(1)Korisniku mirovine ostvarene prema općem ili posebnom propisu pripada pravo na isplatu godišnjeg dodatka na mirovinu svake kalendarske godine za koju mu se isplaćivala mirovina.
\n
(2)Visina godišnjeg dodatka na mirovinu određuje se kao umnožak punih godina mirovinskog staža za određivanje mirovine u hrvatskom mirovinskom osiguranju i vrijednosti godišnjeg dodatka utvrđene za jednu godinu mirovinskog staža.
\n
(3)Korisniku iz stavka 1. ovoga članka kojemu svota mirovine nije određena na temelju mirovinskoga staža za određivanje mirovine godišnji dodatak određuje se na temelju 15 godina mirovinskog staža.
\n
(4)Odluku o vrijednosti godišnjeg dodatka za jednu godinu mirovinskoga staža donosi Vlada Republike Hrvatske najkasnije do 31. listopada svake kalendarske godine.
\n
(5)Zavod godišnji dodatak na mirovinu isplaćuje u prosincu, bez donošenja rješenja.
\n
(6)Korisniku iz stavka 1. ovoga članka kojemu godišnji dodatak nije isplaćen prema stavku 5. ovoga članka dodatak će se isplatiti u mjesecu nakon prve redovne isplate mirovine.
\n
ODJELJAK E UZIMANJE U OBZIR RAZDOBLJA ZAPOSLENJA U MEĐUNARODNOJ ORGANIZACIJI ODNOSNO U INSTITUCIJI EUROPSKE UNIJE
\n
Članak 93
\n
(1)Ako je osoba navršila razdoblja osiguranja u hrvatskom obveznom mirovinskom osiguranju na temelju generacijske solidarnosti i razdoblja zaposlenja u međunarodnoj organizaciji sa sjedištem u državi u kojoj se primjenjuju uredbe Europske unije o koordinaciji sustava socijalne sigurnosti ili u instituciji Europske unije, odnosno razdoblja trajanja mandata zastupnika u Europskom parlamentu, tada nadležni hrvatski nositelj mirovinskog osiguranja uzima u obzir ta razdoblja zaposlenja kao razdoblja osiguranja ostvarena u drugoj državi članici i određuje hrvatsku mirovinu u skladu s uredbama Europske unije o koordinaciji sustava socijalne sigurnosti.
\n
(2)Razdoblja zaposlenja u međunarodnoj organizaciji odnosno u instituciji Europske unije iz stavka 1. ovoga članka uzimaju se u obzir kao razdoblja osiguranja samo ako je osoba za vrijeme trajanja tog zaposlenja bila obuhvaćena sustavom mirovinskog osiguranja međunarodne organizacije, odnosno institucije Europske unije.
\n
(3)Za utvrđivanje navedenih razdoblja vjerodostojne su potvrde nadležnih tijela tih organizacija odnosno institucija Europske unije kojima se potvrđuju odlučujuće činjenice.
\n
(4)Odredba stavka 1. ovoga članka ne primjenjuje se ako je osoba iskoristila mogućnost prijenosa mirovinskih prava i na osnovu toga ostvarila razdoblja osiguranja u hrvatskom mirovinskom osiguranju.
\n
POGLAVLJE V. KORIŠTENJE I ISPLATA MIROVINE
\n
Članak 94
\n
(1)Mirovine i druga primanja iz mirovinskog osiguranja utvrđuju se u mjesečnoj svoti i isplaćuju unatrag.
\n
(2)Za isplatu mirovine i drugih primanja iz mirovinskog osiguranja obvezan je osobni identifikacijski broj (u daljnjem tekstu: OIB) korisnika primanja.
\n
(3)U slučaju smrti korisnika mirovine dospjela mirovina i druga primanja iz mirovinskog osiguranja pripadaju do zadnjeg dana u mjesecu u kojem je korisnik umro.
\n
(4)Zavod može obustaviti isplatu mirovine i drugih primanja iz mirovinskog osiguranja u okolnostima koje je izazvao korisnik primanja, ako ne dostavi OIB, potvrdu o životu, obavijest o promjeni adrese, ne obnovi punomoć odnosno ne dostavi bilo koji drugi podatak ili dokument koji Zavod zatraži, a koji Zavod ne može pribaviti službenim putem, ili ako korisnik primanja ne obavi radnju, primjerice ne odazove se na izvanredni kontrolni pregled ili ne izvijesti Zavod o činjenicama važnim za daljnju isplatu mirovine ili drugog primanja.
\n
(5)Rok za dostavu podatka ili isprave koju Zavod zatraži ne može biti kraći od 30 dana.
\n
(6)Isplata obustavljenog primanja iz stavka 1. ovoga članka ponovo će se uspostaviti od prvog dana idućeg mjeseca nakon dostave Zavodu traženog podatka, isprave ili obavijesti odnosno nakon poduzimanja potrebne radnje važne za daljnju isplatu primanja.
\n
(7)Dospjela primanja iz stavka 4. ovoga članka koja nisu isplaćena zbog okolnosti koje je izazvao korisnik primanja mogu se naknadno isplatiti najviše za 12 mjeseci unatrag, računajući od dana kada su Zavodu dostavljeni traženi podaci, isprave ili obavijesti.
\n
Članak 95
\n
(1)Mirovine i druga primanja iz mirovinskog osiguranja isplaćuju se na račun za plaćanje u banci.
\n
(2)Za mirovine i druga primanja iz mirovinskog osiguranja koja su ostvarena i isplaćivana do 31. prosinca 2013. putem pošte na adresu korisnika u Republici Hrvatskoj osigurava se i dalje isplata putem pošte, a troškovi isplate terete sredstva državnog proračuna.
\n
(3)Isplata mirovina i drugih primanja iz mirovinskog osiguranja u inozemstvo obavlja se primjenom uredbi Europske unije o koordinaciji sustava socijalne sigurnosti, međunarodnog ugovora o socijalnom osiguranju ili primjenom uzajamnosti odnosno na temelju rješenja Zavoda o odobravanju isplate u državu s kojom nije sklopljen ugovor ili nema uzajamnosti.
\n
Članak 96
\n
(1)Radi uređivanja međusobnih odnosa u vezi s načinom, uvjetima isplate i povratom mirovina i drugih primanja Zavod zaključuje ugovor s bankama i poštom.
\n
(2)Mirovine i druga primanja koja su isplaćena nakon smrti korisnika primanja pripadaju državnom proračunu Republike Hrvatske, a na zahtjev Zavoda banka i pošta su obvezne vratiti ih.
\n
(3)Odmah nakon saznanja činjenice smrti korisnika mirovine ili drugog primanja banka ili pošta obvezna je onemogućiti raspolaganje sredstvima iz stavka 2. ovoga članka.
\n
(4)Iz sredstava uplaćenih nakon smrti korisnika mirovine ili drugog primanja ne mogu se naplaćivati potraživanja banaka i drugih vjerovnika koja imaju od tih osoba kao dužnika.
\n
(5)Ako banka ili pošta ne vrati sredstva isplaćena prema stavku 2. ovoga članka zato što je njima raspolagala druga osoba, obvezna je na zahtjev Zavoda u roku od osam dana dostaviti podatke o osobi koja je raspolagala tim sredstvima.
\n
(6)Banka ili pošta odgovorna je Zavodu za nastalu štetu ako protivno ugovoru ili ovome Zakonu isplati mirovinu ili druga primanja iz mirovinskog osiguranja.
\n
Članak 97
\n
(1)Korisnik mirovine kojem se mirovina i druga primanja iz mirovinskog osiguranja isplaćuju putem pošte može ovlastiti opunomoćenika da u njegovo ime prima mirovinu odnosno naknadu zbog tjelesnog oštećenja.
\n
(2)Punomoć iz stavka 1. ovoga članka koja je dostavljena Zavodu vrijedi jednu godinu.
\n
(3)Kada je korisnik mirovine stavljen pod skrbništvo, kao osoba potpuno lišena poslovne sposobnosti ili djelomično lišena poslovne sposobnosti u pogledu raspolaganja prihodima, Zavod njegovu mirovinu isplaćuje u skladu s odlukom nadležnog zavoda za socijalni rad.
\n
(4)Korisnik mirovine smješten u ustanovu za zbrinjavanje starijih i nemoćnih osoba može ovlastiti Zavod da njegovu mirovinu isplaćuje na račun odnosne ustanove u svrhu pokrića troškova smještaja u toj ustanovi.
\n
Članak 98
\n
Korisnik prava, opunomoćenik, Hrvatski zavod za socijalni rad odnosno ustanova za zbrinjavanje starijih i nemoćnih osoba iz članka 97. ovoga Zakona dužni su u roku od 15 dana prijaviti Zavodu svaku promjenu nastalu u osobnim ili u stvarnim okolnostima koja utječe na pravo ili na opseg korištenja toga prava.
\n
Članak 99
\n
Ako osiguranik, odnosno korisnik mirovine stekne pravo na dvije ili više mirovina prema ovome Zakonu ili nekom drugom zakonu Republike Hrvatske u obveznom mirovinskom osiguranju na temelju generacijske solidarnosti, može koristiti samo jednu mirovinu, prema vlastitom izboru, ako ovim Zakonom nije drukčije određeno.
\n
ODJELJAK A OBUSTAVA ISPLATE MIROVINE
\n
Članak 100
\n
(1)Korisniku mirovine ostvarene prema općem ili posebnom propisu koji se zaposli dulje od polovice punog radnog vremena ili počne obavljati djelatnost na temelju koje postoji obveza na osiguranje Zavod po službenoj dužnosti obustavlja isplatu mirovine, ako ovim Zakonom nije drukčije određeno.
\n
(2)Korisniku invalidske mirovine zbog potpunog gubitka radne sposobnosti odnosno opće nesposobnosti za rad, kao i korisniku kojemu je ta mirovina prevedena u starosnu mirovinu prema ovome Zakonu ako se zaposli na 3,5 sata dnevno ili dulje ili počne obavljati djelatnost na temelju koje postoji obveza na osiguranje, Zavod po službenoj dužnosti obustavlja isplatu mirovine.
\n
(3)Iznimno od stavka 1. ovoga članka, isplata mirovine ne obustavlja se:
\n
1.korisniku starosne mirovine, starosne mirovine za dugogodišnjeg osiguranika, prijevremene starosne mirovine, obiteljske mirovine i dijela obiteljske mirovine koji se nakon navršenih 65 godina života tijekom korištenja mirovine zaposli dulje od polovice punog radnog vremena ili počne obavljati djelatnost na temelju koje postoji obveza osiguranja 2. osiguranicima iz članka 11. stavka 3., članka 12. točaka 1. i 2. i članka 18. stavaka 4. i 5. koji su ostvarili pravo na starosnu mirovinu iz članka 38. ovoga Zakona bez prestanka osiguranja 3. korisniku invalidske mirovine zbog djelomičnog gubitka radne sposobnosti odnosno profesionalne nesposobnosti za rad 4. korisniku starosne mirovine ostvarene prema posebnim propisima o pravima iz mirovinskog osiguranja djelatnih vojnih osoba, policijskih službenika i ovlaštenih službenih osoba, prijašnjim propisima o pravima iz mirovinskog i invalidskog osiguranja vojnih osiguranika, o službi u Oružanim snagama Republike Hrvatske, o pravima djelatnika unutarnjih poslova, o pravima djelatnika na izvršenju sankcija izrečenih za kaznena djela, privrednih prijestupa i prekršaja ili propisu o posebnim pravima iz mirovinskog osiguranja zaposlenika na poslovima razminiranja ili propisu o pravima profesionalnih vatrogasaca 5. korisniku koji obavlja sezonske poslove u poljoprivredi prema propisu kojim se uređuje tržište rada i drugim propisima kojima je ovo pitanje uređeno na drukčiji način odnosno izričito propisano da se ne obustavlja isplata mirovine 6. korisniku koji ostvaruje drugi dohodak odnosno obavlja drugu djelatnost.
\n
(4)Odredbe stavaka 1., 2. i 3. ovoga članka odgovarajuće se primjenjuju i na korisnika mirovine koji se zaposli u međunarodnoj organizaciji sa sjedištem u državi u kojoj se primjenjuju uredbe Europske unije o koordinaciji sustava socijalne sigurnosti ili u instituciji Europske unije odnosno zastupnika u Europskom parlamentu za razdoblje trajanja mandata u smislu članka 93. ovoga Zakona.
\n
(5)Odredbe stavaka 1., 2. i 3. ovoga članka odgovarajuće se primjenjuju na korisnika najniže i najviše mirovine.
\n
(6)Odredbe stavka 2. i stavka 3. točaka od 1. do 3., 5. i 6. ovoga članka odgovarajuće se primjenjuje i na korisnika mirovine ostvarene prema posebnom propisu, ako je to za korisnika povoljnije.
\n
ODJELJAK B PONOVNO ODREĐIVANJE MIROVINE
\n
Članak 101
\n
(1)Korisnik prijevremene starosne mirovine koji je nakon stjecanja prava na mirovinu navršio najmanje jednu godinu staža osiguranja može nakon prestanka zaposlenja, odnosno obavljanja djelatnosti po osnovi koje je obvezno osiguran na mirovinsko osiguranje ostvariti pravo na novu prijevremenu starosnu mirovinu, starosnu mirovinu odnosno starosnu mirovinu za dugogodišnjeg osiguranika ako su ispunjeni uvjeti godina života i mirovinskog staža za novu prijevremenu starosnu mirovinu, starosnu mirovinu ili starosnu mirovinu za dugogodišnjeg osiguranika prema ovome Zakonu.
\n
(2)Polazni faktor za određivanje mirovine iz stavka 1. ovoga članka povećava se za isti postotak prema kojem je prijevremena starosna mirovina bila smanjena po mjesecu za svaki mjesec za koji je bila obustavljena isplata ranije ostvarene mirovine zbog zaposlenja ili obavljanja djelatnosti, i tako povećani polazni faktor može iznositi najviše do 1,0, a ako za vrijeme zaposlenja ili obavljanja djelatnosti nije bila obustavljena isplata mirovine, polazni faktor određuje se u visini polaznog faktora prema kojemu je bila određena prijašnja mirovina.
\n
(3)Korisniku starosne mirovine može se nakon prestanka zaposlenja odnosno obavljanja djelatnosti po osnovi koje je obvezno osiguran na mirovinsko osiguranje odrediti nova mirovina ako je navršio najmanje jednu godinu staža osiguranja nakon stjecanja prava na starosnu mirovinu i ispunjava uvjete godina života i mirovinskog staža za starosnu mirovinu prema ovome Zakonu.
\n
(4)Polazni faktor za određivanje mirovine iz stavka 3. ovoga članka korisniku kojemu je starosna mirovina bila obustavljena za vrijeme zaposlenja ili obavljanja djelatnosti određuje se tako da se polazni faktor na temelju kojega je bila određena prijašnja starosna mirovina poveća za 0,25 % za svaki mjesec za koji je bila obustavljena isplata mirovine, a ako korisniku nije bila obustavljena isplata mirovine, polazni faktor određuje se u visini polaznog faktora na temelju kojeg je bila određena prijašnja starosna mirovina.
\n
(5)Korisnik starosne mirovine za dugogodišnjeg osiguranika koji je nakon stjecanja prava na mirovinu navršio jednu godinu staža osiguranja može nakon prestanka zaposlenja odnosno obavljanja djelatnosti ostvariti pravo na novu starosnu mirovinu za dugogodišnjeg osiguranika odnosno starosnu mirovinu ako ispunjava uvjete godina života za starosnu mirovinu prema ovome Zakonu.
\n
(6)Polazni faktor za određivanje mirovine iz stavka 5. ovoga članka korisniku kojemu je starosna mirovina za dugogodišnjeg osiguranika bila obustavljena za vrijeme zaposlenja ili obavljanja djelatnosti povećava se za 0,15 % za svaki mjesec za koji je bila obustavljena isplata mirovine, a ako je korisnik starosne mirovine za dugogodišnjeg osiguranika navršio uvjet godina života za starosnu mirovinu iz članaka 38. i 170. ovoga Zakona, polazni faktor povećava se za 0,25 % po mjesecu za svaki mjesec nakon navršene dobi za starosnu mirovinu za koji je bila obustavljena isplata mirovine.
\n
(7)Ako korisniku starosne mirovine za dugogodišnjeg osiguranika nije za vrijeme zaposlenja bila obustavljena isplata mirovine, polazni faktor za određivanje nove mirovine određuje se u visini polaznog faktora prema kojemu je bila određena prijašnja mirovina.
\n
(8)Korisniku prijevremene starosne mirovine, starosne mirovine ili starosne mirovine za dugogodišnjeg osiguranika koji je ostvario najmanje jednu godinu staža osiguranja po osnovi drugog dohotka za koji su u cijelosti uplaćeni doprinosi ili jednu godinu staža osiguranja po osnovi drugog dohotka i zaposlenja, odnosno obavljanja djelatnosti nakon stjecanja prava na mirovinu može ostvariti pravo na novu mirovinu ako su ispunjeni uvjeti godina života i mirovinskog staža propisani ovim Zakonom, a polazni faktor određuje se u visini polaznog faktora na temelju kojega je bila određena prijašnja mirovina.
\n
(9)Korisniku invalidske mirovine zbog djelomičnog gubitka radne sposobnosti odnosno profesionalne nesposobnosti za rad koji ostvari najmanje jednu godinu staža osiguranja po osnovi nastavka rada na drugom poslu prema preostaloj, odnosno smanjenoj radnoj sposobnosti ili naknadnog stupanja u osiguranje i/ili ostvari staž osiguranja po osnovi drugog dohotka za koji su u cijelosti uplaćeni doprinosi može se priznati pravo na starosnu mirovinu, prijevremenu starosnu mirovinu ili starosnu mirovinu za dugogodišnjeg osiguranika, ako su ispunjeni uvjeti za stjecanje toga prava prema ovome Zakonu.
\n
(10)Nova mirovina iz stavaka 1., 3., 5., 8. i 9. ovoga članka odredit će se prema članku 78. ovoga Zakona, prema ukupno navršenom mirovinskom stažu i ostvarenim vrijednosnim bodovima prije i poslije ostvarivanja prava na prijašnju mirovinu.
\n
(11)Ako je korisnik mirovine iz stavaka 8. i 9. ovoga članka jednu godinu staža osiguranja ostvario isključivo zbrajanjem staža osiguranja djelomično ostvarenog po osnovi zaposlenja odnosno obavljanja djelatnosti, a djelomično po osnovi drugog dohotka, nova mirovina može se ostvariti nakon isteka kalendarske godine u kojoj su uplaćeni doprinosi po osnovi drugog dohotka odnosno najranije od 1. siječnja sljedeće godine.
\n
(12)Odredbe ovoga članka odgovarajuće se primjenjuju i na korisnika mirovine ostvarene prema posebnim propisima koji je nakon stjecanja prava na mirovinu po osnovi novoga zaposlenja nakon umirovljenja navršio najmanje jednu godinu staža osiguranja, ako ispunjava uvjete godina života i mirovinskoga staža za ostvarivanje prava na starosnu mirovinu, prijevremenu starosnu ili starosnu mirovinu za dugogodišnjeg osiguranika prema ovome Zakonu, ako posebnim zakonom nije drukčije određeno.
\n
Članak 102
\n
(1)Korisniku invalidske mirovine zbog djelomičnog gubitka radne sposobnosti odnosno profesionalne nesposobnosti za rad, koji je nakon stjecanja prava na tu mirovinu stekao svojstvo osiguranika, neovisno o trajanju staža osiguranja po toj osnovi ili nije imao svojstvo osiguranika nakon stjecanja prava na tu mirovinu, može se priznati pravo na invalidsku mirovinu zbog potpunog gubitka radne sposobnosti, ako su ispunjeni uvjeti za stjecanje te mirovine iz članka 55. ovoga Zakona.
\n
(2)Nova mirovina iz stavka 1. ovoga članka odredit će se na temelju ukupnog mirovinskog staža i ostvarenih vrijednosnih bodova do dana stjecanja prava na invalidsku mirovinu zbog potpunog gubitka radne sposobnosti.
\n
(3)Korisniku invalidske mirovine zbog potpunog gubitka radne sposobnosti, odnosno opće nesposobnosti za rad ne može se ponovno odrediti invalidska mirovina na temelju staža osiguranja po osnovi zaposlenja ili naknadnog stupanja u osiguranje navršenog nakon umirovljenja.
\n
DIO PETI MATIČNA EVIDENCIJA
\n
Članak 103
\n
(1)Zavod obvezno vodi i evidentira u matičnu evidenciju podatke o osiguranicima, radim mjestima i zanimanjima navedenima u propisu kojim se uređuje staž osiguranja s povećanim trajanjem, korisnicima prava iz mirovinskog osiguranja te obveznicima doprinosa na način i u skladu s odredbama ovoga Zakona i općeg akta Zavoda.
\n
(2)Podaci sadržani u matičnoj evidenciji koriste se za ostvarivanje prava iz mirovinskog osiguranja, provedbu tog osiguranja i za druge potrebe određene zakonom i općim aktom Zavoda.
\n
(3)Matična evidencija Zavoda je registar podataka iz stavka 1. ovoga članka, osim obveznika doprinosa.
\n
(4)Zavod utvrđuje metodološka načela i kodeks šifara za vođenje matične evidencije.
\n
(5)Evidenciju o vremenu koje su osiguranici proveli na određenim poslovima u ministarstvu nadležnom za poslove obrane, ministarstvu nadležnom za unutarnje poslove i ministarstvu nadležnom za poslove pravosuđa vode ta tijela.
\n
(6)Podaci iz stavka 1. ovoga članka evidentiraju se u matičnoj evidenciji na način i u postupku koji utvrđuje Zavod pravilnikom.
\n
Članak 104
\n
(1)Zavod je obvezan utvrditi točnost i potpunost podataka koji se unose u matičnu evidenciju i koji služe za ostvarivanje prava iz mirovinskog osiguranja.
\n
(2)Zavod osigurava tajnost podataka unesenih u matičnu evidenciju na način propisan zakonom i općim aktom Zavoda.
\n
(3)Zavod će putem državne informacijske infrastrukture tijelima javnog sektora osigurati dostupnost prikupljenih autentičnih podataka iz članka 103. stavka 1. ovoga Zakona, osim obveznika doprinosa, a koji su im potrebni za obavljanje poslova iz njihova djelokruga u skladu s posebnim propisima.
\n
Članak 105
\n
(1)Zavod je dužan osiguraniku, na njegov zahtjev, izdati potvrdu o podacima unesenim u matičnu evidenciju.
\n
(2)Osiguranik koji smatra da podaci iz potvrde nisu točni i potpuni ima pravo zahtijevati u roku od 15 dana od dana primitka potvrde da mu Zavod pribavi nedostajuće podatke odnosno ispravi netočne podatke te izda novu potvrdu.
\n
Članak 106
\n
(1)Obveznici doprinosa dužni su Zavodu dostavljati podatke propisane ovim Zakonom i općim aktom Zavoda na propisanim prijavama.
\n
(2)Središnji registar osiguranika, Porezna uprava i druge nadležne institucije dužne su Zavodu dostavljati podatke propisane posebnim propisima.
\n
(3)Obveznici doprinosa dužni su omogućiti Zavodu provjeru dostavljenih podataka.
\n
(4)Za točnost podataka dostavljenih i preuzetih u Zavodu iz stavka 1. ovoga članka i točnost podataka dostavljenih tijelima iz stavka 2. ovoga članka odgovaraju obveznici doprinosa.
\n
Članak 107
\n
(1)U postupku ostvarivanja prava iz mirovinskog osiguranja, postupku kontrole podataka o kojima ovise prava iz mirovinskog osiguranja i postupku prikupljanja nedostajućih podataka o stažu osiguranja i osnovici obveznik doprinosa dužan je na zahtjev Zavoda, u roku od 15 dana od dana zaprimanja zahtjeva, dostaviti podatke o stažu osiguranja i osnovici na propisanoj prijavi.
\n
(2)U postupku kontrole podataka o kojima ovise prava iz mirovinskog osiguranja obveznik doprinosa dužan je na zahtjev Zavoda, u roku od 15 dana od dana zaprimanja zahtjeva, dostaviti i dokumentaciju koju je obvezan voditi u skladu s posebnim propisima i pravilnikom iz stavka 3. ovoga članka.
\n
(3)Zavod će pravilnikom propisati postupak i način kontrole te dokumentaciju potrebnu za postupak kontrole.
\n
121.Pravilnik o postupku i načinu kontrole podataka o kojima ovise prava iz mirovinskog osiguranja
\n
Članak 108Za vođenje matične evidencije mjesno je nadležna područna ustrojstvena jedinica Zavoda, i to:
\n
1.za osiguranike zaposlene kod poslodavca – prema sjedištu poslodavca odnosno prema sjedištu njegove podružnice 2. za osiguranike samostalnih djelatnosti, osiguranike obrtnike upisane u odgovarajući registar – prema mjestu registracije, odnosno obavljanja djelatnosti 3. za osiguranike zaposlene u inozemstvu – prema prebivalištu osiguranika, odnosno prema prebivalištu koje je osiguranik imao prije odlaska u inozemstvo 4. za nezaposlene – prema sjedištu nadležne službe zapošljavanja 5. za poljoprivrednike – prema prebivalištu osiguranika 6. za članove posade broda u međunarodnoj plovidbi i brodarce – prema sjedištu poslodavca odnosno njegove podružnice, a za članove posade broda čiji je poslodavac strana osoba – prema mjestu prebivališta 7. za osiguranike u produženom osiguranju – prema prebivalištu osiguranika 8. za osiguranike članove uprave trgovačkih društava, izvršne direktore, likvidatore i upravitelje zadruge – prema sjedištu trgovačkog društva odnosno sjedištu zadruge 9. za sezonske radnike u poljoprivredi – prema sjedištu poslodavca odnosno sjedištu njegove podružnice, prema prebivalištu poslodavca ili prebivalištu sezonskog radnika u poljoprivredi 10. za korisnike prava – ustrojstvena jedinica Zavoda u kojoj je osiguranik ostvario pravo iz mirovinskog osiguranja odnosno ustrojstvena jedinica Zavoda koja obavlja isplatu mirovinskog primanja 11. za radnika zaposlenog kod stranog poslodavca koji rad obavlja u Republici Hrvatskoj – prema adresi prebivališta.
\n
Članak 109(1) Podatke za vođenje matične evidencije obveznici dostavljaju u sljedećim rokovima:
\n
1.podatke o početku poslovanja, prestanku poslovanja i promjenama u poslovanju obveznika doprinosa – u roku od 24 sata od početka ili prestanka poslovanja, za samostalne obveznike doprinosa najkasnije na 30. dan od dana nastanka obveze na osiguranje, u roku od 24 sata od nastale promjene u poslovanju obveznika doprinosa 2. podatke o početku osiguranja, za osiguranike iz članka 11. stavka 1. ovoga Zakona – najranije osam dana prije početka rada, a najkasnije prije početka rada 3. podatke o prestanku osiguranja, za osiguranike iz članka 11. stavka 1. ovoga Zakona – u roku od 24 sata od prestanka rada, odnosno prestanka radnog odnosa 4. podatke o početku i prestanku osiguranja samostalni obveznici doprinosa – najkasnije na 30. dan od dana nastanka obveze na osiguranje 5. podatak o promjeni tijekom osiguranja – u roku od 24 sata od nastale promjene 6. podatke o invalidima rada s pravom na profesionalnu rehabilitaciju – na dan kada je rješenje o priznanju prava, odnosno prestanku tog prava postalo izvršno.
\n
(2)Ako osiguranik ne započne raditi na dan početka osiguranja, obveznik je to dužan dojaviti Zavodu najkasnije toga dana.
\n
(3)Za osiguranike iz članka 11. stavka 1. točaka 1. do 4. ovoga Zakona obveznik može uspostaviti Zavodu podatak o prestanku osiguranja s datumom koji prethodi datumu priznanja svojstva osiguranika kod sljedećeg obveznika te se tada smatra da je podatak o prestanku osiguranja podnesen u roku iz stavka 1. točke 3. ovoga članka.
\n
(4)Iznimno od odredbe stavka 1. ovoga članka, kada se sjedište poslodavca nalazi u drugoj državi članici Europske unije, rok za radnje određene stavkom 1. ovoga članka je 60 dana.
\n
Članak 110
\n
Prijave s podacima koje se unose u matičnu evidenciju na informatički medij radi čuvanja i pohranjivanja i ovjerene preslike prijava snimljene na informatičkom mediju koji osigurava istovjetnost reprodukcije s izvornom prijavom javne su isprave.
\n
Članak 111
\n
(1)Dokumentacija koja služi za ustanovljavanje i vođenje matične evidencije čuva se najmanje 40 godina, računajući od dana stjecanja prava utvrđenih na osnovi te dokumentacije, ali ne manje od deset godina od dana smrti korisnika prava, odnosno prestanka ili gubitka tih prava.
\n
(2)Podaci za osobe o kojima se vode podaci u matičnoj evidenciji, a koje nisu stekle pravo iz mirovinskog osiguranja čuvaju se najmanje 40 godina, računajući od posljednjeg unosa podataka u matičnu evidenciju.
\n
(3)Dokumentacijom iz stavaka 1. i 2. ovoga članka smatraju se i podaci pohranjeni na informatičkim medijima u Zavodu.
\n
(4)Nakon isteka rokova iz članaka 1. i 2. ovoga članka stručno povjerenstvo Zavoda odabire i izlučuje registraturnu građu u skladu s propisima o zaštiti arhivske i registraturne građe.
\n
DIO ŠESTI POSTUPAK ZA OSTVARIVANJE PRAVA NA MIROVINSKO OSIGURANJE I IZ MIROVINSKOG OSIGURANJA
\n
Članak 112
\n
(1)Prava iz mirovinskog osiguranja ostvaruju se u Zavodu prema ovome Zakonu.
\n
(2)Područna ustrojstvena jedinica Zavoda rješava o pravima iz mirovinskog osiguranja u prvome stupnju.
\n
(3)Središnja ustrojstvena jedinica Zavoda rješava o pravima iz mirovinskog osiguranja u drugom stupnju.
\n
Članak 113
\n
(1)Pravo na mirovinsko osiguranje utvrđuje se priznanjem svojstva osiguranika.
\n
(2)Ako Zavod na temelju prijave na osiguranje ne prizna svojstvo osiguranika ili to svojstvo prizna po drugoj osnovi, donosi o tome rješenje.
\n
(3)Svojstvo osiguranika utvrđuje Zavod na osnovi prijave osiguranja koju podnosi obveznik doprinosa, odnosno osiguranik kada je sam obveznik plaćanja doprinosa.
\n
(4)Iznimno od stavka 3. ovoga članka, prijavu na osiguranje prema članku 18. stavku 1. ovoga Zakona podnosi roditelj koji obavlja roditeljske dužnosti, a prema članku 18. stavcima 4. i 5. ovoga Zakona Hrvatski zavod za socijalni rad.
\n
(5)Za osobe koje nemaju svojstvo osiguranika, a osigurane su u određenim okolnostima prema člancima 23. i 24. ovoga Zakona pravo na osiguranje utvrđuje se kad nastane osigurani slučaj koji daje pravo iz mirovinskog osiguranja.
\n
(6)Svojstvo osiguranika, mirovinski staž, plaće, osnovice osiguranja, naknade plaće i drugo utvrđuju se na osnovi isprava izdanih u skladu sa zakonom, odnosno potvrdama izdanim na temelju propisanih evidencija.
\n
Članak 114
\n
(1)Osobe iz članka 21. ovoga Zakona stječu svojstvo osiguranika u godini u kojoj je ostvaren drugi dohodak, nakon što je u cijelosti uplaćen doprinos za mirovinsko osiguranje.
\n
(2)Svojstvo osiguranika i staž osiguranja iz stavka 1. ovoga članka utvrđuju se na način propisan člancima 34. i 35. ovoga Zakona, na temelju podataka o osnovicama prema kojima su obračunani i uplaćeni doprinosi, a koje Zavodu dostavlja Središnji registar osiguranika i Porezna uprava.
\n
Članak 115
\n
(1)Osoba za koju obveznik doprinosa ne podnese prijavu odnosno odjavu osiguranja može zahtijevati da Zavod donese rješenje o priznanju odnosno prestanku svojstva osiguranika.
\n
(2)Ako osiguranik iz članaka 12., 14., 16. i 17. ovoga Zakona u roku od 30 dana od dana nastanka obveze na osiguranje ne podnese prijavu na osiguranje, Zavod će po službenoj dužnosti donijeti rješenje o priznanju svojstva osiguranika.
\n
(3)Ako Zavod u roku od 12 mjeseci od dana nastanka obveze na osiguranje ne donese rješenje iz stavka 2. ovoga članka, svojstvo osiguranika priznaje se s datumom donošenja rješenja Zavoda.
\n
Članak 116
\n
(1)Osiguraniku prestaje svojstvo osiguranika prestankom okolnosti na temelju kojih je stekao svojstvo osiguranika, a osiguraniku iz članaka 14., 15. i 17. ovoga Zakona i u slučaju stjecanja prava na mirovinu.
\n
(2)Priznanje svojstva osiguranika iz članka 109. stavka 3. ovoga Zakona može biti razlog za prestanak svojstva osiguranika kod prethodnog poslodavca.
\n
(3)Osiguranicima – samostalnim obveznicima doprinosa obvezno osiguranim na mirovinsko osiguranje, koji su upisani u odgovarajući registar/upisnik, može na osobni zahtjev prestati svojstvo osiguranika ako im nadležno tijelo za vođenje tog registra/upisnika odobri privremenu obustavu ili mirovanje obavljanja djelatnosti.
\n
(4)Osiguranicima iz stavka 3. ovoga članka svojstvo osiguranika prestaje za vrijeme odobrene privremene obustave ili mirovanja obavljanja djelatnosti, a njihovim istekom obvezni su na mirovinsko osiguranje ako su i nadalje upisani u odgovarajući registar/upisnik.
\n
(5)Osiguranici iz stavka 3. ovoga članka prijavu o prestanku osiguranja podnose Zavodu u roku od 24 sata od izvršnosti rješenja kojim je nadležno tijelo odobrilo privremenu obustavu ili mirovanje obavljanja djelatnosti.
\n
Članak 117
\n
(1)Postupak za ostvarivanje prava vodi Zavod na zahtjev osigurane osobe, ako ovim Zakonom nije drukčije određeno.
\n
(2)Mirovinski staž, plaća, osnovice te druge činjenice koje utječu na stjecanje i utvrđivanje prava uzimaju se pri ostvarivanju prava na mirovinu na osnovi podataka utvrđenih u matičnoj evidenciji.
\n
(3)Za utvrđivanje činjenica iz stavka 2. ovoga članka ne mogu se kao jedino dokazno sredstvo koristiti izjave svjedoka.
\n
Članak 118
\n
(1)Postupak za ostvarivanje prava iz mirovinskog osiguranja pokreće se na zahtjev osiguranika, odnosno osigurane osobe, ako ovim Zakonom nije drukčije određeno.
\n
(2)Za vrijeme zaposlenja ili drugog svojstva koje je osnova osiguranja prema ovome Zakonu postupak za ostvarivanje prava na temelju smanjenja radne sposobnosti uz preostalu radnu sposobnost ili djelomičnog odnosno potpunog gubitka radne sposobnosti može se pokrenuti i na prijedlog izabranog doktora medicine primarne zdravstvene zaštite (u daljnjem tekstu: doktor medicine) ili samog osiguranika, nakon završetka liječenja odnosno nakon završene zdravstvene rehabilitacije.
\n
(3)Odredbe iz stavaka 1. i 2. ovoga članka primjenjuju se i kada se prava iz mirovinskog osiguranja ponovno određuju zbog nastalih promjena u stanju preostale radne sposobnosti.
\n
(4)Tijekom postupka za ostvarivanje prava na starosnu, prijevremenu starosnu mirovinu ili starosnu mirovinu za dugogodišnjeg osiguranika, ako osiguranik nastavlja raditi do polovice punog radnog vremena, poslodavac je dužan dostaviti prijavu o promjeni nastaloj tijekom osiguranja.
\n
Članak 119
\n
(1)Zahtjev za ostvarivanje prava iz mirovinskog osiguranja primjenom uredbi Europske unije o koordinaciji sustava socijalne sigurnosti ili međunarodnih ugovora o socijalnom osiguranju smatra se urednim kada Zavod od nadležnog inozemnog nositelja osiguranja zaprimi kompletirane podatke potrebne za ostvarivanje prava.
\n
(2)Kada se osoba koja je pokrenula postupak ili vodi upravni spor radi ostvarivanja prava iz mirovinskog osiguranja nalazi u inozemstvu, ta osoba nije obvezna odrediti opunomoćenika za primanje pismena s prebivalištem u Republici Hrvatskoj.
\n
Članak 120
\n
(1)Kada doktor medicine koji je liječio osiguranika smatra da su liječenje i medicinska rehabilitacija završeni i da je nastalo smanjenje radne sposobnosti uz preostalu radnu sposobnost ili djelomični ili potpuni gubitak radne sposobnost, dužan je prethodno pripremiti cjelokupnu medicinsku dokumentaciju i zajedno sa svojim nalazom i mišljenjem dostaviti je Zavodu.
\n
(2)Vještačenje u prvom stupnju u postupku utvrđivanja smanjenja radne sposobnosti odnosno preostale radne sposobnosti, djelomičnog ili potpunog gubitka radne sposobnosti i tjelesnog oštećenja osiguranika te potpunog gubitka radne sposobnosti člana obitelji obavlja, na temelju medicinske dokumentacije iz stavka 1. ovoga članka, Zavod za vještačenje, o čemu donosi nalaz i mišljenje.
\n
(3)Na temelju nalaza i mišljenja Zavoda za vještačenje u prvom stupnju, nakon provedene propisane revizije, Zavod donosi rješenje kojim odlučuje o pravu na temelju činjenice o postojanju ili nepostojanju smanjenja radne sposobnosti i preostale radne sposobnosti, djelomičnog i potpunog gubitka radne sposobnosti te drugim činjenicama o kojima ovisi pravo prema ovome Zakonu.
\n
(4)Kada osiguranik žalbom pobija rješenje iz stavka 3. ovoga članka, koje je doneseno na osnovi nalaza i mišljenja Zavoda za vještačenje, Zavod donosi rješenje na temelju nalaza i mišljenja središnjeg ureda Zavoda za vještačenje donesenog u povodu žalbe.
\n
(5)Nalaz i mišljenje Zavoda za vještačenje iz stavka 4. ovoga članka kojim je utvrđena činjenica iz stavka 2. ovoga članka, prije donošenja rješenja o pravu, podliježe obveznoj reviziji.
\n
(6)Prije donošenja nalaza i mišljenja Zavod za vještačenje može zatražiti od doktora medicine provođenje odgovarajuće dodatne medicinske obrade, a i provjeru medicinske dokumentacije priložene uz zahtjev.
\n
(7)Ministarstvo nadležno za mirovinski sustav provodi provjeru medicinske dokumentacije i u slučaju pravomoćnom presudom utvrđenog postojanja kaznenog djela učinjenog pri vještačenju ili obavljanju revizije nalaza i mišljenja o smanjenju ili potpunom gubitku radne sposobnosti na temelju koje je ostvareno pravo prema ovome Zakonu, kao i u slučaju ako je nastupila zastara kaznenog progona, ako je počinitelj umro ili je nepoznat, a ta okolnost je ustanovljena putem Državnog odvjetništva ili drugog nadležnog tijela kaznenog progona.
\n
(8)Rješenje na temelju nalaza i mišljenja o činjenici postojanja ili nepostojanja smanjenja radne sposobnosti i preostale radne sposobnosti te djelomičnog i potpunog gubitka radne sposobnosti, tjelesnog oštećenja, kao i potpunog gubitka radne sposobnosti člana obitelji osiguranika Zavod donosi najkasnije u roku od šest mjeseci, računajući od dana podnošenja prijedloga doktora medicine iz članka 118. stavka 2. ovoga Zakona odnosno zahtjeva osiguranika.
\n
Članak 121
\n
(1)U postupku nadzora i kontrole iz članka 134. ovoga Zakona ministarstvo nadležno za mirovinski sustav može obaviti izvanredni kontrolni pregled po službenoj dužnosti za prava utvrđena na temelju smanjenja radne sposobnosti uz preostalu radnu sposobnost, djelomičnog ili potpunog gubitka radne sposobnosti, tjelesnog oštećenja ili potpunog gubitka radne sposobnosti člana obitelji osiguranika i o tome donosi nalaz i mišljenje.
\n
(2)Na izvanrednom kontrolnom pregledu iz stavka 1. ovoga članka utvrđuje se je li nalaz i mišljenje na kojemu se temelji pravomoćno rješenje o pravu zakonito donesen i pravilan, na temelju propisa koji su važili u trenutku kada je pravo ostvareno.
\n
(3)Na temelju nalaza i mišljenja iz stavka 1. ovoga članka područna ustrojstvena jedinica Zavoda donosi rješenje.
\n
(4)Kada se u postupku nadzora i kontrole iz stavka 1. ovoga članka u ministarstvu nadležnom za mirovinski sustav obavlja izvanredni kontrolni pregled po službenoj dužnosti, za prava utvrđena na temelju smanjenja radne sposobnosti uz preostalu radnu sposobnost, djelomičnog ili potpunog gubitka radne sposobnosti, tjelesnog oštećenja ili potpunog gubitka radne sposobnosti člana obitelji osiguranika, nalaz i mišljenje donosi vještak – revizor odnosno vijeće vještaka – revizora, a na osnovi toga rješenje donosi područna ustrojstvena jedinica Zavoda koja je donijela pravomoćno rješenje, kojim je meritorno odlučeno o pravu na mirovinu odnosno naknadu zbog tjelesnog oštećenja koje je bilo predmet provjere.
\n
(5)Ako je na rješenje Zavoda iz stavka 4. ovoga članka podnesena žalba, nalaz i mišljenje u povodu žalbe donosi vijeće vještaka – revizora, a rješenje na osnovi toga nalaza i mišljenja donosi Zavod.
\n
(6)Vijeće vještaka – revizora u povodu žalbe razmatra razloge i nove činjenice istaknute u žalbi, utvrđuje postoje li razlozi za promjenu nalaza i mišljenja vještaka – revizora odnosno vijeća vještaka – revizora, je li potrebna dopuna medicinske obrade i pregled ili neposredni pregled osiguranika te na osnovi tako provedenog postupka vijeće vještaka – revizora donosi nalaz i mišljenje.
\n
(7)Ako se korisnik prava zbog neopravdanog razloga ne odazove na kontrolni pregled iz stavka 1. ovoga članka, Zavod obustavlja isplatu mirovine odnosno novčanog primanja iz mirovinskog osiguranja s prvim danom idućeg mjeseca nakon donošenja rješenja o obustavi isplate.
\n
(8)Obavijest i dokaz da se korisnik nije odazvao na uredno uručen poziv ministarstva nadležnog za mirovinski sustav na izvanredni kontrolni pregled ministarstvo nadležno za mirovinski sustav dužno je dostaviti Zavodu.
\n
(9)Jedan primjerak nalaza i mišljenja iz stavka 1. ovoga članka, kojim je kao nezakonit izmijenjen nalaz i mišljenje na temelju kojega je pravo ostvareno, nadležna područna ustrojstvena jedinica Zavoda obvezno dostavlja Zavodu za vještačenje radi odgovarajuće evidencije.
\n
Članak 122
\n
(1)Kada se rješava o pravu osiguranika, odnosno osigurane osobe, kao dan nastanka smanjene radne sposobnosti uz preostalu radnu sposobnost, djelomičnog gubitka radne sposobnosti ili potpunog gubitka radne sposobnosti odnosno tjelesnog oštećenja uzima se dan kada je na temelju uvida u medicinsku dokumentaciju ili neposrednog pregleda Zavoda za vještačenje dano mišljenje u smislu članka 120. stavaka 2. i 4. ovoga Zakona.
\n
(2)Iznimno od stavka 1. ovoga članka, može se utvrditi raniji datum nastanka smanjene radne sposobnosti uz preostalu radnu sposobnost, djelomičnog ili potpunog gubitka radne sposobnosti odnosno tjelesnog oštećenja na temelju medicinske dokumentacije iz prethodnog razdoblja.
\n
(3)Kada se rješava o pravu člana obitelji osiguranika na temelju potpunog gubitka radne sposobnosti, pri utvrđivanju dana nastanka potpunog gubitka radne sposobnosti ili statusa djeteta s invaliditetom s preostalom radnom sposobnošću uzima se u obzir dan od kojega pripada pravo na obiteljsku mirovinu.
\n
Članak 123
\n
(1)Nalaz i mišljenje Zavoda za vještačenje o utvrđenoj smanjenoj radnoj sposobnosti, djelomičnom ili potpunom gubitku radne sposobnosti na temelju koje se stječe pravo prema ovome Zakonu, prije donošenja rješenja o pravu osiguranika odnosno osigurane osobe, obvezno podliježu reviziji.
\n
(2)Revizija nalaza i mišljenja Zavoda za vještačenje iz stavka 1. ovoga članka obavlja se u ministarstvu nadležnom za mirovinski sustav.
\n
(3)Pri obavljanju revizije može se zahtijevati dodatna medicinska obrada u nezavisnom dijagnostičkom centru, kao i obaviti pregled osiguranika.
\n
(4)Kada se u postupku revizije iz stavka 2. ovoga članka utvrdi da nalaz i mišljenje Zavoda za vještačenje iz stavka 1. ovoga članka treba mijenjati, Zavod za vještačenje dužan je donijeti novi nalaz i mišljenje, držeći se mišljenja danog u postupku revizije.
\n
(5)Nalaz i mišljenje doneseno na izvanrednom kontrolnom pregledu u postupku nadzora i kontrole iz članka 121. ovoga Zakona u vezi s člankom 134. stavkom 2. ovoga Zakona, neovisno o donesenoj ocjeni, podliježe reviziji koja se obavlja u ministarstvu nadležnom za mirovinski sustav, u roku iz stavka 7. ovoga članka.
\n
(6)Reviziju ne mogu obavljati vještaci odnosno vijeće vještaka – revizora koji su donijeli taj nalaz i mišljenje.
\n
(7)Revizija nalaza i mišljenja Zavoda za vještačenje iz stavka 1. ovoga članka mora biti obavljena u roku od deset dana od dana zaprimanja nalaza i mišljenja, a iznimno u roku od 20 dana, računajući od istoga dana, ako je prije davanja mišljenja iz stavka 1. ovoga članka potreban pregled osiguranika te dodatna medicinska obrada.
\n
(8)Revizija nalaza i mišljenja donesenog na izvanrednom kontrolnom pregledu iz stavka 5. ovoga članka mora biti obavljena najkasnije 60 dana prije isteka roka za donošenje rješenja u postupku nadzora i kontrole iz članka 134. stavka 3. ovoga Zakona.
\n
(9)Ministar nadležan za mirovinski sustav donosi pravilnik o reviziji i nadzoru medicinskog vještačenja u mirovinskom osiguranju.
\n
Članak 124
\n
(1)Zavod u izvršavanju rješenja o priznatom pravu na profesionalnu rehabilitaciju donosi rješenje o upućivanju na profesionalnu rehabilitaciju.
\n
(2)U izreci rješenja iz stavka 1. ovoga članka određuju se poslovi za koje se korisnik prava može profesionalnom rehabilitacijom osposobiti, trajanje profesionalne rehabilitacije i poslodavac odnosno ustanova u kojoj će se profesionalna rehabilitacija provoditi.
\n
Članak 125
\n
(1)Kada je u postupku za priznanje prava iz mirovinskog osiguranja utvrđeno da su ispunjeni uvjeti za mirovinu, a pripadajuća svota mirovine ne može se odmah odrediti, Zavod će obvezno donijeti rješenje o priznanju prava na mirovinu i isplati predujma mirovine.
\n
(2)Nakon prikupljenih svih podataka potrebnih za određivanje svote mirovine, po službenoj dužnosti, Zavod donosi rješenje kojim će se odrediti pripadajuća svota mirovine.
\n
Članak 126
\n
(1)Rješenje o priznanju prava iz mirovinskog osiguranja izvršava se od dana rješavanja zahtjeva, ako ovim Zakonom nije drukčije određeno.
\n
(2)Rješenje kojim je priznato pravo na profesionalnu rehabilitaciju izvršava se upućivanjem na profesionalnu rehabilitaciju kada postane izvršno prema zakonu kojim se uređuje opći upravni postupak.
\n
(3)Rješenje o pravima iz mirovinskog osiguranja izvršava Zavod.
\n
Članak 127
\n
(1)Protiv rješenja o pravima i obvezama na mirovinsko osiguranje i iz mirovinskog osiguranja u prvom stupnju može se izjaviti žalba.
\n
(2)Žalba ne odgađa izvršenje rješenja, osim u slučajevima u kojima je to ovim Zakonom određeno.
\n
(3)Ako se žalbom pobija rješenje iz članka 120. stavka 3. ovoga Zakona koje je doneseno na temelju nalaza i mišljenja Zavoda za vještačenje, Zavod je dužan prije donošenja rješenja o žalbi pribaviti nalaz i mišljenje Zavoda za vještačenje iz članka 120. stavka 4. ovoga Zakona.
\n
Članak 128
\n
(1)Ako se nakon donošenja rješenja protiv kojega nema redovitoga pravnog lijeka u upravnom postupku sazna za nove činjenice ili se nađe odnosno stekne mogućnost da se upotrijebe novi dokazi koji bi sami ili u vezi s već izvedenim ili upotrijebljenim dokazima mogli dovesti do drukčijeg rješenja da su te činjenice odnosno dokazi bili izneseni ili upotrijebljeni u prijašnjem postupku, može se, iznimno od uvjeta i rokova iz zakona kojim se uređuje opći upravni postupak, obnoviti postupak iz mirovinskog osiguranja.
\n
(2)Obnova postupka iz mirovinskoga osiguranja može se pokrenuti na zahtjev stranke ili po službenoj dužnosti.
\n
(3)Prava utvrđena rješenjem donesenim u obnovljenom postupku, prema stavku 1. ovoga članka, pripadaju od prvoga dana idućeg mjeseca nakon podnošenja zahtjeva za obnovu postupka odnosno od prvoga dana idućeg mjeseca nakon rješavanja zahtjeva u obnovljenom postupku pokrenutom po službenoj dužnosti.
\n
Članak 129
\n
(1)Kada je mirovina određena prema članku 42. stavku 7. ili prema članku 60. stavku 1. ovoga Zakona, nakon što je u cijelosti plaćen dug doprinosa, na zahtjev osiguranika ponovno će se odrediti mirovina na temelju staža osiguranja za koji je u cijelosti uplaćen dug doprinosa.
\n
(2)Mirovina određena prema stavku 1. ovoga članka pripada osiguraniku od prvoga dana idućeg mjeseca nakon podnošenja zahtjeva za ponovno određivanje mirovine.
\n
Članak 130
\n
(1)Rješenje kojim je utvrđeno svojstvo osiguranika i mirovinski staž podliježe reviziji.
\n
(2)Reviziju obavlja Zavod.
\n
(3)Revizija rješenja iz stavka 1. ovoga članka odgađa njihovo izvršenje.
\n
Članak 131
\n
(1)Ako je protiv rješenja u prvom stupnju izjavljena žalba, o reviziji i žalbi rješava se istim rješenjem.
\n
(2)Ako se revizija rješenja protiv kojega nije izjavljena žalba ne obavi u roku od tri mjeseca od dana isteka roka za žalbu, smatra se da je revizija obavljena i da je na rješenje dana suglasnost.
\n
Članak 132
\n
(1)U reviziji se može na rješenje dati suglasnost, izmijeniti ga ili poništiti.
\n
(2)Ako je rješenje u reviziji poništeno, Zavod donosi novo rješenje, držeći se pravnog shvaćanja i primjedbi iznesenih u rješenju kojim je to rješenje poništeno.
\n
(3)Novo rješenje iz stavka 2. ovoga članka podliježe reviziji u kojoj se ispituje je li ono u skladu s razlozima zbog kojih je prijašnje rješenje poništeno.
\n
(4)Rješenje kojim je u reviziji izmijenjeno rješenje Zavoda ima svojstvo upravnog akta protiv kojega se može pokrenuti upravni spor.
\n
(5)Upravni spor ne može se voditi protiv rješenja donesenog u reviziji odnosno u povodu žalbe ako je s tim rješenjem rješenje doneseno u prvom stupnju poništeno i predmet vraćen na ponovni postupak.
\n
Članak 133
\n
(1)Pravomoćno rješenje o pravu na mirovinsko osiguranje ili iz mirovinskog osiguranja može se ukinuti ako je prvim rješenjem povrijeđen zakon, uredbe Europske unije o koordinaciji sustava socijalne sigurnosti, međunarodni ugovor o socijalnom osiguranju ili opći akt Zavoda na štetu osiguranika, osigurane osobe ili korisnika mirovine.
\n
(2)Novo rješenje donijet će se i kada se saznaju nove činjenice koje utječu na pravo osiguranika, osigurane osobe odnosno korisnika mirovine koje su nastale nakon donošenja pravomoćnog rješenja ili kada je upravni sud zauzeo za stranke povoljnije pravno stajalište.
\n
(3)Prava utvrđena novim rješenjem donesenim prema stavcima 1. i 2. ovoga članka pripadaju od prvoga dana idućeg mjeseca nakon rješavanja zahtjeva ako je postupak pokrenut po službenoj dužnosti odnosno od prvoga dana idućeg mjeseca nakon podnošenja zahtjeva osiguranika, osigurane osobe ili korisnika mirovine.
\n
Članak 134
\n
(1)Zavod po službenoj dužnosti može provesti nadzor i kontrolu postupanja ili rješavanja u upravnim stvarima u kojima je doneseno rješenje protiv kojeg se ne može podnijeti žalba odnosno protiv kojega se ne može podnijeti žalba niti pokrenuti upravni spor.
\n
(2)U postupku nadzora i kontrole iz stavka 1. ovoga članka središnja ustrojstvena jedinica Zavoda provodi provjeru svih činjenica na temelju kojih je pravo ostvareno te koje utječu na korištenje, gubitak i ponovno određivanje prava na mirovinsko osiguranje i iz mirovinskog osiguranja.
\n
(3)Nadzor i kontrola iz stavaka 1. i 2. ovoga članka može se obaviti samo jedanput, u roku od pet godina od dana dostave rješenja stranki.
\n
(4)Kada se u tijeku postupka nadzora i kontrole iz stavaka 1. i 2. ovoga članka utvrdi da je pravomoćno rješenje iz stavka 1. ovoga članka doneseno na temelju pogrešno utvrđenih činjenica odnosno da rješenje iz stavka 1. ovoga članka sadrži nezakonitost ili nepravilnost, Zavod će u skladu s odredbama zakona kojim se propisuje opći upravni postupak, po službenoj dužnosti, donijeti novo rješenje kojim će rješenje iz stavka 1. ovoga članka poništiti ili ukinuti, ovisno o prirodi utvrđene nepravilnosti ili nezakonitosti, i istim rješenjem ponovno odlučiti o pravu, na temelju pravilno utvrđenih činjenica i na temelju propisa koji su važili u trenutku kada je pravo ostvareno.
\n
(5)Ako je na rješenje iz stavka 4. ovoga članka podnesena žalba, o žalbi rješava središnja ustrojstvena jedinica Zavoda.
\n
(6)Novo rješenje u slučaju iz stavka 4. ovoga članka doneseno u postupku nadzora i kontrole mora biti i otpremljeno iz Zavoda prije isteka roka iz stavka 3. ovoga članka.
\n
Članak 135
\n
(1)Zahtjevi i ostali podnesci, rješenja, potvrde i druge isprave u postupku ostvarivanja prava iz mirovinskog osiguranja, kao i tužbe te sudske odluke u postupku u upravnim sporovima oslobođeni su od plaćanja upravnih i sudskih pristojbi.
\n
(2)Na zahtjev pravnih ili fizičkih osoba Zavod može, u skladu s propisima o zaštiti podataka, dati podatke iz evidencija koje vodi, uz naplatu troškova vezanih za davanje tih podataka.
\n
(3)Visina troškova iz stavka 2. ovoga članka određuje se odlukom Upravnog vijeća Zavoda.
\n
Članak 136
\n
(1)Isprave koje Zavod izdaje u granicama svoje nadležnosti i u propisanom obliku smatraju se javnim ispravama.
\n
(2)U postupku dokazivanja mikrofilmska preslika isprave i preslika nastala digitalizacijom isprave, kao i reprodukcija mikrofilmske preslike i digitalne preslike isprave izjednačava se s ispravom iz stavka 1. ovoga članka ako je takvu mikrofilmsku presliku, digitalnu kopiju preslike odnosno reprodukciju tih kopija izdao Zavod u granicama svoje nadležnosti.
\n
(3)Dopušteno je dokazivati da su u takvoj ispravi odnosno mikrofilmskoj preslici isprave ili digitalnoj preslici isprave, kao i reprodukciji tih kopija činjenice neistinito potvrđene ili da je sama isprava odnosno mikrofilmska preslika, digitalna preslika isprave ili reprodukcija tih preslika neispravno sastavljena.
\n
(4)Dopušteno je dokazivati da mikrofilmska preslika ili digitalna preslika isprave odnosno reprodukcija tih preslika nije vjerna izvorniku isprave.
\n
(5)Mikrofilmska preslika isprave i digitalna preslika isprave, kao i reprodukcija tih preslika, koje je na propisan način izdao Zavod u granicama svoje nadležnosti, imaju u upravnom postupku i drugim postupcima pred nadležnim tijelima i na sudu dokaznu vrijednost izvornika isprave za rješavanje stvari o kojoj se vodi postupak.
\n
Članak 137
\n
(1)Za dokumentaciju iz spisa koji je formiran u elektroničkom sustavu upravljanja dokumentacijom u upravnim i ostalim postupcima iz nadležnosti Zavoda, a kojemu je prilikom digitalizacije osigurana nepromjenjivost u odnosu na izvornik, kao i reprodukciju digitalne kopije izvornika smatrat će se da u tim postupcima imaju pravnu snagu jednaku izvornoj dokumentaciji.
\n
(2)Dokumentacija spisa iz stavka 1. ovoga članka formiranog digitalizacijom ima istu pravnu snagu kao i izvorna dokumentacija i u ostalim postupcima ili provođenju pojedinih pravnih radnji u postupcima koji se vode vezano uz prava iz mirovinskog osiguranja i na mirovinsko osiguranje, naknade štete i drugih iz mjerodavnosti Zavoda u kojima je ta dokumentacija iz spisa potrebna, osim ako posebnim zakonom nije drukčije određeno.
\n
(3)Dopušteno je dokazivati da je pojedina dokumentacija iz spisa ili digitalne kopije nevjerodostojna ili da je digitalna kopija neispravna.
\n
DIO SEDMI USTROJSTVO ZAVODA
\n
Članak 138
\n
(1)Zavod je javna ustanova na koju se primjenjuju propisi o ustanovama, ako ovim Zakonom nije drukčije uređeno.
\n
(2)Zavod ima svojstvo pravne osobe s pravima, obvezama te odgovornošću utvrđenom ovim Zakonom i Statutom.
\n
(3)Sjedište Zavoda je u Zagrebu.
\n
Članak 139
\n
(1)Rad Zavoda je javan.
\n
(2)Zavod o svom radu najmanje jedanput godišnje izvješćuje Hrvatski sabor.
\n
(3)Zavod podnosi Vladi Republike Hrvatske izvješće o godišnjem poslovanju do 30. lipnja za prethodnu godinu.
\n
(4)Godišnje izvješće obvezno sadrži podatke o:
\n
1.osiguranim osobama i korisnicima prava 2. financijskom poslovanju za razdoblje od 1. siječnja do 31. prosinca prethodne kalendarske godine.
\n
Članak 140(1) Zavod obavlja poslove iz svoje djelatnosti u sljedećim ustrojstvenim jedinicama:
\n
–središnjoj ustrojstvenoj jedinici
\n
–područnim ustrojstvenim jedinicama.
\n
(2)Središnja ustrojstvena jedinica Zavoda je Središnja služba, sa sjedištem u Zagrebu.
\n
Članak 141
\n
(1)Statut Zavoda donosi Upravno vijeće, a potvrđuje ga Vlada Republike Hrvatske.
\n
(2)Statutom Zavoda uređuje se osobito:
\n
–djelokrug i naziv ustrojstvenih jedinica
\n
–prava, obveze i odgovornosti tijela upravljanja
\n
–obavljanje stručno-administrativnih, pravnih i njima sličnih poslova
\n
–i druga pitanja propisana zakonom bitna za rad Zavoda.
\n
(3)Statut i drugi opći akti Zavoda koji se odnose na osiguranike i korisnike prava objavljuju se u »Narodnim novinama«.
\n
124.Statut Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje
\n
Članak 142
\n
(1)Zavod ima javne ovlasti u rješavanju o pravima i obvezama iz mirovinskog osiguranja.
\n
(2)Zavod obavlja sljedeće poslove:
\n
1.poslove u vezi s ostvarivanjem prava osiguranih osoba iz mirovinskog osiguranja na temelju generacijske solidarnosti 2. osigurava provedbu uredbi Europske unije o koordinaciji sustava socijalne sigurnosti i međunarodnih ugovora o socijalnom osiguranju 3. osigurava zakonitost ostvarivanja prava osiguranih osoba te im pruža stručnu pomoć pri ostvarivanju prava 4. provodi politiku razvitka i unapređivanja mirovinskog osiguranja na temelju generacijske solidarnosti 5. obavlja i druge poslove u vezi s provedbom i ostvarivanjem prava iz mirovinskog osiguranja na temelju generacijske solidarnosti.
\n
(3)Zavod može ugovoriti s tijelom državne uprave, jedinicom lokalne i područne (regionalne) samouprave te HP-Hrvatskom poštom d.d. da za Zavod obavljaju poslove savjetovanja i informiranja stranaka, zaprimanja, izdavanja i kompletiranja dokumentacije u vezi s rješavanjem o pravima iz mirovinskog osiguranja.
\n
Članak 143
\n
(1)Zavodom upravlja Upravno vijeće u skladu s odredbama ovoga Zakona, Statuta i drugih općih akata Zavoda.
\n
(2)Upravno vijeće čini devet članova koje imenuje Vlada Republike Hrvatske, i to:
\n
1.četiri člana na prijedlog ministra nadležnog za mirovinski sustav 2. dva člana na prijedlog udruga umirovljenika 3. jednog člana na prijedlog Gospodarsko-socijalnog vijeća iz redova sindikata 4. jednog člana na prijedlog Gospodarsko-socijalnog vijeća iz redova poslodavaca 5. jednog člana predstavnika radnika Zavoda.
\n
(3)Predsjednika Upravnog vijeća biraju članovi Upravnog vijeća iz redova članova Upravnog vijeća iz stavka 2. točke 1. ovoga članka.
\n
(4)Mandat članova Upravnog vijeća traje četiri godine.
\n
(5)Djelokrug, ovlaštenja i odgovornost Upravnog vijeća utvrđuju se Statutom Zavoda.
\n
Članak 144
\n
(1)Zavod ima ravnatelja.
\n
(2)Ravnatelj Zavoda ima zamjenike ravnatelja i pomoćnike ravnatelja.
\n
(3)Ravnatelja Zavoda imenuje Vlada Republike Hrvatske na prijedlog ministra nadležnog za mirovinski sustav na vrijeme od četiri godine, a na temelju provedenog javnog natječaja.
\n
(4)Zamjenike ravnatelja i pomoćnike ravnatelja Zavoda imenuje Vlada Republike Hrvatske na prijedlog ministra nadležnog za mirovinski sustav.
\n
(5)Djelokrug, ovlaštenja i odgovornost ravnatelja, zamjenika ravnatelja i pomoćnika ravnatelja Zavoda utvrđuju se Statutom.
\n
(6)Za vrijeme obnašanja dužnosti zamjenici ravnatelja i pomoćnici ravnatelja Zavoda imaju pravo na plaću te ostala materijalna i druga prava iz radnog odnosa.
\n
Članak 145
\n
(1)Zavod može imati nadzorna, stručna i savjetodavna tijela.
\n
(2)Sastav, osnivanje i poslovi tijela iz stavka 1. ovoga članka utvrđuju se Statutom.
\n
Članak 146
\n
(1)Radi obavljanja stručnih, administrativnih, pravnih, ekonomskih i drugih poslova Zavod ima jedinstvenu stručnu službu.
\n
(2)Stručna služba Zavoda ustrojava se na način koji osigurava nesmetano, racionalno i uspješno obavljanje djelatnosti Zavoda, kao i ostvarivanje prava iz mirovinskog osiguranja na način dostupan svim osiguranim osobama u Zavodu.
\n
(3)Zavod općim aktom utvrđuje radna mjesta koja se popunjavaju putem natječaja, vrijeme na koje se imenuje radnik na položaj, način oglašavanja, razloge za razrješenje prije isteka vremena imenovanja na položaj i druga pitanja u vezi s obavljanjem poslova na tim položajima.
\n
Članak 147
\n
Upravni nadzor nad Zavodom provodi ministarstvo nadležno za mirovinski sustav.
\n
DIO OSMI FINANCIRANJE
\n
Članak 148(1) Prihodi mirovinskog osiguranja su:
\n
1.doprinosi za obvezno mirovinsko osiguranje na temelju generacijske solidarnosti čiji su obveznici osiguranici, poslodavci, Republika Hrvatska i drugi obveznici prema propisima kojima se uređuju doprinosi 2. kapitalizirani doprinosi članova obveznih mirovinskih fondova koji su ostvarili mirovinu isključivo u obveznom mirovinskom osiguranju na temelju generacijske solidarnosti 3. prihodi iz državnog proračuna 4. vlastiti prihodi 5. prihodi od prodaje ili zamjene nekretnine u vlasništvu Zavoda, osim dijela prihoda uređenog propisom kojim se uređuje prodaja stanova na kojima postoji stanarsko pravo 6. ostali prihodi i primici.
\n
(2)Prihode iz stavka 1. točke 5. ovoga članka Zavod može koristiti kao namjenski prihod za kapitalne rashode odnosno nabavu i održavanje nefinancijske imovine za poslovanje Zavoda.
\n
Članak 149Rashodi mirovinskog osiguranja su:
\n
1.mirovine, novčane naknade i druga primanja iz mirovinskoga osiguranja na temelju stečenih prava 2. troškovi profesionalne rehabilitacije i naknade za putne troškove u vezi s ostvarivanjem toga prava 3. troškovi vještačenja radne sposobnosti osiguranika prema međunarodnim ugovorima o socijalnom osiguranju i uredbama Europske unije o koordinaciji sustava socijalne sigurnosti koje je isključivo za potrebe Zavoda obavio inozemni nositelj mirovinskog osiguranja ili inozemna ustanova nadležna za vještačenje radne sposobnosti 4. troškovi u vezi s isplatom mirovina i drugih primanja iz mirovinskoga osiguranja 5. troškovi provedbe osiguranja i troškovi tijela upravljanja Zavodom 6. doprinosi za određene kategorije osiguranika za koje je obveznik Republika Hrvatska 7. drugi troškovi.
\n
Članak 150
\n
(1)Doprinosi za mirovinsko osiguranje, obveznici doprinosa, osnovice i stope za obračun, način obračuna, rokovi plaćanja te druga pitanja u vezi s plaćanjem doprinosa za mirovinsko osiguranje uređuju se posebnim zakonom.
\n
(2)Stopa doprinosa za mirovinsko osiguranje utvrđuje se tako da se planiranim prihodima od doprinosa i drugim prihodima pokriju planirani rashodi.
\n
Članak 151(1) Republika Hrvatska osigurava sredstva u državnom proračunu:
\n
1.za pokrivanje dijela obveza mirovinskog osiguranja koje nastaju priznavanjem i određivanjem mirovine pod povoljnijim uvjetima prema općim i posebnim propisima o mirovinskom osiguranju te međunarodnim ugovorima 2. za određivanje dodataka odnosno povećanja mirovine prema posebnim propisima kojima se uređuje to pravo 3. isplatu godišnjeg dodatka 4. za obračun i isplatu doprinosa za posebne kategorije osiguranika određene zakonom kojim se uređuju doprinosi 5. druge slučajeve određene zakonom.
\n
(2)Ako se planiranim prihodima iz doprinosa iz članka 150. ovoga Zakona ne mogu pokriti planirani rashodi koji se financiraju iz doprinosa, Republika Hrvatska iz državnog proračuna osigurava Zavodu sredstva u svoti koja nedostaje.
\n
(3)Ministar nadležan za mirovinski sustav, uz prethodnu suglasnost ministra nadležnog za financije, pravilnikom uređuje način utvrđivanja visine sredstava iz stavaka 1. i 2. ovoga članka.
\n
Članak 152
\n
(1)Sredstva za obavljanje djelatnosti Zavoda osiguravaju se prema odredbama ovoga Zakona te drugih zakona i drugih propisa.
\n
(2)Sredstva za financiranje rashoda iz članka 149. ovoga Zakona i njihov raspored utvrđuju se financijskim planom Zavoda koji je sastavni dio državnog proračuna Republike Hrvatske.
\n
(3)Financijsko poslovanje Zavoda obavlja se preko računa državnog proračuna Republike Hrvatske.
\n
DIO DEVETI IMOVINA ZAVODA
\n
Članak 153
\n
Imovinu Zavoda čine nekretnine, pokretnine, dionice, poslovni udjeli, vrijednosni papiri, potraživanja, novac i ostala imovina na kojoj su republički fondovi mirovinskog i invalidskog osiguranja i njihovi pravni prednici imali pravo raspolaganja odnosno pravo vlasništva.
\n
Članak 154
\n
(1)Zavod u pravnom prometu ima neograničenu pravnu i poslovnu sposobnost te može u pravnom prometu stjecati prava i preuzimati obveze.
\n
(2)Za obveze preuzete u pravnom prometu Zavod odgovara cjelokupnom svojom imovinom.
\n
Članak 155
\n
(1)Radi povećanja imovine Zavod ima pravo osnivati trgovačka društva, društva za upravljanje fondovima, odnosno investicijska društva, kreditne i financijske institucije i ustanove, mirovinsko osiguravajuće društvo za obavljanje isplate mirovine korisnicima mirovina i drugim osobama određene na temelju kapitaliziranih uplata doprinosa člana mirovinskog fonda.
\n
(2)Novčana sredstva (dobit) ostvarena poslovanjem pravnih osoba iz stavka 1. ovoga članka mogu se koristiti za poboljšanje materijalnog položaja umirovljenika.
\n
DIO DESETI NAKNADA ŠTETE I STJECANJE BEZ OSNOVE
\n
Članak 156
\n
(1)Zavod ima pravo zahtijevati naknadu štete za novčana davanja koja se isplaćuju na teret mirovinskog osiguranja sve dok traje isplata tih davanja i iako su ta davanja osigurana u mirovinskom osiguranju.
\n
(2)Naknada stvarne štete, koju Zavod ima pravo zahtijevati u slučajevima iz ovoga Zakona, obuhvaća ukupne svote davanja i troškove koji se isplaćuju iz mirovinskog osiguranja:
\n
1.novčana davanja isplaćena na osnovi priznatog prava na invalidsku mirovinu u punom iznosu sve dok traje isplata invalidske mirovine, neovisno o činjenici naknadnog ispunjenja uvjeta na prijevremenu starosnu ili starosnu mirovinu 2. novčana davanja isplaćena na osnovi priznatog prava na obiteljsku mirovinu u punom iznosu sve dok traje isplata obiteljske mirovine bez obzira na to bi li umrli osiguranik, da je živ, ispunio uvjete za ostvarivanje prava na prijevremenu starosnu ili starosnu mirovinu 3. novčana davanja na osnovi priznatog prava na naknadu zbog tjelesnog oštećenja 4. troškove profesionalne rehabilitacije, kao i novčane naknade u vezi s korištenjem tog prava.
\n
(3)Zahtjevom za naknadu štete Zavod može obuhvatiti ukupnu svotu štete (kapitaliziranu štetu) ili svotu stvarne štete prema isplatama (pojedinih davanja) koja se odnosi na određeno razdoblje.
\n
(4)Kada se šteta sastoji u obvezi Zavoda na trajna novčana davanja, taj se iznos štete može zahtijevati i u ukupnom iznosu (kapitalizirana šteta), a izračunava se prema visini priznate mirovine ili drugog davanja i tablicama aktuarske matematike koje donosi Zavod po prethodno pribavljenom mišljenju ministarstva nadležnog za financije.
\n
(5)Zavod može zahtijevati plaćanje naknade štete u ukupnom iznosu i neposredno od društva za osiguranje.
\n
Članak 157
\n
(1)Zavod ima pravo na naknadu štete od osobe koja je prouzročila smanjenje radne sposobnosti uz preostalu radnu sposobnost, djelomičan ili potpuni gubitak radne sposobnosti, tjelesno oštećenje ili smrt osigurane osobe.
\n
(2)Ako je štetu iz stavka 1. ovoga članka uzrokovao radnik na radu ili u vezi s radom, odgovaraju poslodavac i radnik solidarno.
\n
(3)Za štetu iz stavka 1. ovoga članka odgovara poslodavac ako je šteta nastala zbog toga što nisu provedene mjere zaštite na radu odnosno mjere za zaštitu građana.
\n
(4)Korisnik prava iz mirovinskog osiguranja dužan je na zahtjev Zavoda dostaviti podatke o okolnostima nastanka ozljede koja je uzrokovala smanjenje radne sposobnosti uz preostalu radnu sposobnost, djelomični ili potpuni gubitak radne sposobnosti i tjelesno oštećenje ili smrt osiguranika na kojima se temelje davanja Zavoda.
\n
Članak 158
\n
Zavod ima pravo na naknadu štete od poslodavca ili centra za profesionalnu rehabilitaciju ako je šteta nastala zbog neizvršenja njihove zakonske ili ugovorne obveze u vezi s profesionalnom rehabilitacijom invalida.
\n
Članak 159
\n
(1)Zavod ima pravo zahtijevati naknadu štete u slučajevima iz članka 156. ovoga Zakona i izravno od društva za osiguranje kod kojega su vlasnici odnosno korisnici motornog vozila osigurani od odgovornosti za štetu (izvorno pravo na naknadu štete).
\n
(2)Ako je šteta nastala uporabom vozila čiji se vlasnik odnosno korisnik nije osigurao od automobilske odgovornosti, Zavod ima pravo zahtijevati naknadu štete izravno od vlasnika odnosno korisnika motornog vozila.
\n
(3)Zavod ima pravo zahtijevati naknadu štete izravno od Hrvatskog ureda za osiguranje ako je šteta:
\n
1.nastala uporabom nepoznatoga motornog vozila 2. nanesena vozilom inozemne registracije na teritoriju Republike Hrvatske koje ima valjanu međunarodnu ispravu o osiguranju od automobilske odgovornosti 3. nanesena uporabom neosiguranog vozila inozemne registracije.
\n
(4)Zavod ima pravo zahtijevati naknadu štete i kada je šteta nastala u inozemstvu, u skladu s odredbama zakona, pravnih propisa Europske unije i međunarodnih ugovora.
\n
(5)Za utvrđivanje visine stvarne štete u slučajevima iz stavaka 1. do 3. ovoga članka mjerodavne su odredbe ovoga Zakona.
\n
Članak 160
\n
(1)Potraživanja naknade štete zastarijevaju istekom rokova određenih propisom kojim se uređuju obvezni odnosi.
\n
(2)Rokovi zastare potraživanja naknade štete prema ovome Zakonu počinju teći od dana pravomoćnosti rješenja kojim je osiguraniku ili korisniku priznato pravo iz mirovinskog osiguranja odnosno kojim je određena isplata mirovine ili drugog primanja iz mirovinskog osiguranja.
\n
(3)Na svotu potraživanja naknade štete Zavod ima pravo na zateznu kamatu u visini određenoj zakonom koja teče od prvog idućeg dana nakon isteka roka od 15 dana od dana dostave poziva odgovornoj osobi da naknadi štetu.
\n
Članak 161
\n
(1)Osoba koja primi mirovinu ili neko drugo primanje iz mirovinskog osiguranja koje joj ne pripada, kao i nasljednici te osobe prema propisima o nasljeđivanju dužni su ga vratiti Zavodu zbog stjecanja bez osnove.
\n
(2)Obveza vraćanja davanja stečenog bez osnove (u daljnjem tekstu: nepripadna isplata) postoji:
\n
1.kada je pravo iz mirovinskog osiguranja ostvareno protivno ovome Zakonu 2. kada je mirovina ili drugo primanje isplaćeno u većoj svoti od pripadajuće 3. kada je mirovina ili drugo primanje isplaćeno pravnoj ili fizičkoj osobi kojoj ne pripada.
\n
(3)Zavod rješenjem u upravnom postupku po službenoj dužnosti utvrđuje visinu nepripadno isplaćenih sredstava stečenih bez osnove prema ovome članku i razdoblje na koje se nepripadna isplata odnosi.
\n
(4)Rješenje iz stavka 3. ovoga članka treba sadržavati rok u kojem osoba koja je primila nepripadno isplaćena sredstva može dobrovoljno ispuniti tražbinu uplatom na račun državnog proračuna.
\n
(5)Rješenje iz stavka 3. ovoga članka je ovršna isprava.
\n
(6)Zavod može potraživanje s osnove nepripadne isplate iz stavaka 1. i 2. ovoga članka namiriti prijebojem iz mirovinskih primanja korisnika.
\n
Članak 162
\n
(1)Nepripadno isplaćenu mirovinu ili drugo primanje dužan je Zavodu vratiti poslodavac ako je osiguranik ostvario neko pravo iz mirovinskog osiguranja, a poslodavac nije dao ili je dao neistinite ili netočne podatke o činjenicama o kojima ovisi stjecanje ili gubitak prava.
\n
(2)Obveza iz stavka 1. ovoga članka postoji i za osiguranika koji je obvezan sam podnositi prijave ili davati podatke za svoje osiguranje.
\n
Članak 163
\n
(1)Pravo Zavoda na utvrđivanje nepripadne isplate i prava na povrat nepripadne isplate zastarijeva za pet godina, računajući od dana kada je zastara počela teći.
\n
(2)Zastara prava na utvrđivanje nepripadne isplate počinje teći nakon isteka godine u kojoj je Zavod saznao za nepripadnu isplatu, odnosno za osobu primatelja nepripadne isplate.
\n
(3)Zastara prava na povrat nepripadne isplate počinje teći od pravomoćnosti rješenja kojim je utvrđena nepripadna isplata.
\n
Članak 164
\n
(1)Ako se radi povrata nepripadne isplate, kamata ili troškova naplate vodi postupak pred sudom ili drugim nadležnim tijelom, za vrijeme trajanja tog postupka zastara ne teče.
\n
(2)Tijek zastare prava na utvrđivanje, odnosno prava na povrat nepripadne isplate, kamata i troškova naplate prekida se svakim službenim aktom Zavoda usmjerenim prema dužniku ili nasljedniku dužnika prema propisima o nasljeđivanju, radi utvrđivanja ili povrata nepripadne isplate, kamata i troškova naplate, a koji je dostavljen obvezniku povrata.
\n
(3)Nakon poduzetih radnji iz stavka 2. ovoga članka zastarni rok počinje ponovno teći.
\n
Članak 165
\n
Na naknadu štete Zavodu i nepripadne isplate, odnosno stjecanja bez osnove primjenjuju se isključivo odgovarajuće odredbe propisa kojim se uređuju obvezni odnosi i odgovarajuće posebne odredbe ovoga Zakona, osim ako ovaj Zakon ne propisuje drukčije.
\n
DIO JEDANAESTI PREKRŠAJNE ODREDBE
\n
Članak 166
\n
(1)Obveznik doprinosa – pravna osoba kaznit će se za prekršaj novčanom kaznom u iznosu od 8090,00 do 13.270,00 eura ako u skladu s člankom 109. stavkom 2. ne dojavi Zavodu da osiguranik nije započeo raditi.
\n
(2)Obveznik doprinosa – pravna osoba kaznit će se za prekršaj novčanom kaznom u iznosu od 660,00 do 6630,00 eura:
\n
1.ako dostavi netočne podatke Zavodu u skladu s člankom 106. stavkom 4. ovoga Zakona 2. ako prema članku 107. stavku 1. ovoga Zakona ne dostavi podatke o stažu osiguranja i osnovici za osiguranika u propisanom roku ili to učini nakon isteka roka 3. ako u postupku kontrole podataka o kojima ovise prava iz mirovinskog osiguranja ne dostavi dokumentaciju u skladu s člankom 107. stavkom 2. ovoga Zakona 4. ako ne dostavi podatak o početku, prestanku i promjeni u poslovanju ili to učini nakon isteka propisanog roka prema članku 109. stavku 1. točki 1. ovoga Zakona 5. ako ne dostavi podatak o početku i prestanku osiguranja i promjeni tijekom osiguranja ili to učini nakon isteka propisanog roka prema članku 109. stavku 1. točkama 2., 3. i 5. ovoga Zakona.
\n
(3)Za prekršaj iz stavaka 1. i 2. ovoga članka kaznit će se i obveznik doprinosa – fizička osoba i odgovorna osoba u pravnoj osobi novčanom kaznom u iznosu od 130,00 do 1320,00 eura.
\n
Članak 167
\n
Osiguranik koji je sam obveznik plaćanja doprinosa za mirovinsko osiguranje kaznit će se novčanom kaznom u iznosu od 130,00 do 1320,00 eura:
\n
1.ako ne dostavi podatak o početku, prestanku i promjeni u poslovanju obveznika doprinosa ili to učini nakon isteka propisanog roka prema članku 109. stavku 1. točki 1. ovoga Zakona 2. ako ne dostavi podatak o početku i prestanku osiguranja i promjeni tijekom osiguranja ili to učini nakon isteka propisanog roka prema članku 109. stavku 1. točkama 4. i 5. ovoga Zakona.
\n
Članak 168
\n
Banka ili pošta kaznit će se za prekršaj novčanom kaznom u iznosu od 1320,00 do 13.270,00 eura ako na zahtjev Zavoda ne postupi prema članku 96. stavku 5. ovoga Zakona.
\n
DIO DVANAESTI PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE
\n
Članak 169
\n
(1)Korisnicima prava na starosnu mirovinu, prijevremenu starosnu mirovinu, invalidsku mirovinu, obiteljsku mirovinu, najnižu mirovinu, zaštitni dodatak uz mirovinu, doplatak za pomoć i njegu, kao i na novčanu naknadu zbog tjelesnog oštećenja, koji su ta prava ostvarili prema propisima o mirovinskom i invalidskom osiguranju koji su važili do stupanja na snagu ovoga Zakona, osiguravaju se ta prava i nakon toga dana u istom opsegu i usklađuju se prema ovome Zakonu.
\n
(2)Korisnicima koji su ostvarili pravo na invalidsku mirovinu zbog profesionalne nesposobnosti za rad prema Zakonu o mirovinskom osiguranju (»Narodne novine«, br. 102/98., 127/00., 59/01., 109/01., 147/02., 117/03., 30/04., 177/04., 92/05., 43/07. – Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske, 79/07., 35/08., 40/10. – Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske, 121/10., 130/10. – pročišćeni tekst, 61/11., 114/11., 76/12., 112/13. i 133/13.) osiguravaju se prava po toj osnovi i nakon stupanja na snagu ovoga Zakona, uz odgovarajuću primjenu mirovinskog faktora iz ovoga Zakona.
\n
(3)Korisnicima prava na invalidsku mirovinu zbog profesionalne nesposobnosti za rad određene prema odredbi članka 174. stavaka 1. do 3. Zakona o mirovinskom osiguranju (»Narodne novine«, br. 102/98., 127/00., 59/01., 109/01., 147/02., 117/03., 30/04., 177/04., 92/05., 43/07. – Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske, 79/07., 35/08., 40/10. – Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske, 121/10., 130/10. – pročišćeni tekst, 61/11., 114/11., 76/12., 112/13. i 133/13.) osiguravaju se prava po toj osnovi i nakon stupanja na snagu ovoga Zakona u istom opsegu, uz primjenu mirovinskog faktora iz članka 174. stavka 3. Zakona o mirovinskom osiguranju (»Narodne novine«, br. 102/98., 127/00., 59/01., 109/01., 147/02., 117/03., 30/04., 177/04., 92/05., 43/07. – Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske, 79/07., 35/08., 40/10. – Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske, 121/10., 130/10. – pročišćeni tekst, 61/11., 114/11., 76/12., 112/13. i 133/13.).
\n
(4)Korisnicima invalidske mirovine zbog profesionalne nesposobnosti za rad koji su tu mirovinu ostvarili prema odredbi članka 174. stavka 3. točaka 3. i 4. Zakona o mirovinskom osiguranju (»Narodne novine«, br. 102/98., 127/00., 59/01., 109/01., 147/02., 117/03., 30/04., 177/04., 92/05., 43/07. – Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske, 79/07., 35/08., 40/10. – Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske, 121/10., 130/10. – pročišćeni tekst, 61/11., 114/11., 76/12., 112/13. i 133/13.) u staž osiguranja računa se razdoblje provedeno u zaposlenju s nepunim radnim vremenom nakon ostvarenog prava na tu mirovinu, u trajanju koje odgovara dvostrukom vremenu provedenom u zaposlenju, ali najduže u trajanju do punog radnog vremena i najviše 12 mjeseci za pojedinu kalendarsku godinu.
\n
(5)Korisnicima prava na invalidsku mirovinu zbog potpunog gubitka radne sposobnosti odnosno zbog opće nesposobnosti za rad nastale zbog bolesti, koji su mirovinu ostvarili prema općim propisima prije stupanja na snagu ovoga Zakona, s danom navršene starosne dobi iz članka 38., odnosno 170. ovoga Zakona Zavod po službenoj dužnosti prevodi to pravo u istoj svoti na starosnu mirovinu.
\n
(6)Korisniku invalidske mirovine zbog profesionalne nesposobnosti za rad prema propisu kojim se uređuju prava iz mirovinskog osiguranja djelatnih vojnih osoba, policijskih službenika i ovlaštenih službenih osoba, korisniku invalidske mirovine zbog djelomičnog gubitka radne sposobnosti, odnosno profesionalne nesposobnosti za rad prema općem propisu kojemu je prestalo članstvo u obveznom mirovinskom fondu u razdoblju od 1. rujna 2015. do 30. lipnja 2016. starosna mirovina, prijevremena starosna mirovina, starosna mirovina za dugogodišnjeg osiguranika, invalidska mirovina zbog potpunog gubitka radne sposobnosti ili invalidska mirovina zbog opće nesposobnosti za rad određuje se kao da je osiguranik bio osiguran samo u obveznom mirovinskom osiguranju generacijske solidarnosti.
\n
(7)Plaćene doprinose za mirovinsko osiguranje do 31. prosinca 2002. utvrđuje Zavod u skladu s propisom kojim se uređuje odnos između poreznih obveznika i poreznih tijela.
\n
(8)Korisnicima invalidske mirovine odnosno invalidske mirovine prevedene u starosnu mirovinu koji su to pravo ostvarili prema općem ili posebnom propisu do stupanja na snagu članka 85. stavka 1. točaka 12., 13. i 15. ovoga Zakona Zavod će, po službenoj dužnosti, najkasnije do 31. ožujka 2026., odrediti invalidsku mirovinu primjenom mirovinskoga faktora određenog prema ovome Zakonu od 1. siječnja 2026., bez donošenja rješenja.
\n
(9)Korisnicima prava na prijevremenu starosnu mirovinu, starosnu mirovinu i starosnu mirovinu za dugogodišnjeg osiguranika kojima je mirovina određena primjenom polaznog faktora manjeg od 1,0, a koji su 70 godina života navršili do dana stupanja na snagu članka 83. stavaka 9. i 10. ovoga Zakona Zavod će, po službenoj dužnosti, najkasnije do 31. ožujka 2026., odrediti prijevremenu starosnu mirovinu, starosnu mirovinu i starosnu mirovinu za dugogodišnjeg osiguranika bez smanjenja polaznog faktora zbog ranijeg odlaska u mirovinu od 1. siječnja 2026., bez donošenja rješenja.
\n
(10)Korisnicima najniže mirovine koji su tu mirovinu ostvarili do stupanja na snagu ovoga Zakona nova svota najniže mirovine odredit će se prema ovome Zakonu, od stupanja na snagu ovoga Zakona, bez donošenja rješenja.
\n
(11)U razdoblju od stupanja na snagu ovoga Zakona do 31. prosinca 2025. mirovinski faktor iznosi:
\n
1.0,8 za privremenu invalidsku mirovinu koja se isplaćuje za vrijeme nezaposlenosti 2. 1,0 za invalidsku mirovinu zbog potpunog gubitka radne sposobnosti i invalidsku mirovinu prevedenu u starosnu mirovinu 3. 0,8 za invalidsku mirovinu zbog djelomičnog gubitka radne sposobnosti koja se isplaćuje osiguraniku za vrijeme nezaposlenosti i zaposlenja do polovice punog radnog vremena.
\n
(12)Korisniku invalidske mirovine zbog potpunog gubitka radne sposobnosti odnosno zbog opće nesposobnosti za rad te korisniku invalidske mirovine prevedene u starosnu mirovinu koji se u razdoblju od stupanja na snagu ovoga Zakona do 31. prosinca 2025. zaposli obustavlja se isplata mirovine.
\n
Članak 170
\n
(1)Iznimno od članka 38. ovoga Zakona, pravo na starosnu mirovinu stječe osiguranik – žena kada navrši 15 godina mirovinskog staža i:
\n
–u 2025. godini – 63 godine i 9 mjeseci života
\n
–u 2026. godini – 64 godine života
\n
–u 2027. godini – 64 godine i 3 mjeseca života
\n
–u 2028. godini – 64 godine i 6 mjeseci života
\n
–u 2029. godini – 64 godine i 9 mjeseci života.
\n
(2)U razdoblju od stupanja na snagu ovoga Zakona do 31. prosinca 2029. osiguraniku – ženi koja prvi put stječe pravo na mirovinu polazni faktor za određivanje starosne mirovine nakon navršene starosne dobi iz stavka 1. ovoga članka povećava se za postotak iz članka 83. stavka 4. ovoga Zakona za svaki mjesec koji je protekao od navedene navršene starosne dobi iz stavka 1. ovoga članka do dana ostvarivanja prava.
\n
(3)Za određivanje obiteljske mirovine poslije smrti osiguranika koji je umro nakon navršene starosne dobi iz stavka 1. ovoga članka i nije stekao mirovinu primjenjuje se polazni faktor iz članka 83. stavka 4. ovoga Zakona.
\n
Članak 171
\n
(1)Iznimno od odredbe članka 38. ovoga Zakona, osiguranicima kojima se do 15. srpnja 1999. staž osiguranja računao s povećanim trajanjem prema propisima koji su bili na snazi do toga dana dobna granica propisana za stjecanje starosne mirovine snižava se ovisno o stupnju povećanja staža, i to:
\n
1.po jednu godinu za svakih šest godina staža osiguranja koji se za efektivno navršenih 12 mjeseci računa kao 14 mjeseci staža osiguranja 2. po jednu godinu za svakih pet godina staža osiguranja koji se za efektivno navršenih 12 mjeseci računa kao 15 mjeseci staža osiguranja 3. po jednu godinu za svake četiri godine staža osiguranja koji se za efektivno navršenih 12 mjeseci računa kao 16 mjeseci staža osiguranja 4. po jednu godinu za svake tri godine staža osiguranja koji se za efektivno navršenih 12 mjeseci računa kao 18 mjeseci staža osiguranja.
\n
(2)Osiguranicima kojima se staž osiguranja računao s povećanim trajanjem u razdoblju od 16. srpnja 1999. dobna granica propisana za stjecanje prava na starosnu mirovinu, prema članku 38. ovoga Zakona, snižava se ovisno o stupnju povećanja staža ostvarenog od 16. srpnja 1999. do 31. prosinca 2018., i to prema člancima 8. i 14. Zakona o stažu osiguranja s povećanim trajanjem (»Narodne novine«, br. 71/99., 46/07. i 41/08.).
\n
(3)Osiguranicima kojima se staž osiguranja računa s povećanim trajanjem od 1. siječnja 2019. dobna granica propisana za stjecanje prava na starosnu mirovinu, prema članku 38. ovoga Zakona, snižava se ovisno o stupnju povećanja staža ostvarenog od 1. siječnja 2019. nadalje, i to prema članku 27. Zakona o stažu osiguranja s povećanim trajanjem (»Narodne novine«, br. 115/18. i 34/21.).
\n
(4)Osiguranicima iz stavaka 1., 2. i 3. ovoga članka koji su ostvarili staž osiguranja s povećanim trajanjem s različitim stupnjevima povećanja dobna granica za stjecanje prava na starosnu mirovinu, prema članku 38. ovoga Zakona, snižava se prema stavku 1. ovoga članka, a za preostalo razdoblje provedeno na poslovima i u zanimanjima na kojima se staž osiguranja računa s povećanim trajanjem za koje dobna granica nije snižena prema pojedinom stupnju povećanja osiguraniku se dobna granica snižava prema najnižem stupnju povećanja staža osiguranja koji je pojedini osiguranik ostvario, u skladu sa stavkom 1. ovoga članka.
\n
(5)Ako osiguranik iz stavaka 1., 2. i 3. ovoga članka, kao i osiguranik kojemu se staž osiguranja računa s povećanim trajanjem prema posebnim propisima ne ispunjava uvjete iz stavka 1. ovoga članka za sniženje dobne granice prema pojedinom stupnju povećanja radeći na poslovima i u zanimanjima s različitim stupnjem povećanja staža osiguranja, a ispunjava potreban broj punih godina efektivno provedenih na tim poslovima s različitim stupnjem povećanja potrebnih za sniženje starosne granice s najnižim stupnjem povećanja, dobna granica za stjecanje prava na starosnu mirovinu iz članka 38. ovoga Zakona određuje se snižavanjem dobne granice prema najnižem stupnju povećanja staža osiguranja koji je osiguranik u tom razdoblju ostvario, u skladu sa stavkom 1. ovoga članka.
\n
(6)Članovima posade pomorskog broda u nacionalnoj i međunarodnoj plovidbi staž osiguranja s povećanim trajanjem računa se samo u razdoblju od ukrcaja na brod do iskrcaja s broda na osnovi podataka o ukrcaju i iskrcaju upisanih u očevidniku pomorskih knjižica u skladu s propisom kojim se uređuje evidencija i ovjera plovidbene službe članova posade pomorskoga broda.
\n
(7)U razdoblju od stupanja na snagu ovoga Zakona do 31. prosinca 2029. osiguraniku – ženi za stjecanje prava na starosnu mirovinu snižava se dobna granica za tu mirovinu na temelju staža osiguranja s povećanim trajanjem prema dobnoj granici određenoj člankom 170. ovoga Zakona.
\n
Članak 172
\n
Iznimno od odredbe članka 40. ovoga Zakona, pravo na prijevremenu starosnu mirovinu stječe osiguranik – žena kada navrši:
\n
–u 2025. godini – 58 godina i 9 mjeseci života i 33 godine i 9 mjeseci mirovinskog staža
\n
–u 2026. godini – 59 godina života i 34 godine mirovinskog staža
\n
–u 2027. godini – 59 godina i 3 mjeseca života i 34 godine i 3 mjeseca mirovinskog staža
\n
–u 2028. godini – 59 godina i 6 mjeseci života i 34 godine i 6 mjeseci mirovinskog staža
\n
–u 2029. godini – 59 godina i 9 mjeseci života i 34 godine i 9 mjeseci mirovinskog staža.
\n
Članak 173
\n
(1)Osobe koje nakon stupanja na snagu ovoga Zakona nemaju svojstvo osiguranika prema ovome Zakonu, ali su svojstvo osiguranika imale prema prijašnjim propisima, mogu ostvariti prava iz mirovinskog osiguranja pod uvjetima utvrđenim ovim Zakonom.
\n
(2)Osobama koje su imale svojstvo osiguranika prema odredbi stavka 1. ovoga članka smatraju se i osobe na koje se primjenjuju uredbe Europske unije o koordinaciji sustava socijalne sigurnosti, odnosno koje su bile osigurane kod inozemnog nositelja socijalnog osiguranja u zemlji s kojom je sklopljen međunarodni ugovor o socijalnom osiguranju.
\n
(3)Pravo na obiteljsku mirovinu, pod uvjetima utvrđenim ovim Zakonom, mogu ostvariti članovi obitelji osobe iz stavaka 1. i 2. ovoga članka, kao i članovi obitelji korisnika mirovine ostvarene prema prijašnjim propisima, ako ispunjavaju uvjete propisane ovim Zakonom za članove obitelji.
\n
Članak 174
\n
(1)Postupak za ostvarivanje prava iz mirovinskog osiguranja koji se ostvaruju do stupanja na snagu ovoga Zakona, kao i postupak za utvrđivanje mirovinskog staža pokrenut do stupanja na snagu ovoga Zakona završit će se prema propisima koji su važili do tog dana.
\n
(2)Upravni sporovi u vezi sa stavkom 1. ovoga članka dovršit će se prema propisima koji su važili do stupanja na snagu ovoga Zakona.
\n
Članak 175
\n
(1)Statut Zavoda donijet će Upravno vijeće u roku od 90 dana od dana stupanja na snagu ovoga Zakona.
\n
(2)Pravilnike iz članka 30. stavka 2., članka 123. stavka 9. i članka 151. stavka 3. ovoga Zakona donijet će ministar nadležan za mirovinski sustav u roku od 90 dana od dana stupanja na snagu ovoga Zakona.
\n
(3)Pravilnike iz članka 54. stavka 3., članka 103. stavka 6. i članka 107. stavka 3. ovoga Zakona donijet će Upravno vijeće Zavoda u roku od 90 dana od dana stupanja na snagu ovoga Zakona.
\n
(4)Opće akte iz članka 63. stavka 2., članka 90. stavka 4., članka 91. stavka 5., članka 135. stavka 3. i članka 146. stavka 3. donijet će Upravno vijeće Zavoda u roku od 90 dana od dana stupanja na snagu ovoga Zakona.
\n
(5)Odluku iz članka 92. stavka 4. za isplatu godišnjeg dodatka na mirovinu u 2025. godini Vlada Republike Hrvatske donijet će najkasnije do 31. listopada 2025.
\n
(6)Do stupanja na snagu novih propisa i općih akata ostaju na snazi propisi i akti doneseni na temelju Zakona o mirovinskom osiguranju (»Narodne novine«, br. 157/13., 151/14., 33/15., 93/15., 120/16., 18/18. – Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske, 62/18., 115/18., 102/19., 84/21. i 119/22.) koji je bio na snazi do stupanja na snagu ovoga Zakona.
\n
Članak 176
\n
Službenici koji su na dan stupanja na snagu ovoga Zakona zatečeni na radu u Zavodu izuzimaju se od obveze polaganja državnog ispita ako na dan stupanja na snagu ovoga Zakona ispunjavaju sljedeće uvjete: ‒ u okviru svoga radnog mjesta obavljaju povjerene poslove državne uprave ‒ položili su pripravnički/stručni ispit u Zavodu ‒ imaju najmanje 20 godina radnog staža u Zavodu ostvarenih u obavljanju povjerenih poslova državne uprave ili ‒ u roku od pet godina od dana stupanja na snagu ovoga Zakona navršavaju 65 godina života i najmanje 15 godina mirovinskog staža.
\n
Članak 177
\n
Danom stupanja na snagu ovoga Zakona prestaje važiti Zakon o mirovinskom osiguranju (»Narodne novine«, br. 157/13., 151/14., 33/15., 93/15., 120/16., 18/18. – Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske, 62/18., 115/18., 102/19., 84/21. i 119/22.).
\n
Članak 178
\n
Ovaj Zakon stupa na snagu prvoga dana od dana objave u »Narodnim novinama«, osim članka 42. stavaka 5. i 6., članka 83. stavaka 9. i 10., članka 85. stavka 1. točaka 3., 8., 11., 12., 13., 14., 15. i 19. i članka 100. stavka 2., stavka 3. točaka 1. i 2. i stavka 6. ovoga Zakona koji stupaju na snagu 1. siječnja 2026.
\n
Copyright © Ante Borić