Zakon o gradnji - Zakon.hr

Zakon o gradnji - Zakon.hr UPUTE UVJETI CJENIK KONTAKT Zakon.ai Prijava / Registracija Baza je ažurirana 08.06.2026. zaključno sa NN 43/26  EU 2024/2679 Povezani zakoni Geodezija Zakon o općem upravnom postupku Zakon o vodama Zakon o poljoprivrednom zemljištu Zakon o državnoj izmjeri i katastru nekretnina Zakon o obavljanju geodetske djelatnosti Zakon o cestama Zakon o šumama Zakon o plovidbi i lukama unutarnjih voda Zakon o reguliranim profesijama i priznavanju inozemnih stručnih kvalifikacija Zakon o Nacionalnoj infrastrukturi prostornih podataka Zakon o željeznici Zakon o prostornom uređenju Zakon o gradnji Zakon o građevinskoj inspekciji Zakon o komasaciji poljoprivrednog zemljišta Zakon o poslovima i djelatnostima prostornog uređenja i gradnje Zakon o komori arhitekata i komorama inženjera u graditeljstvu i prostornom uređenju Zakon o naseljima Zakon o neprocijenjenom građevinskom zemljištu Zakon o energetskoj učinkovitosti u zgradarstvu Nekretnine i gradnja Zakon o porezu na promet nekretnina Zakon o zemljišnim knjigama Zakon o poljoprivrednom zemljištu Zakon o posredovanju u prometu nekretnina Zakon o državnoj izmjeri i katastru nekretnina Zakon o najmu stanova Zakon o postupanju i uvjetima gradnje radi poticanja ulaganja Zakon o obavljanju geodetske djelatnosti Zakon o građevnim proizvodima Zakon o arhitektonskim i inženjerskim poslovima i djelatnostima u prostornom uređenju i gradnji Zakon o vlasništvu i drugim stvarnim pravima Zakon o komasaciji Zakon o igralištima za golf Zakon o komunalnom gospodarstvu Zakon o društveno poticanoj stanogradnji Zakon o uređivanju imovinskopravnih odnosa u svrhu izgradnje infrastrukturnih građevina Zakon o postupanju s nezakonito izgrađenim zgradama Zakon o Nacionalnoj infrastrukturi prostornih podataka Zakon o strateškim investicijskim projektima Republike Hrvatske Zakon o prostornom uređenju Zakon o gradnji Zakon o građevinskoj inspekciji Zakon o izvlaštenju i određivanju naknade Zakon o komasaciji poljoprivrednog zemljišta Zakon o poslovima i djelatnostima prostornog uređenja i gradnje Zakon o komori arhitekata i komorama inženjera u graditeljstvu i prostornom uređenju Zakon o procjeni vrijednosti nekretnina Zakon o subvencioniranju stambenih kredita Zakon o stambenom potrošačkom kreditiranju Zakon o stambenom zbrinjavanju na potpomognutim područjima Zakon o Projektu zaštite od poplava u slivu rijeke Kupe Zakon o neprocijenjenom građevinskom zemljištu Zakon o obnovi zgrada oštećenih potresom na području Grada Zagreba, Krapinsko-zagorske županije, Zagrebačke županije, Sisačko-moslavačke županije i Karlovačke županije Zakon o upravljanju nekretninama i pokretninama u vlasništvu Republike Hrvatske Zakon o upravljanju i održavanju zgrada Zakon o prijenosu vlasništva nekretnina na Sindikalni fond nekretnina i na sindikate Zakon o stambenom zbrinjavanju na potpomognutim područjima 2023-2025 Zakon o energetskoj učinkovitosti u zgradarstvu Zakon o gradnjiNN 155/25 na snazi od 01.01.2026. Uživajte... Preuzmite dokumentu PDF formatu Zanimljivi linkovi PODZAKONSKI PROPISIVIJESTI O OVOM ZAKONUMinistarstvo prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovineArhiva:Zakon o gradnji 2025-2025Zakon o gradnji 2020-2024Zakon o gradnji 2019-2019Zakon o gradnji 2017-2019Zakon o gradnji 2013-2017Zakon o prostornom uređenju i gradnji 2014-2015Zakon o prostornom uređenju i gradnji 2013-2014Zakon o prostornom uređenju i gradnji 2012-2013Zakon o prostornom uređenju i gradnji 2011-2012Zakon o prostornom uređenju i gradnji 2011-2011Zakon o prostornom uređenju i gradnji 2009-2011Zakon o prostornom uređenju i gradnji 2007-2009Zakon o gradnji 2004-2007Zakon o gradnji 2004-2004Zakona o gradnji 2002-2003Zakona o gradnji 1999-2001Zakon o građenju 1996-1999Zakon o građenju 1995-1996Zakon o građenju 1993-1995Zakon o građenju 1992-1993Pravilnik o nostrifikaciji projekataUredi državne uprave u županijamaHrvatska komora arhitekataHrvatska komora ovlaštenih inženjera geodezijeHrvatska komora inženjera građevinarstvaUpravni sud DIO PRVI   OPĆE ODREDBE Članak 1. Predmet i cilj Zakona (1) Ovim se Zakonom uređuje projektiranje, građenje, uporaba i održavanje građevina te provedba upravnih i drugih postupaka s tim u vezi radi osiguranja zaštite javnog interesa u području graditeljstva i uređenja prostora u skladu s propisima kojim se uređuje prostorno uređenje te osiguranja temeljnih zahtjeva za građevinu i drugih uvjeta propisanih za građevine ovim Zakonom i propisima donesenim na temelju ovoga Zakona i posebnim propisima. (2) Javni interes iz stavka 1. ovoga članka prije svega podrazumijeva sigurnost građevina i stabilnost tla na okolnom zemljištu, zaštitu života i zdravlja ljudi, poštivanje načela jednakih mogućnosti, zaštitu okoliša, očuvanje prirode, promicanje održive gradnje te energetskih primjerenih svojstava građevina i zelene tranzicije. Članak 2. Primjena Zakona (1) Odredbe ovoga Zakona primjenjuju se na gradnju svih građevina na području Republike Hrvatske, osim na gradnju rudarskih objekata i postrojenja određenih posebnim zakonom, gradnju vojnih građevina određenih posebnim propisima i gradnju drugih građevina određenih posebnim zakonom. (2) Odredbe ovoga Zakona koje se odnose na gradnju nove građevine na odgovarajući se način primjenjuju na rekonstrukciju, održavanje i uklanjanje građevine. (3) Ozakonjene građevine izgrađene protivno prostornom planu za koje je izdano rješenje o izvedenom stanju sukladno posebnom propisu kojim se uređuje postupanje s nezakonito izgrađenim zgradama, na susjednoj čestici zemljišta, ne utječu na izdavanje građevinske dozvole za novu ili rekonstrukciju postojeće građevine koja je u skladu s prostornim planom. Članak 3. Pojmovi (1) Pojedini pojmovi u smislu ovoga Zakona imaju sljedeće značenje: 1. BIM (Building Information Modeling) je informacijsko modeliranje građevine i/ili gradnje koje uključuje organizaciju i digitalizaciju informacija o zgradama i inženjerskim građevinama putem BIM modela 2. elektronička oglasna ploča je mrežna stranica za prikaz podataka koju uspostavlja Ministarstvo u sklopu elektroničkog programa eDozvola Ministarstva, smještena na državnoj informacijskoj infrastrukturi koja je integrirana u mrežne stranice županija i jedinica lokalne samouprave čija upravna tijela izdaju građevinske dozvole i druge akte na temelju ovoga Zakona te lokacijske dozvole i druge akte na temelju zakona kojim se uređuje prostorno uređenje 3. geodetska snimka izvedenog stanja građevine je prikaz lomnih točaka građevine, građevne čestice odnosno obuhvata zahvata u prostoru na katastarskom planu, izrađena u elektroničkom obliku i ovjerena po ovlaštenom inženjeru geodezije, uz koju se prilažu lomne točke u GML formatu 4. GML format je standardni otvoreni elektronički format zapisa za dostavu i razmjenu prostornih podataka unutar informacijskog sustava prostornog uređenja i njegovih modula 5. gradilište je zemljište i/ili građevina, uključujući i privremeno zauzete površine, na kojima se izvodi građenje ili radovi potrebni za primjenu odgovarajuće tehnologije građenja i zaštite 6. gradnja je projektiranje i građenje građevina te stručni nadzor građenja 7. građenje je izvedba građevinskih i drugih radova kao što su pripremni, zemljani, konstruktorski, instalaterski, završni radovi te ugradnja građevnih proizvoda, opreme ili postrojenja kojima se gradi nova građevina, rekonstruira, održava ili uklanja postojeća građevina 8. građevina je građenjem nastao i s tlom povezan sklop, izveden od svrhovito povezanih građevnih proizvoda s instalacijama ili bez instalacija, sklop s ugrađenim postrojenjem, samostalno postrojenje povezano s tlom ili sklop nastao građenjem 9. inženjerska građevina je građevina koja može biti nadzemna ili podzemna te nadvodna ili podvodna, uključujući među ostalim: branu, most, cestu, željeznicu, pistu, instalacije, cjevovod ili sustav odvodnje, koja se sastoji od konstrukcije ili je nastala radnjama kao što su jaružanje, zemljani radovi, geotehnički postupci, ali isključuje zgradu i radove koji su joj pridruženi na gradilištu 10. iskolčenje građevine je geodetski prijenos tlocrta vanjskog obrisa odnosno osi građevine koja će se graditi na teren unutar građevne čestice odnosno obuhvata zahvata u prostoru prema elaboratu iskolčenja koji ovjerava ovlašteni inženjer geodezije 11. javnopravna tijela su tijela državne uprave, druga državna tijela, upravni odjeli i službe jedinica lokalne odnosno područne (regionalne) samouprave nadležni za obavljanje poslova iz određenih upravnih područja te pravne osobe koje imaju javne ovlasti, određeni posebnim zakonima, koji utvrđivanjem posebnih uvjeta i/ili uvjeta priključenja odnosno potvrđivanjem projekta na način propisan ovim Zakonom sudjeluju u gradnji građevina 12. katastar je katastar zemljišta odnosno katastar nekretnina prema zakonu kojim se uređuje državna izmjera i katastar nekretnina 13. ministar je ministar nadležan za poslove graditeljstva 14. Ministarstvo je ministarstvo nadležno za poslove graditeljstva 15. održavanje građevine je izvedba građevinskih i drugih radova na postojećoj građevini radi očuvanja temeljnih zahtjeva za građevinu tijekom njezina trajanja, kojima se ne mijenja usklađenost građevine s lokacijskim uvjetima u skladu s kojima je izgrađena 16. oprema su pojedinačni uređaji, strojevi, procesne instalacije i drugi proizvodi od kojih se sastoji postrojenje ili su samostalno ugrađeni u građevinu radi tehnološkog ili drugog procesa kojemu je namijenjena građevina 17. postojeća građevina je građevina izgrađena na temelju građevinske dozvole ili drugog odgovarajućeg akta i svaka druga građevina koja je prema ovom Zakonu ili posebnom zakonu s njom izjednačena 18. posebni uvjeti su uvjeti za građenje koje u slučaju propisanom posebnim propisom u svrhu provedbe tog propisa javnopravno tijelo utvrđuje na način propisan ovim Zakonom odnosno posebnim zakonom kojim se uređuje prostorno uređenje, osim uvjeta priključenja i mjera koje se utvrđuju u postupku procjene utjecaja na okoliš, postupku ocjene o potrebi procjene utjecaja na okoliš odnosno u postupku ocjene prihvatljivosti zahvata za ekološku mrežu 19. potvrda na glavni projekt je potvrda da je glavni projekt izrađen u skladu s posebnim propisima odnosno posebnim uvjetima koju izdaje javnopravno tijelo u slučajevima propisanim posebnim zakonom na način propisan ovim Zakonom 20. prikaz svih primijenjenih mjera zaštite od požara je skup rješenja iz pojedinačnih mapa glavnog projekta, izrađen na temelju elaborata zaštite od požara, kao podloge za izradu mapa glavnog projekta, a sadrži i podatke iz elaborata zaštite od požara koji su nastali priznatim metodama proračuna i modeliranjem razvoja požara, podatke o obvezama održavanja sustava zaštite od požara i organizacijske mjere pri uporabi građevine 21. postrojenje je skup svrhovito povezane opreme za obavljanje tehnološkog ili drugog procesa kojemu je namijenjena građevina 22. pripremni radovi su građenje privremenih građevina i izvedba drugih radova radi organizacije i uređenja gradilišta te omogućavanja primjene odgovarajuće tehnologije građenja 23. rekonstrukcija građevine je izvedba građevinskih i drugih radova na postojećoj građevini kojima se utječe na ispunjavanje temeljnih zahtjeva za tu građevinu na način da se mijenja tehničko rješenje u skladu s kojima je građevina izgrađena ili kojima se mijenja usklađenost te građevine s lokacijskim uvjetima u skladu s kojima je izgrađena, kao što su dograđivanje, nadograđivanje, uklanjanje vanjskog dijela građevine, izvođenje radova radi promjene namjene građevine ili tehnološkog procesa i sl., pri čemu se pri rekonstrukciji zgrade ne smiju ukloniti najmanje temelji i dio najniže etaže 24. stan je samostalna uporabna cjelina namijenjena stanovanju koja ima poseban ulaz i ima prostor za spavanje, kuhanje i posebnu prostoriju za sanitarne potrebe 25. složena građevina je sklop više međusobno funkcionalno i/ili tehnološki povezanih građevina odnosno dijelova građevine 26. tijelo graditeljstva je Ministarstvo te upravno tijelo velikoga grada, Grada Zagreba, županije nadležno za upravne poslove graditeljstva na čijem se području namjerava graditi građevina te jedinice lokalne samouprave kojima je županija, sukladno posebnom zakonu, povjerila obavljanje upravnih poslova graditeljstva 27. ugradnja je izvedba građevinskih i drugih radova kojim se povezuju građevni proizvodi, instalacije ili postrojenja tako da postaju sastavni dio građevine i ne mogu se bez uklanjanja ili bez utjecaja na ispunjavanje temeljnih zahtjeva za građevinu odvojiti od građevine 28. uklanjanje građevine ili njezina dijela je izvedba radova razgradnje građevine ili njezina dijela s mjesta na kojem se nalazi, uključujući i gospodarenje otpadom u građevini i na građevnoj čestici, kao i građevnog materijala i građevnog otpada nastalog razgradnjom građevine, sukladno propisima kojima se uređuje gospodarenje otpadom, te dovođenje građevne čestice odnosno zemljišta na kojemu se nalazila građevina u uredno stanje 29. upravno tijelo je upravni odjel odnosno služba velikoga grada, Grada Zagreba odnosno županije nadležno za obavljanje upravnih poslova graditeljstva te jedinice lokalne samouprave kojima je županija, sukladno posebnom zakonu, povjerila obavljanje upravnih poslova graditeljstva 30. uvjeti priključenja su uvjeti za građenje koje u slučaju propisanom posebnim propisom u svrhu provedbe tog propisa javnopravno tijelo utvrđuje na način propisan ovim Zakonom odnosno zakonom kojim se uređuje prostorno uređenje, a kojim se uvjetima određuje tehnička mogućnost i tehnički uvjeti priključenja građevine za njezine potrebe na elektroenergetsku mrežu, građevine javne vodoopskrbe i odvodnje, odvodnju oborinskih voda, prometnu površinu, elektroničke komunikacijske građevine, građevine energetske infrastrukture ili na drugu infrastrukturnu građevinu, te koji ne mogu sadržavati obvezu da investitor izgradi pojedine dijelove infrastrukture, primjerice: trafostanicu, vodovod i sl. 31. zgrada je zatvorena i/ili natkrivena građevina namijenjena boravku ljudi odnosno smještaju životinja, biljaka i stvari. Zgradom se ne smatra pojedinačna građevina unutar sustava infrastrukturne građevine, primjerice: trafostanica, relejna kućica, crpna stanica i sl. te nadstrešnica za zaštitu opreme i instalacija i sl. unutar industrijskih postrojenja 32. manje složena zgrada je zgrada stambene namjene koja se sastoji od najviše dva stana čija građevinska (bruto) površina ne prelazi 400 m² i zgrada poljoprivredne namjene čija građevinska (bruto) površina ne prelazi 600 m² 33. višestambena zgrada je zgrada stambene namjene koja se sastoji od tri ili više stambenih jedinica, od čega 20 % njezine građevinske (bruto) površine može biti poslovne namjene 34. zamjenska građevina je nova građevina izgrađena na mjestu ili u neposrednoj blizini mjesta prethodno uklonjene postojeće građevine unutar iste građevne čestice odnosno obuhvata u prostoru kojom se bitno ne mijenja namjena, veličina i utjecaj na okoliš dotadašnje građevine i na koju se primjenjuju odredbe prostornih planova koje se odnose na rekonstrukciju građevine. (2) Građenje građevina Hrvatskoga sabora, Vlade Republike Hrvatske, tijela državne uprave, tijela sudbene vlasti i pravosudnih tijela, građevina odgoja i obrazovanja, znanosti, kulture, zdravstva i socijalne skrbi te drugih građevina javne namjene pravnih osoba kojima je osnivač Republika Hrvatska je, sukladno ovom Zakonu, od interesa za Republiku Hrvatsku. (3) Pojmovi uporabljeni u ovom Zakonu imaju značenje određeno zakonom kojim se uređuje područje prostornoga uređenja te drugim posebnim zakonom, ako ovim Zakonom nije propisano drukčije. (4) Izrazi koji se koriste u ovom Zakonu, a imaju rodno značenje odnose se jednako na muški i ženski rod. Članak 4. Primjena i donošenje posebnih propisa (1) Odredbe zakona kojima se uređuje prostorno uređenje u pogledu primjene prostornih planova i propisa donesenih na temelju toga zakona primjenjuju se u provedbi ovoga Zakona, ako ovim Zakonom nije propisano drukčije. (2) Odredbe posebnih zakona koji utječu na ispunjavanje temeljnog zahtjeva za građevinu ili na drugi način uvjetuju gradnju građevina ili utječu na građevne i druge proizvode koji se ugrađuju u građevinu primjenjuju se u provedbi ovoga Zakona i propisa donesenih na temelju ovoga Zakona, ako ovim Zakonom nije propisano drukčije. (3) Pravilnici i tehnički propisi, čije je donošenje propisano posebnim zakonima, a koji utječu na ispunjavanje temeljnog zahtjeva za građevinu ili na drugi način uvjetuju gradnju građevina ili utječu na građevne i druge proizvode koji se ugrađuju u građevinu, donose se uz prethodnu suglasnost ministra. (4) Pravilnici i tehnički propisi iz stavka 3. ovoga članka koji nisu doneseni uz prethodnu suglasnost ministra ne primjenjuju se u provedbi ovoga Zakona. DIO DRUGI   TEMELJNI ZAHTJEVI ZA GRAĐEVINU Članak 5. Temeljni zahtjevi za građevinu (1) Svaka građevina, ovisno o svojoj namjeni tijekom vijeka trajanja, mora ispunjavati temeljne zahtjeve za građevinu, pri čemu je potrebno uzeti u obzir vjerojatni učinak klimatskih promjena. (2) Temeljni zahtjevi za građevinu su: 1. mehanička otpornost i stabilnost (konstrukcijska cjelovitost građevine) 2. sigurnost građevine u slučaju požara 3. zaštita od štetnih učinaka na higijenu i zdravlje povezanih s građevinom 4. sigurnost i pristupačnost građevine 5. otpornost na prolaz zvuka i akustična svojstva građevine 6. energetska učinkovitost i toplinska svojstva građevine 7. emisije u vanjsko okruženje građevine i 8. održiva uporaba prirodnih izvora u građevinama. Članak 6. Mehanička otpornost i stabilnost (1) Građevina i njezini dijelovi moraju biti projektirani, izgrađeni, upotrijebljeni, održavani i rastavljeni ili uklonjeni tako da se sva relevantna opterećenja i sve njihove kombinacije podnesu i prenesu u tlo na siguran način i bez uzrokovanja progiba ili deformacija bilo kojeg dijela građevine ili pomicanja tla kako se ne bi narušila trajnost, otpornost konstrukcije, upotrebljivost i robusnost građevine. (2) Konstrukcija i konstruktivni elementi građevine projektiraju se, proizvode, izgrađuju, održavaju i rastavljaju ili uklanjaju tako da ispunjavaju sljedeće zahtjeve: 1. trajni su tijekom predviđenog vijeka trajanja (zahtjev za trajnost) 2. mogu podnijeti sva djelovanja i utjecaje koji će se vjerojatno pojaviti tijekom građenja, upotrebe i rastavljanja ili uklanjanja s odgovarajućim stupnjem pouzdanosti i na troškovno učinkovit način (zahtjev za otpornost konstrukcije) i neće dovesti do rušenja, deformacija nedopustivog stupnja i oštećenja drugih dijelova građevine, instalacija ili ugrađene opreme zbog velikih deformacija nosive konstrukcije 3. ostaju unutar navedenih zahtjeva za upotrebu tijekom predviđenog vijeka trajanja s odgovarajućim stupnjem pouzdanosti i na troškovno učinkovit način (zahtjev za upotrebljivost) i 4. na odgovarajući način održavaju svoju cjelovitost u štetnim događajima, uključujući potres, eksploziju, požar, udar ili posljedice ljudskih pogrešaka, u mjeri nerazmjernoj izvornom uzroku (zahtjev za robusnost). Članak 7. Sigurnost građevina u slučaju požara (1) Građevina i njezini dijelovi moraju biti projektirani, izgrađeni, upotrijebljeni, održavani i rastavljeni ili uklonjeni tako da se na odgovarajući način spriječi izbijanje požara, uključujući primjerenu upotrebu detektora i alarma. Požar i dim moraju se suzbiti i kontrolirati, a zatečene osobe u građevini moraju biti zaštićene od požara i dima. Moraju biti pripremljene odgovarajuće mjere kako bi se osigurao siguran bijeg i evakuacija svih zatečenih osoba iz građevine. (2) Građevina i njezini dijelovi moraju biti projektirani, izgrađeni, upotrijebljeni i održavani tako da su u slučaju požara ispunjeni sljedeći zahtjevi: 1. nosivost građevine očuvana je tijekom određenog vremena kako bi zatečene osobe imale vremena napustiti građevinu na siguran način 2. osiguran je pristup spasilačkih i hitnih službi i postoje odgovarajuća sredstva za olakšavanje njihova rada 3. nastajanje i širenje požara i dima kontrolirani su i ograničeni 4. širenje požara na susjedne građevine ograničeno je i 5. sigurnost spasilačkih i hitnih službi uzeta je u obzir. Članak 8. Zaštita od štetnih učinaka na higijenu i zdravlje povezanih s građevinama Građevina i njezini dijelovi moraju biti projektirani, izgrađeni, upotrijebljeni, održavani i rastavljeni ili uklonjeni tako da tijekom životnog ciklusa ne budu štetni za higijenu ili zdravlje i sigurnost građevinskih radnika, stanara, posjetitelja ili susjeda, kao rezultat sljedećih pojava: 1. emisije opasnih tvari, hlapljivih organskih sastojaka ili opasnih čestica, uključujući mikroplastiku, u unutarnji zrak 2. emisije opasnog zračenja u zatvorenom okruženju 3. otpuštanja opasnih tvari u vodu namijenjenu za ljudsku potrošnju ili tvari koje inače imaju negativan utjecaj na vodu namijenjenu za ljudsku potrošnju 4. prodiranja vlage u unutrašnjost građevina i 5. pogrešnog ispuštanja otpadnih voda, emisije dimovodnih plinova ili pogrešnog zbrinjavanja krutog ili tekućeg otpada u zatvorenom okruženju. Članak 9. Sigurnost i pristupačnost građevina (1) Građevina i njezini dijelovi moraju biti projektirani, izgrađeni, upotrijebljeni, održavani i rastavljeni ili uklonjeni tako da tijekom životnog ciklusa ne predstavljaju neprihvatljive rizike od nezgoda ili oštećenja pri uporabi ili pogonu, uključujući klizanje, pad, sudar, opekline, električni udar i povrede nastale zbog pada ili loma dijelova uzrokovanih vanjskim čimbenicima kao što su ekstremni vremenski uvjeti ili eksplozije. (2) Građevina mora biti projektirana i izgrađena vodeći računa o pristupačnosti i uporabi za osobe s invaliditetom i osobe smanjene pokretljivosti ili orijentacije. Članak 10. Otpornost na prolaz zvuka i akustična svojstva građevina (1) Građevina i njezini dijelovi moraju biti projektirani, izgrađeni, upotrijebljeni, održavani i rastavljeni ili uklonjeni tako da tijekom životnog ciklusa pružaju razumnu zaštitu od štetnog zvučnog opterećenja koje se prenosi zrakom ili materijalima iz drugih dijelova iste građevine ili iz izvora izvan konstrukcije. (2) Zaštita iz stavka 1. ovoga članka osigurava da zvučno opterećenje: 1. ne dovodi do neposrednih ili kroničnih rizika za ljudsko zdravlje i 2. da stanari i ljudi koji se nalaze u blizini mogu spavati, odmarati se i baviti se svojim uobičajenim aktivnostima u zadovoljavajućim uvjetima. (3) Građevina i njezini dijelovi moraju biti projektirani, izgrađeni, upotrijebljeni i održavani tako da osiguravaju dovoljnu apsorpciju i odbijanje zvuka kad se zahtijevaju akustična svojstva. Članak 11. Energetska učinkovitost i toplinska svojstva građevina Građevina, uključujući njezine automatizirane procese i instalacije grijanja, hlađenja, rasvjete i ventilacije moraju biti projektirani, izgrađeni i održavani tako da je količina energije koja je potrebna tijekom faze uporabe mala, uzimajući u obzir sljedeće: 1. cilj za zgrade gotovo nulte energije i zgrade s nultim emisijama 2. klimatske uvjete u otvorenom okruženju i 3. klimatske uvjete u zatvorenom okruženju. Članak 12. Emisije u vanjsko okruženje građevina Građevina i njezini dijelovi moraju biti projektirani, izgrađeni, upotrijebljeni, održavani i rastavljeni ili uklonjeni tako da tijekom životnog ciklusa ne predstavljaju rizik za vanjsko okruženje, kao rezultat: 1. otpuštanja opasnih tvari, mikroplastike ili zračenja u zrak, podzemne vode, morske vode, površinske vode ili tlo 2. pogrešnog ispuštanja otpadnih voda, emisije dimovodnih plinova ili pogrešnog zbrinjavanja krutog ili tekućeg otpada u vanjskom okruženju 3. oštećenja zgrade, uključujući oštećenje zbog prijenosa zagađivača vodom u temelje zgrade 4. ispuštanja emisija stakleničkih plinova u atmosferu. Članak 13. Održiva uporaba prirodnih izvora u građevinama Građevina i njezini dijelovi moraju biti projektirani, izgrađeni, upotrijebljeni, održavani i rastavljeni ili uklonjeni tako da tijekom životnog ciklusa upotreba prirodnih izvora bude održiva i osigurava: 1. što veće povećanje resursno učinkovite uporabe sirovina i sekundarnih materijala visoke okolišne održivosti 2. što veće smanjenje ukupne količine upotrijebljenih sirovina 3. što veće smanjenje ukupne količine ugrađene energije 4. što veće smanjenje nastalog otpada 5. što veće smanjenje ukupne uporabe vode namijenjene za ljudsku potrošnju i sanitarne vode 6. što veće povećanje ponovne uporabe ili mogućnosti recikliranja građevine, djelomično ili u cijelosti, te njezinih materijala nakon rastavljanja ili uklanjanja i 7. jednostavnost rastavljanja. Članak 14. Odstupanje od temeljnih zahtjeva (1) Ako se rekonstruira građevina koja je pojedinačno zaštićeno kulturno dobro ili se nalazi unutar zaštićene kulturno-povijesne cjeline, može se, uz prethodnu suglasnost Ministarstva, odstupiti od temeljnih zahtjeva za građevinu ako bi se njima narušila bitna spomenička svojstva. (2) Ako se rekonstruira građevina da bi se osobama smanjene pokretljivosti osigurao nesmetani pristup, kretanje, boravak i rad, može se, uz prethodnu suglasnost Ministarstva, odstupiti od temeljnih zahtjeva za građevinu. (3) Prethodna suglasnost iz stavaka 1. i 2. ovoga članka Ministarstvo izdaje na zahtjev investitora i prilaže se uz zahtjev za građevinsku dozvolu ili uz prijavu početka građenja za građevine koje se mogu graditi ili izvoditi bez građevinske dozvole, u skladu s pravilnikom iz članka 85. stavka 4. ovoga Zakona. (4) Uz zahtjev za izdavanje prethodne suglasnosti iz stavka 3. ovoga članka investitor prilaže: 1. mišljenje ministarstva nadležnog za zaštitu i očuvanje kulturnih dobara za građevinu iz stavka 1. ovoga članka, koje sadrži spomenička obilježja kulturnog dobra, uz poziv na odgovarajuću odluku o proglašenju statusa kulturnog dobra, s naglaskom na dijelove građevine koji se ne smiju mijenjati radi očuvanja kulturne baštine Republike Hrvatske odnosno dijelove koje je dopušteno ili djelomično dopušteno mijenjati i na koji način, te prihvatljiva tehnička rješenja iz projekta radi osiguravanja pojedinog elementa pristupačnosti odnosno prihvatljive zamjenske mjere 2. mišljenje ministarstva nadležnog za zaštitu od požara u slučaju iz stavaka 1. i 2. ovoga članka ako se odstupa od temeljnog zahtjeva sigurnosti u slučaju požara 3. glavni projekt u kojem se, ako se u slučaju iz stavaka 1. i 2. ovoga članka ne može osigurati ispunjavanje temeljnog zahtjeva za građevinu, moraju navesti razlozi i obrazloženje tehničke neizvedivosti ispunjavanja temeljnog zahtjeva te odrediti zamjenske mjere za isto. (5) Prethodna suglasnost iz stavaka 1. i 2. ovoga članka može se izdati ako u svrhu ispunjavanja temeljnog zahtjeva za građevinu nije moguće izvesti odgovarajuće tehničko rješenje ili je mogućnost izvođenja rješenja takva da bi uložena vrijednost bila u bitnom nerazmjeru u odnosu na korist. (6) Prethodna suglasnost iz stavaka 1. i 2. ovoga članka može se izdati ako je projektom dokazano da se određenim postupkom, zahvatom ili mjerom na odgovarajući način djelomično nadomjestilo cjelovito tehničko rješenje. (7) Prethodna suglasnost iz stavaka 1. i 2. ovoga članka nije upravni akt. Članak 15. Tehnički propisi (1) Tehničkim propisima se u skladu s načelima europskog usklađivanja tehničkog zakonodavstva razrađuju odnosno određuju temeljni zahtjevi za građevinu, svojstva koja moraju imati građevni proizvodi u odnosu na njihove bitne značajke i drugi tehnički zahtjevi u vezi s građevinama i njihovim građenjem. (2) Tehničke propise donosi ministar pravilnikom. Članak 16. Ispitivanje određenih dijelova građevine (1) Ispitivanje određenih dijelova građevine u svrhu provjere odnosno dokazivanja ispunjavanja temeljnih zahtjeva za građevinu i/ili drugih zahtjeva odnosno uvjeta, predviđeno glavnim projektom ili izvješćem o obavljenoj kontroli projekta, te prethodna istraživanja od važnosti za projektiranje, građenje i uporabu određene građevine dužan je osigurati investitor. (2) Investitor je poslove ispitivanja, dokazivanja odnosno istraživanja iz stavka 1. ovoga članka dužan povjeriti osobama ovlaštenim na temelju posebnih propisa za obavljanje tih poslova. DIO TREĆI   SUDIONICI U GRADNJI Članak 17. Sudionici u gradnji Sudionici u gradnji su: – investitor – projektant – izvođač – nadzorni inženjer i – revident. Članak 18. Investitor (1) Investitor je pravna ili fizička osoba u čije se ime gradi građevina. (2) Projektiranje, kontrolu i nostrifikaciju projekata, građenje i stručni nadzor građenja investitor pisanim ugovorom povjerava osobama koje ispunjavaju uvjete za obavljanje tih djelatnosti propisane ovim Zakonom i zakonom kojim se uređuju poslovi i djelatnosti prostornog uređenja i gradnje. (3) Investitor je dužan osigurati stručni nadzor građenja građevine, ako ovim Zakonom nije propisano drukčije. (4) Investitor koji je ujedno i izvođač stručni nadzor građenja povjerava drugoj osobi koja zadovoljava uvjete za obavljanje stručnog nadzora građenja propisane ovim Zakonom. (5) Fizička osoba koja je investitor manje složene zgrade ili građevine koja se može graditi odnosno izvoditi bez građevinske dozvole, u skladu s pravilnikom iz članka 85. stavka 4. ovoga Zakona, za svoje potrebe može jednom u pet godina projektirati i obavljati stručni nadzor građenja te zgrade ili građevine, u okvirima zadaća svoje struke, ako ima završen sveučilišni diplomski studij ili sveučilišni integrirani preddiplomski i diplomski studij ili stručni diplomski studij (razina 7.1.sv ili 7.1.st HKO-a) tehničke znanosti, polje arhitektura, građevinarstvo, elektrotehnika ili strojarstvo i ima položen stručni ispit prema zakonu kojim se uređuju poslovi i djelatnosti prostornog uređenja i gradnje. Članak 19. Projektant (1) Projektant je fizička osoba ovlaštena za projektiranje prema zakonu kojim se uređuju poslovi i djelatnosti prostornog uređenja i gradnje i propisima donesenim na temelju toga zakona. (2) Projektant je odgovoran da projekti koje izrađuje zadovoljavaju propisane uvjete, a osobito da projektirana građevina ispunjava temeljne zahtjeve i druge uvjete za građevinu te da je projektirana u skladu s lokacijskom dozvolom odnosno uvjetima za građenje građevina propisanim prostornim planom. (3) Kvalificiranim elektroničkim potpisom naslovne stranice mape projektant preuzima odgovornost da je projekt cjelovit i izrađen u skladu s odredbama članaka 33. i 34. ovoga Zakona. (4) Projektant koji je izradio izmjene i/ili dopune idejnog projekta za manje složenu zgradu, glavnog projekta ili izvedbenog projekta odgovoran je za cijeli idejni projekt, glavni projekt ili izvedbeni projekt. (5) Nepridržavanje odredbi propisanih ovim člankom smatra se težom povredom dužnosti ovlaštenog arhitekta i ovlaštenog inženjera u skladu s propisima kojima se uređuje komora arhitekata i komora inženjera u graditeljstvu i prostornom uređenju. (6) Tijelo graditeljstva nakon što je uočilo da projekti ne zadovoljavaju propisane uvjete, a osobito da građevina nije projektirana u skladu s lokacijskom dozvolom odnosno uvjetima za građenje građevina propisanim prostornim planom iz stavka 2. ovoga članka, dostavlja obavijest nadležnoj komori arhitekata ili ovlaštenih inženjera na postupanje. Članak 20. Glavni projektant (1) Ako u projektiranju sudjeluje više projektanata, za cjelovitost i međusobnu usklađenost projekata, kao i svih dijelova složene građevine određenih lokacijskom dozvolom odgovoran je glavni projektant, za što preuzima odgovornost kvalificiranim elektroničkim potpisom naslovne stranice projekta. (2) Glavni projektant može biti istodobno i projektant određene vrste projekta. (3) Glavnog projektanta određuje investitor ugovorom o projektiranju ili druga osoba određena tim ugovorom. (4) Glavni projektant izmjene i/ili dopune idejnog projekta za manje složenu zgradu, glavnog projekta ili izvedbenog projekta odgovoran je za cjelovitost i međusobnu usklađenost cijelog idejnog projekta, glavnog projekta ili izvedbenog projekta. (5) Nepridržavanje odredbi stavaka 1. i 4. ovoga članka smatra se težom povredom dužnosti ovlaštenog arhitekta i ovlaštenog inženjera u skladu s propisima kojima se uređuje komora arhitekata i komora inženjera u graditeljstvu i prostornom uređenju. (6) Ako tijelo graditeljstva uoči povredu iz stavka 5. ovoga članka, dostavlja prijavu protiv glavnog projektanta nadležnoj komori arhitekata ili ovlaštenih inženjera na postupanje. Članak 21. Izvođač (1) Izvođač je osoba koja gradi ili izvodi pojedine radove na građevini. (2) Graditi može osoba koja ispunjava uvjete za obavljanje djelatnosti građenja prema zakonu kojim se uređuju poslovi i djelatnosti prostornog uređenja i gradnje. (3) Izvođač može pristupiti građenju na temelju pravomoćne ili izvršne građevinske dozvole na odgovornost investitora i nakon što je prethodno izvršena prijava početka građenja, ako ovim Zakonom nije propisano drukčije. Članak 22. Obveze izvođača (1) Izvođač je dužan graditi u skladu s građevinskom dozvolom, ovim Zakonom, tehničkim propisima, posebnim propisima, pravilima struke i pritom: 1. povjeriti izvođenje građevinskih radova i drugih poslova osobama koje ispunjavaju propisane uvjete za izvođenje tih radova odnosno obavljanje poslova 2. radove izvoditi tako da se ispune temeljni zahtjevi za građevinu, zahtjevi propisani za energetska svojstva zgrada i drugi zahtjevi i uvjeti za građevinu 3. ugrađivati građevne i druge proizvode te postrojenja u skladu s ovim Zakonom i posebnim propisima 4. osigurati dokaze o svojstvima ugrađenih građevnih proizvoda u odnosu na njihove bitne značajke, dokaze o sukladnosti ugrađene opreme i/ili postrojenja prema posebnom zakonu, isprave o sukladnosti određenih dijelova građevine s temeljnim zahtjevima za građevinu te dokaze kvalitete kao što su rezultati ispitivanja, zapisi o provedenim procedurama kontrole kvalitete i dr. za koje je obveza prikupljanja tijekom izvođenja građevinskih i drugih radova za sve izvedene dijelove građevine i za radove koji su u tijeku određena ovim Zakonom, posebnim propisom ili projektom 5. gospodariti građevnim otpadom nastalim tijekom građenja na gradilištu sukladno propisima kojima se uređuje gospodarenje otpadom 6. oporabiti i/ili zbrinuti građevni otpad nastao tijekom građenja na gradilištu sukladno propisima kojima se uređuje gospodarenje otpadom 7. sastaviti pisanu izjavu o izvedenim radovima i ovjeriti je kvalificiranim elektroničkim potpisom i 8. izraditi program i način održavanja građevine i ugrađene opreme u skladu s glavnim projektom. (2) Odredbe stavka 1. ovoga članka na odgovarajući se način primjenjuju na građenje građevina i izvođenje radova za koje nije potrebna građevinska dozvola prema pravilniku iz članka 85. stavka 4. ovoga Zakona. (3) Ako tijekom građenja dođe do promjene izvođača, dotadašnji izvođač dužan je sastaviti zapisnik o primopredaji radova te novom izvođaču osigurati dokumente i podatke potrebne za sastavljanje pisane izjave o izvedenim radovima te programa i načina održavanja građevine. (4) Sadržaj pisane izjave izvođača o izvedenim radovima te sadržaj programa i načina održavanja građevine i ugrađene opreme propisuje ministar pravilnikom. Članak 23. Inženjer gradilišta i/ili voditelj radova (1) Izvođač imenuje inženjera gradilišta i/ili voditelja radova u svojstvu osobe koja vodi građenje odnosno pojedine radove. (2) Inženjer gradilišta i/ili voditelj radova dužan je biti prisutan na gradilištu za vrijeme izvođenja radova koje vodi i svakodnevno upisivati podatke u građevinski dnevnik koji ovjerava kvalificiranim elektroničkim potpisom. (3) Inženjer gradilišta odnosno voditelj radova dužan je provoditi obveze iz članka 22. stavka 1. točaka 2., 3., 7. i 8. ovoga Zakona. (4) Ako u građenju izvođač ima više voditelja radova, svaki sastavlja izjavu o radovima koje je vodio te program i način održavanja građevine, a međusobnu usklađenost radova osigurava inženjer gradilišta, o čemu sastavlja izjavu te izrađuje objedinjeni program i način održavanja građevine. (5) Ako u građenju sudjeluju dva ili više izvođača, investitor ugovorom o građenju određuje glavnog izvođača koji je odgovoran za međusobno usklađivanje radova i koji imenuje glavnog inženjera gradilišta. (6) Glavni inženjer gradilišta dužan je osigurati cjelovitost i međusobnu usklađenost radova i usklađenost provedbe obveza iz članka 22. ovoga Zakona, o čemu sastavlja izjavu. (7) Glavni izvođač dužan je izraditi objedinjeni program i način održavanja građevine i ugrađene opreme u skladu s glavnim projektom, što je obveza glavnog inženjera gradilišta. (8) Glavni inženjer gradilišta može biti istodobno i inženjer gradilišta jednog od izvođača odnosno voditelj radova za određenu vrstu radova. (9) Za glavnog inženjera gradilišta, inženjera gradilišta odnosno voditelja radova može se imenovati osoba koja za to ispunjava uvjete propisane zakonom kojim se uređuju poslovi i djelatnosti prostornog uređenja i gradnje. Članak 24. Nadzorni inženjer (1) Nadzorni inženjer je fizička osoba koja prema zakonu kojim se uređuju poslovi i djelatnosti prostornog uređenja i gradnje ima pravo uporabe strukovnog naziva ovlašteni arhitekt ili ovlašteni inženjer i u ime investitora provodi stručni nadzor građenja. (2) Na građevinama na kojima se izvodi više vrsta radova ili radovi većeg opsega stručni nadzor mora provoditi više nadzornih inženjera odgovarajuće struke. Svaki ovlašteni inženjer odgovoran je za stručni dio nadzora koji je preuzeo. (3) U slučaju iz stavka 2. ovoga članka investitor ili osoba koju on odredi dužna je pisanim ugovorom odrediti glavnoga nadzornog inženjera. (4) Glavni nadzorni inženjer odgovoran je za cjelovitost i međusobnu usklađenost stručnog nadzora građenja i dužan je o tome sastaviti završno izvješće te ga ovjeriti kvalificiranim elektroničkim potpisom. (5) Glavni nadzorni inženjer može biti istodobno i nadzorni inženjer za određenu vrstu radova. (6) Nadzorni inženjer odnosno glavni nadzorni inženjer ne može biti zaposlenik pravne osobe koja je izvođač ili je zaposlenik osobe koja je povezana s izvođačem na način da nije osigurana samostalnost u obavljanju stručnog nadzora na istoj građevini odnosno radovima nad kojima treba provoditi stručni nadzor. Članak 25. Obveze nadzornog inženjera (1) Nadzorni inženjer dužan je u provedbi stručnog nadzora građenja: 1. nadzirati građenje tako da bude u skladu s građevinskom dozvolom i glavnim projektom, ovim Zakonom, posebnim propisima i pravilima struke 2. utvrditi ispunjava li izvođač i odgovorna osoba koja vodi građenje ili pojedine radove uvjete propisane posebnim zakonom 3. utvrditi je li iskolčenje građevine obavio ovlašteni inženjer geodezije 4. nadzirati provedbu kontrolnih ispitivanja određenih dijelova građevine odnosno dokazivanja ispunjavanja temeljnih zahtjeva za građevinu i/ili drugih zahtjeva, koja se provode u skladu s uvjetima predviđenim glavnim projektom, posebnim propisom ili izvješćem o obavljenoj kontroli projekta, i po potrebi odrediti provedbu kontrolnih ispitivanja u svrhu provjere odnosno dokazivanja ispunjavanja temeljnih zahtjeva za građevinu i/ili drugih zahtjeva putem ovlaštene osobe koja nije sudjelovala u provedbi postupka izdavanja isprava i dokaza iz članka 22. stavka 1. točke 4. ovoga Zakona 5. biti prisutan na gradilištu za vrijeme izvođenja radova koji su predmet njegova stručnog nadzora građenja i ovjeriti građevinski dnevnik kvalificiranim elektroničkim potpisom 6. bez odgode upoznati investitora sa svim nedostacima odnosno nepravilnostima koje uoči u glavnom projektu ili izvedbenom projektu i tijekom građenja, a investitora i građevinsku inspekciju i druge inspekcije o poduzetim mjerama 7. sastaviti završno izvješće o izvedbi građevine i ovjeriti ga kvalificiranim elektroničkim potpisom. (2) Nadzorni inženjer dužan je u provedbi stručnog nadzora građenja, kada za to postoji potreba, odrediti način otklanjanja nedostataka i nepravilnosti građenja građevine, i to ako: 1. dokumentacijom iz stavka 1. točke 4. ovoga članka nije dokazana sukladnost odnosno kvaliteta ugrađenih građevina, proizvoda, opreme i/ili postrojenja 2. izvođač odnosno odgovorna osoba koja vodi građenje ili pojedine radove ne ispunjava uvjete propisane zakonom kojim se uređuju poslovi i djelatnosti prostornog uređenja i gradnje 3. iskolčenje građevine nije obavio ovlašteni inženjer geodezije. (3) Provedba dužnosti iz stavka 1. ovoga članka i način otklanjanja nedostataka i nepravilnosti iz stavka 2. ovoga članka upisuju se u građevinski dnevnik. (4) Nepridržavanje odredbi propisanih ovim člankom smatra se težom povredom dužnosti ovlaštenog arhitekta i ovlaštenog inženjera u skladu s propisima kojima se uređuje komora arhitekata i komora inženjera u graditeljstvu i prostornom uređenju. Članak 26. Provedba stručnog nadzora (1) Stručni nadzor građenja provodi se prilikom građenja svih građevina i izvođenja svih radova za koje se izdaje građevinska dozvola, ako ovim Zakonom nije propisano drukčije. (2) Stručni nadzor građenja manje složenih zgrada provodi se samo u odnosu na ispunjavanje temeljnog zahtjeva mehaničke otpornosti i stabilnosti. (3) U provođenju stručnog nadzora iz stavka 2. ovoga članka nadzorni inženjer dužan je na gradilištu pregledati pojedine faze građenja i odobriti daljnje izvođenje radova. (4) Način provedbe stručnog nadzora građenja, sadržaj završnog izvješća nadzornog inženjera i način vođenja građevinskog dnevnika propisuje ministar pravilnikom. Članak 27. Revident Revident je fizička osoba ovlaštena za kontrolu projekta u pogledu mehaničke otpornosti i stabilnosti prema zakonu kojim se uređuju poslovi i djelatnosti prostornog uređenja i gradnje. Članak 28. Obveze revidenta (1) Revident ne može obaviti kontrolu projekta u čijoj je izradi u cijelosti ili djelomično sudjelovao ili ako je taj projekt u cijelosti ili djelomično izrađen ili nostrificiran u pravnoj osobi u kojoj je zaposlen ili koja je u njegovu vlasništvu, suvlasništvu ili zajedničkom vlasništvu ili ako je povezan s projektantom koji je izradio projekt koji je predmet kontrole projekta na način da nije osigurana neovisnost, nepristranost i samostalnost u obavljanju kontrole projekta. (2) Revident je odgovoran da projekt ili dio projekta za koji je proveo kontrolu i dao pozitivno izvješće udovoljava zahtjevima iz ovoga Zakona, posebnim zakonima, tehničkim specifikacijama i pravilima struke u pogledu kontroliranog svojstva. (3) Osim odredbe stavka 2. ovoga članka, na revidenta se na odgovarajući način odnose odredbe ovoga Zakona o odgovornosti projektanta. DIO ČETVRTI   PROJEKTI Članak 29. Izrada projekata (1) Projekti se izrađuju u skladu s ovim Zakonom, propisima donesenim na temelju ovoga Zakona i posebnim propisima te pravilima struke u pogledu pitanja koja nisu uređena ovim Zakonom ili spomenutim propisima. (2) Projekti moraju sadržavati sve propisane dijelove te moraju biti izrađeni tako da se, ovisno o namjeni i razini razrade, ispunjava njihova svrha. (3) Projekti se izrađuju na hrvatskom jeziku, latiničnim pismom. Članak 30. Način izrade projekata (1) Projekti odnosno njihovi dijelovi izrađuju se kao elektronički zapis i potpisuju kvalificiranim elektroničkim potpisom. (2) Projekti odnosno njihovi dijelovi moraju biti izrađeni na način koji osigurava njihovu jedinstvenost s obzirom na građevinu za koju su izrađeni tako da sadrže ime projektanta, tvrtku osobe registrirane za poslove projektiranja, naziv građevine, ime ili tvrtku investitora, datum izrade i dr. (3) Projekti se izrađuju u BIM okruženju za sve građevine, osim za manje složene zgrade i građevine i radove koje se mogu graditi bez građevinske dozvole određene pravilnikom iz članka 85. stavka 4. ovoga Zakona. (4) Projekti se izrađuju prema načelu cjelovitog projektiranja, pri čemu u međusobno usklađenom projektiranju građevine, s obzirom na namjenu i složenost građevine, sudjeluju ovlašteni inženjeri pojedinih struka i ovlašteni arhitekti čija su stručna rješenja potrebna. (5) Obvezni sadržaj i elemente projekta, način opremanja, način promjene sadržaja, označavanja projekta, način i značenje ovjere projekta od strane odgovornih i službenih osoba te način razmjene elektroničkih zapisa propisuje ministar pravilnikom. (6) Zahtjeve za projektiranje višestambenih zgrada u pogledu stanova i pripadaka, veličine, sobnosti, opremljenosti i zahtjeve za projektiranje drugih građevina propisuje ministar pravilnikom. Članak 31. Čuvanje projekata (1) Idejni projekt za manje složenu zgradu, glavni projekt za višestambene zgrade i glavni projekt za ostale građevine zajedno s građevinskom dozvolom, kao i izvedbeni projekt dužan je trajno čuvati investitor, njegov pravni sljednik odnosno vlasnik građevine. (2) Idejni projekt za manje složenu zgradu, glavni projekt za višestambene zgrade i glavni projekt za ostale građevine zajedno s građevinskom dozvolom dužno je trajno čuvati upravno tijelo odnosno Ministarstvo izvorno u informacijskom sustavu koji omogućuje trajnost elektroničkog zapisa za utvrđeno vrijeme čuvanja u elektroničkoj arhivi, sukladno propisima kojima se uređuju postupci čuvanja i arhiviranja elektroničkih isprava. Članak 32. Vrste projekata Projekti se u smislu ovoga Zakona razvrstavaju prema namjeni i razini razrade na: 1. idejni projekt za manje složene zgrade 2. glavni projekt 3. izvedbeni projekt 4. tipski projekt i 5. projekt uklanjanja građevine. Članak 33. Idejni projekt za manje složene zgrade (1) Idejni projekt za manje složene zgrade je skup međusobno usklađenih nacrta i dokumenata kojima se daju osnovna oblikovno funkcionalna i tehnička rješenja zgrade te prikaz smještaja zgrade u prostoru (u daljnjem tekstu: idejni projekt). (2) Idejni projekt izrađuje se u skladu s uvjetima za građenje građevina propisanim prostornim planom, uvjetima priključenja, posebnim uvjetima nadležnog tijela prema propisu kojim se uređuje zaštita i očuvanje kulturnih dobara u slučaju u kojem je manje složena zgrada pojedinačno zaštićeno kulturno dobro ili se nalazi unutar zaštićene kulturno-povijesne cjeline, ovim Zakonom, tehničkim propisima i drugim propisima donesenim na temelju ovoga Zakona, drugim propisima kojima se uređuju zahtjevi i uvjeti za građevinu te pravilima struke. (3) Idejni projekt izrađuju ovlašteni arhitekt i ovlašteni inženjeri drugih struka, a glavni projektant odgovoran je za međusobnu usklađenost svih dijelova projekta. (4) Obvezni sadržaj i elemente idejnog projekta za manje složene zgrade, način opremanja, označavanja, način i značenje ovjere idejnog projekta iz stavka 1. ovoga članka propisuje ministar pravilnikom iz članka 30. stavka 5. ovoga Zakona. Članak 34. Glavni projekt (1) Glavni projekt je skup međusobno usklađenih projekata kojima se daje tehničko rješenje građevine i dokazuje ispunjavanje temeljnih zahtjeva za građevinu te drugih propisanih i određenih zahtjeva i uvjeta. (2) Glavni projekt za građenje građevine za koju se prema posebnom zakonu izdaje lokacijska dozvola izrađuje se u skladu s lokacijskim uvjetima određenim tom dozvolom, uvjetima zaštite okoliša i zaštite prirode ako se radi o zahvatu u prostoru za koji se prema posebnim propisima provode navedeni postupci, ovim Zakonom, tehničkim propisima i drugim propisima donesenim na temelju ovoga Zakona, drugim propisima kojima se uređuju zahtjevi i uvjeti za građevinu te pravilima struke. (3) Glavni projekt za građenje građevine za koju se prema posebnom zakonu ne izdaje lokacijska dozvola izrađuje se u skladu s uvjetima za građenje građevina propisanim prostornim planom i drugim dokumentom propisanim posebnim propisom kojim se uređuje prostorno uređenje, uvjetima zaštite okoliša i zaštite prirode ako se radi o zahvatu u prostoru za koji se prema posebnim propisima ti uvjeti utvrđuju, posebnim uvjetima, uvjetima priključenja, ovim Zakonom, tehničkim propisima i drugim propisima donesenim na temelju ovoga Zakona, drugim propisima kojima se uređuju zahtjevi i uvjeti za građevinu te pravilima struke. (4) Glavni projekt za građenje manje složene zgrade izrađuje se u skladu s lokacijskim uvjetima određenim građevinskom dozvolom, ovim Zakonom, tehničkim propisima i drugim propisima donesenim na temelju ovoga Zakona, drugim propisima kojima se uređuju zahtjevi i uvjeti za građevinu te pravilima struke. (5) Glavni projekt za građenje građevina i izvođenje radova za koje nije potrebna građevinska dozvola izrađuje se u skladu s tehničkim propisima, ovim Zakonom, posebnim zakonima i propisima kojima se uređuju zahtjevi i uvjeti za građevinu, pravilima struke te ne smije biti protivan prostornom planu. Članak 35. Elaborati (1) Izradi glavnog projekta odnosno pojedinih projekata koje sadrži, ovisno o vrsti građevine odnosno radova, ako je to propisano posebnim zakonom ili ako je potrebno, prethodi izrada jednog ili više elaborata: 1. geotehničkog elaborata 2. elaborata zaštite od požara 3. krajobraznog elaborata 4. prometnog elaborata 5. elaborata tehničko-tehnološkog rješenja 6. elaborata zaštite na radu 7. elaborata zaštite od buke 8. konzervatorskog elaborata 9. drugog potrebnog elaborata. (2) Projekti iz članka 34. ovoga Zakona moraju sadržavati i podatke iz elaborata koji su poslužili kao podloga za njihovu izradu te projektom predviđen projektirani vijek uporabe građevine i uvjete za njezino održavanje. (3) Elaborati iz stavka 1. ovoga članka izrađuju se u skladu s ovim Zakonom, propisom donesenim na temelju ovoga Zakona i posebnim propisima. Članak 36. Strukovne odrednice projekata Glavni projekt, ovisno o vrsti građevine odnosno radova, sadrži jedan ili više projekata strukovne odrednice: 1. arhitektonski projekt 2. građevinski projekt 3. elektrotehnički projekt 4. strojarski projekt. Članak 37. Situacija građevine (1) Situacija građevine dio je grafičkih prikaza idejnog i glavnog projekta kojom se na odgovarajućoj geodetskoj podlozi prikazuje smještaj te građevine u prostoru i njezin položaj u odnosu na druge građevine. (2) Situacijom građevine za koju se ne izdaje lokacijska dozvola prikazanoj na odgovarajućoj geodetskoj podlozi određuje se oblik i veličina građevne čestice, ako postoji obveza određivanja propisana posebnim propisom. (3) U izradi situacije iz stavka 1. ovoga članka uz glavnog projektanta odnosno projektanta ako se projekt sastoji samo od jedne mape sudjeluje i ovlašteni inženjer geodezije koji preuzima odgovornost elektroničkim kvalificiranim potpisom naslovne stranice projekta. (4) Način prikaza i sadržaj situacije građevine i njezin smještaj na građevnoj čestici odnosno obuhvatu zahvata propisuje ministar pravilnikom iz članka 30. stavka 5. ovoga Zakona. Članak 38. Prikaz svih primijenjenih mjera zaštite od požara (1) Za građevine za koje se utvrđuju posebni uvjeti zaštite od požara sastavni dio prve mape glavnog projekta je prikaz svih primijenjenih mjera zaštite od požara. (2) Prikaz svih primijenjenih mjera zaštite od požara, u suradnji s glavnim projektantom, izrađuje stručna osoba ovlaštena prema propisu kojim se uređuje zaštita od požara, za što preuzima odgovornost kvalificiranim elektroničkim potpisom naslovne stranice prve mape glavnog projekta. (3) Sadržaj i elemente prikaza svih primijenjenih mjera zaštite od požara propisuje ministar pravilnikom iz članka 30. stavka 5. ovoga Zakona. Članak 39. Izvedbeni projekt (1) Izvedbenim projektom razrađuje se tehničko rješenje dano glavnim projektom. (2) Izvedbeni projekt ne smije biti izrađen protivno glavnom projektu. (3) Izvedbeni projekt obvezno se izrađuje za sve građevine, osim za manje složene zgrade te građevine i radove za koje nije potrebna građevinska dozvola. Članak 40. Autorska prava (1) Autorska prava na građevini projektiranoj glavnim i/ili drugim projektom i građenjem u skladu s tim projektom stječu se sukladno posebnom zakonu, ako je to ugovoreno ugovorom o izradi projekta. (2) Autorska prava iz stavka 1. ovoga članka ne utječu na izdavanje akata sukladno ovome Zakonu, kao ni na izdavanje njihovih izmjena i dopuna. Članak 41. Projekt uklanjanja građevine (1) Projekt uklanjanja građevine je projekt kojim se tehnički razrađuju rješenja odnosno postupak i način uklanjanja građevine i stvari koje se nalaze u građevini, prethodno rješavanje pitanja odvajanja priključaka građevine na energetsku i/ili drugu infrastrukturu, sigurnosne mjere, mjere gospodarenja otpadom, oporabe i/ili zbrinjavanja otpada iz građevine i otpada nastalog uklanjanjem građevine u skladu s propisom kojim se uređuje gospodarenje otpadom te odvoz i zbrinjavanje građevinskog materijala nastalog uklanjanjem građevine. (2) Projekt uklanjanja građevine podliježe kontroli projekta u odnosu na mehaničku otpornost i stabilnost ako način uklanjanja i/ili uklanjanje građevine utječe na stabilnost okolnog i drugog zemljišta i/ili ispunjavanje temeljnih zahtjeva drugih građevina. (3) Iznimno od stavka 1. ovoga članka, ako je radi rekonstrukcije građevine potrebno ukloniti njezin dio, dijelovi građevine koji se uklanjanju prikazuju se u glavnom projektu rekonstrukcije. (4) Sadržaj i obvezne dijelove projekta uklanjanja građevine propisuje ministar pravilnikom iz članka 30. stavka 5. ovoga Zakona. Članak 42. Tipski projekt (1) Tipski projekt je projekt kojim se daje tehničko rješenje za predgotovljene dijelove građevine kojim je dokazano da se predgotovljeni dijelovi građevine izvode u skladu s odredbama ovoga Zakona, o čemu je Ministarstvo izdalo rješenje, te se njihova usklađenost s odredbama ovoga Zakona ne mora ponovno dokazivati u glavnom projektu. (2) Tipski projekt može biti sastavni dio projekta iz članka 36. ovoga Zakona. (3) Tipski projekt koji nije sastavni dio glavnog projekta koji je sastavni dio građevinske dozvole ne može se rabiti ako se promijeni propis u skladu s kojim je tipski projekt izrađen. (4) Tipski projekt iz stavka 3. ovoga članka važi najdulje osam godina od dana pravomoćnosti rješenja o tipskom projektu. (5) Protiv rješenja iz stavka 1. ovoga članka ne može se izjaviti žalba, ali se može pokrenuti upravni spor. Članak 43. Zahtjev za izdavanje rješenja o tipskom projektu (1) Zahtjevu za izdavanje rješenja o tipskom projektu podnositelj zahtjeva prilaže: 1. tipski projekt u elektroničkom obliku 2. izvješće o kontroli tipskog projekta ako je kontrola propisana 3. izvješće o nostrifikaciji tipskog projekta ako je projekt izrađen prema stranim propisima. (2) Odredbe ovoga Zakona kojima je uređeno pitanje obveze usklađenosti glavnog projekta s posebnim propisima i posebnim uvjetima te utvrđivanje posebnih uvjeta i izdavanje potvrde na glavni projekt za građenje građevine za koju se prema posebnom zakonu ne izdaje lokacijska dozvola na odgovarajući se način primjenjuju na tipski projekt i donošenje rješenja o tipskom projektu. (3) Sadržaj i obvezne dijelove tipskog projekta propisuje ministar pravilnikom iz članka 30. stavka 5. ovoga Zakona. Članak 44. Kontrola projekata (1) Kontrola glavnog projekta, izvedbenog projekta, tipskog projekta i projekta uklanjanja građevine, ovisno o značajkama građevine odnosno predgotovljenog dijela građevine, mora se provesti s obzirom na mehaničku otpornost i stabilnost. (2) Revident je dužan nakon što obavi kontrolu projekta, sastaviti o tome pisano izvješće i ovjeriti projekt na propisani način. (3) U izvješću o obavljenoj kontroli revident može zahtijevati da obavi pregled radova u određenoj fazi građenja i obvezu kontrole izvedbenog projekta. (4) U slučaju iz stavka 3. ovoga članka investitor je dužan revidentu pravodobno omogućiti pregled radova. (5) Revident potvrđuje provedbu pregleda radova upisom u građevinski dnevnik. (6) Pisano izvješće i ovjera projekta iz stavka 2. ovoga članka izrađuju se kao elektronički zapis i potpisuju kvalificiranim elektroničkim potpisom. (7) Sadržaj, način i opseg obavljanja kontrole projekta, način i značenje ovjere kontroliranog projekta od strane revidenta te popis građevina i radova za koje je obvezna kontrola projekta, kao i način verifikacije podataka značajnih za kontrolu tih građevina i radova propisuje ministar pravilnikom. Članak 45. Utvrđivanje usklađenosti (nostrifikacija) projekta (1) Glavni projekt, izvedbeni projekt i tipski projekt izrađen prema stranim propisima smatra se projektom izrađenim prema ovom Zakonu ako je provedeno utvrđivanje njegove usklađenosti s hrvatskim propisima i pravilima struke (u daljnjem tekstu: nostrifikacija). (2) Glavni projekt, izvedbeni projekt i tipski projekt ili njihovi dijelovi moraju biti prevedeni na hrvatski jezik prije nostrifikacije. (3) Iznimno od stavka 2. ovoga članka, dijelovi projekta koji uglavnom sadrže brojčane podatke, kao što su informatički ispisi statičkog proračuna i sl., ne moraju biti prevedeni na hrvatski jezik. (4) Uz prijevod na hrvatski jezik projekt mora zadržati izvorni tekst na stranom jeziku. Članak 46. Obavljanje nostrifikacije (1) Nostrifikaciju projekta u okviru zadaća svoje struke provodi osoba koja prema posebnom zakonu ima pravo uporabe strukovnog naziva ovlašteni arhitekt ili ovlašteni inženjer. (2) Osoba koja obavi nostrifikaciju dužna je o tome sastaviti pisano izvješće i ovjeriti projekt na propisani način. (3) Ako projektu koji se nostrificira nedostaju propisani dijelovi, osoba koja provodi nostrifikaciju dužna je izraditi te dijelove projekta. (4) Pisano izvješće i ovjera projekta iz stavka 2. ovoga članka izrađuju se kao elektronički zapis i potpisuju kvalificiranim elektroničkim potpisom. (5) Odredbe ovoga Zakona i posebnog zakona kojim se uređuje odgovornost ovlaštenih osoba u izradi projekata na odgovarajući se način primjenjuju i na njihovu odgovornost u obavljanju nostrifikacije projekata. (6) Način obavljanja nostrifikacije, sadržaj izvješća i sastavne dijelove nostrificiranog projekta propisuje ministar pravilnikom. Članak 47. Utvrđivanje posebnih uvjeta i uvjeta priključenja za građenje građevine za koju se ne izdaje lokacijska dozvola (1) U svrhu izrade idejnog projekta ili glavnog projekta za građenje građevine za koju se prema posebnom zakonu ne izdaje lokacijska dozvola posebni uvjeti i uvjeti priključenja utvrđuju se u skladu s posebnim propisima prije pokretanja postupka za izdavanje građevinske dozvole. (2) Posebne uvjete i uvjete priključenja elektroničkim putem pribavlja projektant putem elektroničkog programa eDozvola. (3) Za manje složene zgrade projektant pribavlja uvjete priključenja i posebne uvjete nadležnog tijela prema propisu kojim se uređuje zaštita i očuvanje kulturnih dobara, ako je zgrada pojedinačno zaštićeno kulturno dobro ili se nalazi unutar zaštićene kulturno-povijesne cjeline. (4) Za višestambene zgrade projektant pribavlja uvjete priključenja, posebne uvjete zaštite od požara, posebne uvjete nadležnog tijela prema propisu kojim se uređuje zaštita i očuvanje kulturnih dobara ako je stambena zgrada pojedinačno zaštićeno kulturno dobro ili se nalazi unutar zaštićene kulturno-povijesne cjeline te iznimno i drugih javnopravnih tijela ako se njezinim građenjem utječe na postojeću i planiranu infrastrukturu. (5) Za ostale građevine koje nisu navedene u stavcima 3. i 4. ovoga članka (u daljnjem tekstu: ostale građevine) projektant pribavlja posebne uvjete i uvjete priključenja samo od onih javnopravnih tijela od kojih je, ovisno o lokaciji i vrsti građevine za koju se traže posebni uvjeti i uvjeti priključenja, isto propisano posebnim propisom. (6) Uz zahtjev iz stavaka 3., 4. i 5. ovoga članka projektant prilaže opis i grafički prikaz građevine na katastarskom planu i/ili elaborat koji je prema posebnom zakonu uvjet za utvrđivanje posebnih uvjeta i uvjeta priključenja odnosno prilaže podatke koji su u smislu posebnog propisa potrebni za utvrđivanje posebnih uvjeta i uvjeta priključenja. (7) Dokumentaciju iz stavka 6. ovoga članka izrađuje projektant u elektroničkom obliku i potpisuje kvalificiranim elektroničkim potpisom. Članak 48. Postupanje javnopravnih tijela pri utvrđivanju posebnih uvjeta i uvjeta priključenja (1) Javnopravno tijelo dužno je, sukladno posebnom propisu, unutar svoje nadležnosti utvrditi po …