{"html": "
(2)Podatke iz stavka 1. ovoga članka banke su dužne dostavljati do kraja mjeseca za prethodni mjesec, putem raspoloživih informatičkih tehnologija.
\n
(3)Na poseban zahtjev Ministarstva financija banke su dužne za pojedine osobe podatke iz stavka 1. ovoga članka dostaviti i u drugim rokovima osim onih propisanih stavkom 2. ovoga članka te podatke o prometima svih ostalih računa.
\n
(4)Troškovi davanja podataka poreznom tijelu ne zaračunavaju se.
\n

Odjeljak 10. POREZNI NADZOR

\n

Članak 115(NN 106/18)

\n

Pojam poreznog nadzora

\n
(1)Porezni nadzor u smislu ovoga Zakona dio je porezno-pravnog odnosa u kojem Porezna uprava i Carinska uprava te druga porezna tijela provode postupak radi provjere i utvrđivanja činjenica bitnih za oporezivanje poreznih obveznika i drugih osoba.
\n
(2)Porezna tijela provode porezni nadzor sukladno zakonu kojim se uređuje pojedina vrsta poreza.
\n

Članak 116Ovlaštene osobe za porezni nadzor

\n
(1)Porezni nadzor obavljaju porezni revizori, porezni inspektori i drugi državni službenici ovlašteni za provedbu poreznog nadzora.
\n
(2)Osim osoba iz stavka 1. ovoga članka, za obavljanje pojedinih zadataka u vezi s poreznim nadzorom čelnik poreznog tijela može ovlastiti i druge stručno osposobljene osobe.
\n

Članak 117(NN 152/24)

\n

Dopustivost poreznog nadzora

\n
(1)Porezni nadzor može se obavljati kod svih poreznih obveznika i drugih osoba koje raspolažu činjenicama i dokazima bitnima za oporezivanje.
\n
(2)Porezni nadzor može započeti u roku od tri godine od početka tijeka zastare prava na utvrđivanje porezne obveze.
\n
(3)Iznimno od stavka 2. ovoga članka porezni nadzor može započeti za razdoblje za koje nije nastupila zastara prava na utvrđivanje porezne obveze:
\n
1.u slučaju zlouporabe prava iz članka 172. ovoga Zakona 2. u postupcima utvrđivanja razlike između stečene imovine i dokazanih sredstava za stjecanje te imovine prema propisima o porezu na dohodak 3. u postupcima suzbijanja poreznih prijevara 4. u postupcima pokrenutim po nalogu drugih tijela 5. u drugim postupcima koji uključuju provjere poslovanja u inozemstvu, povezane osobe i društva te transakcije u prekograničnom poslovanju, kao i provjere transfernih cijena, poreznih aranžmana i slične prekogranične transakcije i poslove koji uključuju više jurisdikcija odnosno država 6. u postupcima u kojima postoji osnovana sumnja na počinjenje sljedećih kaznenih djela iz Kaznenog zakona (»Narodne novine«, br. 125/11., 144/12., 56/15., 61/15., 101/17., 118/18., 126/19., 84/21., 114/22., 114/23. i 36/24.): primanja mita (članak 293.), davanja mita (članak 294.), trgovanja utjecajem (članak 295.), davanja mita radi trgovanja utjecajem (članak 296.), podmićivanja zastupnika (članak 339.).
\n

Članak 118Predmet poreznog nadzora

\n
(1)Porezni nadzor obuhvaća provjeru jedne ili više vrsta poreza te svih činjenica bitnih za oporezivanje, knjigovodstvenih isprava i evidencija, poslovnih događaja i svih drugih podataka, evidencija i isprava bitnih za oporezivanje.
\n
(2)Ako je poduzetnik fizička osoba, nadzor može obuhvaćati i one činjenice koje nisu u vezi s njegovom gospodarskom djelatnošću.
\n
(3)Porezni nadzor društava kapitala ili društava osoba obuhvaća i provjeru odnosa bitnih za oporezivanje između člana društva i samog društva.
\n

Članak 119(NN 121/19, 152/24)

\n

Načelo odabira poreznih obveznika za porezni nadzor

\n
(1)Porezno tijelo odlučuje kod kojeg će poreznog obveznika provoditi porezni nadzor, vodeći računa o poreznoj snazi poreznog obveznika i na temelju procjene rizika, pri čemu prioritet imaju veliki porezni obveznici prema propisu kojim je uređeno računovodstveno poslovanje i porezni obveznici iz članaka 12.a i 49. ovoga Zakona.
\n
(2)Porezni obveznik ne može utjecati na odluku poreznog tijela o odabiru poreznih obveznika kod kojih će se provoditi porezni nadzor.
\n

Članak 120(NN 106/18, 152/24)

\n

Obavijest o poreznom nadzoru

\n
(1)Obavijest o poreznom nadzoru mora biti dostavljena poreznom obvezniku najkasnije osam dana prije početka poreznog nadzora. Obavijest o poreznom nadzoru dostavlja se poreznom obvezniku ili osobi koja je imenovana od strane poreznog obveznika.
\n
(2)Iznimno, stavak 1. ovoga članka ne primjenjuje se ako bi se time ugrozila svrha poreznog nadzora.
\n
(3)Obavijest iz stavka 1. ovoga članka mora se izdati u pisanom obliku te mora sadržavati:
\n
1.naziv poreznog tijela, broj i datum poreznog akta 2. ime i prezime, odnosno naziv poreznog obveznika kome se upućuje 3. pravni temelj 4. predmet poreznog nadzora ili druge radnje koje će se provesti u poreznom nadzoru 5. razdoblje koje je predmet poreznog nadzora 6. datum početka poreznog nadzora 7. obvezu sudjelovanja poreznog obveznika u postupku i pravne posljedice zbog ometanja ili odbijanja poreznog nadzora 8. potpis ovlaštene osobe ili elektronički potpis ili elektronički pečat poreznog tijela.
\n

Članak 121Tijek poreznog nadzora

\n
(1)Prije početka poreznog nadzora osoba ovlaštena za njegovu provedbu mora se predstaviti poreznom obvezniku predočenjem službene iskaznice.
\n
(2)Porezni nadzor treba obavljati jednakom pozornošću u pogledu svih bitnih činjenica, kako onih koje idu na štetu poreznog obveznika tako i onih u njegovu korist.
\n
(3)Porezni nadzor treba usmjeriti na bitne činjenice koje mogu konačno povećati ili smanjiti poreznu obvezu te njegovo trajanje ograničiti na nužnu mjeru.
\n
(4)Porezni obveznik mora ovlaštenoj osobi za provođenje poreznog nadzora, na njezin zahtjev, omogućiti obavljanje nadzora u sjedištu poreznog obveznika i na ostalim mjestima na kojima porezni obveznik ili druga osoba prema njegovoj ovlasti obavlja djelatnosti i poslove u vezi s kojima se obavlja porezni nadzor. Porezni obveznik u tu svrhu mora staviti na raspolaganje odgovarajuće mjesto za rad i potrebna pomagala.
\n
(5)Ako ne postoji poslovni prostor pogodan za obavljanje poreznog nadzora, porezni nadzor se obavlja u službenim prostorijama poreznog tijela. Ako se porezni nadzor ne obavlja u poslovnim prostorijama, osoba ovlaštena za njegovu provedbu dužna je poslovne prostorije razgledati i to navesti u zapisniku o obavljenom nadzoru.
\n
(6)Ovlaštena osoba za porezni nadzor ima pravo stupiti na zemljište i u poslovne prostorije u kojima porezni obveznik obavlja djelatnost te ih pregledati. Poreznom obvezniku ili njegovu opunomoćeniku ili zastupniku mora omogućiti nazočnost pri pregledavanju poslovnih prostorija.
\n
(7)Porezni nadzor obavlja se tijekom uobičajenoga radnog vremena. Obavljanje poreznog nadzora izvan tog vremena dopustivo je ako porezni obveznik na to pristane ili ako to bezuvjetno nalaže svrha poreznog nadzora.
\n
(8)Ako se započeta radnja u postupku poreznog nadzora ne može završiti tijekom radnog vremena poreznog obveznika, a porezni obveznik ne pristane na nastavak obavljanja poreznog nadzora nakon redovitoga radnog vremena, porezno tijelo može izvršiti privremeno pečaćenje poslovnog ili skladišnog prostora.
\n
(9)Mjera privremenog pečaćenja iz stavka 8. ovoga članka može trajati najdulje do početka radnog vremena poreznog obveznika prvoga idućeg radnog dana.
\n
(10)O privremenoj mjeri iz stavka 8. ovoga članka donosi se zaključak protiv kojeg nije dopuštena žalba.
\n

Članak 122Obveza sudjelovanja poreznog obveznika u provedbi poreznog nadzora

\n
(1)Porezni obveznik dužan je sudjelovati u utvrđivanju činjeničnog stanja bitnog za oporezivanje na način da daje obavijesti, predočava evidencije, poslovne knjige, poslovnu dokumentaciju i druge isprave ili imenuje osobu koja će to raditi u njegovo ime, o čemu je dužan obavijestiti porezno tijelo najkasnije do datuma početka poreznog nadzora utvrđenog u obavijesti iz članka 120. ovoga Zakona.
\n
(2)Ako obavijesti poreznog obveznika ili imenovane osobe nisu dovoljne, ovlaštena osoba za porezni nadzor može zatražiti od poreznog obveznika da imenuje i druge osobe za davanje obavijesti. Ovlaštena osoba za porezni nadzor može zatražiti obavijesti od drugih zaposlenika poreznog obveznika ili od trećih osoba.
\n
(3)Osobe iz stavka 2. ovoga članka koje daju obavijesti u postupku poreznog nadzora dužne su dati obavijesti ovlaštenoj osobi za porezni nadzor, bez pisanog zahtjeva.
\n

Članak 123Postupak u slučaju sumnje na porezno kazneno djelo i prekršaj

\n

Ako se tijekom poreznog nadzora pojavi sumnja da je porezni obveznik počinio kazneno djelo ili prekršaj, porezno tijelo obvezno je podnijeti prijavu nadležnom tijelu.

\n

Članak 124(NN 106/18, 151/25)

\n

Izricanje upravnih mjera

\n
(1)Radi onemogućavanja daljnjeg nezakonitog postupanja i pravilnog uređenja porezno-pravnog odnosa porezno tijelo može rješenjem poreznom obvezniku zabraniti daljnji rad kada:
\n
1.ne izdaje račune prema članku 62. stavcima 1. i 5. ovoga Zakona 2. ne iskazuje isporuke dobara i usluga preko naplatnog uređaja prema članku 62. stavku 4. ovoga Zakona 3. ne vodi poslovne knjige i evidencije radi oporezivanja prema propisima koji se primjenjuju u Republici Hrvatskoj prema članku 62. stavku 5. ovoga Zakona 4. odbija sudjelovati u poreznom postupku i ometa provođenje poreznog postupka 5. kada se ne odazove na poziv poreznog tijela prema članku 78. ovoga Zakona i kada ne dopusti obavljanje poreznog nadzora prema članku 117. stavku 1. ovoga Zakona.
\n
(2)Zabrana rada može trajati od osam dana do šest mjeseci.
\n
(3)Žalba izjavljena protiv rješenja iz stavka 1. ovoga članka ne zadržava izvršenje rješenja.
\n
(4)Zabrana iz stavka 2. ovoga članka izvršava se pečaćenjem poslovnih prostorija u kojima porezni obveznik obavlja djelatnost, kao i pečaćenjem opreme i sredstava koja mu služe za rad. Poslovni prostor ostaje zapečaćen u roku koji je određen bez obzira na promjene pravne osobnosti poreznog obveznika koji obavlja djelatnost u tom poslovnom prostoru.
\n

Članak 125(NN 106/18)

\n

Pravo poreznog obveznika na obavijest o ishodu poreznog nadzora

\n
(1)O ishodu poreznog nadzora, prije sastavljanja zapisnika, treba obaviti zaključni razgovor s poreznim obveznikom ili s osobom koju je imenovao porezni obveznik te raspraviti sporne činjenice, pravne ocjene, zaključke i njihove učinke na utvrđivanje porezne obveze te o tome sačiniti zabilješku.
\n
(2)Iznimno od stavka 1. ovoga članka, zaključni razgovor neće se obaviti:
\n
1.ako tijekom poreznog nadzora nisu utvrđene nepravilnosti ili 2. ako porezni obveznik razgovor izbjegava ili odbija 3. u nadzorima fiskalizacije i igara na sreću.
\n

Članak 126(NN 106/18, 152/24)

\n

Zapisnik o poreznom nadzoru

\n
(1)O poreznom nadzoru sastavlja se zapisnik.
\n
(2)Zapisnik treba sadržavati:
\n
1.naziv poreznog tijela, broj i datum poreznog akta 2. ime i prezime, OIB odnosno naziv poreznog obveznika 3. pravni i činjenični temelj 4. mjesto provođenja i vrijeme trajanja nadzora 5. imena ovlaštenih osoba koje su nadzor provele 6. vrste poreza i razdoblje obuhvaćeno nadzorom 7. opis radnja, činjenica i dokaza provedenih u postupku po kojima su utvrđene nepravilnosti.
\n
(3)Zapisnik se izdaje u elektroničkom obliku te se potpisuje elektroničkim potpisom ili elektroničkim pečatom poreznog tijela i dostavlja u elektronički pretinac poreznog obveznika.
\n
(4)Iznimno od stavka 3. ovoga članka, ako se zapisnik ne može izdati u elektroničkom obliku, izdaje se u fizičkom obliku.
\n
(5)Zapisnik koji nije izdan u elektroničkom obliku mora se voditi uredno, u njemu se ništa ne smije dodati ili mijenjati, precrtana mjesta moraju ostati čitljiva, a ako zapisnik ima više listova, svaka stranica mora biti označena rednim brojem i potpisana.
\n
(6)Na zapisnik o poreznom nadzoru porezni obveznik ima pravo podnijeti prigovor u roku koji ne može biti kraći od pet dana, a niti dulji od 20 dana, računajući od dana primitka zapisnika.
\n
(7)Porezni obveznik može se odreći prava na prigovor.
\n
(8)Porezno tijelo razmotrit će prigovor na zapisnik te ako prigovor ne usvoji, razloge neusvajanja treba navesti u obrazloženju poreznog rješenja.
\n
(9)Prigovor podnesen izvan roka iz stavka 6. ovoga članka porezno tijelo neće razmatrati.
\n
(10)Ako su prigovorom iznesene nove činjenice i materijalni dokazi zbog kojih bi trebalo promijeniti činjenično stanje utvrđeno u zapisniku ili izmijeniti prijašnje pravne ocjene, porezno tijelo će o takvim činjenicama i materijalnim dokazima ili novim pravnim ocjenama sastaviti dopunski zapisnik.
\n
(11)Na dopunski zapisnik ne može se podnijeti prigovor.
\n
(12)Na temelju činjenica utvrđenih u zapisniku i u dopunskom zapisniku o poreznom nadzoru donosi se porezno rješenje.
\n
(13)Iznimno od stavka 12. ovoga članka, kada u postupku poreznog nadzora nisu utvrđene nepravilnosti ili je obveznik u prigovoru iznio nove činjenice i dokaze na temelju kojih više ne postoji osnova za izmjenu porezne obveze, donosi se rješenje kojim se postupak obustavlja.
\n
(14)Rješenja iz stavaka 12. i 13. ovoga članka donose se najkasnije u roku od 60 dana od dana isteka roka za prigovor na zapisnik odnosno od dana uručenja dopunskog zapisnika o poreznom nadzoru, osim kada se rješenje donosi primjenom carinskog zakonodavstva kada se donosi najkasnije u roku od 30 dana od isteka roka za prigovor.
\n
(15)Na rješenje iz stavka 13. ovoga članka nije dopuštena žalba, već se može pokrenuti upravni spor.
\n
(16)Iznimno od stavka 12. ovoga članka, u nadzorima fiskalizacije i nadzorima igara na sreću ne donosi se porezno rješenje.
\n
(17)U slučaju primjene stavka 16. ovoga članka razloge neusvajanja prigovora treba navesti u obrazloženju prekršajnog naloga i optužnog prijedloga u smislu zakona kojim se uređuje prekršajni postupak.
\n
(18)Ako ovlaštene osobe tijekom poreznog nadzora utvrde činjenice bitne za oporezivanje drugih osoba, tada će o tome obavijestiti nadležno porezno tijelo.
\n

Odjeljak 11. PLAĆANJE POREZA I KAMATA PO OSNOVI POREZA

\n

Članak 127Način i vrijeme plaćanja

\n
(1)Porez i kamate po osnovi poreznog duga uplaćuju se na propisane uplatne račune putem banke.
\n
(2)Porezi i kamate iz stavka 1. ovoga članka smatraju se plaćeni danom kad je banka kod koje se vode uplatni računi primila uplatu.
\n
(3)Vraćanje preplaćenog poreza, plaćenog poreza bez pravne osnove i pripadajućih kamata pravnim i fizičkim osobama obavlja se bezgotovinski ili propisanim sredstvima gotovinskog plaćanja.
\n
(4)Pri povratu poreza i pripadajućih kamata danom plaćanja smatra se:
\n
1.kod bezgotovinskog plaćanja dan kada su sredstva pristigla u korist računa banke vjerovnika 2. kod gotovinskog plaćanja dan s kojim je za navedenu isplatu terećen račun proračuna.
\n
(5)Povrat preplaćenog poreza i poreza plaćenog bez pravne osnove zajedno s kamatama porezno tijelo dužno je vratiti osobi koja ga je platila, odnosno osobi kojoj je pravo na povrat poreza ustupljeno.
\n
(6)Iznimno, povrat iz stavka 5. ovoga članka se neće izvršiti ako je porezno tijelo prethodno utvrdilo da porezni obveznik ima dospjelih, a neplaćenih poreza koje naplaćuje porezno tijelo.
\n

Članak 128Redoslijed plaćanja

\n
(1)Ako porezni obveznik duguje poreze, kamate i troškove ovrhe iz uplaćenog iznosa, najprije se naplaćuju kamate i troškovi ovrhe, a nakon toga glavni porezni dug iste vrste poreza. Isto pravilo se primjenjuje i kada porezni obveznik ima pravo na povrat poreza.
\n
(2)Ako porezni obveznik ima pravo na povrat poreza i kamate, iz isplaćenog iznosa prvo se namiruju kamate, a nakon toga porez.
\n
(3)U slučaju da je porezno tijelo temeljem provedenog postupka propisanog zakonom kojim se uređuje administrativna suradnja u području poreza zaprimilo informaciju da je tražbina poreznog tijela naplaćena u cijelosti po propisima zemlje članice koja je zahtjev zaprimila, iz naplaćenog iznosa najprije se podmiruje iznos glavnice i kamate za koje je naplata zatražena. Eventualna nastala razlika zaduženih kamata nakon podnošenja zahtjeva i kamata naplaćenih po propisima zemlje članice kojoj je dostavljen zahtjev za naplatu, odnosno razlika nastala zbog primjene različitih tečajeva valuta u kojima se dug naplaćuje otpisuje se.
\n
(4)Ako porezni obveznik duguje više vrsta poreza, a uplaćeni iznos nije dovoljan za plaćanje ukupnoga poreznog duga, tada se pojedine vrste poreza naplaćuju po redoslijedu njihova dospijeća.
\n
(5)Kod iznosa koji dospijevaju istodobno redoslijed naplate određuje porezno tijelo.
\n
(6)S uplatom poreznog obveznika u kojoj je naznačena vrsta obveze koja se plaća porezno tijelo postupit će na način propisan u stavcima 1. do 3. ovoga članka ako postoje ranije nepodmirene obveze.
\n
(7)Iznimno, ako se uplata odnosi na podmirenje duga za koji je upisan zalog ili hipoteka, uplatom se naplaćuju najprije kamate pa glavnica duga na koje se zalog ili hipoteka odnosi. Ako uplaćeni iznos nije dovoljan za podmirenje svih vrsta poreza pod zalogom ili hipotekom, pojedine vrste poreza naplaćuju se na način propisan stavkom 2. i 3. ovoga članka.
\n

Članak 129(NN 106/18)

\n

Prijeboj

\n
(1)Na prijeboj međusobnih poreznih dugova iz porezno-dužničkog odnosa primjenjuje se Zakon o obveznim odnosima, ako ovim Zakonom nije uređeno drugačije.
\n
(2)Porezni obveznik može prebijati porezne dugove iz porezno-dužničkog odnosa samo s nespornim ili pravomoćno utvrđenim poreznim obvezama.
\n
(3)Poreznom dužniku koji ima dospjelu tražbinu prema državnom proračunu, a istodobno ima evidentirane obveze na ime poreznog duga, iznos tražbine do iznosa duga obustavit će se radi prijeboja s poreznim dugom.
\n
(4)U slučaju otvaranja stečajnoga postupka nad poreznim dužnikom porezno tijelo može prije prijave tražbine u stečajni postupak, putem jednostrane izjave, izvršiti prijeboj nesporne tražbine, dospjele do dana otvaranja stečajnoga postupka poreznog dužnika s nespornom tražbinom poreznog tijela, dospjelom do dana otvaranja stečajnog postupka, pod uvjetima predviđenim zakonom kojim se uređuje stečajni postupak i zakonom kojim se uređuju obvezni odnosi.
\n

Članak 130Opće odredbe o kamatama

\n
(1)Na iznos manje ili više plaćenog poreza obračunavaju se i plaćaju kamate u skladu s posebnim propisom, ako ovim Zakonom nije uređeno drugačije.
\n
(2)Dospijeće pojedine vrste poreza utvrđuje se posebnim zakonom.
\n
(3)Kamate se obračunavaju od dana dospijeća porezne obveze.
\n
(4)Na iznos dužnih kamata ne obračunavaju se kamate.
\n
(5)Na plaćene poreze bez pravne osnove kamate se obračunavaju počevši s 15-im danom od dana primitka zahtjeva za povrat, ako posebnim propisom nije uređeno drugačije.
\n
(6)Iznimno od stavka 5. ovoga članka, ako je poništeno ili izmijenjeno rješenje ili drugi akt o zaduženju na temelju kojeg je plaćen porez, tada obračun kamata na ukupno plaćeni iznos počinje teći od dana uplate poreznog duga.
\n
(7)Ako se tijekom poreznog nadzora utvrdi razlika porezne obveze, kamata se obračunava od dana kada je tu poreznu obvezu porezni obveznik bio dužan platiti.
\n

Članak 131Kamata na porezni dug čije je plaćanje odgođeno

\n
(1)Ak je naplata duga po osnovi poreza odgođena, kamata se obračunava i za vrijeme trajanja odgode.
\n
(2)Ako je naplata duga po osnovi poreza privremeno odgođena zbog obustave izvršenja konačnoga poreznog akta, kamata se obračunava i za vrijeme obustave izvršenja poreznog akta.
\n

Članak 132(NN 106/18, 114/22, 152/24)

\n

Prodaja ili otpis poreznog duga iz porezno-dužničkog odnosa

\n
(1)Osim u slučajevima utvrđenima ovim Zakonom, Vlada Republike Hrvatske može na prijedlog ministra financija donijeti odluku o prodaji ili otpisu poreznog duga iz porezno-dužničkog odnosa.
\n
(2)Pravima poreznog tijela iz porezno-dužničkog odnosa u postupku koji se provodi prema odredbama Zakona o stečaju potrošača (»Narodne novine«, br. 100/15.) te u postupku predstečajne nagodbe, odnosno predstečajnom i stečajnom postupku, čija vrijednost predmeta, odnosno visina ukupne obveze dužnika prelazi iznos od 1.327.000,00 eura, ovlašten je raspolagati ministar financija.
\n
(3)Pravima poreznog tijela iz porezno-dužničkog odnosa u postupku koji se provodi prema odredbama Zakona o stečaju potrošača te u postupku predstečajne nagodbe, odnosno predstečajnom i stečajnom postupku, čija vrijednost predmeta, odnosno visina ukupne obveze dužnika ne prelazi iznos od 1.327. 000,00 eura, ovlašten je raspolagati čelnik poreznog tijela, odnosno nadležno tijelo određeno zakonom i drugim propisima utemeljenim zakonom.
\n
(4)U iznimnim slučajevima, kada je to od interesa za Repub­liku Hrvatsku, o čemu prethodno mišljenje daje tijelo nadležno za upravljanje državnom imovinom, Vlada Republike Hrvatske, na prijedlog ministra financija, može donijeti odluku o potpunom ili djelomičnom namirenju poreznog duga ustupanjem nekretnina.
\n

Odjeljak 12. SREDSTVA OSIGURANJA NAPLATE POREZNOG DUGA

\n

Članak 133Osiguranje naplate poreznog duga

\n

Porezno tijelo može tražiti od poreznog obveznika ili poreznog jamca da dade sredstva osiguranja plaćanja poreza, ako je to uvjet za sklapanje upravnog ugovora.

\n

Članak 134Vrste sredstava osiguranja naplate

\n
(1)Naplata poreznog duga iz porezno-dužničkog odnosa može se osigurati:
\n
1.neopozivom garancijom banke ili druge financijske organizacije ovlaštene za obavljanje platnog prometa koju odredi porezno tijelo 2. zalogom vrijednosnih papira – vrijednosnica (vlasničkih i vjerovničkih) i tražbina (uključivo i tražbine po osnovi udjela u kapitalu) 3. založnim pravom na nekretninama, pokretninama i pravima građenja 4. jamstvom druge osobe koja ispunjava uvjete navedene u stavku 2. ovoga članka 5. gotovinskim pologom.
\n
(2)Osoba koja svojim jamstvom osigurava naplatu poreznog duga mora biti vlasnik imovine koja odgovara visini poreznog duga.
\n
(3)Skladište robe smatra se dovoljnim osiguranjem za naplatu porezne obveze koju treba platiti na tu robu.
\n

Članak 135Naplata iz sredstava osiguranja

\n

U slučaju raskida upravnog ugovora dug poreznog obveznika koji je dao sredstva osiguranja naplate može se naplatiti iz tih sredstava.

\n

POGLAVLJE IV.   OVRŠNI POSTUPAK

\n

Odjeljak 1. OPĆE ODREDBE

\n

Članak 136Pojam ovršnog postupka

\n

Ovršni postupak u smislu ovoga Zakona dio je porezno-pravnog odnosa u kojem porezno tijelo provodi postupak prisilne naplate poreznog duga na temelju ovršnih i vjerodostojnih isprava.

\n

Članak 137Načela ovrhe

\n
(1)Porezno tijelo dužno je u ovršnom postupku primijeniti one ovršne radnje koje su primjerene u odnosu na visinu poreznog duga.
\n
(2)Pri provedbi ovrhe porezno je tijelo dužno paziti na dostojanstvo ovršenika.
\n

Članak 138Ovrhovoditelj i ovršenik

\n
(1)Ovrhovoditelj je porezno tijelo koje provodi ovrhu, odnosno na čiji zahtjev nadležno državno odvjetništvo podnosi prijedlog za ovrhu na nekretnini.
\n
(2)Ovršenik je porezni obveznik ili njegov jamac od kojega se naplaćuje porezni dug iz porezno-dužničkog odnosa.
\n

Članak 139Obveza ovršenika

\n
(1)Ovršenik je dužan poreznom tijelu dati podatke o svojoj imovini i dohotku kako bi porezno tijelo moglo izvršiti pripremu ovrhe.
\n
(2)Ovršenik je na zahtjev poreznog tijela dužan sastaviti popis imovine u kojem će navesti svu svoju pokretnu i nepokretnu imovinu, ima li prema kome novčanu ili koju drugu tražbinu ili kakva prava, ima li na računu i kod koga novčana sredstva, prima li i od koga plaću ili mirovinu.
\n
(3)Ovršenik će u izjavi potvrditi da su podaci koje je dao točni i potpuni i da ništa od svoje imovine nije zatajio.
\n

Članak 140(NN 106/18)

\n

Ovršna i vjerodostojna isprava

\n
(1)Ovrha se provodi na temelju ovršne ili vjerodostojne isprave.
\n
(2)Ovršne isprave iz stavka 1. ovoga članka jesu:
\n
1.rješenje o utvrđivanju poreza 2. obračunska prijava koju porezni obveznik podnosi u propisanim rokovima radi obračuna i iskazivanja obveze uplate poreza, a prema odredbama zakona kojima se uređuje pojedina vrsta poreza 3. jedinstvena ovršna isprava koja se koristi pri naplati stranih tražbina 4. druga isprava koja je posebnim zakonom određena kao ovršna isprava 5. rješenje o ovrsi 6. upravni ugovor i porezna nagodba.
\n
(3)Vjerodostojna isprava u smislu stavka 1. ovoga članka jest knjigovodstveni izlist stanja poreznog duga potpisan od ovlaštene osobe poreznog tijela, ili ovjeren elektroničkim potpisom ili elektroničkim pečatom poreznog tijela.
\n

Članak 141(NN 106/18)

\n

Rješenje o ovrsi

\n
(1)O provođenju ovrhe donosi se rješenje o ovrsi.
\n
(2)Rješenje o ovrsi, osim podataka iz članka 58. stavka 4. ovoga Zakona, mora sadržavati i:
\n
1.naznaku ovršne ili vjerodostojne isprave na temelju koje se ovrha određuje 2. visinu i vrstu porezne obveze i pripadajućih kamata koje se ovrhom naplaćuju 3. predmet ovrhe 4. način provođenja ovrhe 5. troškove ovrhe i 6. uputu o pravnom lijeku.
\n
(3)Rješenje o ovrsi donosi porezno tijelo koje je mjesno nadležno za utvrđivanje i/ili naplatu poreza.
\n

Članak 142Žalba i prigovor

\n
(1)Protiv rješenja o ovrsi donesenog na temelju ovršne isprave iz članka 140. stavka 2. ovoga Zakona može se podnijeti žalba u roku od osam dana od dana dostave rješenja.
\n
(2)Protiv rješenja o ovrsi donesenog na temelju vjerodostojne isprave iz članka 140. stavka 3. ovoga Zakona može se podnijeti prigovor u roku od osam dana od dana dostave rješenja.
\n
(3)O prigovoru iz stavka 2. ovoga članka odlučuje prvostupanjsko porezno tijelo rješenjem u roku od osam dana od dana zaprimanja prigovora.
\n
(4)Prigovor iz stavka 2. ovoga članka odgađa izvršenje rješenja o ovrsi do donošenja rješenja po prigovoru.
\n
(5)Protiv rješenja donesenog na temelju stavka 3. ovoga članka može se podnijeti žalba u roku od osam dana od dana dostave rješenja.
\n
(6)Žalba na rješenje iz stavka 1. i 5. ovoga članka ne odgađa izvršenje rješenja o ovrsi.
\n
(7)Žalbom na rješenje iz stavka 1. ovoga članka ne može se pobijati zakonitost ovršne isprave.
\n

Članak 143Ovrha radi naplate poreznog duga

\n
(1)Ovršenik fizička osoba odgovara za obveze iz porezno-dužničkog odnosa cjelokupnom svojom imovinom.
\n
(2)Ovršenik trgovačko društvo odgovara za obveze iz porezno-dužničkog odnosa cijelom svojom imovinom.
\n
(3)Ovršenik trgovac pojedinac odgovara za obveze iz porezno-dužničkog odnosa osobno, uključujući i obveze nastale u obavljanju obrta prije upisa u sudski registar kao trgovca pojedinca, cijelom svojom imovinom.
\n
(4)Ovrha se provodi u opsegu koji je potreban za namirenje obveze iz porezno-dužničkog odnosa iz cjelokupne imovine poreznog obveznika.
\n

Članak 144Ovrha nad imovinom tijela državne uprave

\n
(1)Ovrha nad imovinom tijela državne uprave i suda nije dopuštena.
\n
(2)Iznimno od stavka 1. ovoga članka, ako je tijelo državne uprave ili sud dužnik poreznog dužnika, ovrha je dopuštena.
\n

Članak 145Ovrha na temelju zamolbe

\n

Ako porezno tijelo provodi ovrhu na temelju zamolbe drugog tijela državne uprave, tijela jedinice područne (regionalne) samouprave ili tijela jedinice lokalne samouprave, za pravni temelj ovrhe odgovorno je tijelo koje je podnijelo zamolbu.

\n

Članak 146(NN 106/18, 152/24)

\n

Provedba ovrhe

\n
(1)Ovrhu provodi porezno tijelo ako je porezni dug poreznog obveznika dospio.
\n
(2)Iznimno od stavka 1., Porezna uprava i Carinska uprava kada ne primjenjuje carinsko zakonodavstvo, neće provoditi postupak ovrhe na računima ovršenika ako je iznos poreznog duga manji od iznosa 30,00 eura, koliko iznosi najmanji trošak ovršnog postupka, sukladno članku 170. stavku 3. ovoga Zakona.
\n
(3)U skladu s načelima ovrhe, Porezna uprava i Carinska uprava kada ne primjenjuje carinsko zakonodavstvo, neće provoditi ovrhu pljenidbom na pokretninama, odnosno podnositi prijedlog za ovrhu na nekretninama ako je iznos poreznog duga manji od iznosa 135,00 eura.
\n

Članak 147(NN 106/18, 152/24)

\n

Obustava ovrhe

\n
(1)Ovrha će se obustaviti po službenoj dužnosti ili na prijedlog ovršenika:
\n
1.ako je ovršna isprava nakon pravomoćno dovršenog postupka preinačena, ukinuta ili poništena 2. ako prestanu prava i obveze iz porezno-dužničkog odnosa 3. ako nema osnove za nastavak postupka zbog razloga iz članka 156. ovoga Zakona.
\n
(2)Ovrha će se obustaviti na prijedlog nadležnog tijela druge države koja je zatražila pomoć pri naplati tražbine sukladno propisima kojima se uređuje međunarodna pomoć pri naplati.
\n
(3)Ovrhu porezno tijelo može obustaviti i u slučajevima:
\n
1.ako porezno tijelo sukladno propisu kojim se uređuje stečaj potrošača sklopi izvansudski sporazum, sudsku nagodbu na pripremnom ročištu odnosno ako se otvori postupak stečaja potrošača 2. ako se otvori stečajni postupak 3. ako rješenje o potvrdi plana restrukturiranja u predstečajnom postupku postane pravomoćno 4. ako se odgodi izvršenje rješenja o utvrđivanju poreza 5. ako tijelo koje provodi ovrhu, sukladno zakonu kojim je propisana provedba ovrhe na novčanim sredstvima, prestane izvršavati osnovu za plaćanje 6. ako je predmet ovrhe u postupku ovrhe prodan ili je propao.
\n
(4)Ovrha se obustavlja rješenjem koje postaje izvršno danom donošenja.
\n
(5)Iznimno od ovoga članka, ovrha se ne može obustaviti u odnosu na carine na koje se primjenjuju propisi kojima se uređuje sustav vlastitih sredstava Europske unije.
\n

Članak 148(NN 106/18, 152/24)

\n

Otpis dospjeloga poreznog duga

\n
(1)Tražbina s osnove poreza koja se ne može naplatiti ni u postupku ovrhe otpisuje se kao nenaplativa:
\n
1.ako je ovršenik umro, a nije ostavio pokretnina ni nekretnina iz kojih se može naplatiti dug po osnovi poreza 2. ako postoji pravomoćno rješenje o zaključenju stečajnog postupka nad pravnom osobom ili ako je ista informacija razmijenjena između sudskog registra i poreznog tijela elektroničkim putem 3. ako postoji pravomoćno rješenje o sklopljenoj predstečajnoj nagodbi, odnosno pravomoćno rješenje o potvrdi plana restrukturiranja u predstečajnom postupku kojim je utvrđeno da se dug otpisuje 4. ako postoji pravomoćno rješenje o brisanju iz sudskog registra 5. ako se u stečajnom postupku nad dužnikom pojedincem ispune pretpostavke za oslobođenje od preostalih obveza propisane zakonom kojim se uređuje stečajni postupak 6. ako postoji sklopljeni izvansudski sporazum, sudska nagodba na pripremnom ročištu, odnosno po pravomoćnom rješenju suda o oslobođenju od preostalih obveza u postupku stečaja potrošača kojim je utvrđeno da se dug otpisuje, 7. ako se u sudskom postupku ili postupku mirnog rješenja spora sklopi nagodba, tražbina će se otpisati kao nenaplativa.
\n
(2)Iznimno od stavka 1. ovoga članka tražbina se neće otpisati ako za nju postoji porezno jamstvo ili je naplata tražbine osigurana založnim ili kakvim drugim sličnim pravom.
\n
(3)Ako protiv odgovorne osobe u pravnoj osobi iz stavka 1. točke 2. i 4. ovoga članka bude podnesen zahtjev za plaćanje s osnove poreznog jamstva prema ovom Zakonu te s osnove pogodovanja vjerovniku, tražbina poreznog tijela od ovršenika će se ponovno evidentirati.
\n
(4)Ako bi izvršenje naplate poreznog duga dovelo u pitanje osnovne životne potrebe dužnika, odnosno ovršenika i članova njegova kućanstva, porez se može iznimno, na njegov zahtjev, otpisati u cijelosti ili djelomice.
\n
(5)O otpisu dospjeloga poreznog duga iz stavka 4. ovoga članka, na osnovi pisanog i obrazloženog zahtjeva dužnika, odnosno ovršenika koji se podnosi poreznom tijelu nadležnom prema prebivalištu ili uobičajenom boravištu dužnika, odnosno ovršenika, rješenjem odlučuje čelnik poreznog tijela.
\n
(6)Porezna uprava i Carinska uprava provest će godišnji sistemski otpis duga za koji je s 1. siječnjom tekuće godine nastupila zastara prava na naplatu.
\n

Članak 149Vođenje sporno naplativih dugovanja u poreznim evidencijama

\n
(1)Porezno tijelo ima obvezu praćenja sporno naplativih dugovanja po osnovi poreznog duga u svojim evidencijama.
\n
(2)Porezni dug smatrat će se sporno naplativim:
\n
1.ako se ne može naplatiti čak ni u postupku ovrhe, a još nije nastupila zastara prava na naplatu 2. ako porezni obveznik – fizička osoba koja se preselila na nepoznato mjesto, ili je od strane suda proglašena nestalom, ili joj je oduzeta poslovna sposobnost, nije ostavila ili nema imovinu iz koje se porezni dug može naplatiti, a još nije nastupila zastara prava na naplatu 3. ako nije plaćen u roku od pet godina nakon isteka kalendarske godine u kojoj je porezna obveza utvrđena 4. ako je porezni dužnik pokrenuo postupak predstečajne nagodbe, odnosno predstečajni postupak 5. ako je nad poreznim dužnikom pokrenut stečajni postupak, odnosno stečaj potrošača 6. od dana smrti poreznog obveznika do pravomoćnosti rješenja o nasljeđivanju.
\n
(3)Evidentiranje sporno naplativog duga u skladu s ovim člankom ne utječe na zakonske postupke vezane uz ove porezne obveze.
\n

Članak 150(NN 114/22, 152/24)

\n

Otpis neznatnog poreznog duga

\n
(1)Dospjeli porezni dug poreza za svaku pojedinu vrstu poreza, koji na dan 31. prosinca tekuće godine ne prelazi iznos od 1,50 eura, otpisat će se po službenoj dužnosti.
\n
(2)Porezno tijelo izvršit će otpis duga do 15. veljače tekuće godine za prethodnu kalendarsku godinu.
\n
(3)U primjeni carinskog zakonodavstva Carinska uprava kao porezno tijelo izuzima se iz obveze otpisa neznatnog poreznog duga prema odredbama ovog članka.
\n

Članak 151(NN 106/18)

\n

Primjena drugih zakona Ako ovim Zakonom nije uređeno drugačije, na ovrhu se primjenjuje zakon kojim se uređuje ovršni postupak i zakon kojim se uređuje provedba ovrhe na novčanim sredstvima.

\n

Odjeljak 2. OVRHA PLJENIDBOM NA POKRETNINAMA, TRAŽBINAMA I DRUGIM IMOVINSKIM PRAVIMA

\n

Članak 152Predmet ovrhe

\n
(1)Ovrha se može provesti na novčanoj tražbini ovršenika, pokretninama, drugim imovinskim, odnosno materijalnim pravima te na nekretninama.
\n
(2)Radi osiguranja naplate poreza, u postupku ovrhe može se upisati zalog i/ili hipoteka na pokretninama i/ili nekretninama ovršenika.
\n
(3)Pljenidba je ovršna radnja koja se poduzima u postupku ovrhe kada su predmet pljenidbe:
\n
1.novčana sredstva po svim računima i oročenim novčanim sredstvima 2. tražbine ovršenika, osim nepljenjivih tražbina (članak 155.) 3. pljenidba vlasničkih i vjerovničkih vrijednosnih papira 4. pljenidba tražbine na temelju udjela u kapitalu 5. pljenidba pokretnina, osim onih koje se ne mogu plijeniti (članak 160.) 6. pljenidba na imovinskim pravima.
\n

Članak 153(NN 106/18, 114/22, 152/24)

\n

Pljenidba novčanih sredstava ovršenika na računima

\n
(1)Provedba ovrhe na novčanim sredstvima ovršenika obavlja se dostavom osnove za plaćanje Financijskoj agenciji sukladno odredbama zakona kojim se uređuje provedba ovrhe na novčanim sredstvima.
\n
(2)Financijska agencija po primitku rješenja o ovrsi na temelju ovršne ili vjerodostojne isprave i naloga za provedbu ovrhe iz stavka 4. ovoga članka, sukladno ovom Zakonu, odmah izdaje nalog za prijenos novčanih sredstava na račun ovrhovoditelja naznačen u osnovi za plaćanje.
\n
(3)Rješenje o ovrsi na temelju ovršne ili vjerodostojne isprave doneseno sukladno odredbama ovoga Zakona Financijska agencija izvršava bez odgode po izvršnosti rješenja.
\n
(4)Iznimno od odredaba ovoga Zakona koje se odnose na ovršni postupak, u postupcima u kojima je vrijednost porezne obveze utvrđena rješenjem do 660,00 eura, ako porezni obveznik u roku iz rješenja kojim je utvrđena obveza ne uplati naznačeni iznos, porezno tijelo može, nakon što rješenje postane izvršno, radi naplate iznosa iz rješenja i pripadajućih zakonskih zateznih kamata i troškova podnijeti Financijskoj agenciji nalog za provedbu ovrhe na novčanim sredstvima po računima poreznog obveznika sukladno posebnom zakonu.
\n
(5)Nalog za provedbu ovrhe smatra se osnovom za plaćanje sukladno propisu kojim se uređuje provedba ovrhe na novčanim sredstvima i dostavlja se Financijskoj agenciji s učinkom pravomoćnog rješenja o ovrsi.
\n

Članak 154Pljenidba tražbine ovršenika

\n
(1)Ako je predmet pljenidbe dospjela novčana tražbina ovršenika, tada će ovrhovoditelj naložiti dužniku ovršenika da dužni iznos u roku od osam dana umjesto ovršeniku uplati u korist propisanih uplatnih računa radi plaćanja poreznog duga ovršenika. Primjerak rješenja o ovrsi s nalogom mora se dostaviti i ovršeniku.
\n
(2)Ako dužnik ovršenika u roku od osam dana od dana primitka naloga nije osporio tražbinu iz stavka 1. ovoga članka, a niti izvršio nalog poreznog tijela, porezno tijelo će donijeti rješenje o pljenidbi njegovih novčanih sredstava u skladu s člankom 153. ovoga Zakona. U rješenju o pljenidbi tražbine treba naznačiti broj računa i druge podatke potrebne za pravilnu uplatu i evidentiranje tako naplaćenog poreza.
\n
(3)Ako tražbina ovršenikova dužnika u trenutku kada je ovršenikov dužnik primio nalog iz stavka 1. ovoga članka nije dospjela, po njezinoj dospjelosti dužan je navedeni iznos uplatiti u skladu sa stavkom 1. ovoga članka.
\n
(4)Tražbine po osnovi mjenica i drugih vrijednosnih papira (vrijednosnica) koje se mogu prenijeti naleđem (indosamentom) plijene se na način da ih ovrhovoditelj uzme u posjed.
\n
(5)Na pljenidbu tražbine koju poslodavac ima prema zaposleniku na temelju danih robnih, potrošačkih i drugih kredita odgovarajuće se primjenjuju odredbe ovoga Zakona o pljenidbi plaće.
\n
(6)Ako je predmet pljenidbe dospjela novčana tražbina ovršenika-zaposlenika, tada će ovrhovoditelj rješenjem naložiti ovršenikovu dužniku-poslodavcu da plaću ovršenika isplati u korist propisanih uplatnih računa, uzimajući u obzir izuzeća propisana člankom 155. ovoga Zakona. Primjerak rješenja dostavlja se ovršeniku-zaposleniku i ovršenikovu dužniku-poslodavcu.
\n
(7)Ako ovršenikov dužnik-poslodavac u roku od osam dana od primitka rješenja iz stavka 6. ovoga članka nije osporio tražbinu ovršenika-zaposlenika, a pri isplati plaće nije izvršio nalog poreznog tijela, porezno tijelo će donijeti rješenje o pljenidbi njegovih novčanih sredstava u iznosu dospjelih tražbina ovršenika-zaposlenika u skladu s člankom 153. ovoga Zakona.
\n
(8)Novčane tražbine ovršenika-zaposlenika mogu se plijeniti iako nisu dospjele.
\n

Članak 155(NN 106/18)

\n

Nepljenjive tražbine U postupku ovrhe ne mogu se plijeniti ovršenikove tražbine za koje su zakonom kojim se uređuje ovršni postupak ili posebnim propisom propisana izuzeća i ograničenja od ovrhe.

\n

Članak 156Obveza očitovanja dužnika ovršenika

\n
(1)Dužnik ovršenika mora ovrhovoditelja u roku od osam dana od dana primitka rješenja o ovrsi na tražbini ovršenika obavijestiti o tome:
\n
1.priznaje li tražbinu kao utemeljenu 2. koja prava prema tražbini polažu druge osobe 3. je li i zbog kojih prava tražbina već zaplijenjena za druge vjerovnike.
\n
(2)Ako dužnik ovršenika u roku iz stavka 1. ovoga članka ospori tražbinu, a dug nije plaćen, prvostupanjsko tijelo dužno je provjeriti navode dužnika ovršenika te o prigovoru odlučiti rješenjem.
\n
(3)Na prigovor i postupak odlučivanja po prigovoru iz stavka 2. ovoga članka primjenjuju se odredbe članka 142. ovoga Zakona.
\n
(4)Ako se rješenjem prigovor odbije ili odbaci, ovrha se nastavlja protiv ovršenikova dužnika kao ovršenika.
\n

Članak 157Pljenidba vlasničkih i vjerovničkih vrijednosnih papira (vrijednosnica)

\n
(1)Zaplijenjeni vlasnički i vjerovnički vrijednosni papiri (vrijednosnice), pod uvjetom da kotiraju, prodaju se na burzi, a ako ne kotiraju, prodaju se na slobodnom tržištu.
\n
(2)Ako zaplijenjeni vlasnički i vjerovnički papiri (vrijednosnice) ne kotiraju na burzi, njihova prodaja mora se oglasiti u dnevnom tisku.
\n

Članak 158Pljenidba tražbine na temelju udjela u kapitalu

\n
(1)Pljenidbi podliježu i tražbine na temelju udjela u kapitalu.
\n
(2)Javna prodaja tražbina na temelju udjela u kapitalu obvezatno se objavljuje u dnevnom tisku.
\n

Članak 159Pljenidba pokretnina

\n
(1)Pokretnine koje su kod ovršenika ovrhovoditelj popisuje i plijeni (pljenidbeni popis). Pokretnine osim novca, dragocjenosti i vrijednosnih papira (vrijednosnica) ostavljaju se kod ovršenika, ako se time ne ugrožava ovrha. Zaplijenjene pokretnine koje ostaju kod ovršenika treba označiti stavljanjem pečata ili na drugi način.
\n
(2)Ovršenikove pokretnine koje se nalaze u posjedu treće osobe popisuju se i plijene prema odredbama stavka 1. ovoga članka.
\n
(3)Ako treća osoba ne pristane na popis i predaju stvari ovršenika, porezno tijelo donosi rješenje s nalogom za predaju stvari ovršenika.
\n
(4)Ako treća osoba u roku od osam dana ne izvrši nalog poreznog tijela, porezno tijelo će se naplatiti iz imovine treće osobe.
\n
(5)Ako ovršenik namjerno ili krajnjom nepažnjom uništi, ošteti ili otuđi popisane stvari, ovrhovoditelj će podnijeti kaznenu prijavu nadležnom tijelu.
\n
(6)Ovrhovoditelj je po pisanom sudskom nalogu ovlašten pretražiti stambene prostorije. Ovrhovoditelj je ovlašten pretražiti poslovne prostorije i spremnike te naložiti otvaranje zaključanih vrata, ako to zahtijeva svrha ovrhe.
\n
(7)Ako u provedbi ovrhe u stambenim ili poslovnim prostorijama nije nazočan ovršenik ili član njegove obitelji ili njegov zaposlenik, ovrhovoditelj mora kao svjedoke pozvati dvije punoljetne osobe.
\n

Članak 160Pokretnine koje se ne mogu plijeniti

\n

Ne mogu biti predmetom pljenidbe:

\n
1.odjeća, cipele, rublje i drugi predmeti za osobnu uporabu, posteljina, posuđe, pokućstvo, štednjak, hladnjak, televizor, radijski prijamnik i druge stvari za kućanstvo ako ih ovršenik i članovi njegova kućanstva trebaju za zadovoljavanje osnovnih životnih potreba 2. hrana i ogrjev za potrebe ovršenika i članova njegova kućanstva 3. radna i rasplodna stoka, poljoprivredni strojevi i drugo radno oruđe koje ovršenik kao poljoprivrednik treba za rad na svom gospodarstvu, te sjeme za uporabu i hranu za stoku potrebnu do sljedećeg razdoblja prinosa žetve, kosidbe i sl.
\n
4.knjige i druge stvari koje ovršenik treba za obavljanje svoje znanstvene, umjetničke ili druge djelatnosti 5. alat, oruđe, strojevi i drugi predmeti koji su ovršeniku-fizičkoj osobi koja samostalno obavlja djelatnost nužni za obavljanje njegove upisane djelatnosti, te sirovine i pogonsko gorivo za tri mjeseca.
\n

Članak 161Prava trećih osoba

\n
(1)Ako ovršenik izjavi da su popisane pokretnine vlasništvo treće osobe, a za to ne pruži dokaze ni on ni treća osoba, ovrhovoditelj može popisati i te predmete, ali je tu treću osobu dužan uputiti da podnese tužbu sudu u roku od osam dana od dana dostave obavijesti o popisu radi dokazivanja svoga prava vlasništva. Ako u tom roku ne podnese dokaz da je tužba podnesena sudu, ovrha će se nastaviti kao da nije bilo prigovora.
\n
(2)Podnošenjem tužbe sudu u roku određenom u stavku 1. ovoga članka obustavlja se prodaja popisanih stvari do okončanja sudskog postupka.
\n
(3)Treća osoba koja se ne nalazi u posjedu stvari ne može prigovoriti pljenidbi na temelju založnog ili povlaštenog prava. Ta osoba može tražiti namiru iz utrška, bez obzira na to je li njezina tražbina dospjela ili nije.
\n

Članak 162Zapisnik o popisu i procjeni pokretnina

\n
(1)O popisu i procjeni pokretnina ovrhovoditelj vodi zapisnik u kojem mora navesti sve potrebne podatke i druge pojedinosti koje su se dogodile tijekom popisivanja. Pljenidbeni popis sastavni je dio zapisnika. Ovrhovoditelj procjenom utvrđuje vrijednost pokretnina koje se plijene. Ta se vrijednost određuje kao cijena koja bi se mogla postići na javnoj prodaji. U zapisnik se mora unijeti nalog o zabrani prava raspolaganja zaplijenjenim pokretninama.
\n
(2)Zapisnik o popisu i procjeni pokretnina potpisuju ovrhovoditelj, ovršenik, odnosno punoljetni član njegova kućanstva, nazočni svjedoci i druge službene osobe koje su bile nazočne popisivanju.
\n
(3)U slučaju da ovršenik nije nazočan popisu ili ako odbije potpisati zapisnik i razlog odbijanja, to se mora zapisnički utvrditi.
\n

Članak 163(NN 114/22)

\n

Javna prodaja pokretnina

\n
(1)Zaplijenjene se pokretnine javno prodaju. Ako je zaplijenjena lako kvarljiva roba, ovrhovoditelj može u nazočnosti ovršenika unovčiti takvu robu neposrednom pogodbom.
\n
(2)Javna prodaja pokretnina se oglašava. Oglas mora sadržati obavijesti o mjestu, datumu, vremenu i načinu prodaje, kao i opis predmeta i njihovih početnih cijena.
\n
(3)Oglas o javnoj prodaji pokretnina mora se vidno istaknuti na mjestu gdje će se obaviti prodaja. Oglas se mora dostaviti ovršeniku najmanje pet dana prije dana koji je određen za javnu prodaju.
\n
(4)Ako je procijenjena vrijednost pokretnina koje se javno prodaju veća od 66.361,40 eura, oglas se mora objaviti u dnevnom tisku.
\n

Članak 164Obavljanje javne prodaje

\n
(1)U javnoj prodaji kao kupci ne mogu sudjelovati ovršenik i službene osobe koje su zaposlene u poreznim tijelima.
\n
(2)Porezno tijelo može uvjetovati sudjelovanje na javnoj prodaji polaganjem jamčevine u iznosu do 20 % procijenjene vrijednosti popisane imovine.
\n
(3)Pokretnine se prodaju po najvišoj ponuđenoj cijeni.
\n
(4)Ako na prvoj javnoj prodaji nije pristigla niti jedna ponuda te se pokretnine ne unovče po cijeni koja ne smije biti niža od dvije trećine njihove vrijednosti utvrđene procjenom, može se u roku od najmanje pet dana odrediti druga javna prodaja.
\n
(5)Na drugoj javnoj prodaji stvari se mogu prodati po cijeni koja ne može biti niža od polovine vrijednosti utvrđene procjenom. Ako se pokretnine ne prodaju niti na drugoj javnoj prodaji, porezno tijelo može odlučiti o načinu prodaje.
\n

Članak 165Zapisnik o javnoj prodaji

\n
(1)O javnoj prodaji ovrhovoditelj je dužan voditi zapisnik. U zapisnik se unose svi podaci o načinu i tijeku prodaje.
\n
(2)Zapisnik o izvršenoj javnoj prodaji pokretnina dostavlja se ovršeniku u roku od tri dana od dana izvršene prodaje.
\n

Članak 166Pljenidba na imovinskim pravima

\n
(1)Za pljenidbu imovinskih prava primjenjuju se odredbe o pljenidbi nad pokretninama i tražbinama, osim ako se radi o imovinskim pravima koja su predmet ovrhe nad nekretninama.
\n
(2)Učinci pljenidbe nastupaju u trenutku kada je ovršeniku priopćena zabrana raspolaganja imovinskim pravima.
\n

Članak 167(NN 106/18)

\n

Učinak pljenidbe

\n
(1)Porezno tijelo pljenidbom stječe založno pravo na zaplijenjenoj imovini.
\n
(2)Primjerak rješenja o ovrsi kojim se nalaže pljenidba dostavlja se tijelu nadležnom za vođenje upisnika propisanih odredbama zakona kojim se uređuje ovršni postupak, odnosno drugoga posebnog zakona kojim se uređuje vođenje upisnika stvari ili prava radi provedbe zabilježbe ovrhe.
\n
(3)Založno pravo po osnovi ranije pljenidbe ima prednost pred založnim pravom po osnovi kasnije pljenidbe.
\n

Članak 168Prestanak obveze iz poreznog jamstva

\n

Obveza iz poreznog jamstva prestaje kad se porezni dug u cijelosti naplati od poreznog obveznika ili poreznog jamca.

\n

Članak 169Provođenje ovrhe nad nekretninama

\n

Prijedlog za ovrhu na nekretninama i prijedlog za provedbu mjera osiguranja na nekretninama nadležnom sudu podnosi nadležno državno odvjetništvo, na zahtjev Porezne uprave, odnosno Carinske uprave.

\n

Članak 170(NN 114/22, 152/24)

\n

Troškovi ovrhe i osiguranja

\n
(1)Troškove ovrhe i osiguranja snosi ovršenik. Ako ima više ovršenika, oni su solidarni dužnici.
\n
(2)Troškovi koji nisu utvrđeni ovršnim rješenjem utvrđuju se posebnim rješenjem u roku od osam dana od nastanka.
\n
(3)Najmanji iznos troškova ovrhe i osiguranja iznosi 30,00 eura i naplaćuje se u postupku ovrhe.
\n

Odjeljak 3. MJERE OSIGURANJA

\n

Članak 171(NN 106/18, 152/24)

\n

Pljenidba radi osiguranja naplate

\n
(1)Ako porezno tijelo u tijeku postupka dokaže da postoji vjerojatnost da porezni obveznik ili porezni jamac onemogući naplatu još nedospjelog iznosa poreza, mogu se poduzeti mjere za osiguranje naplate.
\n
(2)Mjere osiguranja naplate sastoje se u zabrani raspolaganja novčanim sredstvima na računima poreznog obveznika, u popisu pokretnina, tražbina i drugih imovinskih prava, zabrani raspolaganja tražbinama poreznog obveznika, oduzimanjem pokretnina i predbilježbi založnog prava na nekretnini.
\n
(3)Mjere osiguranja naplate iz stavka 2. ovoga članka mogu se poduzeti radi naplate neutvrđenog iznosa porezne obveze čim je pokrenut postupak utvrđivanja ako porezno tijelo dokaže vjerojatnost da bi porezni obveznik mogao onemogućiti naplatu.
\n
(4)Mjere osiguranja naplate iz stavka 2. ovoga članka mogu se poduzeti radi naplate neutvrđenog iznosa porezne obveze ako poduzetnik ne vodi poslovne knjige ili ne dostavlja porezne prijave.
\n
(5)Pljenidba radi osiguranja naplate može se odgoditi ili obustaviti ako porezni obveznik osigura plaćanje sredstvima osiguranja plaćanja iz članka 134. stavka 1. ovoga Zakona.
\n
(6)Postupak osiguranja može se provoditi najduže do 30 dana od dana nastupanja uvjeta za ovrhu. U slučaju da su nastupile okolnosti zbog kojih se osiguranje više ne može provoditi, postupak osiguranja se obustavlja, a Financijskoj agenciji nalaže se zaplijenjena sredstva vratiti na račun protivnika osiguranja.
\n
(7)Kada nastupe uvjeti za ovrhu radi naplate osigurane tražbine, porezno tijelo istim će rješenjem obustaviti postupak osiguranja, odrediti ovrhu te naložiti Financijskoj agenciji prijenos sredstava zaplijenjenih po rješenju o osiguranju radi namirenja tražbine iz rješenja o ovrsi.
\n
(8)U slučaju iz stavka 7. ovoga članka, ako tražbina iz rješenja nije namirena iz prenesenih zaplijenjenih sredstava, rješenje o ovrsi za preostali iznos tražbine zadržava prednosni red koji je steklo rješenje o osiguranju.
\n
(9)Provedbom mjere osiguranja predlagatelj osiguranja stječe založno pravo, osim u slučaju iz stavaka 3. i 4. ovoga članka.
\n

POGLAVLJE V.   POSEBNE ODREDBE O POSTUPKU UTVRĐIVANJA ZLOUPORABE PRAVA

\n

Članak 172(NN 152/24)

\n

Utvrđivanje zlouporabe prava u porezno-dužničkom odnosu

\n
(1)Postupak utvrđivanja zlouporabe prava iz porezno-dužničkog odnosa je dio poreznog postupka koji porezno tijelo po službenoj dužnosti pokreće i provodi nad osobama koje u skladu s člankom 32. ovoga Zakona odgovaraju kao porezni jamci radi provjere i utvrđivanja činjenica koje ukazuju na postupanje koje ima obilježje zlouporabe prava, a koje za posljedicu ima nemogućnost podmirenja obveza iz porezno-dužničkog odnosa.
\n
(2)Postupak utvrđivanja zlouporabe prava iz porezno-dužničkog odnosa osoba koje u skladu s člankom 32. ovoga Zakona odgovaraju kao porezni jamci, provodi se po saznanju za postojanje indicija da je izvršena zlouporaba prava.
\n
(3)Postupak naplate od poreznog jamca provest će se u slučaju nemogućnosti naplate poreznog duga od poreznog obveznika primjenom svih oportunih mjera prisilne naplate.
\n

Članak 173Ovlaštene osobe

\n
(1)Postupak utvrđivanja zlouporabe prava iz porezno-dužničkog odnosa provode ovlašteni službenici službe za ovršni postupak i porezni revizori.
\n
(2)Osim osoba iz stavka 1. ovoga članka, za obavljanje pojedinih zadataka čelnik poreznog tijela može ovlastiti i druge stručno osposobljene osobe.
\n

Članak 174Dopustivost provedbe postupka utvrđivanja zlouporabe prava

\n
(1)Postupak utvrđivanja zlouporabe prava može se obavljati kod svih poreznih obveznika i drugih osoba koje raspolažu činjenicama i dokazima bitnima za odlučivanje.
\n
(2)Postupak utvrđivanja zlouporabe prava može se obavljati za razdoblje za koje nije nastupila zastara prava na utvrđivanje poreza i kamata te zastara prava na naplatu poreza.
\n

Članak 175Predmet postupka utvrđivanja zlouporabe prava

\n
(1)U postupku utvrđivanja zlouporabe prava utvrđuje se da li osoba nad kojom se postupak provodi:
\n
1.koristi društvo za to da bi postigla cilj koji joj je inače zabranjen 2. koristi društvo da bi oštetila porezno tijelo 3. protivno zakonu upravlja imovinom društva kao da je to njezina imovina ili imovina povezanih društava ili osoba 4. u svoju korist ili u korist neke druge osobe umanji imovinu društva, iako je znala ili mogla znati da neće moći podmiriti svoje obveze 5. sklapa pravne poslove ili raspolaže imovinom društva na način opisan u članku 31. ovoga Zakona.
\n
(2)Ako je poduzetnik fizička osoba, postupak utvrđivanja zlouporabe prava može obuhvaćati i one činjenice koje nisu u vezi s njegovom gospodarskom djelatnošću.
\n
(3)Postupak utvrđivanja zlouporabe prava kod društava kapitala ili društava osoba obuhvaća i provjeru odnosa bitnih za oporezivanje između člana društva i samog društva.
\n

Članak 176(NN 106/18)

\n

Obavijest o postupku utvrđivanja zlouporabe prava

\n
(1)Obavijest o postupku utvrđivanja zlouporabe prava mora biti dostavljena poreznom obvezniku najkasnije osam dana prije početka postupka.
\n
(2)Iznimno, stavak 1. ovoga članka ne primjenjuje se ako bi se time ugrozila svrha postupka. U tom slučaju obavijest se predaje poreznom obvezniku neposredno prije početka postupka.
\n
(3)Obavijest iz stavka 1. ovoga članka mora se izdati u pisanom obliku te mora sadržavati:
\n
1.naziv poreznog tijela, broj i datum poreznog akta 2. ime i prezime, odnosno naziv poreznog obveznika kome se upućuje 3. pravni i činjenični temelj 4. predmet postupka ili druge radnje koje će se provesti u postupku 5. razdoblje koje je predmet postupka 6. datum početka postupka 7. obvezu sudjelovanja poreznog obveznika u postupku i pravne posljedice zbog ometanja postupka ili odbijanja sudjelovanja i davanja obavijesti 8. potpis ovlaštene osobe ili elektronički potpis ili elektronički pečat poreznog tijela.
\n

Članak 177Zapisnik o utvrđivanju zlouporabe prava

\n
(1)U postupku utvrđivanja zlouporabe prava sastavlja se zapisnik.
\n
(2)Zapisnik treba sadržavati:
\n
1.naziv poreznog tijela, broj i datum poreznog akta 2. ime i prezime, odnosno naziv poreznog obveznika 3. pravni i činjenični temelj 4. imena ovlaštenih osoba koje su provele postupak 5. opis radnja, činjenica i dokaza provedenih u postupku po kojima su utvrđene zlouporabe prava.
\n

Zapisnik se mora voditi uredno, u njemu se ništa ne smije dodati ili mijenjati, prekrižena mjesta moraju ostati čitljiva, a ako zapisnik ima više listova, svaka stranica mora biti označena rednim brojem i potpisana.

\n
(3)Na zapisnik porezni obveznik ima pravo podnijeti prigovor u roku koji ne može biti kraći od pet dana, a niti dulji od 20 dana, računajući od dana primitka zapisnika.
\n
(4)Porezno tijelo dužno je razmotriti prigovor na zapisnik, te ako prigovor ne usvoji, razloge neusvajanja treba navesti u obrazloženju poreznog rješenja.
\n
(5)Ako su prigovorom iznesene nove činjenice i materijalni dokazi zbog kojih bi trebalo promijeniti činjenično stanje utvrđeno u zapisniku ili izmijeniti prijašnje pravne ocjene, porezno tijelo će o takvim činjenicama i materijalnim dokazima ili novim pravnim ocjenama sastaviti dopunski zapisnik. Na dopunski zapisnik ne može se podnijeti prigovor.
\n
(6)Na temelju činjenica navedenih u zapisniku i u dopunskom zapisniku u slučaju iz stavka 5. ovoga članka donosi se rješenje.
\n
(7)Rješenje iz stavka 6. ovoga članka donosi se najkasnije u roku od 60 dana od dana uručenja zapisnika ili dopunskog zapisnika.
\n

POGLAVLJE VI.   PRAVNI LIJEK

\n

Članak 178Dopustivost i podnošenje žalbe

\n
(1)Protiv poreznog akta kojim je odlučeno o pojedinačnim pravima i obvezama iz porezno-pravnog odnosa može se podnijeti žalba.
\n
(2)Žalba se može podnijeti i onda kada žalitelj istakne kako o njegovu zahtjevu za donošenjem poreznog akta nije donesena odluka u propisanom roku.
\n
(3)Protiv rješenja kojim je odlučeno o žalbi može se podnijeti tužba nadležnom sudu.
\n
(4)Podnesena tužba ne odgađa izvršenje poreznog akta.
\n

Članak 179Pravo na podnošenje žalbe

\n

Žalbu na porezni akt može podnijeti svaka osoba o čijim se pravima ili obvezama odlučivalo u prvostupanjskom poreznom postupku i svaka osoba koja za to ima pravni interes.

\n

Članak 180Žalbeni rok

\n

Žalba se podnosi u roku od trideset dana od dana primitka poreznog akta.

\n

Članak 181Podnošenje žalbe

\n
(1)Žalba se podnosi nadležnom drugostupanjskom poreznom tijelu, a predaje neposredno ili poštom preporučeno, odnosno izjavljuje na zapisnik prvostupanjskom poreznom tijelu. Dovoljno je da je iz žalbe razvidno tko je žalitelj i koji se porezni akt pobija.
\n
(2)Žalba podnesena u roku, a predana nenadležnom tijelu, ne može se odbaciti kao nepravodobna.
\n
(3)U žalbi treba navesti porezni akt protiv kojega se podnosi žalba i žalbene razloge zbog kojih se zahtijeva poništenje, izmjena ili ukidanje toga poreznog akta, te dokaze kojima se žalba obrazlaže.
\n
(4)Žalitelj mora žalbu potpisati, a u slučaju podnošenja žalbe u elektroničkom obliku potpisuje ju na način propisan člankom 74.a stavkom 3. ovoga Zakona.
\n

Članak 182Postupanje prvostupanjskog tijela po žalbi

\n
(1)Ako žalba nije dopuštena, nije podnesena od ovlaštene osobe ili nije podnesena u roku, prvostupanjsko porezno tijelo žalbu će odbaciti.
\n
(2)Protiv rješenja o odbacivanju žalbe može se podnijeti žalba.
\n
(3)Prvostupanjsko porezno tijelo će porezni akt izmijeniti tijekom postupka po žalbi:
\n
1.ako ocijeni da je žalba opravdana i nije nužno provoditi novi ispitni postupak 2. ako ocijeni da je provedeni postupak bio nepotpun, a to je moglo biti od utjecaja na rješavanje 3. ako žalitelj u žalbi iznosi takve činjenice i dokaze koji bi mogli biti od utjecaja na drukčije rješavanje stvari 4. ako je žalitelju moralo biti omogućeno da sudjeluje u postupku 5. ako je žalitelj propustio sudjelovati u postupku, ali je u žalbi opravdao to propuštanje.
\n
(4)Prvostupanjsko porezno tijelo će u žalbenom postupku žalbu usvojiti i novim poreznim aktom zamijeniti porezni akt koji se žalbom pobija, i to:
\n
1.u slučaju iz stavka 3. točke 1. ovoga članka bez provođenja dopunskog postupka 2. u slučaju iz stavka 3. točaka 2., 3., 4. i 5. ovoga članka uz provođenje dopunskog postupka.
\n
(5)Protiv novoga poreznog akta porezni obveznik može podnijeti žalbu.
\n
(6)Novi porezni akt može se izmijeniti do donošenja odluke o žalbi.
\n

Članak 183Tijelo nadležno za rješavanje o žalbi

\n

O žalbi protiv poreznog akta koji je donijelo prvostupanjsko porezno tijelo odlučuje nadležno drugostupanjsko porezno tijelo određeno zakonom.

\n

Članak 184Sudionici žalbenog postupka

\n

U žalbenom postupku sudjeluju:

\n
1.žalitelj 2. osoba pozvana da sudjeluje u postupku.
\n

Članak 185Poziv na sudjelovanje u postupku

\n
(1)Drugostupanjsko porezno tijelo po službenoj dužnosti ili na temelju zahtjeva poreznog obveznika uključit će u postupak one osobe čiji bi pravni interes mogao odlukom poreznog tijela biti pogođen, a prije svega osobe koje, uz poreznog obveznika, jamče za njegov porezni dug. Prije nego što porezno tijelo uključi navedene osobe u postupak mora omogućiti podnositelju žalbe da se o toj činjenici očituje.
\n
(2)Osobi pozvanoj na sudjelovanje u postupku treba priopćiti sve zahtjeve i izjave ostalih sudionika. Ta osoba ima pravo očitovati se, davati izjave o činjenicama i postavljati vlastite zahtjeve u okviru žaliteljevih zahtjeva.
\n

Članak 186Pravni učinak žalbe

\n
(1)Žalba odgađa izvršenje pobijanoga poreznog akta do dostave rješenja o žalbi.
\n
(2)Iznimno od odredbe stavka 1. ovoga članka, žalba ne odgađa izvršenje pobijanog poreznog akta koji je donesen neposrednim rješavanjem na temelju članka 87. ovoga Zakona.
\n

Članak 187Odustanak od žalbe

\n

Podnositelj žalbe može odustati od žalbe sve do otpreme rješenja o žalbi.

\n

Članak 188Privremeno prekidanje postupka

\n
(1)Ako rješenje o žalbi potpuno ili djelomično ovisi o prethodnom pitanju koje je predmet sudskog spora ili je u nadležnosti drugog tijela državne uprave, nadležno drugostupanjsko porezno tijelo može zaključkom privremeno prekinuti postupak do okončanja sudskog spora ili do donošenja odluke nadležnog tijela državne uprave.
\n
(2)Za vrijeme trajanja privremenog prekida postupka iz stavka 1. ovoga članka ne teku zastarni rokovi.
\n

Članak 189Žalbeni postupak i izvedba dokaza

\n
(1)Nadležno drugostupanjsko porezno tijelo dužno je ispitati zakonitost pobijanog poreznog akta u cijelosti. Ako drugostupanjsko porezno tijelo utvrdi da je pobijani porezni akt nezakonit, poništit će porezni akt i samo riješiti stvar.
\n
(2)Iznimno, kad je za donošenje novog poreznog akta, obzirom na prirodu stvari, nužno rješavanje prvostupanjskog poreznog tijela, a drugostupanjsko porezno tijelo utvrdi da rješenje treba poništiti, dostavit će predmet na ponovno rješavanje prvostupanjskom poreznom tijelu.
\n
(3)Nadležno drugostupanjsko porezno tijelo može odlučiti zbog složenosti sporne stvari ili ako ocijeni da je to potrebno radi boljeg razjašnjavanja stanja stvari, da će se u postupku po žalbi izvoditi dokazi.
\n
(4)Ako nadležno drugostupanjsko porezno tijelo u slučaju iz stavka 2. ovoga članka izvodi dokaze, poreznom obvezniku uputit će se poziv za sudjelovanje u postupku. Neodazivanje pozivu poreznog obveznika ne zadržava rad drugostupanjskoga poreznog tijela.
\n
(5)Ako se pobijani porezni akt izmijeni prije donošenja rješenja o žalbi, tada predmetom postupka po žalbi postaje i novi porezni akt.
\n
(6)Rješenje o žalbi porezno tijelo mora donijeti i dostaviti stranci najkasnije u roku od dva mjeseca računajući od dana predaje žalbe.
\n

Članak 190Mijenjanje i poništavanje rješenja u vezi s upravnim sporom

\n
(1)Porezno tijelo protiv čijeg je rješenja pravodobno podnesena tužba nadležnom sudu može do okončanja spora poništiti ili izmijeniti svoje rješenje iz onih razloga iz kojih bi sud mogao poništiti to rješenje.
\n
(2)Poništavanje ili izmjena rješenja iz stavka 1. ovoga članka može se izvršiti samo ako se na taj način otklanja nezakonitost rješenja i ako se time porezni obveznik ne dovodi u lošiji položaj.
\n
(3)Porezno rješenje iz stavka 1. ovoga članka dostavlja se poreznom obvezniku i nadležnom sudu.
\n

Članak 190a (NN 152/24)

\n

Troškovi postupka U poreznim postupcima svaki sudionik porezno-pravnog i porezno-dužničkog odnosa snosi svoje troškove, osim ako je ovim Zakonom propisano drukčije.

\n

POGLAVLJE VII.   PREKRŠAJNE ODREDBE

\n

Članak 191(NN 151/25)

\n

Porezni prekršaj

\n
(1)Porezni prekršaj je povreda poreznog propisa koja je kao prekršaj propisana ovim Zakonom i posebnim zakonima o pojedinim vrstama poreza.
\n
(2)Prekršajni postupak u prvom stupnju vodi i rješenje o prekršaju donosi vijeće za prekršajni postupak u Poreznoj upravi, odnosno u nadležnom područnom uredu Carinske uprave.
\n
(3)Ministar financija, na prijedlog ravnatelja Porezne uprave, može imenovati više vijeća za prekršajni postupak u Poreznoj upravi.
\n
(4)Vijeće za prekršajni postupak ima predsjednika i dva člana koje na prijedlog ravnatelja Porezne uprave imenuje ministar financija.
\n
(5)Predsjednik vijeća za prekršajni postupak predsjeda i rukovodi radom vijeća.
\n
(6)Za predsjednika vijeća za prekršajni postupak može se imenovati osoba koja je diplomirani pravnik s položenim pravosudnim ispitom.
\n
(7)Vijeće za prekršajni postupak može ovlastiti člana vijeća za vođenje postupka i donošenje odluka tijekom postupka, osim donošenja odluke o prekršaju.
\n
(8)O žalbi na rješenje doneseno u prvostupanjskom prekršajnom postupku rješava Visoki prekršajni sud, osim ako Prekršajnim zakonom nije propisano drugačije.
\n
(9)Na prekršajni postupak koji vodi porezno tijelo primjenjuju se odredbe Prekršajnog zakona.
\n

Članak 192(NN 106/18, 121/19, 114/22, 152/24, 151/25)

\n

Najteži porezni prekršaji

\n
(1)Novčanom kaznom u iznosu od 2650,00 do 66.360,00 eura kaznit će se pravna osoba:
\n
1.ako ne izdaje račune (članak 62. stavak 1. i 5.) 2. ako ne iskazuje isporuke dobara i usluga preko naplatnog uređaja ili na drugi odgovarajući način, a naplaćuje ih gotovinom ili ne iskazuje ili ne iskazuje potpuno i/ili točno i/ili pravodobno i/ili uredno (članak 62. stavak 4.) 3. ako ne vodi poslovne knjige i evidencije radi oporezivanja prema poreznim propisima koji se primjenjuju u Republici Hrvatskoj (članak 62. stavak 5.) 4. ako knjiženja i druga evidentiranja u poslovnim knjigama ne obavlja potpuno ili točno ili pravodobno ili uredno (članak 66. stavak 1.) 5. ako poslovne knjige, druge evidencije i knjigovodstvene isprave ne čuva u rokovima propisanim zakonom (članak 66. stavak 18.) 6. ako ne uruči ispis elektronički vođenih poslovnih knjiga, evidencija i izvješća i drugih podataka koji izravno ili neizravno utječu na utvrđivanje porezne osnovice, ili ne omogući pristup i nadzor podataka elektronički vođenih poslovnih knjiga, evidencija i izvješća, ili ne omogući pristup podacima koji izravno ili neizravno utječu na utvrđivanje porezne osnovice ili ne omogući pristup i nadzor računalnog ili drugog elektroničkog sustava i baza podataka, odnosno ako ne osigura podatke na propisani način, ili ne osigura odgovarajuću zaštitu, tajnost i cjelovitost podataka ili ne dostavi šifre i lozinke onih programskih rješenja kojima se provodi postupak fiskalizacije, u svrhu njihove provjere (članak 67. stavak 1., 2.i 4.) 7. ako ne osigura čuvanje podataka u elektroničkom obliku, ako ne dopusti pristup podacima u elektroničkom obliku, ako ne osigura čitljivost izvornih podataka bez obzira na okolnosti promjene opreme korištenih sustava ili programa, ako ne osigura njihovo pravilno spremanje i čuvanje za propisano razdoblje, ako ne omogući pristup elektronički vođenim poslovnim knjigama, evidencijama, izvješćima i drugim podacima koji izravno ili neizravno utječu na utvrđivanje porezne osnovice i u slučajevima kada se čuvaju u elektroničkom obliku kod drugih osoba ili u drugim zemljama, ako ne pohrani i čuva podatke u obliku koji dopušta nadzor u razumnom vremenu ili ako ne omogući kopiranje mrežnih podataka, podataka na internetu i podataka sa računala i druge opreme (članak 67. stavak 5.) 8. ako odbije sudjelovati u poreznom postupku (članak 69. i članak 71.) 9. ako se ne odazove na poziv poreznog tijela (članak 78.) 10. ako ne predoči poslovne knjige, evidencije, poslovnu dokumentaciju i druge isprave na zahtjev poreznog tijela (članak 81. stavak 1.) 11. ako ne dostavi Poreznoj upravi u zakonom propisanom roku ili na njezin zahtjev podatke o prometu računa u eurima i deviznih računa pravnih osoba, fizičkih osoba koje obavljaju registriranu djelatnost obrta, slobodnih zanimanja i građana, uključivo i podatke o prometu tekućih računa i štednih uloga (članak 114. stavak 1. i 2.)
\n
12.ako ne dopusti obavljanje poreznog nadzora (članak 117. stavak 1.).
\n
(2)Novčanom kaznom od 1320,00 do 39.810,00 eura za prekršaj iz stavka 1. ovoga članka kaznit će se fizička osoba obrtnik i fizička osoba koja obavlja drugu samostalnu djelatnost.
\n
(3)Novčanom kaznom od 130,00 do 5300,00 eura za prekršaj iz stavka 1. točke 8. i 9. ovoga članka kaznit će se fizička osoba.
\n
(4)Novčanom kaznom u iznosu od 660,00 do 5300,00 eura kaznit će se i odgovorna osoba u pravnoj osobi za prekršaje iz stavka 1. ovoga članka.
\n
(5)Za ponovljeni prekršaj iz stavka 1. ovog članka, kaznit će se za prekršaj pravna osoba novčanom kaznom u iznosu od 3980,00 do 92.900,00 eura, fizička osoba obrtnik i fizička osoba koja obavlja drugu samostalnu djelatnost novčanom kaznom u iznosu od 2650,00 do 53.080,00 eura, fizička osoba novčanom kaznom u iznosu od 260,00 do 5300,00 eura, a odgovorna osoba u pravnoj osobi novčanom kaznom u iznosu od 1060,00 do 6630,00 eura.
\n
(6)Utvrđeni višak gotovine koji nije iskazan preko naplatnog uređaja oduzet će se kao imovinska korist, a povodom prekršaja opisanog u stavku 1. točki 2. ovoga članka.
\n

Članak 193(NN 106/18, 121/19, 114/22, 152/24)

\n

Teži porezni prekršaji

\n
(1)Novčanom kaznom u iznosu od 660,00 do 39.810,00 eura kaznit će se pravna osoba:
\n
1.ako kao pružatelj usluga pristupa internetu ne blokira pristup sadržaju prema nalogu o zabrani rada koji izdaje nadležno tijelo putem nadležne regulatorne agencije za mrežne djelatnosti (članak 44. stavak 4.) 2. ako pružatelj platnih usluga ne onemogući bez odgađanja izvršenje platne transakcije u korist poslovnih subjekata koji nedozvoljeno obavljaju gospodarsku djelatnost putem interneta, na osnovu podataka objavljenih na mrežnim stranicama Porezne uprave o poslovnim subjektima koji određenu gospodarsku djelatnost obavljaju u skladu s posebnim propisom kojim se uređuje ta djelatnost (članak 44.a stavci 2. i 3.) 3. ako netočno vodi evidencije ili je za iskazane isporuke dobara i usluga preko naplatnog uređaja utvrđen manjak gotovine (članak 62. stavci 4. i 5.) 4. ako evidencije o dnevnom gotovinskom prometu ne vodi na mjestu na kojem se ti primici ostvaruju ili ne osigurava dostupnost evidencija poreznom tijelu (članak 66. stavak 6.) 5. ako poslovne knjige i druge evidencije ne vodi u skladu s načinom oporezivanja (članak 66. stavak 8.) 6. ako pri vođenju poslovnih knjiga i drugih evidencija u elektroničkom obliku ne osigura raspoložive, čitljive i sustavne podatke (članak 66. stavak 9.) 7. ako ne prijavi činjenice bitne za utvrđivanje njegove porezne obveze u zakonskom roku (članak 68. stavak 4.) 8. ako ne podnese poreznu prijavu na poziv poreznog tijela (članak 73. stavak 2.) 9. ako ne podnese poreznu prijavu poreznom tijelu u propisanom roku (članak 73. stavak 4.) 10. ako uz poreznu prijavu ne priloži dokumentaciju sukladno poreznim propisima (članak 74. stavak 3.) 11. ako ne podnese elektroničkim putem poreznu prijavu ili druge podatke potrebne za oporezivanje (članak 74. stavak 6.) 12. ako ne omogući pristup i preuzimanje dokumenata koji su pohranjeni u u elektroničkom obliku (članak 74. stavak 9.) 13. ako ne izvrši ispravak prijave u roku od 15 dana od dana izvršnosti odluke kada je temeljem činjenica utvrđenih rješenjem poreznog nadzora ili drugog tijela nužno izvršiti ispravak prijave ili ako ne izvrši ispravak prijave u roku od 15 dana od dana pravomoćnosti sudske odluke (članak 76. stavak 7. i 8.) 14. ako na zahtjev poreznog tijela ne dostavi podatke potrebne za utvrđivanje porezne obveze, provedbu ovrhe i mjera osiguranja (članak 79. stavak 1.) 15. ako ne omogući obavljanje poreznog nadzora ovlaštenoj osobi za provođenje nadzora na njezin zahtjev (članak 121. stavak 4.) 16. ako ne sudjeluje u utvrđivanju činjeničnog stanja bitnog za njegovo oporezivanje na način da ne da obavijesti i ne predoči poslovnu dokumentaciju na zahtjev poreznog tijela, ne imenuje osobu koja će to raditi u njegovo ime (članak 122. stavak 1.).
\n
(2)Novčanom kaznom u iznosu od 260,00 do 26.540,00 eura za prekršaj iz stavka 1. ovoga članka kaznit će se fizička osoba obrtnik i fizička osoba koja obavlja drugu samostalnu djelatnost.
\n
(3)Novčanom kaznom u iznosu od 60,00 do 3980,00 eura za prekršaj iz stavka 1. točaka 6., 7., 8., 9., 10., 11., 12., 13. i 14. ovoga članka kaznit će se fizička osoba.
\n
(4)Novčanom kaznom u iznosu od 390,00 do 3980,00 eura kaznit će se i odgovorna osoba u pravnoj osobi za prekršaje iz stavka 1. ovoga članka.
\n
(5)Za ponovljeni prekršaj iz stavka 1. ovoga članka kaznit će se za prekršaj pravna osoba novčanom u iznosu od 1060,00 do 53.080,00 eura, fizička osoba obrtnik i fizička osoba koja obavlja drugu samostalnu djelatnost novčanom kaznom u iznosu od 390,00 do 39.810,00 eura, fizička osoba novčanom kaznom u iznosu od 130,00 do 5300,00 eura, a odgovorna osoba u pravnoj osobi novčanom kaznom u iznosu od 660,00 do 6630,00 eura.
\n

Članak 194(NN 121/19, 114/22, 151/25)

\n

Lakši porezni prekršaji

\n
(1)Novčanom kaznom u iznosu od 260,00 do 26.540,00 eura kaznit će se pravna osoba:
\n
1.ako poslovne knjige i druge evidencije s pripadajućom dokumentacijom ne čuva na mjestu propisanom zakonom (članak 66. stavak 9.) 2. ako na početku poslovanja i krajem svake poslovne godine ne popiše svu imovinu i obveze (članak 66. stavak 14.) 3. ako ne popiše imovinu i obveze pri promjenama cijena dobara ili prilikom statusnih promjena ili prestanka obavljanja djelatnosti ili prilikom otvaranja postupka stečaja ili likvidacije (članak 66. stavak 15.) 4. ako na zahtjev poreznog tijela ne stavi na raspolaganje dokumentaciju o elektroničkom sustavu korištenom za vođenje poslovnih knjiga, evidencija i izvješća na propisani način (članak 67. stavak 7.) 5. ako ne prijavi činjenicu stjecanja većinskog udjela ili činjenicu da je u sustavu povezanih društava, u propisanom roku (članak 68. stavak 2. i 4.) 6. ako ne prijavi činjenicu promjene većinskog vlasnika u propisanom roku (članak 68. stavak 3. i 4.) 7. ako ne dostavi poreznom tijelu podatke o osobi i ovlašteniku za koje vodi račun, čuva ili kao zalog uzima vrijednosti ili ustupa pretinac (članak 72.) 8. ako u poreznoj prijavi iskaže netočne ili neistinite podatke (članak 74. stavak 2.) 9. ako ne izda poreznom obvezniku dokumentaciju potrebnu za poreznu prijavu (članak 74. stavak 4.) 10. ako se ne odazove na poziv poreznog tijela radi davanja obavijesti usmeno na službenom mjestu poreznog tijela (članak 79. stavak 4.) 11. ako na traženje poreznog tijela ne dostavi obavijest u pisanom obliku ili obavijest ne dostavi pravodobno (članak 79. stavak 7.) 12. ako ometa očevid (članak 82. stavak 1.) 13. ako kao ovršenik koji na zahtjev poreznog tijela ne da podatke ili da netočne i nepotpune podatke o svojoj imovini i dohotku (članak 139.) 14. Financijska agencija, ako ne postupi u skladu s člankom 153. ovoga Zakona.
\n
(2)Novčanom kaznom od 130,00 do 13.270,00 eura za prekršaj iz stavka 1. točke 1. do 5. i 7. do 14. ovoga članka kaznit će se fizička osoba obrtnik i fizička osoba koja obavlja drugu samostalnu djelatnost.
\n
(3)Novčanom kaznom od 20,00 do 2650,00 eura za prekršaj iz stavka 1. točke 8., 10., 11. i 12. ovoga članka kaznit će se fizička osoba.
\n
(4)Novčanom kaznom u iznosu od 260,00 do 2650,00 eura kaznit će se i odgovorna osoba u pravnoj osobi za prekršaje iz stavka 1. ovoga članka.
\n
(5)Za ponovljeni prekršaj iz stavka 1. ovog članka kaznit će se za prekršaj pravna osoba novčanom kaznom u iznosu od 530,00 do 39.810,00 eura, fizička osoba obrtnik i fizička osoba koja obavlja drugu samostalnu djelatnost novčanom kaznom u iznosu od 260,00 do 26.540,00 eura, fizička osoba novčanom kaznom u iznosu od 50,00 do 3980,00 eura, a odgovorna osoba u pravnoj osobi novčanom kaznom u iznosu od 530,00 do 3980,00 eura.
\n

POGLAVLJE VIII.   OVLASTI VLADE REPUBLIKE HRVATSKE

\n

Članak 195

\n

Uvjete, način i postupak odlučivanja o pravima poreznog tijela iz porezno-dužničkog odnosa u predstečajnom i stečajnom postupku propisuje Uredbom Vlada Republike Hrvatske.

\n

POGLAVLJE IX. PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE

\n

Članak 196

\n
(1)Ovlašćuje se ministar financija da u roku od 60 dana od stupanja na snagu ovoga Zakona donese pravilnike iz članka 9. stavka 3., članka 10. stavka 4., članka 19. stavka 6., članka 38. stavka 2., članka 67. stavka 11., članka 68. stavka 5., članka 70. stavka 3., članka 74. stavka 10., članka 76. stavka 9., članka 79. stavka 10. i članka 104. stavka 13.
\n
(2)Pravilnici doneseni na temelju odredbi Općeg poreznog zakona (»Narodne novine«, br. 147/08., 18/11., 78/12., 136/12., 73/13., 26/15. i 44/16.) ostaju na snazi do stupanja na snagu pravilnika iz stavka 1. ovoga članka, i to:
\n
–Pravilnik o postupanju u dobroj vjeri sudionika porezno-pravnog odnosa, gospodarskoj cjelini te obrascima prijave činjenica za koje postoji obveza prijavljivanja i izjave o izvorima stjecanja imovine (»Narodne novine«, br. 59/09.)
\n
–Pravilnik o obvezujućim mišljenjima, ispravku prijave, statističkim izvješćima i poreznoj nagodbi (»Narodne novine«, br. 78/15. i 16/16.)
\n
–Pravilnik o utvrđivanju visine nagrada i naknada troškova zastupniku po službenoj dužnosti (»Narodne novine«, br. 59/09.)
\n
–Pravilnik o obliku, sadržaju, roku i načinu dostave poslovnih knjiga, evidencija i izvješća koji se čuvaju u elektroničkom obliku (»Narodne novine«, br. 59/09.)
\n
–Pravilnik o podnošenju poreznih prijava i drugih podataka elektroničkim putem (»Narodne novine«, br. 51/11. i 62/11. – ispravak)
\n
–Pravilnik o uvjetima, načinu i postupku prijeboja potraživanja prema državnom proračunu s poreznim dugom (»Narodne novine«, br. 15/13.).
\n
(3)Do stupanja na snagu pravilnika iz stavka 1. ovoga članka ostaje na snazi Pravilnik o načinu odobravanja i ukidanja posebnog statusa poreznom obvezniku u svrhu promicanja dobrovoljnog ispunjenja obveza (»Narodne novine«, br. 67/15.) koji je donesen na temelju Zakona o Poreznoj upravi (»Narodne novine«, br. 148/13. i 141/14.).
\n

Članak 197(NN 106/18)

\n
(1)Postupci pokrenuti do stupanja na snagu ovoga Zakona prema odredbama Općeg poreznog zakona (»Narodne novine«, br. 147/08., 18/11., 78/12., 136/12., 73/13., 26/15. i 44/16.), osim postupaka pokrenutih na temelju glave VIII. i IX. Općeg poreznog zakona (»Narodne novine«, br. 147/08., 18/11., 78/12., 136/12., 73/13., 26/15. i 44/16., dovršit će se prema odredbama toga Zakona.
\n
(2)Iznimno od stavka 1. ovoga članka, postupci za utvrđivanje zastare započeti po zahtjevu poreznog obveznika prema odredbama Općeg poreznog zakona (»Narodne novine«, br. 147/08., 18/11., 78/12., 136/12., 73/13., 26/15. i 44/16.) u kojima je do 1. siječnja 2017. nastupila relativna zastara dovršit će se prema odredbama toga Zakona. Postupci u kojima je do 1. siječnja 2017. nastupila apsolutna zastara prema odredbama Općeg poreznog zakona (»Narodne novine«, br. 147/08., 18/11., 78/12., 136/12., 73/13., 26/15. i 44/16.) dovršit će se prema odredbama ovoga Zakona.
\n
(3)Postupci pokrenuti prema odredbama glave VIII. i IX. Općeg poreznog zakona (»Narodne novine«, br. 147/08., 18/11., 78/12., 136/12., 73/13., 26/15. i 44/16.) dovršit će se prema odredbama zakona kojim se uređuje administrativna suradnja.
\n
(4)Brisan.
\n

Članak 198

\n

Stupanjem na snagu ovoga Zakona prestaje važiti Opći porezni zakon (»Narodne novine«, br. 147/08., 18/11., 78/12., 136/12., 73/13., 26/15. i 44/16.).

\n

Članak 199

\n

Ovaj Zakon objavit će se u »Narodnim novinama«, a stupa na snagu 1. siječnja 2017.

\n

Prijelazne i završne odredbe iz NN 106/18 od 30.11.2018.

\n

Članak 48

\n
(1)Ministar financija će u roku od 60 dana od dana stupanja na snagu ovoga Zakona donijeti pravilnik iz članka 43. stavka 6. dodanog člankom 6. ovoga Zakona, članka 44. stavka 7. dodanog člankom 7. ovoga Zakona, članka 58. stavka 11. dodanog člankom 11. ovoga Zakona, članka 66. stavka 19. dodanog člankom 14. ovoga Zakona i članka 74.a stavka 5. dodanog člankom 16. ovoga Zakona.
\n
(2)Odredbe Pravilnika o provedbi Općeg poreznog zakona (»Narodne novine«, br. 30/17.) ostaju na snazi.
\n

Članak 49

\n

Ovaj Zakon objavit će se u »Narodnim novinama«, a stupa na snagu 1. siječnja 2019.

\n

Prijelazne i završne odredbe iz NN 121/19 od 11.12.2019.

\n

Članak 9

\n

Ovaj Zakon objavit će se u »Narodnim novinama«, a stupa na snagu 1. siječnja 2020.

\n

Prijelazne i završne odredbe iz NN 32/20 od 19.03.2024.

\n

Članak 2

\n

Ovlašćuje se ministar financija uskladiti Pravilnik o provedbi Općeg poreznog zakona (»Narodne novine«, br. 45/19.) s odredbama ovoga Zakona u roku od 30 dana od dana njegova stupanja na snagu.

\n

Članak 3

\n

Ovaj Zakon stupa na snagu prvoga dana od dana objave u »Narodnim novinama«.

\n

Prijelazne i završne odredbe iz NN 42/20 od 07.04.2020.

\n

Članak 2

\n

Ovlašćuje se ministar financija uskladiti Pravilnik o provedbi Općeg poreznog zakona (»Narodne novine«, br. 45/19. i 35/20.) s odredbama ovoga Zakona u roku od osam dana od dana njegova stupanja na snagu.

\n

Članak 3

\n

Ovaj Zakon stupa na snagu prvoga dana od dana objave u »Narodnim novinama«.

\n

Prijelazne i završne odredbe iz NN 114/22 od 03.10.2022.

\n

Članak 11

\n

Ministar financija uskladit će Pravilnik o provedbi Općeg poreznog zakona (»Narodne novine«, br. 45/19., 35/20., 43/20., 50/20., 70/20., 74/20., 103/20., 114/20., 144/20., 2/21., 26/21., 43/21., 106/21. i 144/21.) s odredbama ovoga Zakona u roku od 60 dana od dana stupanja na snagu ovoga Zakona.

\n

Članak 12

\n

Ovaj Zakon objavit će se u »Narodnim novinama«, a stupa na snagu na dan uvođenja eura kao službene valute u Republici Hrvatskoj.

\n

Prijelazne i završne odredbe iz NN 152/24 od 24.12.2024.

\n

Članak 29

\n

Ministar financija uskladit će Pravilnik o provedbi Općeg poreznog zakona (»Narodne novine«, br. 45/19., 35/20., 43/20., 5 0/20., 70/20., 74/20., 103/20., 114/20., 144/20., 2/21., 26/21., 43/21., 106/21., 144/21. i 156/22.) s odredbama ovoga Zakona u roku od 60 dana od dana stupanja na snagu ovoga Zakona.

\n

Članak 30

\n

Ministarstvo financija će u roku od tri godine od dana stupanja na snagu ovoga Zakona provesti vrednovanje ovoga Zakona.

\n

Članak 31

\n

Ovaj Zakon objavit će se u »Narodnim novinama«, a stupa na snagu 1. siječnja 2025., osim odredbe članka 7. ovoga Zakona koja stupa na snagu 1. siječnja 2026.

\n

Prijelazne i završne odredbe iz NN 151/25 od 15.12.2025.

\n

Članak 9

\n

Ministar financija uskladit će Pravilnik o provedbi Općeg poreznog zakona (»Narodne novine« br. 45/19., 35/20., 43/20., 50/20., 70/20., 74/20., 103/20., 114/20., 144/20., 2/21., 26/21., 43/21., 106/21., 144/21., 156/22. i 16/25.) s odredbama ovoga Zakona u roku od 60 dana od dana stupanja na snagu ovoga Zakona.

\n

Članak 10

\n

Obveza sastavljanja i podnošenja statističkog izvješća iz članka 79. stavka 9. Općeg poreznog zakona (»Narodne novine« br. 115/16., 106/18., 121/19., 32/20., 42/20., 114/22. i 152/24.) za 2025. godinu o dospjelim, a nenaplaćenim tražbinama treba se izvršiti do 28. veljače 2026. za obveznike poreza na dohodak od samostalne djelatnosti prema propisu kojim se uređuje porez na dohodak ili do 30. travnja 2026. za obveznike poreza na dobit prema propisu kojim se uređuje porez na dobit odnosno drugog roka ako je poreznom obvezniku odobreno drugačije porezno razdoblje sukladno propisu kojim se uređuje porez na dobit.

\n

Članak 11

\n

Ovaj Zakon objavit će se u »Narodnim novinama«, a stupa na snagu 1. siječnja 2026., osim članka 8. stavaka 15. do 20. koji su dodani člankom 1. ovoga Zakona, koji stupaju na snagu 1. siječnja 2027.

\n

Copyright © Ante Borić

", "next": 0}