljedu u obavljanju službenih zadaća u Oružanim snagama na poslovima protuminskoga djelovanja primjenjuju se prava propisana zakonom kojim se uređuje protuminsko djelovanje kada je to za njih povoljnije.
\n
Članak 131m (NN 73/13, 125/19)
\n
Na ostala pitanja u vezi s postupkom za ostvarivanje statusa, statusom i pravima vojnih osoba iz članka 131.b ovoga Zakona i članova obitelji vojnih osoba koje su poginule ili zadobile ranu ili ozljedu u obavljanju službenih zadaća u Oružanim snagama koja nisu propisana ovim Zakonom primjenjuju se odredbe zakona kojima se uređuje mirovinsko osiguranje i zaštita ratnih i mirnodopskih vojnih invalida odnosno pravo koje je za njih povoljnije.
\n
Članak 131n (NN 73/13, 125/19)
\n
Sredstva za ostvarivanje prava iz članaka 131.a, 131.b, 131.c, 131.d, 131.e, 131.f, 131.g, 131.h, 131.i, 131.j, 131.k 131.l i 131.m ovoga Zakona osiguravaju se u državnom proračunu Republike Hrvatske na razdjelu Ministarstva obrane.
\n
3.STANOVANJE
\n
Članak 132(NN 73/13, 30/18)
\n
(1)Djelatni vojnici/mornari, ročnici, kadeti i pričuvnici za vrijeme službe u Oružanim snagama smješteni su u vojnim lokacijama bez naknade.
\n
(2)Iznimno od stavka 1. ovoga članka, djelatnim vojnicima/mornarima može se na osobni zahtjev odobriti smještaj izvan vojnih lokacija bez prava na naknadu za stanovanje i naknadu troškova prijevoza.
\n
(3)Iznimno od stavka 1. ovoga članka, u skladu s potrebama službe u vojnim lokacijama mogu biti smješteni i drugi pripadnici Oružanih snaga.
\n
(4)Časnicima i dočasnicima koji u mjestu službe nemaju riješeno stambeno pitanje može se dati na korištenje službeni stan prema uvjetima i kriterijima u skladu s pravilnikom koji donosi ministar obrane.
\n
80.Pravilnik o stanovanju
\n
Članak 132a (NN 136/25)
\n
(1)U svrhu rješavanja stambenog pitanja i poticanja zadržavanja u službi, djelatne vojne osobe mlađe od 45 godina života mogu ostvariti pravo na potporu za stambeno zbrinjavanje.
\n
(2)Podrobniji uvjeti, mjerila i postupak pružanja potpore vezano uz stambeno zbrinjavanje djelatnim vojnim osobama pravilnikom propisuje ministar obrane.
\n
Članak 133(NN 73/13, 75/15, 30/18, 125/19, 136/25)
\n
(1)Naknada za stanovanje ostvaruje se kao nadoknada povećanih troškova života zbog najma stambenog prostora djelatnim vojnim osobama imenovanim ili raspoređenim u mjesto službe koje je udaljeno najmanje 50 km od mjesta njihova prebivališta, ili ako je prebivalište ili mjesto službe na otoku bez obzira na udaljenost te ako nemaju riješeno stambeno pitanje i nisu smještene u vojnim lokacijama.
\n
(2)Djelatna vojna osoba kojoj je prebivalište na otoku ili mu je mjesto službe na otoku ne ostvaruje pravo na naknadu za stanovanje ako mu je poslodavac osigurao prijevoz na otok i za povratak s otoka.
\n
(3)Pravo iz stavka 1. ovoga članka priznaje se na temelju prijavljenoga boravišta u mjestu službe.
\n
(4)Smatra se da djelatna vojna osoba ima riješeno stambeno pitanje ako ona ili član njezine obitelji (supružnik, maloljetno dijete ili dijete na redovitom školovanju, s kojim živi u obiteljskom kućanstvu) u mjestu službe ili u mjestu udaljenom do 50 km od mjesta službe ima u vlasništvu stan ili obiteljsku kuću.
\n
(5)Dočasnici i časnici te generali/admirali smješteni u vojnim lokacijama ostvaruju pravo na 50% najniže naknade za stanovanje.
\n
(6)Pod smještajem u vojnim lokacijama iz stavka 4. ovoga članka smatra se smještaj dočasnika i časnika te generala/admirala koji neprekidno traje najmanje 30 dana.
\n
(7)Pod vojnim lokacijama, u smislu odredbi ovoga članka, ne smatraju se službeni stanovi te osobe smještene u službenim stanovima ne ostvaruju pravo na naknadu za stanovanje.
\n
(8)Djelatni vojnici/mornari kojima nije osiguran smještaj u vojnim lokacijama imaju pravo na naknadu za stanovanje, osim djelatnih vojnika/mornara iz članka 132. stavka 2. ovoga Zakona.
\n
(9)Ako su bračni i izvanbračni supružnici imenovani ili raspoređeni u skladu sa stavkom 1. ovoga članka i žive u zajedničkom kućanstvu, svaki od njih ostvaruje pravo na 50% pripadajuće naknade za stanovanje, osim ako se ne dogovore da jedan od njih ostvaruje puni iznos naknade za stanovanje te u tom slučaju drugi supružnik ne ostvaruje pravo na troškove prijevoza za dolazak na posao i odlazak s posla te korištenje organiziranoga ili ugovorenog međumjesnog prijevoza.
\n
(10)Organizirani ili ugovoreni međumjesni prijevoz od mjesta prebivališta do mjesta službe isključuje pravo na naknadu za stanovanje, ako je to povoljnije za poslodavca.
\n
(11)Iznimno od stavka 10. ovoga članka, djelatne vojne osobe koje su raspoređene ili imenovane u mjesto službe u kojem nema mogućnosti najma stana ili kuće, ostvaruju pravo na naknadu za stanovanje prema mjestu službe i pravo na korištenje organiziranoga ili ugovorenog prijevoza od mjesta službe do najbližeg mjesta gdje postoji mogućnost najma stana ili kuće, ili naknadu troškova prijevoza sukladno propisima kojima se reguliraju troškovi prijevoza ako organizirani ili ugovoreni prijevoz ne postoji.
\n
(12)Pravo iz stavka 11. ovoga članka ostvaruje se na temelju potvrde o prijavljenom boravištu u najbližem mjestu.
\n
(13)Promjena mjesta prebivališta djelatne vojne osobe koje je udaljeno najmanje 50 km od mjesta službe, ili ako je prebivalište ili mjesto službe na otoku bez obzira na udaljenost, nije od utjecaja na priznavanje prava na naknadu za stanovanje za vrijeme rasporeda u istom mjestu službe.
\n
(14)Prebivalište odnosno boravište djelatne vojne osobe u smislu ovoga Zakona je prebivalište odnosno boravište u skladu s odredbama zakona kojim se uređuje prebivalište i boravište hrvatskih državljana.
\n
(15)Način utvrđivanja prava na naknadu za stanovanje propisuje se pravilnikom iz članka 132. stavka 4. ovoga Zakona.
\n
(16)Pravo na naknadu za stanovanje iz stavka 1. ovoga članka ostvaruje se umjesto naknade troškova zbog odvojenog života od obitelji te se ne smatra oporezivim primitkom po osnovi nesamostalnog rada u skladu s propisima o porezu na dohodak.
\n
(17)Visinu naknade za stanovanje iz stavka 1. ovoga članka i popis mjesta službe iz stavka 7. ovoga članka odlukom propisuje ministar obrane.
\n
71.Odluka o visini naknade za stanovanje 80. Pravilnik o stanovanju 89. Odluka o naknadi za stanovanje
\n
Članak 133a (NN 73/13, 125/19)
\n
(1)Supružnik djelatne vojne osobe imenovane ili raspoređene po potrebi službe u mjesto službe koje je najmanje 50 km udaljeno od mjesta njihova prebivališta, kojem prestane radni odnos zbog preseljenja u mjesto službe djelatne vojne osobe, a u tom mjestu nema mogućnosti zaposliti se na odgovarajućem radnom mjestu, ima pravo na produženo osiguranje u trajanju do dvije godine od dana prestanka radnog odnosa na teret državnog proračuna Republike Hrvatske.
\n
(2)Odgovarajuće mjesto u smislu stavka 1. ovoga članka smatra se radno mjesto iste vrste i razine obrazovanja koje je supružnik imao prije prestanka radnog odnosa.
\n
(3)Pravo iz stavka 1. ovog članka supružnik djelatne vojne osobe ostvaruje na temelju prijavljenog boravišta u mjestu službe djelatne vojne osobe.
\n
(4)Pravo na produženo osiguranje supružniku prestaje i prije isteka roka iz stavka 1. ovoga članka kada se zaposli, ostvari pravo na mirovinu, odbije zaposlenje na odgovarajućem radnom mjestu, odjavi boravište u mjestu službe djelatne vojne osobe ili bude osuđen na kaznu zatvora.
\n
Članak 134(NN 73/13, 30/18)
\n
Brisan.
\n
4.PLAĆE I DODACI NA PLAĆU
\n
Članak 135
\n
(1)Djelatne vojne osobe imaju pravo na plaću, dodatke na plaću i druga materijalna prava, na način i pod uvjetima utvrđenim ovim Zakonom i propisima donesenim na temelju ovoga Zakona.
\n
(2)Djelatnoj vojnoj osobi ne pripada plaća za sate odnosno dane neopravdane odsutnosti s posla.
\n
Članak 136
\n
(1)Plaća djelatnih vojnih osoba sastoji se od osnovne plaće i dodataka na plaću.
\n
(2)Plaća se određuje odlukom o rasporedu.
\n
(3)Odluka iz stavka 2. ovoga članka nije upravna stvar.
\n
Članak 137(NN 73/13, 75/15, 30/18, 125/19)
\n
(1)Osnovna plaća djelatne vojne osobe je umnožak koeficijenta osobnog čina i osnovice za obračun plaće, uvećan za 0,5% za svaku godinu navršenog radnog staža.
\n
(2)Iznimno od stavka 1. ovoga članka, osnovnu plaću djelatne vojne osobe raspoređene na ustrojbeno mjesto višega čina od osobnoga čina čini aritmetička sredina osnovne plaće utvrđene za osobni čin i osnovne plaće čina ustrojbenog mjesta na koje je djelatna vojna osoba raspoređena.
\n
(3)Ako je u slučaju rasporeda iz stavka 2. ovoga članka čin ustrojbenog mjesta određen u rasponu od dva ili više činova i pri čemu su svi činovi u rasponu viši od osobnoga čina, osnovna plaća čina ustrojbenog mjesta određuje se prema najnižem činu u rasponu.
\n
(4)Ako je u slučaju rasporeda iz stavka 2. ovoga članka čin ustrojbenog mjesta određen u rasponu od dva ili više činova i pri čemu je osobni čin po razini jednak jednom od činova u rasponu, osnovna plaća čina ustrojbenog mjesta određuje se prema činu koji je po razini jednak osobnom činu.
\n
(5)Vojnom specijalistu koji sustavom promaknuća, u skladu s odredbama ovoga Zakona, dostigne ustrojbeni čin radnog mjesta na koji je raspoređen ili dostigne maksimalni čin za vojnog specijalista propisan odredbama ovoga Zakona svakih idućih pet godina provedenih na dužnosti vojnog specijalista uvećava se vrijednost koeficijenta osobnog čina.
\n
(6)Osnovica za obračun plaće djelatne vojne osobe jednaka je osnovici za obračun plaće državnih službenika i namještenika.
\n
(7)Iznimno od odredbi ovoga članka, na pojedina ustrojbena mjesta u Hrvatskom vojnom učilištu koja su određena u skladu s nazivima radnih mjesta u javnim službama pri obračunu plaće primjenjuju se koeficijenti složenosti poslova utvrđeni za javne službe.
\n
(8)Vrijednost koeficijenta osobnog čina djelatnih vojnih osoba i iznos uvećanja koeficijenta osobnog čina za vojne specijaliste iz stavka 5. ovoga članka uredbom propisuje Vlada Republike Hrvatske.
\n
93.Uredba o vrijednosti koeficijenta osobnog čina za izračun plaće djelatne vojne osobe
\n
Članak 137a (NN 136/25)
\n
(1)Ročnik na temeljnom vojnom osposobljavanju ima pravo na plaću umnoška koeficijenta u visini od 90 % vrijednosti koeficijenta osobnog čina vojnika/mornara i osnovice za izračun plaće za vojnika/mornara.
\n
(2)Zaposleni ročnik na temeljnom vojnom osposobljavanju kojem prava iz radnog odnosu miruju u skladu sa zakonom kojim se uređuju radni odnosi, ostvaruje pravo na naknadu u visini plaće iz stavka 1. ovoga članka.
\n
Članak 138(NN 73/13, 30/18, 125/19, 136/25)
\n
(1)Osnovna plaća djelatne vojne osobe uvećat će se za 8 % djelatnim vojnim osobama koje imaju akademski stupanj magistra znanosti odnosno za 15 % djelatnim vojnim osobama koje imaju akademski stupanj doktora znanosti, ako to nije uvjet za obavljanje poslova ustrojbenog mjesta, ali se odnosi na područje kojim se djelatna vojna osoba bavi u okviru poslova svojeg ustrojbenog mjesta.
\n
(2)Osnovna plaća djelatne vojne osobe uvećat će se za 8 % djelatnim vojnim osobama koje su završile sveučilišni specijalistički studij i stekle akademski naziv sveučilišnoga specijalista, ako to nije uvjet za obavljanje poslova ustrojbenog mjesta, ali se odnosi na područje kojim se djelatna vojna osoba bavi u okviru poslova svojeg ustrojbenog mjesta.
\n
(3)Pravo na uvećanje osnovne plaće za 8 % ostvaruju i djelatne vojne osobe koje su završile četvrtu razinu slijedno-rastuće vojne izobrazbe i stekle inozemnu visokoškolsku kvalifikaciju koju je u svrhu stručnog priznavanja priznala nadležna agencija za znanost i visoko obrazovanje u Republici Hrvatskoj .
\n
Članak 139(NN 73/13, 30/18)
\n
(1)Dodaci na plaću su dodaci koje ostvaruju djelatne vojne osobe za posebne uvjete vojne službe te za deficitarna zvanja i struke.
\n
(2)Dodaci za posebne uvjete vojne službe dijele se na dodatak za vojnu službu i dodatak za otežane uvjete rada.
\n
(3)Dodatak za vojnu službu ostvaruju sve djelatne vojne osobe.
\n
(4)Dodatak za otežane uvjete rada ostvaruju osobe raspoređene na dužnosti s otegotnim uvjetima rada.
\n
(5)Dodaci iz stavka 1. ovoga članka utvrđuju se u postotku od osnovice za obračun plaće.
\n
(6)Ministar obrane pravilnikom utvrđuje dužnosti s otegotnim uvjetima rada te određuje način utvrđivanja prava na dodatak, iznos dodatka, kao i deficitarna zvanja i struke za koje se utvrđuje pravo na dodatak.
\n
47.Pravilnik o dodacima na plaću djelatnih vojnih osoba 4.a RADNA MJESTA SLUŽBENIKA I NAMJEŠTENIKA U ORUŽANIM SNAGAMA S POSEBNIM UVJETIMA RADA
\n
Članak 139a (NN 73/13, 75/15, 125/19, 155/23)
\n
Prestalo važiti.
\n
5.NAKNADE PLAĆE
\n
Članak 140(NN 73/13, 75/15, 30/18)
\n
Naknada plaće za vrijeme privremene nesposobnosti za rad
\n
(1)Djelatnoj vojnoj osobi koja je zbog privremene nesposobnosti za rad do 42 dana spriječena obnašati službu pripada naknada plaće u visini od 85% od njezine plaće.
\n
(2)Djelatnoj vojnoj osobi za vrijeme privremene nesposobnosti za službu uzrokovane ozljedom na radu i profesionalnom bolešću pripada naknada plaće u skladu s propisima o obveznom zdravstvenom osiguranju.
\n
Članak 140a (NN 136/25)
\n
Odredbe članka 140. ovoga Zakona odgovarajuće se primjenjuju i na ročnike na temeljnom vojnom osposobljavanju.
\n
Članak 141
\n
Naknada plaće za privremenu nesposobnost za rad koje traje dulje od 42 dana određuje se u skladu sa Zakonom o obveznom zdravstvenom osiguranju i isplaćuje se na teret sredstava Hrvatskoga zavoda za zdravstveno osiguranje.
\n
Članak 142(NN 73/13, 30/18)
\n
Naknada plaće za vrijeme godišnjeg odmora i dopusta Djelatnoj vojnoj osobi za vrijeme godišnjeg odmora i plaćenog dopusta pripada naknada plaće kao da je radila u redovnom radnom vremenu, a najmanje u visini njezine prosječne mjesečne plaće u prethodna tri mjeseca.
\n
Članak 143Naknada plaće za vrijeme izobrazbe i obuke
\n
(1)Djelatnoj vojnoj osobi za vrijeme izobrazbe u zemlji ili inozemstvu isplaćuje se naknada plaće u visini plaće koju je ostvarivala na temelju dužnosti na koju je bila raspoređena prije upućivanja na izobrazbu.
\n
(2)Djelatnoj vojnoj osobi upućenoj na izobrazbu u inozemstvo, kao i djelatnoj vojnoj osobi upućenoj na izobrazbu izvan mjesta prebivališta dulje od 30 dana, pripada i posebna naknada u iznosu koji odlukom određuje ministar obrane.
\n
(3)Djelatnoj vojnoj osobi upućenoj na vojnu obuku u inozemstvo pripada posebna naknada koju odlukom određuje ministar obrane.
\n
(4)Pravo iz stavaka 2. i 3. ovoga članka isključuje pravo na dnevnicu.
\n
31.Odluka o posebnoj naknadi djelatnoj vojnoj osobi upućenoj na izobrazbu i vojnu obuku u inozemstvu i djelatnoj vojnoj osobi upućenoj na izobrazbu izvan mjesta prebivališta u Republici Hrvatskoj 6. OSTALA PITANJA U VEZI S PLAĆOM
\n
Članak 144(NN 73/13, 75/15, 30/18, 125/19)
\n
(1)Djelatna vojna osoba koja je odlukom ministra obrane upućena u drugo javnopravno tijelo ili pravnu osobu zadržava pravo na osnovnu plaću osobnog čina, ako je to za nju povoljnije od plaće u tijelu u koje je upućena, i druga materijalna prava u skladu s odredbama ovoga Zakona.
\n
(2)Tijela ili pravne osobe iz stavka 1. ovoga članka obvezne su Ministarstvu obrane nadoknaditi isplaćenu plaću, doprinose i druga materijalna prava za osobu iz stavka 1. ovoga članka.
\n
(3)Djelatna vojna osoba raspoređena u međunarodnu organizaciju sa sjedištem u Republici Hrvatskoj zadržava plaću dužnosti s koje je upućena i ostvaruje dodatke u skladu s posebnim propisima tijela u koje je upućena.
\n
(4)Status vojnodiplomatskih osoba, administrativno-tehničkog osoblja i članova njihove uže obitelji upućenih na rad u međunarodna tijela te njihova mjerila za plaće, materijalna prava i druga primanja uredbom propisuje Vlada Republike Hrvatske.
\n
70.Uredba o mjerilima za plaće i drugim materijalnim pravima diplomatskih osoba Ministarstva obrane, vojnodiplomatskih osoba i osoba upućenih na rad u međunarodne organizacije
\n
Članak 145(NN 136/25)
\n
Kandidatu za časnika za vrijeme vojne izobrazbe i obuke tijekom koje se osposobljava za časnika Oružanih snaga pripada naknada plaće u visini 90% osnovne plaće utvrđene za čin poručnika/poručnika korvete.
\n
Članak 146
\n
(1)Ugovornom pričuvniku tijekom službe u Oružanim snagama pripada plaća i druge naknade u skladu sa sklopljenim ugovorom o službi u ugovornoj pričuvi.
\n
(2)Ministar obrane pravilnikom propisuje kriterije, uvjete i postupak ostvarivanja prava na novčanu naknadu ili naknadu plaće te druga prava ugovornih pričuvnika.
\n
7.NAKNADE TROŠKOVA U VEZI S OBAVLJANJEM SLUŽBE
\n
Članak 147(NN 73/13, 75/15, 125/19)
\n
Naknada prijevoznih troškova
\n
(1)Djelatna vojna osoba ima pravo na naknadu troškova mjesnog i međumjesnog prijevoza za redoviti dolazak i odlazak na posao i s posla.
\n
(2)Organiziran ili ugovoren međumjesni prijevoz isključuje pravo na naknadu za stanovanje.
\n
(3)Djelatni vojnik/mornar raspoređen izvan mjesta svojega prebivališta ima pravo na naknadu u visini troškova najjeftinijeg prijevoza za dva putovanja mjesečno iz mjesta službe u mjesto prebivališta, osim kada koristi organizirani ili ugovoreni prijevoz ili ostvaruje pravo na naknadu za stanovanje.
\n
(4)Pravo na naknadu troškova iz stavka 1. ovoga članka ne može se ostvariti ako je Ministarstvo obrane organiziralo ili ugovorilo prijevoz.
\n
(5)Ministar obrane pravilnikom propisuje uvjete i postupak za ostvarenje naknade troškova prijevoza.
\n
35.Pravilnik o uvjetima i postupku ostvarivanja naknade troškova prijevoza
\n
Članak 148Naknada selidbenih troškova
\n
(1)Djelatna vojna osoba koja je zbog potreba službe raspoređena ili imenovana na dužnost u drugo mjesto rada ima pravo na naknadu troškova selidbe iz dosadašnjega u novo mjesto stanovanja u Republici Hrvatskoj.
\n
(2)Djelatnoj vojnoj osobi isplatit će se naknada troškova selidbe u visini stvarnih izdataka prema računima troškova prijevoza uobičajenih u mjestu selidbe.
\n
(3)Iznimno od stavka 1. ovoga članka, selidbeni troškovi neće se nadoknađivati kada selidbu organizira Ministarstvo obrane.
\n
Članak 149(NN 73/13, 75/15, 30/18, 125/19)
\n
Naknada za službeno putovanje
\n
(1)Djelatna vojna osoba upućena na službeno putovanje u zemlji i inozemstvu ima pravo na naknadu prijevoznih troškova, dnevnice i naknadu troškova za smještaj.
\n
(2)Visina dnevnice za službena putovanja u Republici Hrvatskoj i inozemstvu isplaćuje se u iznosu propisanom za državne službenike i namještenike.
\n
(3)Djelatna vojna osoba ima pravo na 40% iznosa dnevnice kada joj je osigurana dnevna prehrana, a nema pravo na naknadu troškova za smještaj kada joj je osiguran smještaj u čvrstom objektu.
\n
(4)Pravo iz stavka 1. ovoga članka pripada i djelatnim vojnim osobama upućenima u međunarodne organizacije i operacije potpore miru, operacije odgovora na krize, humanitarne operacije i druge aktivnosti u inozemstvu kada su upućene na službeno putovanje.
\n
(5)Pod službenim putovanjem iz stavka 1. ovoga članka smatra se putovanje do 30 dana neprekidno iz uobičajenog mjesta službe odnosno mjesta rada ili iz mjesta prebivališta odnosno boravišta djelatne vojne osobe u drugo mjesto udaljeno najmanje 30 kilometara, radi obavljanja u nalogu za službeno putovanje određenih poslova vezanih uz njezinu dužnost odnosno poslova u vezi sa službom u Oružanim snagama.
\n
Članak 149a (NN 73/13, 30/18)
\n
Naknada za posebne oblike rada u službi
\n
(1)Djelatnoj vojnoj osobi pripada pravo na naknadu za posebne oblike rada u službi.
\n
(2)Posebni oblici rada u službi iz stavka 1. ovoga članka su rad u terenskim uvjetima, stražarska služba i dežurstvo.
\n
(3)Pod radom u terenskim uvjetima iz stavka 2. ovoga članka podrazumijevaju se vježbe, obuka i izobrazba na vojnim poligonima, uređenje i priprema vojnih i civilnih lokacija i terena, uklanjanje posljedica elementarnih nepogoda, dekontaminacija i asanacija terena te druge slične aktivnosti koje se provode na zemljištu, akvatoriju i podzemlju izvan vojnih lokacija uobičajenog smještaja i rada u trajanju duljem od deset sati.
\n
(4)Pod stražarskom službom iz stavka 2. ovoga članka podrazumijeva se unutarnja služba namijenjena za fizičko osiguranje objekata, materijalnih sredstava i ljudi u skladu s propisom kojim se uređuje stražarska služba u Oružanim snagama.
\n
(5)Pod dežurstvom iz stavka 2. ovoga članka podrazumijeva se dežurstvo u funkciji unutarnje službe koje se provodi u Oružanim snagama u skladu s propisom kojim se uređuje unutarnja služba u Oružanim snagama.
\n
(6)Naknada za posebne oblike rada iz stavka 2. ovoga članka isključuje pravo na uvećanje plaće za prekovremeni rad, rad noću, u smjenama, turnusima, subotom, nedjeljom, blagdanom, neradnim danom, stanju pripravnosti i slično.
\n
(7)Naknada za posebne oblike rada iz stavka 2. ovoga članka ne smatra se oporezivim primitkom po osnovi nesamostalnog rada u skladu s propisima o porezu na dohodak.
\n
(8)Visinu, uvjete i način ostvarivanja prava na naknadu iz stavka 2. ovoga članka propisuje odlukom ministar obrane uz prethodnu suglasnost ministra financija.
\n
90.Odluka o naknadi za posebne oblike rada u službi
\n
Članak 149b (NN 136/25)
\n
Odredbe članaka 142., 147., 148., 149. i 149.a ovoga Zakona odgovarajuće se primjenjuju i na ročnike na temeljnom vojnom osposobljavanju.
\n
Članak 150(NN 73/13, 30/18, 125/19)
\n
Prehrana
\n
(1)Vojne osobe, službenici i namještenici imaju pravo na besplatnu ili subvencioniranu prehranu čiji broj obroka ovisi o vremenu i uvjetima obavljanja službe.
\n
(2)Prehrana iz stavka 1. ovoga članka ne smatra se oporezivim primitkom po osnovi nesamostalnog rada u skladu s propisima o porezu na dohodak.
\n
(3)Način organiziranja prehrane, vrste obroka, pravo na besplatnu ili subvencioniranu prehranu i druga pitanja u vezi s prehranom pravilnikom propisuje ministar obrane na prijedlog načelnika Glavnog stožera.
\n
77.Pravilnik o prehrani pripadnika Oružanih snaga Republike Hrvatske 8. OSTALE NOVČANE POMOĆI
\n
Članak 151
\n
(1)Djelatna vojna osoba ima pravo na novčanu pomoć jedanput na godinu u slučaju bolesti kada privremena nesposobnost za rad traje neprekinuto dulje od 90 dana u visini jedne proračunske osnovice.
\n
(2)Djelatna vojna osoba ima pravo na novčanu pomoć zbog nastanka njegove teške invalidnosti ili teške invalidnosti njegove malodobne djece i supružnika u visini jedne proračunske osnovice.
\n
(3)Djelatna vojna osoba ima pravo na novčanu pomoć za rođenje djeteta, odnosno pravo na novčanu pomoć za slučaj posvojenja djeteta mlađeg od tri godine u visini od 50% proračunske osnovice.
\n
(4)Rješavanje o pravima iz stavaka 1., 2. i 3. ovoga članka upravne su stvari.
\n
Članak 152
\n
Ako se propisima kojima se uređuju prava iz radnog odnosa ustanovi materijalno pravo koje nije propisano odredbama ovoga Zakona, ministar obrane može propisati to pravo u skladu s visinom proračunskih sredstava.
\n
VII. RADNO VRIJEME, ODMORI I DOPUSTI
\n
Članak 153Općenito o radnom vremenu
\n
(1)Služba u Oružanim snagama organizirana je na način da se poslovi obavljaju 24 sata na dan.
\n
(2)Radno vrijeme je razdoblje u kojem je djelatna vojna osoba obvezna obavljati poslove dužnosti koju obnaša prema utvrđenom rasporedu radnog vremena i nalozima nadležne osobe.
\n
(3)Raspored radnog vremena odlukom određuje ministar obrane.
\n
51.Odluka o rasporedu radnog vremena
\n
Članak 154
\n
(1)Puno radno vrijeme utvrđuje se u pravilu u trajanju od 40 sati tjedno raspoređeno u pet dana.
\n
(2)Radno vrijeme zbog specifičnosti vojne službe ne mora biti ravnomjerno raspoređeno po tjednima te se može preraspodijeliti unutar razdoblja koje ne može biti dulje od četiri mjeseca, tako da u jednom razdoblju traje dulje, a u drugom razdoblju kraće od propisanoga punog radnog vremena.
\n
(3)Kada je radno vrijeme preraspodijeljeno na način iz stavka 2. ovoga članka ne smije biti dulje od 48 sati tjedno.
\n
(4)Odredbe stavaka 1., 2. i 3. ovoga članka ne odnose se na rad u vrijeme vojnih vježbi, funkcionalnih tečajeva, školovanja, izobrazbe i obuke u vojnim lokacijama i građevinama, dežurstava, stražarske službe, unutarnje službe, operacija potpore miru, rada na terenu, taborovanja i obveznog smještaja u vojnim lokacijama i građevinama zbog potreba službe i sl.
\n
(5)Rad iz stavka 4. ovoga članka uključuje rad subotom, nedjeljom, blagdanom, noću, u smjenama i turnusima.
\n
(6)Radno vrijeme može se za pojedine ustrojstvene jedinice Oružanih snaga rasporediti na način da vojne osobe kontinuirano vrijeme borave na vježbalištu, poligonu i u vojarni zbog specifičnosti vojne službe, a određeno vrijeme su izvan službe u stanju pripravnosti.
\n
Članak 154a (NN 136/25)
\n
Odredbe članaka 153. i 154. ovoga Zakona odgovarajuće se primjenjuju i na ročnike na temeljnom vojnom osposobljavanju.
\n
Članak 155(NN 73/13, 30/18, 136/25)
\n
(1)Djelatnim vojnim osobama ne pripada pravo na uvećanje plaće za prekovremeni rad, rad noću, u smjenama, turnusima, subotom, nedjeljom, blagdanom, neradnim danom, stanju pripravnosti i slično, nego ostvaruju dodatke za vojnu službu u skladu s člankom 139. ovoga Zakona.
\n
(2)Odredba stavka 1. ovoga članka odgovarajuće se primjenjuje i na ročnike na temeljnom vojnom osposobljavanju.
\n
Članak 156Godišnji odmor
\n
(1)Djelatna vojna osoba ima pravo na godišnji odmor za svaku kalendarsku godinu u trajanju od najmanje četiri tjedna.
\n
(2)Godišnji odmor iz stavka 1. ovoga članka uvećava se prema pojedinačno određenim mjerilima ovisno o uvjetima obavljanja službe, složenosti i značaja dužnosti koja se obavlja, duljine radnog staža, životne dobi, socijalnih uvjeta, zdravstvenoga stanja i ostvarenih rezultata u službi, s tim da ukupno trajanje godišnjeg odmora ne može iznositi više od 30 radnih dana u kalendarskoj godini.
\n
(3)Pri utvrđivanju trajanja godišnjeg odmora ne uračunavaju se subote, nedjelje, neradni dani i blagdani utvrđeni zakonom, kao ni vrijeme privremene nesposobnosti za rad koju je utvrdio ovlašteni liječnik.
\n
(4)Ministar obrane pravilnikom utvrđuje uvjete i način korištenja godišnjeg odmora iz stavaka 1. i 2. ovoga članka.
\n
49.Pravilnik o uvjetima i načinu korištenja godišnjeg odmora djelatnih vojnih osoba
\n
Članak 157(NN 73/13, 75/15)
\n
(1)Ukupni broj dana godišnjeg odmora za svaku djelatnu vojnu osobu za tekuću kalendarsku godinu utvrđuje se odlukom, a vrijeme korištenja godišnjeg odmora utvrđuje se planom korištenja godišnjih odmora koji donosi zapovjednik, odnosno čelnik ustrojstvene jedinice razine samostalne satnije ili njoj ravne i više razine.
\n
(2)Djelatna vojna osoba može godišnji odmor koristiti u više dijelova od kojih prvi dio od najmanje dva tjedna u neprekidnom trajanju mora koristiti tijekom kalendarske godine za koju ostvaruje pravo na godišnji odmor, a preostali dio mora iskoristiti najkasnije do 30. lipnja iduće godine.
\n
(3)Iznimno od odredbe stavka 2. ovoga članka, djelatna vojna osoba koja zbog privremene nesposobnosti za rad ili obavljanja službe u inozemstvu nije bila u mogućnosti iskoristiti godišnji odmor za prethodnu godinu u propisanom roku može navedeni godišnji odmor koristiti do 30. rujna tekuće godine.
\n
(4)Djelatna vojna osoba kojoj prestaje služba, a nije iskoristila godišnji odmor u cijelosti ima pravo na naknadu za neiskorišteni godišnji odmor razmjerno broju dana neiskorištenog godišnjeg odmora.
\n
(5)Djelatna vojna osoba koja se prvi put zaposli ili ima prekid dulji od osam dana između dva zaposlenja pravo na godišnji odmor stječe nakon šest mjeseci neprekidne službe.
\n
Članak 158(NN 73/13, 30/18)
\n
(1)Zapovjednik odnosno čelnik ustrojstvene jedinice iz članka 157. stavka 1. ovoga Zakona može djelatnoj vojnoj osobi zbog izvanrednih potreba službe prekinuti ili odgoditi korištenje godišnjeg odmora dok takvi razlozi traju.
\n
(2)U slučaju prekida ili odgode godišnjeg odmora djelatnoj vojnoj osobi pripada pravo na naknadu stvarnih troškova uzrokovanih prekidom ili odgodom korištenja godišnjeg odmora.
\n
(3)O zahtjevu za naknadu troškova iz stavka 2. ovoga članka odlučuje ustrojstvena jedinica Ministarstva obrane i Oružanih snaga nadležna za personalne poslove rješenjem, na temelju očitovanja osobe koja je donijela odluku o prekidu ili odgodi korištenja godišnjeg odmora i priložene dokumentacije kojom se dokazuju stvarni troškovi.
\n
Članak 159(NN 73/13, 125/19, 136/25)
\n
Plaćeni dopust
\n
(1)Djelatna vojna osoba ima pravo na plaćeni dopust do ukupno petnaest radnih dana u kalendarskoj godini u sljedećim slučajevima:
\n
–zaključenja braka – sedam radnih dana
\n
–rođenja djeteta – sedam radnih dana
\n
–smrti supružnika, roditelja, očuha i maćehe, djeteta, posvojitelja i posvojenika – pet radnih dana
\n
–smrti ostalih krvnih srodnika zaključno s četvrtim stupnjem srodstva, odnosno tazbinskih srodnika zaključno s drugim stupnjem srodstva – dva radna dana
\n
–teške bolesti supružnika, djeteta ili roditelja – tri radna dana
\n
–dobrovoljnog davanja krvi – dva radna dana
\n
–doniranja organa – 15 radnih dana
\n
–selidbe u istom mjestu stanovanja – dva radna dana
\n
–selidbe u drugo mjesto stanovanja – pet radnih dana
\n
–polaganja stručnog ili drugog ispita – pet radnih dana
\n
–kulturnih i sportskih nastupanja – dva radna dana
\n
–prirodne nepogode koja je neposredno zadesila djelatnu vojnu osobu – pet radnih dana.
\n
(2)Djelatna vojna osoba ima pravo na plaćeni dopust za svaki smrtni slučaj i svako dobrovoljno davanje krvi iz stavka 1. ovoga članka neovisno o broju dana plaćenog dopusta koje je tijekom kalendarske godine iskoristila po drugim osnovama.
\n
(3)Ako okolnost iz stavka 1. ovoga članka nastupi u vrijeme korištenja godišnjeg odmora, u vrijeme privremene nesposobnosti za rad ili u vrijeme odsutnosti iz službe zbog drugih razloga, djelatna vojna osoba ne ostvaruje pravo na plaćeni dopust.
\n
(4)Odredbe stavka 1. postavaka 2. i 3. ovoga članka odgovarajuće se primjenjuju i na ročnike na temeljnom vojnom osposobljavanju.
\n
(5)Pravo na plaćeni dopust utvrđuje se odlukom koja nije upravna stvar.
\n
Članak 159a (NN 73/13, 125/19)
\n
Djelatna vojna osoba za vrijeme stručnog osposobljavanja i usavršavanja uz rad ima pravo na plaćeni dopust u sljedećim slučajevima:
\n
–za svaki ispit po predmetu dva radna dana
\n
–za završni rad tri radna dana.
\n
Članak 160Neplaćeni dopust
\n
(1)Djelatnoj vojnoj osobi može se odobriti neplaćeni dopust bez naknade plaće do 30 dana u kalendarskoj godini pod uvjetom da neće izazvati veće poteškoće u obavljanju poslova ustrojstvene jedinice u slučajevima gradnje, popravka ili adaptacije obiteljske kuće, odnosno stana, njege člana uže obitelji, liječenja na vlastiti trošak, sudjelovanja u kulturno-umjetničkim i sportskim priredbama ili natjecanjima, školovanja, doškolovanja, osposobljavanja, usavršavanja ili specijalizacije za vlastite potrebe, kao i zbog drugih opravdanih razloga.
\n
(2)Kada to okolnosti zahtijevaju, može se neplaćeni dopust odobriti u trajanju duljem od 30 dana, a najdulje do godine dana.
\n
(3)Za vrijeme neplaćenog dopusta djelatnoj vojnoj osobi miruju prava i obveze iz službe.
\n
(4)Pravo na neplaćeni dopust utvrđuje se rješenjem koje je upravna stvar.
\n
VIII. PRAVA I OBVEZE OSOBA UPUĆENIH U OPERACIJE POTPORE MIRU I DRUGE AKTIVNOSTI U INOZEMSTVU
\n
Članak 161
\n
(1)U operacije potpore miru, operacije odgovora na krize, humanitarne operacije ili druge aktivnosti u inozemstvo mogu se upućivati djelatne vojne osobe, službenici i namještenici i ugovorni pričuvnici na službi u Oružanim snagama koji ispunjavaju sljedeće uvjete:
\n
–da su prethodno završili odgovarajuću obuku u Republici Hrvatskoj ili inozemstvu i da su osposobljeni za dužnost na koju se upućuju
\n
–da imaju odgovarajuću vojnu izobrazbu
\n
–da imaju zdravstvenu sposobnost
\n
–da imaju odgovarajuće znanje stranog jezika
\n
–da ispunjavaju propisane sigurnosne kriterije
\n
–da ispunjavaju i druge kriterije koje je propisala međunarodna organizacija pod čijim okriljem se provodi međunarodna operacija.
\n
(2)Ministar obrane pravilnikom propisuje kriterije i postupak za odabir pripadnika Oružanih snaga iz stavka 1. ovoga članka.
\n
(3)Način osposobljavanja u skladu sa zahtjevima pojedine operacije iz stavka 1. ovoga članka utvrđuje načelnik Glavnog stožera.
\n
69.Pravilnik o sudjelovanju pripadnika Oružanih snaga Republike Hrvatske u operacijama potpore miru, operacijama odgovora na krize, humanitarnim operacijama i drugim aktivnostima u inozemstvu
\n
Članak 162(NN 73/13, 30/18, 125/19)
\n
(1)Osobe iz članka 161. ovoga Zakona za vrijeme sudjelovanja u operacijama potpore miru, operacijama odgovora na krize, humanitarnim operacijama i drugim aktivnostima u inozemstvu ostvaruju pravo na osnovnu plaću koju su ostvarivali na dužnosti s koje su upućeni.
\n
(2)Ministar obrane odlukom propisuje dnevnicu za rad na terenu u inozemstvu osobama iz stavka 1. ovoga članka za vrijeme sudjelovanja u operacijama potpore miru, operacijama odgovora na krize, humanitarnim operacijama i drugim aktivnostima u inozemstvu zbog otežanih i rizičnih sigurnosnih, zemljopisnih i klimatskih uvjeta opasnih za život i zdravlje.
\n
(3)Prava iz stavaka 1. i 2. ovoga članka osobe iz stavka 1. ovoga članka ostvaruju i za vrijeme provedeno na liječenju zbog rane ili ozljede zadobivene u provedbi misije bez svoje krivnje ili u zarobljeništvu, a najdulje do isteka roka na koji su upućene u operaciju potpore miru, operaciju odgovora na krize, humanitarnu operaciju i drugu aktivnost u inozemstvu.
\n
Članak 163(NN 73/13, 30/18)
\n
Brisan.
\n
Članak 164
\n
(1)Osobe iz članka 161. ovoga Zakona dužne su prihvatiti sudjelovanje u operaciji potpore miru, operaciji odgovora na krize, humanitarnoj operaciji i drugoj aktivnosti u inozemstvu ako ispunjavaju uvjete iz članka 161. ovoga Zakona.
\n
(2)Osobe iz stavka 1. ovoga članka koje odbiju upućivanje u skladu sa stavkom 1. ovoga članka dužne su Ministarstvu obrane nadoknaditi troškove obuke te drugu štetu nastalu u vezi s odbijanjem, odnosno upućivanjem druge osobe.
\n
Članak 165
\n
(1)Osobama iz članka 161. ovoga Zakona može se, na osobni zahtjev, odgoditi upućivanje u operaciju potpore miru, operaciju odgovora na krize, humanitarnu operaciju i drugu aktivnost u inozemstvu zbog smrti ili teške bolesti u obitelji, odnosno zbog prirodnih nepogoda i drugih nesreća, ako bi njihova uža obitelj bila dovedena u težak položaj zbog njihove odsutnosti dok postoje ti razlozi, a najdulje godinu dana.
\n
(2)Odgoda upućivanja iz stavka 1. ovoga članka nije upravna stvar.
\n
Članak 166
\n
(1)Osobe iz članka 161. ovoga Zakona mogu tijekom jednog upućivanja provesti najdulje 12 mjeseci u operaciji potpore miru, operaciji odgovora na krize, humanitarnoj operaciji i drugoj aktivnosti u inozemstvu.
\n
(2)Osobe iz stavka 1. ovoga članka mogu provesti dulje od 12 mjeseci u operaciji potpore miru, operaciji odgovora na krize, humanitarnoj operaciji i drugoj aktivnosti u inozemstvu iz tehničkih razloga i ostalih okolnosti koji priječe povratak u Republiku Hrvatsku, dok takve okolnosti traju.
\n
(3)Na zahtjev zapovjednika snaga i uz suglasnost načelnika Glavnog stožera u operaciji potpore miru, operaciji odgovora na krize, humanitarnoj operaciji i drugoj aktivnosti u inozemstvu osoba iz stavka 1. ovoga članka može provesti najdulje 15 mjeseci.
\n
Članak 167
\n
Za vrijeme sudjelovanja u operaciji potpore miru, operaciji odgovora na krize, humanitarnoj operaciji i drugoj aktivnosti u inozemstvu osobe iz članka 161. ovoga Zakona obvezne su:
\n
–dostojno predstavljati Republiku Hrvatsku
\n
–djelovati u skladu s Ustavom i zakonima Republike Hrvatske
\n
–poštovati odluke, zapovijedi i naloge te načela i pravila međunarodnog ratnog i humanitarnog prava te posebna pravila konkretne operacije odnosno druge aktivnosti na koju su upućeni
\n
–poštovati vojnu stegu
\n
–pridržavati se propisa o osobnoj sigurnosti
\n
–provoditi preventivne mjere radi zaštite zdravlja
\n
–čuvati povjerena materijalna sredstva
\n
–poštovati kulturne i vjerske običaje te druge vrednote zemlje domaćina
\n
–provoditi mjere zaštite tajnosti klasificiranih podataka tijekom boravka u operaciji potpore miru, operaciji odgovora na krize, humanitarnoj operaciji i drugoj aktivnosti u inozemstvu.
\n
Članak 168
\n
Za vrijeme sudjelovanja u operaciji potpore miru, operaciji odgovora na krize, humanitarnoj operaciji i drugoj aktivnosti u inozemstvu osobama iz članka 161. ovoga Zakona zabranjeno je:
\n
–obavljanje gospodarskih ili uslužnih djelatnosti, osim onih koje se odnose na logističku potporu vlastitih ili savezničkih snaga
\n
–svako miješanje u unutarnje poslove zemlje domaćina izvan odobrenog mandata tih operacija, odnosno drugih aktivnosti
\n
–samovoljno napuštanje ili prekidanje operacije, odnosno druge aktivnosti bez suglasnosti ili odobrenja nadležnih tijela
\n
–svako drugo postupanje izvan mandata tih operacija, odnosno drugih aktivnosti.
\n
Članak 169(NN 73/13, 30/18, 125/19)
\n
(1)Za svakih navršenih pet mjeseci sudjelovanja u operaciji potpore miru, operaciji odgovora na krize, humanitarnoj operaciji i drugoj aktivnosti u inozemstvu osobe iz članka 161. ovoga Zakona ostvaruju pravo na obvezni plaćeni dopust u trajanju od deset radnih dana nakon povratka u Republiku Hrvatsku.
\n
(2)Osobe iz članka 161. ovoga Zakona koje su angažirane manje od pet mjeseci u operaciji potpore miru, operaciji odgovora na krize, humanitarnoj operaciji i drugoj aktivnosti u inozemstvu ostvaruju pravo na obvezni plaćeni dopust u trajanju od dva radna dana za svaki navršeni mjesec proveden u operaciji potpore miru nakon povratka u Republiku Hrvatsku.
\n
(3)Kada operacija potpore miru ili druga aktivnost u inozemstvu traje deset i više mjeseci, Ministarstvo obrane obvezno je sudioniku nakon šest mjeseci omogućiti i financirati jednokratni posjet Republici Hrvatskoj radi korištenja godišnjeg odmora ili plaćenog dopusta u najduljem trajanju od deset radnih dana ili sukladno propisima operacije potpore miru u koju je osoba iz članka 161. ovoga Zakona upućena.
\n
(4)Osobe iz stavaka 1. i 2. ovoga članka upućene u operacije potpore miru ili druge aktivnosti u inozemstvu imaju pravo na plaćeni dopust u trajanju od ukupno deset radnih dana i pravo na naknadu troškova prijevoza u slučaju smrti člana uže obitelji.
\n
(5)Osobe iz članka 161. ovoga Zakona mogu, temeljem pravila i propisa svake pojedinačne operacije potpore miru, neovisno o vremenu provedenom u operaciji potpore miru, koristiti slobodne dane stečene u području operacije po svom izboru i o svom trošku, po prethodnom odobrenju ovlaštenog časnika.
\n
(6)Obveze ustrojstvenih jedinica Ministarstva obrane i Oružanih snaga u pripremi za sudjelovanje u operacijama potpore miru, operacijama odgovora na krize, humanitarnim operacijama i drugim aktivnostima u inozemstvu te ostala prava, obveze i odgovornosti osoba iz stavka 1. ovoga članka za vrijeme sudjelovanja u operacijama odnosno drugim aktivnostima i nakon povratka u Republiku Hrvatsku propisuje ministar obrane pravilnikom iz članka 161. stavka 2. ovoga Zakona.
\n
69.Pravilnik o sudjelovanju pripadnika Oružanih snaga Republike Hrvatske u operacijama potpore miru, operacijama odgovora na krize, humanitarnim operacijama i drugim aktivnostima u inozemstvu IX. KAZNENA, PREKRŠAJNA, STEGOVNA I MATERIJALNA ODGOVORNOST 1. KAZNENA ODGOVORNOST
\n
Članak 170Odgovornost pripadnika Oružanih snaga za kaznena djela
\n
(1)Pripadnici Oružanih snaga odgovaraju za kaznena djela po odredbama Kaznenog zakona i drugih zakona.
\n
(2)Kaznena odgovornost ne isključuje stegovnu odgovornost ako djelo koje je predmet kaznenog postupka predstavlja i kršenje vojne stege.
\n
(3)Stegovni postupak vodi se bez obzira na tijek kaznenog postupka.
\n
(4)Počinitelju stegovnog prijestupa protiv kojeg je kazneni postupak pokrenut ili je u tijeku ne može se izreći stegovna kazna pritvora.
\n
Članak 171Obveze i ovlasti ovlaštenih službenih osoba vojne policije
\n
(1)Ovlaštene službene osobe vojne policije provode kriminalističko istraživanje nad pripadnicima Oružanih snaga kada postoje osnove sumnje da je počinjeno kazneno djelo za koje se progoni po službenoj dužnosti te provode radnje za pokretanje prekršajnog postupka.
\n
(2)Pri obavljanju poslova iz stavka 1. ovoga članka ovlaštene službene osobe vojne policije postupaju u okviru prava i dužnosti prema Zakonu o kaznenom postupku, Prekršajnom zakonu, Zakonu o obrani i drugim propisima.
\n
2.PREKRŠAJNA ODGOVORNOST
\n
Članak 172Odgovornost pripadnika Oružanih snaga za prekršaje
\n
(1)Pripadnici Oružanih snaga odgovaraju za prekršaje prema općim propisima o prekršajima.
\n
(2)Prekršajna odgovornost ne isključuje stegovnu odgovornost ako djelo koje je predmet prekršajnog postupka predstavlja i kršenje vojne stege.
\n
(3)Stegovni postupak vodi se bez obzira na tijek prekršajnog postupka.
\n
3.STEGOVNA ODGOVORNOST 3.1. Općenito o stegovnoj odgovornosti
\n
Članak 173Načelo zakonitosti
\n
Vojnu osobu ne može se smatrati stegovno odgovornom za djelo koje prije nego što je počinjeno nije bilo Zakonom određeno kao kršenje vojne stege, niti joj može biti izrečena stegovna sankcija koja prije nego što je djelo počinjeno nije bila Zakonom predviđena kao stegovna mjera, odnosno stegovna kazna.
\n
3.2. Kršenje vojne stege
\n
Članak 174Vojna stega i kršenje vojne stege
\n
(1)Vojna stega je točno, potpuno i pravodobno obavljanje poslova i zadaća u Oružanim snagama u skladu s ovim Zakonom, drugim propisima, pojedinačnim aktima i zapovijedima nadređenih osoba te poštovanje načela ponašanja u vojnoj službi i izvan nje.
\n
(2)Kršenjem vojne stege smatra se svako ponašanje suprotno odredbi stavka 1. ovoga članka.
\n
Članak 175(NN 73/13, 75/15, 30/18, 125/19)
\n
Vrste kršenja vojne stege
\n
(1)Kršenje vojne stege može biti lakše i teže. Lakše kršenje vojne stege predstavlja stegovnu pogrešku, a teže stegovni prijestup.
\n
(2)Stegovne pogreške su:
\n
1.nepravodobno ili nepotpuno izvršenje zapovijedi, odluka i naloga nadređenoga 2. učestalo kašnjenje u službu ili na dužnost ili raniji odlasci s dužnosti ili iz službe 3. neopravdani izostanak iz službe ili s dužnosti u trajanju od jednog dana 4. neobavješćivanje nadređenoga o spriječenosti dolaska u službu ili na dužnost u roku od 24 sata 5. povreda propisa o nošenju vojne odore, vojničkom izgledu i osobnoj higijeni 6. neuljudan odnos prema suradnicima, podređenima i nadređenima 7. povreda propisa o pozdravljanju, obraćanju, predstavljanju i javljanju 8. drugo postupanje suprotno propisima iz područja obrane kojim se ne nanosi šteta imovini Republike Hrvatske.
\n
(3)Stegovni prijestupi su:
\n
1.neizvršenje ili odbijanje izvršenja zapovijedi, odluka ili naloga nadređenoga 2. odbijanje sudjelovanja u operacijama potpore miru, operacijama odgovora na krize, humanitarnim operacijama i drugim aktivnostima u inozemstvu 3. samovoljno napuštanje postrojbe ili ustanove 4. samovolja u obavljanju službe ili dužnosti 5. nesavjesno ili nemarno obavljanje službe 6. spavanje za vrijeme službe ili dužnosti 7. unošenje i omogućavanje unošenja alkohola u službene prostorije 8. dovođenje u stanje pod utjecajem alkohola u službi i odbijanje testiranja na alkohol te dovođenje u stanje pod utjecajem alkohola na javnom mjestu u vojnoj odori 9. dovođenje u stanje pod utjecajem droga ili odbijanje testiranja na droge 10. zlouporaba položaja ili prekoračenje službenih ovlasti 11. povreda propisa o stražarskoj službi 12. povreda propisa o uporabi sile ili vatrenog oružja 13. neovlaštena uporaba sredstava dodijeljenih ili povjerenih radi izvršenja zadaća ili dužnosti 14. nanošenje štete vojnoj imovini ili drugoj imovini u vezi s obavljanjem službe 15. povreda propisa o čuvanju klasificiranih podataka obrane 16. neopravdani izostanak iz službe ili s dužnosti u trajanju od dva do četiri dana 17. zlouporaba privremene nesposobnosti za rad 18. krivotvorenje izvješća ili podnošenje lažnih izvješća 19. krivotvorenje, uništenje ili prikrivanje službenih isprava, dokumenata, službenih knjiga ili predmeta 20. uporaba krivotvorenog dokumenta radi dovođenja u zabludu i održavanje u zabludi Ministarstva obrane i Oružanih snaga 21. nepoduzimanje propisanih, zapovjeđenih ili drugih mjera potrebnih za očuvanje života i zdravlja ljudi te ispravnosti tehnike i objekata 22. neudovoljavanje ili nepostupanje u skladu sa zahtjevom vojnostegovnog suda 23. postupak kojim se vrijeđa dostojanstvo po spolu, vjeri, naciji ili boji kože 24. seksualno zlostavljanje ili uznemiravanje 25. nedolično ponašanje koje nanosi štetu ugledu Ministarstva obrane i Oružanih snaga 26. tjelesni sukob unutar vojnih lokacija i građevina 27. traženje i uzimanje pozajmice od većeg broja pripadnika Oružanih snaga ili djelatnika Ministarstva obrane 28. oduzimanje tuđe pokretne stvari od drugog pripadnika Oružanih snaga ili djelatnika Ministarstva obrane ili imovine Republike Hrvatske radi protupravnog prisvajanja 29. organiziranje ili sudjelovanje u igrama za novac ili drugu korist u službenim prostorijama 30. zahtijevanje ili primanje darova ili kakve druge koristi 31. prikrivanje ili neprijavljivanje počinitelja stegovnih prijestupa i stegovnih pogrešaka
\n
32.nepokretanje stegovnog postupka ili postupka za utvrđivanje materijalne odgovornosti 33. obavljanje djelatnosti koja je u suprotnosti s odredbama ovoga Zakona ili bez prethodnog odobrenja ministra obrane 34. povreda propisa o političkom djelovanju ili sindikalnom organiziranju u Oružanim snagama 35. izvršenje kaznenog djela za koje se postupak pokreće po službenoj dužnosti 36. podnošenje pritužbi i drugih podnesaka suprotno propisima 37. javno istupanje suprotno propisima 38. unošenje i omogućavanje unošenja droga u službene prostorije 39. nepostupanje po zahtjevu i prijedlogu za utvrđivanje zdravstvene sposobnosti i cijepljenju u skladu s kriterijima koje propiše nadležno tijelo, kao i odbijanje poduzimanja drugih radnji potrebnih za provedbu ocjenjivanja spremnosti snaga za upućivanje u operacije potpore miru, operacije odgovora na krize, humanitarne operacije i druge aktivnosti u inozemstvu 40. neizvješćivanje nadležne osobe o nastanku razloga za prestanak službe po sili zakona 41. svako kršenje prava koja pripadnicima Oružanih snaga po propisima pripadaju 42. nepostupanje po naredbi ovlaštene službene osobe vojne policije prilikom obavljanja vojnopolicijskih poslova 43. dovođenje u zabludu službene osobe podnošenjem lažnih ili neistinitih podataka u svrhu nepripadnog ostvarivanja prava iz ovoga Zakona 44. lažno prijavljivanje stegovnih pogrešaka i prijestupa ili podmetanje tragova koji upućuju na to da je određena osoba počinila stegovnu pogrešku ili prijestup 45. drugo postupanje suprotno propisima iz područja obrane kojim se nanosi šteta imovini Republike Hrvatske.
\n
(4)Smatra se da vojna osoba u organizmu ima droga ako se prisutnost droga utvrdi odgovarajućim sredstvima ili uređajima ili liječničkim pregledom ili analizom krvi i urina te se smatra da je vojna osoba koja je odbila testiranje konzumirala opojne droge.
\n
(5)Smatra se da je vojna osoba pod utjecajem alkohola ako u organizmu ima alkohola iznad količine utvrđene posebnim propisima. Prisutnost alkohola u organizmu utvrđuje se analizom krvi ili urina ili mjerenjem količine alkohola u litri izdahnutog zraka ili liječničkim pregledom ili drugim metodama ili aparatima te se smatra da je vojna osoba koja je odbila testiranje pod utjecajem alkohola.
\n
Članak 176Osobe koje mogu biti odgovorne za kršenje vojne stege
\n
(1)Za kršenje vojne stege odgovaraju vojne osobe dok su u službi u Oružanim snagama.
\n
(2)Iznimno od odredbe stavka 1. ovoga članka, ako je stegovni postupak pokrenut za vrijeme trajanja službe, djelatne vojne osobe odgovaraju za stegovne prijestupe počinjene tijekom službe u Oružanim snagama i nakon prestanka službe.
\n
(3)Ako vojnostegovni sud ocijeni da bi vođenje stegovnog postupka nakon prestanka službe djelatne vojne osobe bilo nesvrhovito, obustavit će postupak.
\n
Članak 177Stupnjevi odgovornosti
\n
(1)Vojne osobe koje u tijeku obavljanja službe ili izvan nje prekrše vojnu stegu podliježu stegovnoj odgovornosti ako su prekršile vojnu stegu s namjerom ili iz nehaja.
\n
(2)Kršenje vojne stege može biti počinjeno s izravnom ili neizravnom namjerom.
\n
(3)Vojna osoba postupa s izravnom namjerom kada je svjesna svojega djela i hoće ili je sigurna u njegovo počinjenje.
\n
(4)Vojna osoba postupa s neizravnom namjerom kada je svjesna da može počiniti kršenje vojne stege pa na to pristaje.
\n
(5)Kršenje vojne stege može biti počinjeno svjesnim ili nesvjesnim nehajem.
\n
(6)Vojna osoba postupa sa svjesnim nehajem kada je svjesna da može počiniti kršenje vojne stege, ali lakomisleno smatra da se to neće dogoditi ili da će to moći spriječiti.
\n
(7)Vojna osoba postupa s nesvjesnim nehajem kada nije svjesna da može počiniti kršenje vojne stege iako je prema okolnostima bila dužna i prema svojim osobnim svojstvima mogla biti svjesna te mogućnosti.
\n
Članak 178Isključenje protupravnosti i odgovornosti
\n
(1)Nema kršenja vojne stege ako je vojna osoba postupila u nužnoj obrani, kao ni u slučaju krajnje nužde.
\n
(2)Nužna obrana je ona obrana koja je prijeko potrebna da vojna osoba od sebe ili drugoga odbije istodobni ili izravno predstojeći protupravni napad.
\n
(3)Krajnja nužda postoji kada vojna osoba prekrši vojnu stegu da od sebe ili drugoga otkloni istodobnu ili izravno predstojeću neskrivljenu opasnost koja se na drugi način nije mogla otkloniti, a pritom je učinjeno zlo manje ili jednako zlu koje je prijetilo.
\n
(4)Nema krajnje nužde ako je počinitelj bio dužan izložiti se opasnosti.
\n
(5)Nema kršenja vojne stege kada je vojna osoba postupila pod djelovanjem neodoljive sile ili pod djelovanjem prijetnje ili ako je kao službena osoba na temelju zakonske ovlasti primijenila sredstva prisile u skladu sa zakonom.
\n
(6)Vojna osoba koja kršenje vojne stege počini na zapovijed odgovorna je samo ako je znala ili je bilo očito da izvršenjem zapovijedi čini kazneno djelo ili kršenje vojne stege.
\n
(7)Nema kršenja vojne stege ako vojna osoba odbije izvršiti nalog ili zapovijed kojom se od nje traži postupanje protivno odredbama Ustava i pravilima međunarodnoga ratnog i humanitarnog prava ili koja je upravljena na počinjenje kaznenog djela ili je protivna običajima ratovanja i pravu oružanih sukoba ili usmjerena na ponižavanje dostojanstva osobe ili je očito nejasna ili neprovediva.
\n
Članak 178a (NN 73/13, 30/18)
\n
Stavljanje pod nadzor pripadnika Oružanih snaga
\n
(1)Nadležni zapovjednik ili osoba određena za dužnosti unutarnje službe može staviti pod nadzor pripadnika Oružanih snaga koji teže narušava ili remeti red u Oružanim snagama i o tome je dužan izvijestiti njegova nadređenoga te vojnu policiju.
\n
(2)Pripadnik Oružanih snaga iz stavka 1. ovoga članka može se staviti pod nadzor do dolaska vojne policije, ali ne dulje od šest sati.
\n
3.3. Stegovne sankcije
\n
Članak 179Općenito o stegovnim sankcijama
\n
(1)Za kršenje vojne stege vojnim osobama izriču se stegovne sankcije: stegovne mjere i stegovne kazne.
\n
(2)Opća svrha propisivanja, izricanja i primjene stegovnih sankcija jest da sve vojne osobe poštuju vojnu stegu i da nitko ne krši vojnu stegu te da se počinitelji kršenja vojne stege ubuduće tako ponašaju.
\n
(3)Svrha izricanja stegovnih sankcija je da se, uvažavajući opću svrhu stegovnih sankcija, izrazi prijekor zbog počinjenog kršenja vojne stege, utječe na stranku da ubuduće ne krši vojnu stegu, utječe na sve ostale vojne osobe da ne krše vojnu stegu i da se primjenom propisanih sankcija utječe na svijest vojnih osoba o neprihvatljivosti kršenja vojne stege i pravednosti kažnjavanja njihovih počinitelja.
\n
(4)Za stegovne pogreške izriču se stegovne mjere, a za stegovne prijestupe stegovne kazne.
\n
(5)Za jedno ili više kršenja vojne stege o kojima se istodobno odlučuje izriče se samo jedna stegovna mjera ili jedna stegovna kazna.
\n
(6)Pri odabiru vrste i mjere stegovne sankcije uzima se u obzir vrsta kršenja vojne stege, posljedice kršenja vojne stege, stupanj krivnje osobe protiv koje se vodi postupak, pobude iz kojih je prekršena vojna stega, okolnosti u kojima je prekršena vojna stega, dotadašnji rad i ponašanje osobe protiv koje se vodi postupak, narav njezina posla, njezin odnos prema oštećeniku i naknadi štete prouzročene kršenjem vojne stege te druge olakotne i otegotne okolnosti.
\n
Članak 180(NN 136/25)
\n
Stegovne mjere
\n
(1)Stegovne mjere su:
\n
1.opomena 2. ukor 3. smanjenje plaće od 5% do 20% u trajanju od jednog do tri mjeseca.
\n
(2)Stegovna mjera iz stavka 1. podstavka 3. ovoga članka ne može se izreći kadetima i pričuvnicima.
\n
Članak 181(NN 73/13, 75/15, 30/18, 136/25)
\n
Stegovne kazne
\n
(1)Stegovne kazne su:
\n
1.zaustavljanje u napredovanju u službi u trajanju od jedne do pet godina 2. zaustavljanje u promaknuću u činu u trajanju od jedne do pet godina 3. jednokratna novčana kazna u iznosu od 100,00 eura do 300,00 eura 4. smanjenje plaće od 11% do 33% u trajanju od tri do 12 mjeseci 5. pritvor u trajanju do 30 dana 6. prevođenje čina u neposredno niži čin 7. oduzimanje čina 8. smjenjivanje s dužnosti uz raspored na ustrojbeno mjesto neposredno nižeg čina u trajanju od jedne do tri godine 9. smjenjivanje sa zapovjedne, odnosno voditeljske dužnosti uz zabranu imenovanja na takvu dužnost u trajanju od jedne do pet godina 10. raskid ugovora o školovanju, ugovora o kadetskoj službi, ugovora o izobrazbi, odnosno stručnom osposobljavanju 11. raskid ugovora o ugovornoj pričuvi 12. prestanak djelatne službe.
\n
(2)Stegovna kazna pritvora može se izreći samo djelatnim vojnim osobama u ratnom stanju ili u stanju neposredne ugroženosti.
\n
(3)Stegovna kazna smjenjivanja s dužnosti uz raspored na ustrojbeno mjesto neposredno nižeg čina u trajanju od jedne do tri godine može se izreći svim vojnim osobama, pri čemu se časnika ne može rasporediti na ustrojbeno mjesto dočasnika, ni dočasnika na ustrojbeno mjesto vojnika/mornara.
\n
(4)Stegovna kazna prevođenja čina u neposredno niži čin ne može se izreći poručniku/poručniku korvete te skupniku.
\n
(5)Za stegovni postupak ročnika može se izreći odgovarajuća stegovna kazna iz stavka 1. ovoga članka, s time da se stegovni postupak mora provesti po hitnom postupku najkasnije u roku od 30 dana od pokretanja stegovnog postupka.
\n
Članak 182(NN 73/13, 75/15, 30/18)
\n
Brisanje stegovnih sankcija
\n
(1)Vojnoj osobi koja u razdoblju od jedne godine nakon izvršnosti rješenja kojim je izrečena stegovna mjera ne počini novu stegovnu pogrešku ili stegovni prijestup izrečena stegovna mjera briše se iz evidencije i smatra se da nije ni izrečena.
\n
(2)Vojna osoba koja u razdoblju od tri godine nakon izvršnosti rješenja kojim je izrečena stegovna kazna ne počini novi stegovni prijestup ili stegovnu pogrešku, izrečena stegovna kazna briše se iz evidencije i smatra se da nije ni izrečena.
\n
(3)Iznimno od stavka 2. ovoga članka, brisanje stegovne kazne čije izvršenje traje dulje od tri godina provest će se nakon isteka kazne.
\n
(4)Stegovne sankcije brišu se posebnim rješenjem ili upisivanjem na izvorniku odluke o stegovnoj sankciji klauzule kojom se konstatira činjenica brisanja stegovne sankcije iz evidencije s danom njezina brisanja.
\n
(5)Vojnoj osobi se s danom donošenja akta o pomilovanju Predsjednika Republike stegovna kazna briše iz evidencije i smatra se da nije ni izrečena.
\n
(6)Postupak brisanja stegovnih sankcija nakon isteka rokova iz stavaka 1. i 2. ovoga članka po službenoj dužnosti provodi osoba raspoređena na dužnost osobe koja je izrekla stegovnu mjeru, odnosno vojnostegovni sud koji je izrekao stegovnu mjeru, odnosno stegovnu kaznu.
\n
(7)S danom ispunjavanja propisanih uvjeta za brisanje stegovne sankcije ta se sankcija smatra brisanom neovisno o tome je li i kada je doneseno rješenje o brisanju stegovne sankcije, odnosno je li na izvorniku odluke o stegovnoj sankciji upisana klauzula o njezinu brisanju.
\n
(8)Vojnoj osobi kojoj je stegovna sankcija brisana, nakon isteka rokova iz stavaka 1. i 2. ovoga članka, smatrat će se da nije kršila vojnu stegu te se njezina prava ne mogu razlikovati od prava vojne osobe koja nije kršila vojnu stegu.
\n
Članak 183Zastara izvršenja stegovne sankcije
\n
(1)Zastara izvršenja stegovne kazne nastupa nakon isteka tri mjeseca od dana kada je odluka o stegovnoj kazni postala izvršna, a zastara izvršenja stegovne mjere nakon isteka dva mjeseca od dana kada je stegovna mjera postala izvršna.
\n
(2)Iznimno od odredbe stavka 1. ovoga članka, zastara izvršenja stegovne kazne prestanka službe nastupa nakon isteka šest mjeseci od dana kada je odluka o kazni postala izvršna.
\n
(3)Zastara izvršenja stegovne kazne prekida se svakom radnjom usmjerenom na izvršenje kazne.
\n
(4)Zastara izvršenja stegovne kazne nastupa u svakom slučaju kada protekne dvaput onoliko vremena koliko je propisano u stavcima 1. i 2. ovoga članka.
\n
3.4. Stegovni postupak
\n
Članak 184(NN 73/13, 75/15)
\n
Supsidijarna primjena Zakona o općem upravnom postupku
\n
(1)Stegovni postupak provodi se u skladu s odredbama ovoga Zakona i pravilnika kojim se propisuje postupak za utvrđivanje stegovne odgovornosti, a u onim stvarima koje nisu uređene ovim propisima odgovarajuće se primjenjuje odredbe Zakona o općem upravnom postupku.
\n
(2)Pravilnik o stegovnoj odgovornosti kojim se propisuje postupak za utvrđivanje stegovne odgovornosti vojnih osoba iz stavka 1. ovoga članka donosi ministar obrane.
\n
62.Pravilnik o stegovnoj odgovornosti
\n
Članak 185(NN 73/13, 75/15)
\n
Pokretanje i vođenje stegovnog postupka
\n
(1)Ovlaštena tijela pokreću i vode stegovni postupak po službenoj dužnosti.
\n
(2)Stegovni postupak zbog stegovne pogreške pokreće se donošenjem zaključka i vodi ga nadređena osoba na dužnosti zapovjednika satnije, njoj ravne ili više razine.
\n
(3)Stegovni postupak zbog stegovnog prijestupa pokreću podnošenjem stegovne prijave nadređene osobe na dužnosti zapovjednika bojne, njoj ravne ili više razine i ovlaštene službene osobe vojne policije, a vodi vojnostegovni sud.
\n
(4)Svi su dužni prijaviti kršenja vojne stege o kojima imaju saznanja. Osobe koje nisu ovlaštene za pokretanje stegovnog postupka inicirat će njegovo pokretanje preko vojne policije.
\n
(5)Na temelju činjenica utvrđenih u vojnostegovnom postupku nadređena osoba na dužnosti zapovjednika satnije, njoj ravne ili više razine, odnosno vojnostegovni sud donosi rješenje o stegovnoj odgovornosti i stegovnoj sankciji.
\n
(6)Protiv rješenja vojnostegovnog suda nije dopuštena žalba, ali se može pokrenuti upravni spor pred sudom nadležnim za upravne sporove koji će donijeti odluku o tužbi u roku od 90 dana, pri čemu tužba ne odgađa izvršenje rješenja.
\n
(7)Protiv odluke suda nadležnoga za upravne sporove iz stavka 6. ovoga članka o žalbi odlučuje Visoki upravni sud Republike Hrvatske u roku od 90 dana od dana zaprimanja žalbe.
\n
(8)Osoba protiv koje se vodi stegovni postupak ima pravo braniti se sama ili uz stručnu pomoć branitelja.
\n
Članak 186Zastara pokretanja i vođenja stegovnog postupka
\n
(1)Pokretanje stegovnog postupka zbog stegovne pogreške zastarijeva nakon isteka tri mjeseca od dana kada je nadređena osoba postavljena na dužnost zapovjednika satnije, njoj ravne ili više razine saznala za izvršenu povredu i počinitelja, ali najkasnije u roku od šest mjeseci od dana izvršenja povrede, a postupak se mora završiti u roku od šest mjeseci od dana pokretanja.
\n
(2)Pokretanje stegovnog postupka zbog stegovnog prijestupa zastarijeva nakon isteka 12 mjeseci od dana kada je nadređena osoba postavljena na dužnost zapovjednika bojne, njoj ravne ili više razine saznala za stegovni prijestup, ali najkasnije u roku od dvije godine od izvršenog prijestupa, a postupak se mora završiti u roku od dvije godine od dana pokretanja.
\n
(3)Zastara pokretanja i vođenja stegovnog postupka zbog stegovnog prijestupa koji ima obilježja kaznenog djela za koje se postupak vodi po službenoj dužnosti te je u povodu toga kaznenog djela u tijeku postupak pred nadležnim državnim odvjetništvom ili sudom ili je kazneni postupak već okončan pravomoćnom osuđujućom presudom nastupa istodobno kada i zastara progona zbog kaznenog djela.
\n
Članak 187(NN 73/13, 75/15)
\n
Brisan.
\n
3.5. Vojnostegovni sud
\n
Članak 188(NN 73/13, 75/15)
\n
Općenito o vojnostegovnom sudu
\n
(1)Vojnostegovni sud samostalno i neovisno odlučuje o stegovnoj odgovornosti za stegovne prijestupe i materijalnoj odgovornosti vojnih osoba.
\n
(2)Vojnostegovni sud ustrojava se u Ministarstvu obrane, a za svoj rad odgovara ministru obrane, odnosno osobi koju on ovlasti.
\n
(3)Sjedište vojnostegovnog suda određuje se Uredbom o unutarnjem ustrojstvu Ministarstva obrane.
\n
(4)Vojnostegovni sud čine predsjednik vojnostegovnog suda, vojnostegovni suci i vojnostegovni suci porotnici.
\n
Članak 189(NN 73/13, 75/15)
\n
Stvarna nadležnost vojnostegovnog suda Vojnostegovni sud stvarno je nadležan za:
\n
1.odlučivanje o stegovnoj odgovornosti vojnih osoba za stegovne prijestupe, kao i za stegovne pogreške ako se u postupku za stegovni prijestup utvrdi da je vojna osoba počinila stegovnu pogrešku 2. odlučivanje o odgovornosti za štetu koju vojna osoba počini u službi ili u vezi s obavljanjem službe 3. odlučivanje o žalbama protiv rješenja donesenih u prvostupanjskom postupku za stegovnu pogrešku 4. odlučivanje o žalbama protiv rješenja o udaljenju iz službe 5. vođenje službene evidencije o stegovnim kaznama za stegovne prijestupe i o postupcima utvrđivanja odgovornosti za štetu te izdavanje potvrda o stegovnom kažnjavanju, odnosno nekažnjavanju.
\n
Članak 190(NN 73/13, 75/15)
\n
Sastav vojnostegovnog suda
\n
(1)Vojnostegovni sud sudi u vijeću od tri vojnostegovna suca.
\n
(2)Iznimno od stavka 1. ovoga članka, kada se sudi generalima/admiralima, vojnostegovni sud sudi u vijeću od pet vojnostegovnih sudaca od kojih tri vojnostegovna suca profesionalno obnašaju dužnost, a najmanje jedan vojnostegovni sudac od pet vojnostegovnih sudaca ima osobni čin generala/admirala.
\n
(3)Predsjednik vojnostegovnog suda određuje vijeće iz stavaka 1. i 2. ovoga članka te predsjednika vijeća koji potpisuje odluke.
\n
(4)U postupcima u povodu žalbe protiv rješenja o izrečenoj stegovnoj mjeri i žalbi protiv rješenja o udaljenju iz službe odlučuje vojnostegovni sudac pojedinac kojeg određuje predsjednik vojnostegovnog suda.
\n
Članak 191(NN 73/13, 75/15)
\n
Imenovanje i razrješenje vojnostegovnih sudaca, vojnostegovnih sudaca porotnika te svečana prisega
\n
(1)Predsjednika i suce vojnostegovnog suda iz reda časnika pravne struke imenuje i razrješuje Predsjednik Republike na prijedlog ministra obrane.
\n
(2)Prije podnošenja prijedloga iz stavka 1. ovoga članka Predsjedniku Republike ministar obrane pribavit će mišljenje načelnika Glavnog stožera.
\n
(3)Vojnostegovne suce porotnike iz članka 190. stavka 2. ovoga Zakona odlukom imenuje i razrješuje Predsjednik Republike na prijedlog načelnika Glavnog stožera i uz suglasnost ministra obrane.
\n
(4)Vojnostegovni suci porotnici iz stavka 3. ovoga članka za svoj rad ne primaju posebnu naknadu.
\n
(5)Predsjednik vojnostegovnog suda, vojnostegovni suci i vojnostegovni suci porotnici prije stupanja na dužnost daju svečanu prisegu pred ministrom obrane. Tekst svečane prisege glasi: »Prisežem svojom čašću da ću svoju dužnost obnašati savjesno i nepristrano pridržavajući se Ustava i zakona, dajući puni doprinos razvitku Oružanih snaga jačanjem vojne stege
\n
Članak 192(NN 73/13, 75/15)
\n
Nadzor nad poslovanjem vojnostegovnog suda Ministar obrane ili osoba koju on ovlasti nadzire obavljanje poslova vojnostegovnog suda te tijekom obavljanja nazora može obaviti i neposredan uvid u rad vojnostegovnih sudaca.
\n
4.MATERIJALNA ODGOVORNOST
\n
Članak 193Materijalna odgovornost Republike Hrvatske
\n
(1)Za štetu koju pripadnik Oružanih snaga u službi i u vezi s obavljanjem službe počini trećim osobama odgovara Republika Hrvatska.
\n
(2)Republika Hrvatska ima pravo od pripadnika Oružanih snaga tražiti povrat iznosa iz stavka 1. ovoga članka isplaćenoga trećim osobama samo ako je pripadnik Oružanih snaga namjerno ili iz krajnje nepažnje počinio štetu.
\n
(3)Pod uvjetima iz stavka 2. ovoga članka Republika Hrvatska ima pravo od pripadnika Oružanih snaga tražiti i naknadu budućih iznosa koje je ona dužna obročno isplaćivati na temelju pravomoćne sudske odluke.
\n
(4)Za ostale štete počinjene u vezi s obavljanjem službe Republika Hrvatska odgovara po općim propisima o naknadi šteta.
\n
(5)O zahtjevu oštećenika da mu Republika Hrvatska nadoknadi štetu odlučuje nadležni sud.
\n
(6)Iznimno od odredbi stavaka 4. i 5. ovoga članka, oštećeniku pripadniku Oružanih snaga ne pripada pravo na naknadu štete ako ostvaruje pravo na kolektivno osiguranje iz članka 126. ovoga Zakona.
\n
Članak 194(NN 73/13, 75/15)
\n
Materijalna odgovornost vojnih osoba
\n
(1)Vojna osoba koja namjerno ili krajnjom nepažnjom nanese Republici Hrvatskoj štetu dužna ju je nadoknaditi.
\n
(2)Nadređeni zapovjednik razine bojne, njemu ravne ili više razine u ustrojstvenoj jedinici u kojoj se šteta dogodila obvezan je pokrenuti postupak utvrđivanja štete protiv vojne osobe koja je nanijela štetu Republici Hrvatskoj pred vojnostegovnim sudom.
\n
Članak 195(NN 73/13, 75/15)
\n
Postupak utvrđivanja materijalne odgovornosti
\n
(1)Postojanje štete, visinu štete, odgovornost za naknadu štete utvrđuje vojnostegovni sud odlukom koja nije upravna stvar.
\n
(2)Postupak utvrđivanja materijalne odgovornosti pred vojnostegovnim sudom vodi sudac pojedinac.
\n
(3)Prije donošenja odluke vojnostegovni sud dužan je saslušati osobu protiv koje se provodi postupak utvrđivanja odgovornosti za naknadu štete ili pribaviti njezinu pisanu izjavu.
\n
(4)O načinu naknade štete može se sa štetnikom zaključiti pisani sporazum koji predstavlja ovršnu ispravu.
\n
(5)Ako štetnik odbije nadoknaditi štetu, šteta se nadoknađuje po općim propisima obveznog prava.
\n
(6)Potraživanje naknade štete utvrđene odlukom iz stavka 1. ovoga članka zastarijeva za 10 godina.
\n
(7)Ministar obrane će pravilnikom urediti postupak utvrđivanja štete i njezine visine.
\n
61.Pravilnik o postupku utvrđivanja štete i njezine visine
\n
Članak 196Naknada štete počinjene kršenjem vojne stege
\n
(1)O naknadi štete počinjene kršenjem vojne stege na imovini Republike Hrvatske dane na upravljanje Ministarstvu obrane odlučuje se u stegovnom postupku pred vojnostegovnim sudom.
\n
(2)Ako se iznos štete ne može utvrditi do okončanja stegovnog postupka, vojnostegovni će sud odlučivati samo o stegovnoj odgovornosti, a o naknadi štete odlučivat će se u postupku za naknadu štete prema odredbama ovoga Zakona.
\n
Članak 197Posebni slučajevi oslobođenja od odgovornosti za štetu, odnosno obveze naknade štete
\n
(1)Štetnika se može u cijelosti ili dijelom osloboditi odgovornosti za nastalu ili prouzročenu štetu, odnosno može se obustaviti postupak za naknadu štete ako je do nje došlo postupanjem po nalogu nadležnoga zapovjednika, pod uvjetom da ga je štetnik prethodno pisanim putem upozorio da će provedbom naloga nastati ili da bi mogla nastati šteta.
\n
(2)Štetnika koji je odgovoran za štetu počinjenu krajnjom nepažnjom može se iz opravdanih razloga djelomično ili u cijelosti osloboditi obveze naknade štete.
\n
(3)Smatrat će se da postoje opravdani razlozi u smislu stavka 2. ovoga članka ako je šteta nastala obavljanjem službe ili vojne vježbe u Oružanim snagama, zbog znatnih napora u obavljanju službe, smještaja stvari koji ne odgovara propisanim uvjetima ili pod okolnostima kada je štetu bilo teško izbjeći.
\n
Članak 198(NN 73/13, 125/19)
\n
Utvrđivanje visine štete
\n
(1)Visina naknade štete utvrđuje se prema vrijednosti uništene, oštećene ili nestale imovine u vrijeme nastanka štete.
\n
(2)Na visinu utvrđene štete u skladu sa stavkom 1. ovoga članka teku zakonske zatezne kamate od dana donošenja odluke o utvrđivanju odgovornosti za štetu.
\n
(3)Ako bi utvrđivanje visine štete prouzročilo nerazmjerne troškove, naknada štete može se odrediti u paušalnom iznosu.
\n
Članak 199Odgovornost više osoba za istu štetu
\n
(1)Kada je štetu počinilo više vojnih osoba, svaka od njih odgovara za dio štete koju je počinila ili prouzročila.
\n
(2)Kada se ne može utvrditi pojedinačni udio počinitelja štete, smatra ih se jednako odgovornima i štetu nadoknađuju u jednakim dijelovima.
\n
(3)Kada štetu počini više vojnih osoba kaznenim djelom počinjenim s namjerom, počinitelji solidarno odgovaraju za prouzročenu štetu.
\n
Članak 200Odgovornost računopolagatelja za štetu na imovini
\n
(1)Računopolagatelji i rukovatelji sredstvima Oružanih snaga odgovorni su za štetu na imovini koja im je povjerena na čuvanje, osim ako se dokaže da je šteta nastala krivnjom treće osobe ili je šteta nastala slučajem ili zbog više sile.
\n
(2)Ministar obrane u skladu s propisima kojima se uređuje materijalno i financijsko poslovanje odlukom propisuje koje se osobe u Oružanim snagama smatraju računopolagateljima te utvrđuje njihova prava i dužnosti.
\n
X. PRESTANAK SLUŽBE
\n
Članak 201Planiranje izdvajanja i tranzicije
\n
Radi dostizanja i održavanja zahtijevane dobne i kvalifikacijske strukture, strukture činova i kategorija osoblja, omogućavanja profesionalnog razvoja osoblja ministar obrane donosi godišnji plan izdvajanja osoblja.
\n
Članak 202Godišnji plan izdvajanja osoblja
\n
(1)Godišnjim planom izdvajanja osoblja utvrđuje se broj i struktura djelatnih vojnih osoba, kriteriji, prioriteti te dinamika izdvajanja osoblja.
\n
(2)Odabir i priprema osoba za izdvajanje provodi se u skladu s godišnjim planom izdvajanja osoblja koji se donosi najkasnije do kraja listopada tekuće za sljedeću kalendarsku godinu.
\n
Članak 203(NN 73/13, 75/15)
\n
Tranzicija
\n
(1)Za djelatne vojne osobe kojima služba prestaje uz častan otpust zbog potreba službe ili istekom roka na koji su primljene u službu, Ministarstvo obrane izrađuje program tranzicije i zbrinjavanja.
\n
(2)Ministar obrane odlukom utvrđuje program i način provedbe programa tranzicije i zbrinjavanja iz stavka 1. ovoga članka.
\n
(3)Ministar obrane odlukom utvrđuje iznos i način isplate otpremnine za osobe iz stavka 1. ovoga članka.
\n
86.Odluka o visini otpremnine za djelatne vojne osobe kojima prestane služba 1. NAČINI PRESTANKA SLUŽBE
\n
Članak 204(NN 73/13, 30/18)
\n
1.1. Općenito o načinima prestanka službe
\n
(1)Djelatnoj vojnoj osobi služba prestaje:
\n
–po sili zakona
\n
–na temelju osobnog zahtjeva
\n
–nakon isteka roka na koji je primljena u službu
\n
–otkazom
\n
–tijekom ili nakon isteka probnog rada vojnika/mornara, ako ne zadovolji
\n
–sporazumom.
\n
(2)U vrijeme ratnog stanja, u slučaju neposredne ugroženosti ili u slučaju sudjelovanja Oružanih snaga u operacijama u skladu s člankom 5. Sjevernoatlantskog ugovora služba može prestati samo po sili zakona ili sporazumom.
\n
Članak 205(NN 73/13, 30/18, 125/19, 158/23, 14/24, 136/25)
\n
1.2. Prestanak službe po sili zakona
\n
(1)Djelatnoj vojnoj osobi služba prestaje po sili zakona:
\n
1.smrću, proglašenjem nestale osobe umrlom, odnosno utvrđenjem činjenice smrti 2. danom prestanka hrvatskog državljanstva 3. kada neopravdano izostane s posla pet radnih dana uzastopce, s danom napuštanja službe 4. kada izostane s posla dulje od 30 dana i vodi se u Nacionalnoj evidenciji nestalih osoba, s prvim danom izostanka, osim u slučaju iz članka 74. stavka 1. ovoga Zakona 5. kada ostvari uvjete za starosnu mirovinu u skladu sa zakonom kojim se uređuju prava iz mirovinskog osiguranja djelatnih vojnih osoba, najkasnije s posljednjim danom kalendarske godine u kojem je ostvarila te uvjete 6. na temelju rješenja o prestanku službe zbog utvrđene nesposobnosti za djelatnu vojnu službu, danom utvrđenim rješenjem 7. na temelju odluke Predsjednika Republike o prestanku službe u skladu sa zakonom kojim se uređuju prava iz mirovinskog osiguranja djelatnih vojnih osoba, danom utvrđenim odlukom 8. na temelju rješenja ministra obrane o prestanku službe s pravom na invalidsku mirovinu zbog profesionalne nesposobnosti za rad uzrokovane ozljedom na radu ili profesionalnom bolešću, ako joj je u odgovarajućem postupku utvrđena nemogućnost daljnjeg profesionalnog razvoja, u skladu sa zakonom kojim se uređuju prava iz mirovinskog osiguranja djelatnih vojnih osoba, danom utvrđenim rješenjem 9. na temelju rješenja ministra obrane o prestanku službe zbog potreba službe u skladu sa zakonom kojim se uređuju prava iz mirovinskog osiguranja djelatnih vojnih osoba, s posljednjim danom kalendarske godine u kojoj:
\n
–general/admiral ima navršenih 60 godina života
\n
–brigadir/kapetan bojnog broda ima navršenih 58 godina života
\n
–pukovnik/kapetan fregate ima navršenih 57 godina života
\n
–bojnik/kapetan korvete ima navršenih 56 godina života
\n
–satnik/poručnik bojnog broda, natporučnik/poručnik fregate i poručnik/poručnik korvete ima navršene 54 godine života
\n
–časnički namjesnik ima navršenih 56 godina života
\n
–stožerni narednik ima navršenih 55 godina života
\n
–nadnarednik ima navršene 54 godine života
\n
–narednik, desetnik i skupnik ima navršene 53 godine života 10. kada vojnik/mornar primljen u službu na temelju ugovora o vojničkoj službi na neodređeno vrijeme navrši 50 godina života, najkasnije s posljednjim danom kalendarske godine u kojoj navršava te godine života, ako ne ispunjava uvjete za prestanak službe zbog razloga navedenih u točki 8. ovoga stavka 11. na temelju rješenja o potpunom ili djelomičnom gubitku radne sposobnosti, danom utvrđenim rješenjem 12. ako je ocijenjena službenom ocjenom »ne zadovoljava«, danom izvršnosti rješenja 13. ako joj je izrečena stegovna kazna prestanka službe, danom izvršnosti rješenja vojnostegovnog suda o izricanju kazne 14. kada je osuđena na kaznu zatvora ili kaznu dugotrajnog zatvora ili djelomičnu uvjetnu osudu za kazneno djelo danom saznanja za pravomoćnost presude, osim ako joj je pravomoćnom presudom izrečena uvjetna osuda ili joj je kazna zatvora zamijenjena radom za opće dobro 15. kada se sazna da u vrijeme prijma u službu nije ispunjavala uvjete za prijam, danom saznanja 16. kada se sazna da je u vrijeme prijma u službu postojala zapreka za prijam propisana člankom 35. stavkom 1. podstavkom 2. ovoga Zakona, danom saznanja 17. kada je tijekom službe osuđena na kaznu zatvora za kazneno djelo koje je zapreka za prijam, danom saznanja, osim ako joj je pravomoćnom presudom izrečena uvjetna osuda ili joj je kazna zatvora zamijenjena radom za opće dobro 18. istekom roka raspolaganja iz članka 64. stavka 1. podstavaka 1. i 2. ovoga Zakona, prvog dana nakon isteka roka raspolaganja 19. istekom roka raspolaganja iz članka 64. stavka 1. podstavaka 1., 2. i 3. na temelju rješenja ministra obrane o prestanku službe zbog potreba službe u skladu sa zakonom kojim se uređuju prava iz mirovinskog osiguranja djelatnih vojnih osoba, prvog dana nakon isteka roka raspolaganja 20. kada se tijekom službe utvrdi da osoba ne zadovoljava sigurnosne kriterije, danom utvrđenja 21. kada navrši 65 godina života i najmanje 15 godina mirovinskoga staža.
\n
(2)Iznimno od stavka 1. točaka 5. i 9. ovoga članka, djelatnoj vojnoj osobi sa zvanjem doktora medicine, koja posjeduje odobrenje za samostalni rad i raspoređena je na ustrojbenom mjestu zdravstvene službe djelatna vojna služba prestaje s posljednjim danom kalendarske godine u kojoj navršava 65 godina života.
\n
(3)Iznimno od stavka 1. točaka 5. i 9. ovoga članka, vojnom specijalistu djelatna vojna služba prestaje s posljednjim danom kalendarske godine u kojoj navršava 62 godine života.
\n
(4)Iznimno od stavka 1. točke 9. i stavaka 2. i 3. ovoga članka, djelatnoj vojnoj osobi služba može prestati na temelju rješenja ministra obrane o prestanku službe zbog potreba službe u skladu sa zakonom kojim se uređuju prava iz mirovinskog osiguranja djelatnih vojnih osoba i prije ispunjenja uvjeta iz stavka 1. točke 9. i stavaka 2. i 3. ovoga članka, danom utvrđenim rješenjem.
\n
(5)Iznimno od stavka 1. točke 9. ovoga članka, djelatnu vojnu osobu zbog potreba službe ministar obrane može zadržati u službi najduže do dvije godine iako su ispunjeni uvjeti iz stavka 1. točke 9. ovoga članka.
\n
(6)Djelatnoj vojnoj osobi iz stavka 1. točaka 6., 8., 9. i 19. i stavka 4. ovoga članka ne može prestati služba ako je protiv nje pokrenut ili se vodi stegovni postupak do okončanja stegovnog postupka koji se u tom slučaju mora provesti po hitnom postupku i okončati najkasnije u roku od 45 dana od dana pokretanja stegovnog postupka.
\n
(7)Djelatnoj vojnoj osobi iz stavka 1. točke 14. ovoga članka kojoj je izrečena uvjetna osuda, a sud donese odluku o opozivu izrečene uvjetne osude, služba prestaje danom saznanja za pravomoćnost odluke o opozivu uvjetne osude.
\n
(8)Djelatnoj vojnoj osobi iz stavka 1. točke 14. ovoga članka kojoj je kazna zatvora zamijenjena radom za opće dobro, a sud donese odluku kojom određuje izvršenje kazne zatvora u neizvršenom dijelu ili u cijelosti, služba prestaje danom saznanja za pravomoćnost odluke o izvršenju izrečene kazne zatvora.
\n
Članak 2061.3. Prestanak službe na osobni zahtjev
\n
(1)Djelatna vojna osoba može podnijeti osobni zahtjev za prestanak službe.
\n
(2)Djelatnoj vojnoj osobi može se odbiti zahtjev za prestanak službe i odrediti zadržavanje do godine dana ako za to postoji osobita potreba službe koju utvrđuje načelnik Glavnog stožera ili osoba koju on ovlasti.
\n
(3)Djelatnoj vojnoj osobi koja nije ispunila obveze u vezi sa školovanjem, stipendiranjem ili specijalizacijom služba može prestati na osobni zahtjev i prije ispunjenja obveza ako ne postoji poseban interes službe, uz obvezu prethodne naknade troškova stipendiranja i specijalizacije razmjerno neispunjenom dijelu obveze.
\n
(4)Na prestanak službe na osobni zahtjev primjenjuju se otkazni rokovi iz članka 210. ovoga Zakona.
\n
Članak 2071.4. Prestanak službe istekom roka
\n
Djelatnoj vojnoj osobi služba prestaje istekom roka na koji je primljena u službu ako joj služba ne prestane ranije na drugi način propisan ovim Zakonom.
\n
Članak 207a (NN 136/25)
\n
Ročniku na temeljnom vojnom osposobljavanju služba prestaje istekom roka na koji je primljen na temeljno vojno osposobljavanje, ako mu služba ne prestane ranije na drugi način propisan ovim Zakonom.
\n
Članak 208(NN 73/13, 30/18)
\n
1.5. Prestanak službe tijekom ili istekom probnog rada vojnika/mornara
\n
(1)Djelatnom vojniku/mornaru koji nije zadovoljio na probnom radu djelatna vojna služba prestaje tijekom ili istekom probnog rada.
\n
(2)Odluka o prestanku službe iz stavka 1. ovoga članka nije upravna stvar.
\n
Članak 2091.6. Sporazumni prestanak službe
\n
(1)Sporazumno služba može prestati na temelju pisanog sporazuma između Ministarstva obrane i djelatne vojne osobe.
\n
(2)Sporazumom se utvrđuje dan prestanka službe i način rješavanja međusobnih prava i obveze u vezi sa službom.
\n
(3)Sporazum o prestanku službe mora biti u pisanom obliku i sadržavati način rješavanja svih međusobnih potraživanja iz službe ili u svezi sa službom.
\n
Članak 210(NN 73/13, 75/15, 125/19)
\n
1.7. Prestanak službe i otkazni rokovi
\n
(1)Djelatnoj vojnoj osobi prestaje djelatna vojna služba rješenjem ili pisanim sporazumom.
\n
(2)Djelatna vojna služba na osobni zahtjev i otkazom prestaje istekom zadnjeg dana otkaznog roka koji iznosi:
\n
–dva tjedna ako je djelatna vojna osoba u službi provela neprekidno manje od jedne godine
\n
–mjesec dana ako je djelatna vojna osoba u službi provela neprekidno jednu godinu
\n
–mjesec dana i dva tjedna ako je djelatna vojna osoba u službi provela neprekidno dvije godine
\n
–dva mjeseca ako je djelatna vojna osoba u službi provela neprekidno pet godina
\n
–dva mjeseca i dva tjedna ako je djelatna vojna osoba u službi provela neprekidno deset godina
\n
–tri mjeseca ako je djelatna vojna osoba u službi provela neprekidno dvadeset i više godina.
\n
(3)Otkazni rokovi iz stavka 2. ovoga članka ne primjenjuju se na vojnike/mornare koji imaju sklopljen ugovor o službi.
\n
Članak 211(NN 73/13, 75/15)
\n
1.8. Častan i nečastan otpust
\n
(1)Djelatnoj vojnoj osobi u rješenju o prestanku djelatne vojne službe naznačava se je li dobila »častan otpust« ili »nečastan otpust«.
\n
(2)Nečastan otpust dobivaju osobe koje su:
\n
–izgubile službu na temelju izvršnog rješenja vojnostegovnog suda
\n
–neopravdano izostale s posla pet radnih dana uzastopce
\n
–tijekom službe osuđene na bezuvjetnu kaznu zatvora od najmanje tri godine za kazneno djelo koje je zapreka za prijam iz članka 35. stavka 1. podstavka 2. ovoga Zakona.
\n
(3)U svim ostalim slučajevima propisanima odredbama ovoga Zakona osobe dobivaju častan otpust.
\n
(4)Nečastan otpust iz stavka 2. ovoga članka ima za posljedicu gubitak prava i povlastica koje bi osoba imala nakon prestanka službe, kao što su:
\n
–pravo na čin i oslovljavanje činom u mirovini
\n
–pravo na povratak u službu
\n
–pravo na mirovinu u skladu sa Zakonom o pravima iz mirovinskog osiguranja djelatnih vojnih osoba, policijskih službenika i ovlaštenih službenih osoba, kada se ispune propisani uvjeti
\n
–pravo na nošenje vojne odore u svečanim prigodama
\n
–ostale povlastice i pogodnosti.
\n
Članak 212
\n
(1)Časnik na dužnosti zapovjednika samostalne bojne, njemu ravne ili više razine obvezan je bez odgode izvijestiti nadležnu osobu o nastanku razloga za prestanak službe djelatne vojne osobe, službenika ili namještenika za kojeg je nastao neki od razloga za prestanak službe.
\n
(2)Rješenje o prestanku službe donosi se najkasnije 30 dana od dana primitka izvješća iz stavka 1. ovoga članka.
\n
(3)Žalba na rješenje o prestanku službu ne odgađa izvršenje rješenja.
\n
Članak 213(NN 73/13, 30/18)
\n
1.9. Predstavljanje i nošenje vojne odore nakon prestanka službe
\n
(1)Umirovljeni časnici i dočasnici imaju pravo na predstavljanje kao: »umirovljeni general/admiral«, »umirovljeni brigadir/kapetan bojnog broda«, »umirovljeni časnički namjesnik«, »umirovljeni stožerni narednik« itd.
\n
(2)Časnici i dočasnici kojima je služba prestala uz častan otpust imaju pravo uz iskaznicu iz članka 24. ovoga Zakona na nošenje vojne odore u svečanim prigodama.
\n
(3)Osobe iz stavka 2. ovoga članka mogu uz predočenje iskaznice iz članka 24. ovoga Zakona o svom trošku kupovati dijelove odore s propisanim oznakama pripadnosti Oružanim snagama.
\n
(4)Osobe iz stavka 2. ovoga članka koje svojim nedoličnim ponašanjem u javnosti nanesu štetu ugledu Oružanih snaga gube pravo na nošenje vojne odore.
\n
(5)Pod nedoličnim ponašanjem iz stavka 3. ovoga članka podrazumijeva se osobito svako postupanje suprotno pravnom poretku, javnom moralu ili djelovanje na štetu života i zdravlja ili drugih temeljnih sloboda i prava čovjeka.
\n
(6)Nedolično ponašanje kojim se nanosi šteta ugledu Oružanih snaga utvrđuje posebno povjerenstvo koje imenuje ministar obrane.
\n
(7)U slučaju neovlaštenoga nošenja vojne odore ili dijelova vojne odore s propisnim oznakama pripadnosti Oružanim snagama osobe iz stavka 2. ovoga članka kaznit će se za prekršaj za neovlašteno nošenje vojne odore.
\n
(8)Osobe iz stavka 1. ovoga članka sudjeluju u obredima u Oružanim snagama uz potporu Ministarstva obrane u skladu s pravilnikom iz članka 9. stavka 1. podstavka 2. ovoga Zakona.
\n
XI. NADLEŽNOSTI ZA ODLUČIVANJE O ODNOSIMA U SLUŽBI
\n
Članak 214(NN 73/13, 75/15, 136/25)
\n
(1)Odlučivanje o prijmu u službu, prestanku službe, stanjima u službi i pravima i obvezama za koje je odredbama ovoga Zakona propisano donošenje rješenja upravne su stvari.
\n
(2)O ostalim stanjima o službi te pravima i obvezama rješava se odlukama u neupravnom postupku.
\n
(3)Protiv odluka iz stavka 2. ovoga članka nije dopušten prigovor.
\n
(4)Način ispravljanja pogrešaka u odlukama donesenim u neupravnom postupku i stavljanju izvan snage odluka koje sadržavaju nepravilnosti propisuje odlukom ministar obrane.
\n
(5)U upravnom postupku u kojem se odlučuje o upravnoj stvari iz stavka 1. ovoga članka postupa službena osoba u čijem opisu poslova je vođenje toga postupka ili rješavanje o upravnoj stvari.
\n
(6)Osobe koje vode upravne postupke ili rješavaju u upravnim stvarima obvezne su imati položen državni ispit.
\n
Članak 215
\n
(1)Službene osobe Ministarstva obrane u čijem je to opisu poslova i koje su raspoređene u ustrojstvenu jedinicu Ministarstva obrane u čijoj nadležnosti su ljudski resursi vode upravni postupak u kojem se odlučuje u prvom stupnju i rješavaju u upravnim stvarima određenim odredbama ovoga Zakona za djelatne vojne osobe raspoređene u Ministarstvo obrane.
\n
(2)Službene osobe Oružanih snaga u čijem je to opisu poslova vode upravni postupak u kojem se odlučuje u prvom stupnju i rješavaju u upravnim stvarima određenim odredbama ovoga Zakona za vojne osobe te službenike i namještenike raspoređene u Oružane snage.
\n
(3)Službene osobe Ministarstva obrane u čijem je to opisu poslova i koje su raspoređene u ustrojstvenu jedinicu Ministarstva obrane u čijoj je to nadležnosti vode upravni postupak u kojem se odlučuje u drugom stupnju po žalbama protiv rješenja donesenih u prvom stupnju za djelatne vojne osobe raspoređene u Oružane snage i Ministarstvo obrane te za službenike i namještenike raspoređene u Oružane snage.
\n
(4)Ako u skladu s odredbama stavaka 1., 2. i 3. ovoga članka nema osobe ovlaštene za rješavanje o upravnoj stvari, rješenje donosi ministar obrane ili osobe koje on ovlasti.
\n
Članak 216
\n
Prijam i prestanak službe u Oružanim snagama u nadležnosti su Ministarstva obrane.
\n
Članak 217
\n
Ministar obrane i osobe koje on ovlasti nadležni su za odlučivanje o stanjima u službi o kojima se u skladu s odredbama ovoga Zakona ne vodi upravni postupak.
\n
XII. PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE
\n
Članak 218
\n
(1)Provedbeni propisi na temelju ovlasti iz ovoga Zakona donijet će se u roku od šest mjeseci od dana stupanja na snagu ovoga Zakona.
\n
(2)Provedbeni propisi doneseni u skladu s odredbama Zakona o službi u Oružanim snagama Republike Hrvatske (»Narodne novine«, br. 33/02., 58/02., 175/03., 136/04., 76/07., 88/09. i 124/09.) ostaju na snazi do stupanja na snagu provedbenih propisa donesenih na temelju ovlasti iz ovoga Zakona, u dijelu u kojem nisu u suprotnosti s odredbama ovoga Zakona.
\n
Članak 219
\n
Plaće i druga materijalna prava djelatnih vojnih osoba do stupanja na snagu podzakonskih propisa iz ovoga Zakona kojima će se urediti to područje određivat će se u skladu s propisima donesenima na temelju Zakona o službi u Oružanim snagama Republike Hrvatske (»Narodne novine«, br. 33/02., 58/02., 175/03., 136/04., 76/07., 88/09. i 124/09.) kojima se uređuje to područje.
\n
Članak 220
\n
Pravilnik o sudjelovanju pripadnika Oružanih snaga Republike Hrvatske i državnih službenika i namještenika Ministarstva obrane u mirovnim operacijama i drugim aktivnostima u inozemstvu (»Narodne novine«, br. 8/06. i 19/11.) donesen na temelju Zakona o sudjelovanju pripadnika Oružanih snaga Republike Hrvatske, policije, civilne zaštite te državnih službenika i namještenika u mirovnim operacijama i drugim aktivnostima u inozemstvu (»Narodne novine«, br. 33/02. i 92/10.) ostaje na snazi do stupanja na snagu provedbenog propisa iz članka 169. stavka 4. ovoga Zakona, u dijelu u kojem nije u suprotnosti s odredbama ovoga Zakona.
\n
Članak 221
\n
Odluka o radnim mjestima na kojima se zbog posebnih uvjeta rada, težine i naravi poslova i odgovornosti uvećava osnovna plaća državnih službenika i namještenika (»Narodne novine«, br. 50/08.), kojom su na temelju Zakona o službi u Oružanim snagama Republike Hrvatske (»Narodne novine«, br. 33/02., 58/02., 175/03., 136/04., 76/07., 88/09. i 124/09.) službenicima i namještenicima u Oružanim snagama određena radna mjesta na kojima se zbog osnovnih uvjeta rada, težine i naravi poslova i odgovornosti osnovna plaća uvećava, ostaje na snazi do 1. siječnja 2014.
\n
Članak 222
\n
(1)Stegovni postupci i postupci za utvrđivanje materijalne odgovornosti zatečeni u rješavanju pred prvostupanjskim vojnostegovnim sudom na dan stupanja na snagu ovoga Zakona dovršit će se prema odredbama Zakona o službi u Oružanim snagama Republike Hrvatske (»Narodne novine«, br. 33/02., 58/02., 175/03., 136/04., 76/07., 88/09. i 124/09.).
\n
(2)Stegovni postupci i postupci za utvrđivanje materijalne odgovornosti protiv službenika i namještenika koji na dan stupanja na snagu ovoga Zakona nisu dovršeni pred nadležnim vojnostegovnim sudom dovršit će se prema odredbama Zakona o službi u Oružanim snagama Republike Hrvatske (»Narodne novine«, br. 33/02., 58/02., 175/03., 136/04., 76/07., 88/09. i 124/09.).
\n
Članak 223
\n
(1)Pribavljanje i izdvajanje pripadnika Oružanih snaga u 2013. godini provest će se u skladu s planovima i propisima donesenim na temelju Zakona o službi u Oružanim snagama Republike Hrvatske (»Narodne novine«, br. 33/02., 58/02., 175/03., 136/04., 76/07., 88/09. i 124/09.).
\n
(2)Iznimno od stavka 1. ovoga članka pribavljanje vojnika/mornara u 2013. godini provest će se u skladu s odredbama ovoga Zakona i planovima iz stavka 1. ovoga članka.
\n
Članak 224
\n
(1)Službenici i namještenici koji su na dan stupanja na snagu ovoga Zakona zatečeni s rasporedom na ustrojbenim mjestima djelatnih vojnih osoba na tim dužnostima mogu ostati najdulje do isteka roka od devet mjeseci od dana stupanja na snagu ovoga Zakona.
\n
(2)Istekom roka iz stavka 1. ovoga članka službenici i namještenici u Oružanim snagama s rasporedom na ustrojbenim mjestima djelatnih vojnih osoba rasporedit će se na ustrojbena mjesta službenika ili namještenika u skladu s odredbama ovoga Zakona.
\n
Članak 225(NN 73/13, 50/16, 125/19)
\n
Brisan.
\n
Članak 226
\n
Dočasnici i časnici stariji od godina života propisanih odredbama ovoga Zakona potrebnim za promaknuće u viši čin zatečeni u službi na dan stupanja na snagu ovoga Zakona mogu se jedanput promaknuti u viši čin ako ispunjavaju ostale uvjete za promaknuće propisane ovim Zakonom.
\n
Članak 227
\n
Dočasnici i časnici stariji od godina života propisanih odredbama ovoga Zakona potrebnim za upućivanje na vojnu izobrazbu zatečeni u službi na dan stupanja na snagu ovoga Zakona mogu se jedanput uputiti na vojnu izobrazbu neovisno o godinama života.
\n
Članak 228
\n
(1)Na djelatne vojne osobe, službenike i namještenike zatečene na raspolaganju na dan stupanja na snagu ovoga Zakona primjenjuju se rokovi za raspolaganje u skladu s aktima kojima je reguliran njihov status na dan stupanja na snagu ovoga Zakona.
\n
(2)Djelatne vojne osobe koje su neraspoređene na dan stupanja na snagu ovoga Zakona stavljaju se na raspolaganje na rok iz članka 64. stavka 1. ovoga Zakona.
\n
(3)Službenici i namještenici koji su neraspoređeni na dan stupanja na snagu ovoga Zakona stavljaju se na raspolaganje te se trajanje raspolaganja određuje u skladu s općim propisima o radu.
\n
(4)Osobama iz stavaka 2. i 3. ovoga članka rok raspolaganja počinje teći prvoga dana od dana stupanja na snagu ovoga Zakona.
\n
Članak 229
\n
(1)S vojnicima/mornarima kojima drugi ugovor o vojničkoj službi istječe ili je istekao tijekom 2013. godine može se sklopiti treći ugovor o vojničkoj službi neovisno o roku iz članka 38. stavka 2. ovoga Zakona.
\n
(2)Kadeti i vojni stipendisti koji na dan stupanja na snagu ovoga Zakona imaju sklopljene ugovore o stipendiranju zadržavaju prava i obveze u skladu s tim sklopljenim ugovorom.
\n
Članak 230
\n
(1)Dočasnici, časnici, službenici i namještenici zatečeni u službi na dan 1. siječnja 2014. na ustrojbenim mjestima vojnih specijalista prevode se po sili zakona u vojne specijaliste.
\n
(2)Dočasnici i časnici iz stavka 1. ovoga članka prevode se u vojnog specijalista osobnog čina pod uvjetom da njihov osobni čin nije viši od čina propisanog ovim Zakonom za vojne specijaliste.
\n
(3)Službenici i namještenici iz stavka 1. ovoga članka prevode se u poručnika/poručnika korvete vojnog specijalista, odnosno skupnika vojnog specijalista.
\n
Članak 231
\n
Djelatne vojne osobe imenovane na javnu ili upravnu dužnost ili na dužnost u pravnu osobu koja je u isključivom vlasništvu Republike Hrvatske i kojima na dan stupanja na snagu ovoga Zakona miruje služba u Oružanim snagama, mirovanje službe u Oružanim snagama traje do isteka mandata dužnosti na koji su imenovani.
\n
Članak 232
\n
Djelatne vojne osobe koje je Predsjednik Republike imenovao na dužnost u Oružanim snagama u skladu s odredbama Zakona o službi u Oružanim snagama Republike Hrvatske (»Narodne novine«, br. 33/02., 58/02., 175/03., 136/04., 76/07., 88/09. i 124/09.), a koje danom stupanja na snagu ovoga Zakona podliježu raspoređivanju Predsjednika Republike iz članka 51. stavka 1. ovoga Zakona, Predsjednik Republike rasporedit će na ustrojbeno mjesto u roku od 30 dana od dana stupanja na snagu ovoga Zakona.
\n
Članak 233
\n
Knjige ustroja Glavnog stožera, zapovjedništava, stožera, postrojbi i ustanova Oružanih snaga uskladit će se s odredbom članka 50. stavka 1. ovoga Zakona u roku od godine dana od dana njegova stupanja na snagu.
\n
Članak 234
\n
Osobama kojima je na temelju odredbe članka 106. Zakona o službi u oružanim snagama Republike Hrvatske (»Narodne novine«, br. 23/95., 33/95., 105/99. i 128/99.) dodijeljen počasni čin Oružanih snaga ostaje pravo na oznake i odgovarajuće vojne počasti bez prava na zapovijedanje i vođenje.
\n
Članak 235
\n
Danom stupanja na snagu ovoga Zakona prestaje važiti Zakon o službi u Oružanim snagama Republike Hrvatske (»Narodne novine«, br. 33/02., 58/02., 175/03., 136/04., 76/07., 88/09. i 124/09.).
\n
Članak 236
\n
Ovaj Zakon stupa na snagu osmoga dana od dana objave u »Narodnim novinama«, osim članka 230. ovoga Zakona koji stupa na snagu 1. siječnja 2014.
\n
Prijelazne i završne odredbe iz NN 75/15 od 08.07.2015.
\n
Članak 58(NN 50/16)
\n
Brisan.
\n
Članak 59
\n
Dočasnika i časnika iz članaka 226. i 227. Zakona o službi u Oružanim snagama Republike Hrvatske (»Narodne novine«, br. 73/13.) moguće je uputiti na vojnu izobrazbu najkasnije do 31. prosinca 2015., odnosno moguće je promaknuti jednom u viši čin najkasnije do 31. prosinca 2016.
\n
Članak 60
\n
Dočasnici i časnici stariji od godina života propisanih odredbama Zakona o službi u Oružanim snagama Republike Hrvatske (»Narodne novine«, br. 73/13.) potrebnim za promaknuće u viši čin koji su zatečeni u službi na dan stupanja na snagu ovoga Zakona mogu se jedanput promaknuti u viši čin ako ispunjavaju ostale uvjete za promaknuće propisane navedenim Zakonom najkasnije do 31. prosinca 2016.
\n
Članak 61
\n
Djelatnim vojnicima/mornarima koji na dan stupanja na snagu ovoga Zakona imaju sklopljen prvi ugovor o vojničkoj službi u trajanju od tri godine ponudit će se produljenje ugovora u trajanju do četiri godine.
\n
Članak 62
\n
(1)Djelatne vojne osobe kojima je utvrđeno pravo na naknadu za stanovanje u skladu s odredbama Zakona o službi u Oružanim snagama Republike Hrvatske (»Narodne novine«, br. 73/13.) nastavljaju koristiti pravo na naknadu za stanovanje do donošenja odluka u skladu s odredbama ovoga Zakona.
\n
(2)Odluke iz stavka 1. ovoga članka donijet će se u roku od 60 dana od dana stupanja na snagu ovoga Zakona.
\n
Članak 63
\n
Stegovni postupci i postupci utvrđivanja materijalne odgovornosti pokrenuti po odredbama Zakona o službi u Oružanim snagama Republike Hrvatske (»Narodne novine«, br. 73/13.) koji nisu dovršeni do stupanja na snagu odredbi ovoga Zakona kojima se uređuje stegovna i materijalna odgovornost dovršit će se po odredbama ovoga Zakona ako je to povoljnije za stranku.
\n
Članak 64
\n
Za predmete u kojima su stegovni postupci pokrenuti po odredbama Zakona o službi u Oružanim snagama Republike Hrvatske (»Narodne novine«, br. 73/13.) i u kojima je u tijeku žalbeni postupak na dan stupanja na snagu odredbi ovoga Zakona kojima se uređuje stegovna i materijalna odgovornost, Ministarstvo obrane će te predmete bez odgađanja ustupiti sudu nadležnome za upravne sporove koji će ih dovršiti po odredbama Zakona o upravnim sporovima (»Narodne novine«, br. 20/10., 143/12. i 152/14.).
\n
Članak 65
\n
Spise predmeta, sredstva za rad i potrebnu opremu koje su do stupanja na snagu odredbi ovoga Zakona kojima se uređuje stegovna i materijalna odgovornost imali prvostupanjski, odnosno Viši vojnostegovni sud, na dan stupanja na snagu odredbi ovoga Zakona kojima se uređuje stegovna i materijalna odgovornost preuzet će vojnostegovni sud ustrojen na temelju ovoga Zakona.
\n
Članak 66
\n
Pravilnik o vojnoj stezi (»Narodne novine«, br. 3/08.) i Pravilnik o postupku utvrđivanja štete i njezine visine (»Narodne novine«, br. 151/13.) ostaju na snazi i nakon stupanja na snagu odredbi ovoga Zakona kojima se uređuje stegovna i materijalna odgovornost do stupanja na snagu novih podzakonskih propisa iz područja stegovne i materijalne odgovornosti, u dijelu u kojem nisu u suprotnosti s odredbama ovoga Zakona.
\n
Članak 67
\n
Vlada Republike Hrvatske uskladit će Uredbu o unutarnjem ustrojstvu Ministarstva obrane (»Narodne novine«, br. 26/12., 112/12. i 94/14.) s odredbama ovoga Zakona u roku od 60 dana od dana stupanja na snagu ovoga Zakona, u dijelu koji se odnosi na vojnostegovni sud.
\n
Članak 68
\n
Predsjednici i suci prvostupanjskog vojnostegovnog suda, odnosno Višeg vojnostegovnog suda zatečeni s imenovanjima na tim dužnostima u skladu sa Zakonom o službi u Oružanim snagama Republike Hrvatske (»Narodne novine«, br. 73/13.) na dan stupanja na snagu ovoga Zakona ostaju na svojim dužnostima i zadržavaju pravo na plaću prema dosadašnjim aktima do stupanja na snagu odredbi ovoga Zakona kojima se uređuje stegovna i materijalna odgovornost.
\n
Danom stupanja na snagu odredbi ovoga Zakona kojima se uređuje stegovna i materijalna odgovornost osobama iz stavka 1. ovoga članka regulirat će se stanje u službi u skladu s odredbama Zakona o službi u Oružanim snagama Republike Hrvatske (»Narodne novine«, br. 73/13.) i ovoga Zakona.
\n
Članak 69
\n
Provedbeni propisi na temelju ovlasti iz ovoga Zakona donijet će se u roku od šest mjeseci od dana stupanja na snagu ovoga Zakona.
\n
Provedbeni propisi koji se donose na temelju ovlasti iz Zakona o službi u Oružanim snagama Republike Hrvatske (»Narodne novine«, br. 73/13.) uskladit će se s odredbama ovoga Zakona u roku od šest mjeseci od dana stupanja na snagu ovoga Zakona.
\n
Članak 70(NN 50/16)
\n
Ovaj Zakon stupa na snagu osmoga dana od dana objave u »Narodnim novinama«, osim odredbi članka 3., članka 19., članka 44., članka 45., članka 46., članka 47., članka 48., članka 49., članka 50., članka 51., članka 52. i članka 53. ovoga Zakona koje stupaju na snagu prvi sljedeći dan nakon isteka roka od 60 dana od dana stupanja na snagu ovoga.
\n
Prijelazne i završne odredbe iz NN 30/18 od 30.03.2018.
\n
Članak 82
\n
(1)Djelatne vojne osobe sa zvanjem doktora medicine zatečene u činu poručnika/poručnika korvete na dan stupanja na snagu ovoga Zakona prevode se po sili zakona u čin natporučnika/poručnika fregate.
\n
(2)Za djelatne vojne osobe iz stavka 1. ovoga članka i za djelatne vojne osobe doktore medicine zatečene u činu natporučnika/poručnika fregate na dan stupanja na snagu ovoga Zakona vrijeme provedeno u činu poručnika/poručnika korvete do dana stupanja na snagu ovoga Zakona računa se u vrijeme provedeno u činu potrebno za promicanje u viši čin.
\n
Članak 83
\n
(1)Časnici službi i struka koji su stariji od godina života propisanih odredbama ovoga Zakona potrebnim za upućivanje na treću razinu slijedno-rastuće vojne izobrazbe mogu biti upućeni na tu izobrazbu neovisno o godinama života najkasnije do 31. prosinca 2019.
\n
(2)Časnici koji su do dana stupanja na snagu ovoga Zakona završili treću razinu slijedno rastuće časničke izobrazbe u funkcionalnom području mogu biti promaknuti u čin brigadira/kapetana bojnog broda i bez završene vojne izobrazbe iz članka 32. ovoga Zakona.
\n
Članak 84
\n
(1)Vojni specijalisti zatečeni u službi na dan stupanja na snagu ovoga Zakona, koji su prije prevođenja bili dočasnici ili časnici, prevode se u dočasnike i časnike osobnog čina iste razine, u slučaju promjene kategorije ustrojbenog mjesta iz vojnog specijalista u djelatnog dočasnika ili časnika, po sili zakona na dan 1. siječnja 2019.
\n
(2)Vojnim specijalistima iz stavka 1. ovoga članka vrijeme provedeno u činu vojnog specijalista računa se u vrijeme za promaknuće u viši čin dočasnika ili časnika.
\n
Članak 85
\n
(1)Djelatna vojna osoba kojoj je utvrđeno pravo na naknadu za stanovanje u skladu s odredbama Zakona o službi u Oružanim snagama Republike Hrvatske (»Narodne novine«, br. 73/13., 75/15. i 50/16.) nastavlja koristiti pravo na naknadu za stanovanje do stupanja na snagu odluke iz članka 58. ovoga Zakona.
\n
(2)Pravo na naknadu za stanovanje ostvaruju i djelatne vojne osobe raspoređene do dana stupanja na snagu ovoga Zakona po potrebi službe u mjesto službe koje je najmanje 50 km udaljeno od mjesta njihovog prebivališta ili kojima je mjesto službe na otoku, a mjesto prebivališta na kopnu ili drugom otoku, ili obratno, bez obzira na udaljenost.
\n
(3)Odluka iz stavka 1. ovoga članka donijet će se u roku od 90 dana od dana stupanja na snagu ovoga Zakona.
\n
Članak 86
\n
(1)Djelatnim vojnicima/mornarima sa sklopljenim ugovorom o vojničkoj službi zatečenima u službi na dan stupanja na snagu ovoga Zakona, Ministarstvo obrane ponudit će u roku od dvije godine od dana stupanja na snagu ovoga Zakona, a najkasnije 90 dana prije isteka ugovora, sklapanje ugovora o vojničkoj službi na neodređeno vrijeme.
\n
(2)Djelatnim vojnicima/mornarima zatečenima u službi na dan stupanja na snagu ovoga Zakona s kojima u roku iz stavka 1. ovoga članka neće biti sklopljen ugovor o vojničkoj službi na neodređeno vrijeme služba prestaje istekom roka važenja ugovora o vojničkoj službi.
\n
Članak 87(NN 125/19)
\n
Brisan.
\n
Članak 88(NN 125/19)
\n
Danom stupanja na snagu ovoga Zakona časnici i dočasnici zatečeni na dužnosti ustrojbenog čina nižeg od osobnog čina zadržavaju pravo na plaću prema odluci o rasporedu do isteka roka rasporeda, a najdulje dvije godine.
\n
Članak 89
\n
(1)Osobe kojima je do 31. prosinca 2003. prestala djelatna vojna služba, a koje su na dan prestanka službe bile u činu djelatnog stožernog brigadira, danom stupanja na snagu ovoga Zakona prevode se po sili zakona u čin brigadnog generala.
\n
(2)Ovlašćuje se Ministarstvo obrane da na temelju službenih evidencija donese akt o prevođenju u čin za osobe iz stavka 1. ovoga članka.
\n
(3)Prevođenje čina iz stavka 1. ovoga članka nema nikakve financijske učinke na ranije stečena prava po osnovi osobnoga čina.
\n
Članak 90
\n
(1)Prijam, promicanje i izdvajanje pripadnika Oružanih snaga do 31. prosinca 2018. provodit će se u skladu s planovima i provedbenim propisima donesenim u skladu s odredbama Zakona o službi u Oružanim snagama Republike Hrvatske (»Narodne novine«, br. 73/13., 75/15. i 50/16.).
\n
(2)Standardi profesionalnog razvoja djelatnih vojnih osoba do 31. prosinca 2018. određivat će se u skladu s provedbenim propisima donesenim u skladu s odredbama Zakona o službi u Oružanim snagama Republike Hrvatske (»Narodne novine«, br. 73/13., 75/15. i 50/16.).
\n
Članak 91
\n
(1)Podzakonski propisi na temelju ovlasti iz članaka 4., 11., 12., 19., 22., 23., 43., 51., 53., 55., 58., 67. i 68. ovoga Zakona donijet će se u roku od šest mjeseci od dana stupanja na snagu ovoga Zakona.
\n
(2)Provedbeni propisi koji su doneseni na temelju ovlasti iz Zakona o službi u Oružanim snagama Republike Hrvatske (»Narodne novine«, br. 73/13., 75/15. i 50/16.) uskladit će se s odredbama ovoga Zakona u roku od šest mjeseci od dana stupanja na snagu ovoga Zakona.
\n
Članak 92
\n
Ovaj Zakon stupa na snagu osmoga dana od dana objave u »Narodnim novinama«.
\n
Prijelazne i završne odredbe iz NN 125/19 od 20.12.2019.
\n
Članak 61
\n
(1)Dočasnici i časnici koji su stariji od godina života propisanih Zakonom o službi u Oružanim snagama Republike Hrvatske (»Narodne novine«, br. 73/13., 75/15., 50/16. i 30/18.) potrebnih za upućivanje na drugu, treću i četvrtu razinu slijedno-rastuće vojne izobrazbe mogu biti upućeni na tu izobrazbu neovisno o godinama života, a najkasnije do 31. prosinca 2021.
\n
(2)Na izobrazbu iz stavka 1. ovoga članka neće se upućivati dočasnici i časnici koji su zbog osobnih razloga odbijali školovanje više od dva puta, a u međuvremenu su postali stariji od godina života propisanih za upućivanje na školovanje.
\n
Članak 62
\n
Djelatne vojne osobe, doktori medicine specijalisti grane medicine, zatečeni u nižem osobnom činu od čina bojnika koji imaju završenu drugu razinu slijedno-rastuće časničke izobrazbe na dan stupanja na snagu ovoga Zakona prevode se po sili zakona u čin bojnika.
\n
Članak 63
\n
(1)Vojni specijalisti zatečeni u službi na dan stupanja na snagu ovoga Zakona prevode se u dočasnike i časnike osobnog čina iste razine, u slučaju promjene kategorije ustrojbenog mjesta vojnog specijalista u djelatnog dočasnika ili časnika, po sili zakona na dan 31. prosinca 2020.
\n
(2)Vojnim specijalistima iz stavka 1. ovoga članka vrijeme provedeno u činu vojnog specijalista računa se u vrijeme za promaknuće u viši čin dočasnika ili časnika.
\n
Članak 64
\n
(1)U skladu s člankom 39. ovoga Zakona, vojna osoba odnosno članovi obitelji vojne osobe ostvaruju prava koja proizlaze iz stradavanja, a koja su se dogodila počevši od 1. srpnja 2019.
\n
(2)Za osobe koje su po osnovi stradavanja iz stavka 1. ovoga članka ostvarile prava po odredbama zakona kojima se uređuju prava iz mirovinskoga osiguranja i prava ratnih vojnih invalida i mirnodopskih vojnih invalida, po službenoj dužnosti prevest će im se prava u skladu s člankom 39. ovoga Zakona u roku od 90 dana od dana stupanja na snagu ovoga Zakona.
\n
(3)Postupci po osnovi stradavanja iz stavka 1. ovoga članka pokrenuti u skladu s drugim zakonima koji su u tijeku na dan stupanja na snagu ovoga Zakona dovršit će se prema odredbama ovoga Zakona.
\n
Članak 65
\n
(1)Djelatna vojna osoba zatečena u službi na dan stupanja na snagu ovoga Zakona koja nije raspoređena na dužnost na kojoj se staž osiguranja računa s povećanim trajanjem, a koja će do 31. prosinca 2022. navršiti godine života iz članka 55. ovoga Zakona i pri tome imati više od 12, a manje od 15 godina mirovinskog staža na dužnostima odnosno na poslovima na kojima se staž osiguranja računa s povećanim trajanjem ispunjava uvjete za prestanak službe zbog potreba službe u skladu s odredbama zakona kojima se uređuje služba u Oružanim snagama Republike Hrvatske i prava iz mirovinskog osiguranja djelatnih vojnih osoba.
\n
(2)Osobe iz stavka 1. ovoga članka izdvajaju se u skladu s godišnjim planom izdvajanja osoblja.
\n
Članak 66
\n
(1)Djelatnim vojnicima/mornarima zatečenim u službi na neodređeno vrijeme na dan stupanja na snagu ovoga Zakona, a koji su u službu na neodređeno vrijeme primljeni do stupanja na snagu Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o službi u Oružanim snagama Republike Hrvatske (»Narodne novine«, br. 30/18.) služba prestaje na temelju rješenja ministra obrane o prestanku službe u skladu sa zakonom kojim se uređuju prava iz mirovinskog osiguranja djelatnih vojnih osoba, u skladu s godišnjim planom izdvajanja osoblja.
\n
(2)Djelatnim časnicima zatečenim u službi na dan stupanja na snagu ovoga Zakona koji imaju srednju stručnu spremu služba prestaje na temelju rješenja ministra obrane o prestanku službe u skladu sa zakonom kojim se uređuju prava iz mirovinskog osiguranja djelatnih vojnih osoba, u skladu s godišnjim planom izdvajanja osoblja.
\n
Članak 67
\n
Pričuvnicima koji su do dana stupanja na snagu ovoga Zakona završili odgovarajuću slijedno-rastuću vojnu izobrazbu i nemaju zapreke iz članka 35. Zakona o službi u Oružanim snagama Republike Hrvatske (»Narodne novine«, br. 73/13., 75/15., 50/16. i 30/18.) može se dodijeliti odgovarajući pričuvni čin.
\n
Članak 68
\n
Djelatne vojne osobe kojima je utvrđeno pravo na naknadu za stanovanje u skladu s odredbama Zakona o službi u Oružanim snagama Republike Hrvatske (»Narodne novine«, br. 73/13., 75/15., 50/16. i 30/18.) nastavljaju koristiti pravo na naknadu za stanovanje do donošenja pojedinačne odluke o ostvarivanju prava na naknadu za stanovanje u skladu s odredbama ovoga Zakona.
\n
Članak 69
\n
(1)Provedbeni propisi iz članaka 2., 6., 39., 40., 42. i 48. ovoga Zakona donijet će se u roku od šest mjeseci od dana stupanja na snagu ovoga Zakona.
\n
(2)Provedbeni propisi iz Zakona o službi u Oružanim snagama Republike Hrvatske (»Narodne novine«, br. 73/13., 75/15., 50/16. i 30/18.) uskladit će se s odredbama ovoga Zakona u roku od šest mjeseci od dana stupanja na snagu ovoga Zakona.
\n
Članak 70
\n
Ovaj Zakon stupa na snagu prvoga dana od dana objave u »Narodnim novinama«, osim članka 46. ovoga Zakona koji stupa na snagu 1. siječnja 2020.
\n
Prijelazne i završne odredbe iz NN 158/23 od 22.12.2023.
\n
Članak 2
\n
Ova Uredba stupa na snagu prvoga dana od dana objave u »Narodnim novinama«.
\n
Prijelazne i završne odredbe iz NN 14/24 od 07.02.2024.
\n
Članak 2
\n
Danom stupanja na snagu ovoga Zakona prestaje važiti Uredba o izmjeni Zakona o službi u Oružanim snagama Republike Hrvatske (»Narodne novine«, br. 158/23.).
\n
Članak 3
\n
Ovaj Zakon stupa na snagu osmoga dana od dana objave u »Narodnim novinama«.
\n
Prijelazne i završne odredbe iz NN 136/25 od 05.11.2025.
\n
Članak 37
\n
(1)Pravilnike donesene na temelju ovlasti iz članka 33. stavka 5., članka 34. stavka 2., članka 120. stavka 3. i članka 139. stavka 6. Zakona o službi u Oružanim snagama Republike Hrvatske (»Narodne novine«, br. 73/13., 75/15., 50/16., 30/18., 125/19., 155/23., 158/23. i 14/24.) i odluku donesenu na temelju ovlasti iz članka 149.a Zakona o službi u Oružanim snagama Republike Hrvatske (»Narodne novine«, br. 73/13., 75/15., 50/16., 30/18., 125/19., 155/23., 158/23. i 14/24.) ministar obrane uskladit će s odredbama ovoga Zakona u roku od 90 dana od dana stupanja na snagu ovoga Zakona.
\n
(2)Ministar obrane donijet će pravilnik iz članka 22. ovoga Zakona u roku od 90 dana od dana stupanja na snagu ovoga Zakona.
\n
Članak 38
\n
Ročnici zatečeni na dragovoljnom vojnom osposobljavanju na dan stupanja na snagu ovoga Zakona do završetka programa dragovoljnog vojnog osposobljavanja ostvaruju prava i obveze u skladu sa Zakonom o službi u Oružanim snagama Republike Hrvatske (»Narodne novine«, br. 73/13., 75/15., 50/16., 30/18., 125/19., 155/23., 158/23. i 14/24.).
\n
Članak 39
\n
Djelatna vojna osoba koja je do dana stupanja na snagu ovoga Zakona stekla pravo iz članka 138. stavaka 1. i 2. Zakona o službi u Oružanim snagama Republike Hrvatske (»Narodne novine«, br. 73/13., 75/15., 50/16., 30/18., 125/19., 155/23., 158/23. i 14/24.) i koja ima stečeni akademski stupanj odnosno akademski naziv koji nije uvjet za obavljanje poslova ustrojbenog mjesta i ne odnosi se na područje kojim se djelatna vojna osoba bavi u okviru poslova svojeg ustrojbenog mjesta, zadržava pravo na navedeni dodatak do prestanka službe.
\n
Članak 40
\n
Izdvajanje djelatnih vojnih osoba do 31. prosinca 2025. provodit će se u skladu sa Zakonom o službi u Oružanim snagama Republike Hrvatske (»Narodne novine«, br. 73/13., 75/15., 50/16., 30/18., 125/19., 155/23., 158/23. i 14/24.) i Planom izdvajanja osoblja za 2025. godinu, klasa: 112-01/25-03/1, urbroj: 512-01-25-13, od 5. veljače 2025.
\n
Članak 41
\n
Ovaj Zakon stupa na snagu osmoga dana od dana objave u »Narodnim novinama«.
\n
Copyright © Ante Borić