Službeni izvorizakon.hr · EUR-Lex
Europaius

Zakon o gradnji - Zakon.hr

Ukratko

Ovaj Zakon uređuje sve aspekte projektiranja, građenja, uporabe i održavanja građevina u Republici Hrvatskoj, s ciljem zaštite javnog interesa u graditeljstvu i prostornom uređenju. Njegova je svrha osigurati sigurnost građevina, zaštitu života i zdravlja ljudi, te promicati održivu gradnju i energetsku učinkovitost.

Što regulira

  • Projektiranje, građenje, uporabu i održavanje građevina.
  • Provedbu upravnih i drugih postupaka vezanih uz gradnju.
  • Osiguranje temeljnih zahtjeva za građevine i drugih uvjeta propisanih zakonom.
  • Zaštitu javnog interesa u području graditeljstva i uređenja prostora.

Koga se tiče

  • Sve koji sudjeluju u gradnji, rekonstrukciji, održavanju i uklanjanju svih građevina na području Republike Hrvatske.
  • Javnopravna tijela koja utvrđuju posebne uvjete i/ili uvjete priključenja te potvrđuju projekte.

Ključne točke

  • Zakon se primjenjuje na gradnju svih građevina u Republici Hrvatskoj, osim rudarskih objekata, vojnih građevina i drugih građevina određenih posebnim zakonom.
  • Odredbe o gradnji nove građevine primjenjuju se i na rekonstrukciju, održavanje i uklanjanje građevine.
  • Javni interes uključuje sigurnost građevina, stabilnost tla, zaštitu života i zdravlja ljudi, zaštitu okoliša, očuvanje prirode, održivu gradnju i energetsku učinkovitost.
  • Ozakonjene građevine izgrađene protivno prostornom planu ne utječu na izdavanje građevinske dozvole za novu ili rekonstrukciju postojeće građevine koja je u skladu s prostornim planom.
Tekst zakona
Tekst zakona

Zakon o gradnji - Zakon.hr UPUTE UVJETI CJENIK KONTAKT Zakon.ai Prijava / Registracija Baza je ažurirana 08.06.2026. zaključno sa NN 43/26 EU 2024/2679 Povezani zakoni Geodezija Zakon o općem upravnom

postupku Zakon o vodama Zakon o poljoprivrednom zemljištu Zakon o državnoj izmjeri i katastru nekretnina Zakon o obavljanju geodetske djelatnosti Zakon o cestama Zakon o šumama Zakon o plovidbi i lukama unutarnjih voda Zakon o reguliranim profesijama i priznavanju inozemnih stručnih kvalifikacija Zakon o Nacionalnoj infrastrukturi prostornih podataka Zakon o željeznici Zakon o prostornom uređenju Zakon o gradnji Zakon o građevinskoj inspekciji Zakon o komasaciji poljoprivrednog zemljišta Zakon o poslovima i djelatnostima prostornog uređenja i gradnje Zakon o komori arhitekata i komorama inženjera u graditeljstvu i prostornom uređenju Zakon o naseljima Zakon o neprocijenjenom građevinskom zemljištu Zakon o energetskoj učinkovitosti u zgradarstvu Nekretnine i gradnja Zakon o porezu na promet nekretnina Zakon o zemljišnim knjigama Zakon o poljoprivrednom zemljištu Zakon o posredovanju u prometu nekretnina Zakon o državnoj izmjeri i katastru nekretnina Zakon o najmu stanova Zakon o postupanju i uvjetima gradnje radi poticanja ulaganja Zakon o obavljanju geodetske djelatnosti Zakon o građevnim proizvodima Zakon o arhitektonskim i inženjerskim poslovima i djelatnostima u prostornom uređenju i gradnji Zakon o vlasništvu i drugim stvarnim pravima Zakon o komasaciji Zakon o igralištima za golf Zakon o komunalnom gospodarstvu Zakon o društveno poticanoj stanogradnji Zakon o uređivanju imovinskopravnih odnosa u svrhu izgradnje infrastrukturnih građevina Zakon o postupanju s nezakonito izgrađenim zgradama Zakon o Nacionalnoj infrastrukturi prostornih podataka Zakon o strateškim investicijskim projektima Republike Hrvatske Zakon o prostornom uređenju Zakon o gradnji Zakon o građevinskoj inspekciji Zakon o izvlaštenju i određivanju naknade Zakon o komasaciji poljoprivrednog zemljišta Zakon o poslovima i djelatnostima prostornog uređenja i gradnje Zakon o komori arhitekata i komorama inženjera u graditeljstvu i prostornom uređenju Zakon o procjeni vrijednosti nekretnina Zakon o subvencioniranju stambenih kredita Zakon o stambenom potrošačkom kreditiranju Zakon o stambenom zbrinjavanju na potpomognutim područjima Zakon o Projektu zaštite od poplava u slivu rijeke Kupe Zakon o neprocijenjenom građevinskom zemljištu Zakon o obnovi zgrada oštećenih potresom na području Grada Zagreba, Krapinsko-zagorske županije, Zagrebačke županije, Sisačko-moslavačke županije i Karlovačke županije Zakon o upravljanju nekretninama i pokretninama u vlasništvu Republike Hrvatske Zakon o upravljanju i održavanju zgrada Zakon o prijenosu vlasništva nekretnina na Sindikalni fond nekretnina i na sindikate Zakon o stambenom zbrinjavanju na potpomognutim područjima 2023-2025 Zakon o energetskoj učinkovitosti u zgradarstvu Zakon o gradnjiNN 155/25 na snazi od 01.01.2026. Uživajte... Preuzmite dokumentu PDF formatu Zanimljivi linkovi PODZAKONSKI PROPISIVIJESTI O OVOM ZAKONUMinistarstvo prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovineArhiva:Zakon o gradnji 2025-2025Zakon o gradnji 2020-2024Zakon o gradnji 2019-2019Zakon o gradnji 2017-2019Zakon o gradnji 2013-2017Zakon o prostornom uređenju i gradnji 2014-2015Zakon o prostornom uređenju i gradnji 2013-2014Zakon o prostornom uređenju i gradnji 2012-2013Zakon o prostornom uređenju i gradnji 2011-2012Zakon o prostornom uređenju i gradnji 2011-2011Zakon o prostornom uređenju i gradnji 2009-2011Zakon o prostornom uređenju i gradnji 2007-2009Zakon o gradnji 2004-2007Zakon o gradnji 2004-2004Zakona o gradnji 2002-2003Zakona o gradnji 1999-2001Zakon o građenju 1996-1999Zakon o građenju 1995-1996Zakon o građenju 1993-1995Zakon o građenju 1992-1993Pravilnik o nostrifikaciji projekataUredi državne uprave u županijamaHrvatska komora arhitekataHrvatska komora ovlaštenih inženjera geodezijeHrvatska komora inženjera građevinarstvaUpravni sud DIO PRVI OPĆE ODREDBE Članak 1. Predmet i cilj Zakona

(1)Ovim se Zakonom uređuje projektiranje, građenje, uporaba i održavanje građevina te provedba upravnih i drugih postupaka s tim u vezi radi osiguranja zaštite javnog interesa u području graditeljstva i uređenja prostora u skladu s propisima kojim se uređuje prostorno uređenje te osiguranja temeljnih zahtjeva za građevinu i drugih uvjeta propisanih za građevine ovim Zakonom i propisima donesenim na temelju ovoga Zakona i posebnim propisima.
(2)Javni interes iz stavka
  1. ovoga članka prije svega podrazumijeva sigurnost građevina i stabilnost tla na okolnom zemljištu, zaštitu života i zdravlja ljudi, poštivanje načela jednakih mogućnosti, zaštitu okoliša, očuvanje prirode, promicanje održive gradnje te energetskih primjerenih svojstava građevina i zelene tranzicije. Članak
  2. Primjena Zakona
(1)Odredbe ovoga Zakona primjenjuju se na gradnju svih građevina na području Republike Hrvatske, osim na gradnju rudarskih objekata i postrojenja određenih posebnim zakonom, gradnju vojnih građevina određenih posebnim propisima i gradnju drugih građevina određenih posebnim zakonom.
(2)Odredbe ovoga Zakona koje se odnose na gradnju nove građevine na odgovarajući se način primjenjuju na rekonstrukciju, održavanje i uklanjanje građevine.
(3)Ozakonjene građevine izgrađene protivno prostornom planu za koje je izdano rješenje o izvedenom stanju sukladno posebnom propisu kojim se uređuje postupanje s nezakonito izgrađenim zgradama, na susjednoj čestici zemljišta, ne utječu na izdavanje građevinske dozvole za novu ili rekonstrukciju postojeće građevine koja je u skladu s prostornim planom. Članak 3. Pojmovi
(1)Pojedini pojmovi u smislu ovoga Zakona imaju sljedeće značenje:
  1. BIM (Building Information Modeling) je informacijsko modeliranje građevine i/ili gradnje koje uključuje organizaciju i digitalizaciju informacija o zgradama i inženjerskim građevinama putem BIM modela
  2. elektronička oglasna ploča je mrežna stranica za prikaz podataka koju uspostavlja Ministarstvo u sklopu elektroničkog programa eDozvola Ministarstva, smještena na državnoj informacijskoj infrastrukturi koja je integrirana u mrežne stranice županija i jedinica lokalne samouprave čija upravna tijela izdaju građevinske dozvole i druge akte na temelju ovoga Zakona te lokacijske dozvole i druge akte na temelju zakona kojim se uređuje prostorno uređenje
  3. geodetska snimka izvedenog stanja građevine je prikaz lomnih točaka građevine, građevne čestice odnosno obuhvata zahvata u prostoru na katastarskom planu, izrađena u elektroničkom obliku i ovjerena po ovlaštenom inženjeru geodezije, uz koju se prilažu lomne točke u GML formatu
  4. GML format je standardni otvoreni elektronički format zapisa za dostavu i razmjenu prostornih podataka unutar informacijskog sustava prostornog uređenja i njegovih modula
  5. gradilište je zemljište i/ili građevina, uključujući i privremeno zauzete površine, na kojima se izvodi građenje ili radovi potrebni za primjenu odgovarajuće tehnologije građenja i zaštite
  6. gradnja je projektiranje i građenje građevina te stručni nadzor građenja
  7. građenje je izvedba građevinskih i drugih radova kao što su pripremni, zemljani, konstruktorski, instalaterski, završni radovi te ugradnja građevnih proizvoda, opreme ili postrojenja kojima se gradi nova građevina, rekonstruira, održava ili uklanja postojeća građevina
  8. građevina je građenjem nastao i s tlom povezan sklop, izveden od svrhovito povezanih građevnih proizvoda s instalacijama ili bez instalacija, sklop s ugrađenim postrojenjem, samostalno postrojenje povezano s tlom ili sklop nastao građenjem
  9. inženjerska građevina je građevina koja može biti nadzemna ili podzemna te nadvodna ili podvodna, uključujući među ostalim: branu, most, cestu, željeznicu, pistu, instalacije, cjevovod ili sustav odvodnje, koja se sastoji od konstrukcije ili je nastala radnjama kao što su jaružanje, zemljani radovi, geotehnički postupci, ali isključuje zgradu i radove koji su joj pridruženi na gradilištu
  10. iskolčenje građevine je geodetski prijenos tlocrta vanjskog obrisa odnosno osi građevine koja će se graditi na teren unutar građevne čestice odnosno obuhvata zahvata u prostoru prema elaboratu iskolčenja koji ovjerava ovlašteni inženjer geodezije
  11. javnopravna tijela su tijela državne uprave, druga državna tijela, upravni odjeli i službe jedinica lokalne odnosno područne (regionalne) samouprave nadležni za obavljanje poslova iz određenih upravnih područja te pravne osobe koje imaju javne ovlasti, određeni posebnim zakonima, koji utvrđivanjem posebnih uvjeta i/ili uvjeta priključenja odnosno potvrđivanjem projekta na način propisan ovim Zakonom sudjeluju u gradnji građevina
  12. katastar je katastar zemljišta odnosno katastar nekretnina prema zakonu kojim se uređuje državna izmjera i katastar nekretnina
  13. ministar je ministar nadležan za poslove graditeljstva
  14. Ministarstvo je ministarstvo nadležno za poslove graditeljstva
  15. održavanje građevine je izvedba građevinskih i drugih radova na postojećoj građevini radi očuvanja temeljnih zahtjeva za građevinu tijekom njezina trajanja, kojima se ne mijenja usklađenost građevine s lokacijskim uvjetima u skladu s kojima je izgrađena
  16. oprema su pojedinačni uređaji, strojevi, procesne instalacije i drugi proizvodi od kojih se sastoji postrojenje ili su samostalno ugrađeni u građevinu radi tehnološkog ili drugog procesa kojemu je namijenjena građevina
  17. postojeća građevina je građevina izgrađena na temelju građevinske dozvole ili drugog odgovarajućeg akta i svaka druga građevina koja je prema ovom Zakonu ili posebnom zakonu s njom izjednačena
  18. posebni uvjeti su uvjeti za građenje koje u slučaju propisanom posebnim propisom u svrhu provedbe tog propisa javnopravno tijelo utvrđuje na način propisan ovim Zakonom odnosno posebnim zakonom kojim se uređuje prostorno uređenje, osim uvjeta priključenja i mjera koje se utvrđuju u postupku procjene utjecaja na okoliš, postupku ocjene o potrebi procjene utjecaja na okoliš odnosno u postupku ocjene prihvatljivosti zahvata za ekološku mrežu
  19. potvrda na glavni projekt je potvrda da je glavni projekt izrađen u skladu s posebnim propisima odnosno posebnim uvjetima koju izdaje javnopravno tijelo u slučajevima propisanim posebnim zakonom na način propisan ovim Zakonom
  20. prikaz svih primijenjenih mjera zaštite od požara je skup rješenja iz pojedinačnih mapa glavnog projekta, izrađen na temelju elaborata zaštite od požara, kao podloge za izradu mapa glavnog projekta, a sadrži i podatke iz elaborata zaštite od požara koji su nastali priznatim metodama proračuna i modeliranjem razvoja požara, podatke o obvezama održavanja sustava zaštite od požara i organizacijske mjere pri uporabi građevine
  21. postrojenje je skup svrhovito povezane opreme za obavljanje tehnološkog ili drugog procesa kojemu je namijenjena građevina
  22. pripremni radovi su građenje privremenih građevina i izvedba drugih radova radi organizacije i uređenja gradilišta te omogućavanja primjene odgovarajuće tehnologije građenja
  23. rekonstrukcija građevine je izvedba građevinskih i drugih radova na postojećoj građevini kojima se utječe na ispunjavanje temeljnih zahtjeva za tu građevinu na način da se mijenja tehničko rješenje u skladu s kojima je građevina izgrađena ili kojima se mijenja usklađenost te građevine s lokacijskim uvjetima u skladu s kojima je izgrađena, kao što su dograđivanje, nadograđivanje, uklanjanje vanjskog dijela građevine, izvođenje radova radi promjene namjene građevine ili tehnološkog procesa i sl., pri čemu se pri rekonstrukciji zgrade ne smiju ukloniti najmanje temelji i dio najniže etaže
  24. stan je samostalna uporabna cjelina namijenjena stanovanju koja ima poseban ulaz i ima prostor za spavanje, kuhanje i posebnu prostoriju za sanitarne potrebe
  25. složena građevina je sklop više međusobno funkcionalno i/ili tehnološki povezanih građevina odnosno dijelova građevine
  26. tijelo graditeljstva je Ministarstvo te upravno tijelo velikoga grada, Grada Zagreba, županije nadležno za upravne poslove graditeljstva na čijem se području namjerava graditi građevina te jedinice lokalne samouprave kojima je županija, sukladno posebnom zakonu, povjerila obavljanje upravnih poslova graditeljstva
  27. ugradnja je izvedba građevinskih i drugih radova kojim se povezuju građevni proizvodi, instalacije ili postrojenja tako da postaju sastavni dio građevine i ne mogu se bez uklanjanja ili bez utjecaja na ispunjavanje temeljnih zahtjeva za građevinu odvojiti od građevine
  28. uklanjanje građevine ili njezina dijela je izvedba radova razgradnje građevine ili njezina dijela s mjesta na kojem se nalazi, uključujući i gospodarenje otpadom u građevini i na građevnoj čestici, kao i građevnog materijala i građevnog otpada nastalog razgradnjom građevine, sukladno propisima kojima se uređuje gospodarenje otpadom, te dovođenje građevne čestice odnosno zemljišta na kojemu se nalazila građevina u uredno stanje
  29. upravno tijelo je upravni odjel odnosno služba velikoga grada, Grada Zagreba odnosno županije nadležno za obavljanje upravnih poslova graditeljstva te jedinice lokalne samouprave kojima je županija, sukladno posebnom zakonu, povjerila obavljanje upravnih poslova graditeljstva
  30. uvjeti priključenja su uvjeti za građenje koje u slučaju propisanom posebnim propisom u svrhu provedbe tog propisa javnopravno tijelo utvrđuje na način propisan ovim Zakonom odnosno zakonom kojim se uređuje prostorno uređenje, a kojim se uvjetima određuje tehnička mogućnost i tehnički uvjeti priključenja građevine za njezine potrebe na elektroenergetsku mrežu, građevine javne vodoopskrbe i odvodnje, odvodnju oborinskih voda, prometnu površinu, elektroničke komunikacijske građevine, građevine energetske infrastrukture ili na drugu infrastrukturnu građevinu, te koji ne mogu sadržavati obvezu da investitor izgradi pojedine dijelove infrastrukture, primjerice: trafostanicu, vodovod i sl.
  31. zgrada je zatvorena i/ili natkrivena građevina namijenjena boravku ljudi odnosno smještaju životinja, biljaka i stvari. Zgradom se ne smatra pojedinačna građevina unutar sustava infrastrukturne građevine, primjerice: trafostanica, relejna kućica, crpna stanica i sl. te nadstrešnica za zaštitu opreme i instalacija i sl. unutar industrijskih postrojenja
  32. manje složena zgrada je zgrada stambene namjene koja se sastoji od najviše dva stana čija građevinska (bruto) površina ne prelazi 400 m² i zgrada poljoprivredne namjene čija građevinska (bruto) površina ne prelazi 600 m²
  33. višestambena zgrada je zgrada stambene namjene koja se sastoji od tri ili više stambenih jedinica, od čega 20 % njezine građevinske (bruto) površine može biti poslovne namjene
  34. zamjenska građevina je nova građevina izgrađena na mjestu ili u neposrednoj blizini mjesta prethodno uklonjene postojeće građevine unutar iste građevne čestice odnosno obuhvata u prostoru kojom se bitno ne mijenja namjena, veličina i utjecaj na okoliš dotadašnje građevine i na koju se primjenjuju odredbe prostornih planova koje se odnose na rekonstrukciju građevine.
(2)Građenje građevina Hrvatskoga sabora, Vlade Republike Hrvatske, tijela državne uprave, tijela sudbene vlasti i pravosudnih tijela, građevina odgoja i obrazovanja, znanosti, kulture, zdravstva i socijalne skrbi te drugih građevina javne namjene pravnih osoba kojima je osnivač Republika Hrvatska je, sukladno ovom Zakonu, od interesa za Republiku Hrvatsku.
(3)Pojmovi uporabljeni u ovom Zakonu imaju značenje određeno zakonom kojim se uređuje područje prostornoga uređenja te drugim posebnim zakonom, ako ovim Zakonom nije propisano drukčije.
(4)Izrazi koji se koriste u ovom Zakonu, a imaju rodno značenje odnose se jednako na muški i ženski rod. Članak 4. Primjena i donošenje posebnih propisa
(1)Odredbe zakona kojima se uređuje prostorno uređenje u pogledu primjene prostornih planova i propisa donesenih na temelju toga zakona primjenjuju se u provedbi ovoga Zakona, ako ovim Zakonom nije propisano drukčije.
(2)Odredbe posebnih zakona koji utječu na ispunjavanje temeljnog zahtjeva za građevinu ili na drugi način uvjetuju gradnju građevina ili utječu na građevne i druge proizvode koji se ugrađuju u građevinu primjenjuju se u provedbi ovoga Zakona i propisa donesenih na temelju ovoga Zakona, ako ovim Zakonom nije propisano drukčije.
(3)Pravilnici i tehnički propisi, čije je donošenje propisano posebnim zakonima, a koji utječu na ispunjavanje temeljnog zahtjeva za građevinu ili na drugi način uvjetuju gradnju građevina ili utječu na građevne i druge proizvode koji se ugrađuju u građevinu, donose se uz prethodnu suglasnost ministra.
(4)Pravilnici i tehnički propisi iz stavka
  1. ovoga članka koji nisu doneseni uz prethodnu suglasnost ministra ne primjenjuju se u provedbi ovoga Zakona. DIO DRUGI TEMELJNI ZAHTJEVI ZA GRAĐEVINU Članak
  2. Temeljni zahtjevi za građevinu
(1)Svaka građevina, ovisno o svojoj namjeni tijekom vijeka trajanja, mora ispunjavati temeljne zahtjeve za građevinu, pri čemu je potrebno uzeti u obzir vjerojatni učinak klimatskih promjena.
(2)Temeljni zahtjevi za građevinu su:
  1. mehanička otpornost i stabilnost (konstrukcijska cjelovitost građevine)
  2. sigurnost građevine u slučaju požara
  3. zaštita od štetnih učinaka na higijenu i zdravlje povezanih s građevinom
  4. sigurnost i pristupačnost građevine
  5. otpornost na prolaz zvuka i akustična svojstva građevine
  6. energetska učinkovitost i toplinska svojstva građevine
  7. emisije u vanjsko okruženje građevine i
  8. održiva uporaba prirodnih izvora u građevinama. Članak
  9. Mehanička otpornost i stabilnost
(1)Građevina i njezini dijelovi moraju biti projektirani, izgrađeni, upotrijebljeni, održavani i rastavljeni ili uklonjeni tako da se sva relevantna opterećenja i sve njihove kombinacije podnesu i prenesu u tlo na siguran način i bez uzrokovanja progiba ili deformacija bilo kojeg dijela građevine ili pomicanja tla kako se ne bi narušila trajnost, otpornost konstrukcije, upotrebljivost i robusnost građevine.
(2)Konstrukcija i konstruktivni elementi građevine projektiraju se, proizvode, izgrađuju, održavaju i rastavljaju ili uklanjaju tako da ispunjavaju sljedeće zahtjeve:
  1. trajni su tijekom predviđenog vijeka trajanja (zahtjev za trajnost)
  2. mogu podnijeti sva djelovanja i utjecaje koji će se vjerojatno pojaviti tijekom građenja, upotrebe i rastavljanja ili uklanjanja s odgovarajućim stupnjem pouzdanosti i na troškovno učinkovit način (zahtjev za otpornost konstrukcije) i neće dovesti do rušenja, deformacija nedopustivog stupnja i oštećenja drugih dijelova građevine, instalacija ili ugrađene opreme zbog velikih deformacija nosive konstrukcije
  3. ostaju unutar navedenih zahtjeva za upotrebu tijekom predviđenog vijeka trajanja s odgovarajućim stupnjem pouzdanosti i na troškovno učinkovit način (zahtjev za upotrebljivost) i
  4. na odgovarajući način održavaju svoju cjelovitost u štetnim događajima, uključujući potres, eksploziju, požar, udar ili posljedice ljudskih pogrešaka, u mjeri nerazmjernoj izvornom uzroku (zahtjev za robusnost). Članak
  5. Sigurnost građevina u slučaju požara
(1)Građevina i njezini dijelovi moraju biti projektirani, izgrađeni, upotrijebljeni, održavani i rastavljeni ili uklonjeni tako da se na odgovarajući način spriječi izbijanje požara, uključujući primjerenu upotrebu detektora i alarma. Požar i dim moraju se suzbiti i kontrolirati, a zatečene osobe u građevini moraju biti zaštićene od požara i dima. Moraju biti pripremljene odgovarajuće mjere kako bi se osigurao siguran bijeg i evakuacija svih zatečenih osoba iz građevine.
(2)Građevina i njezini dijelovi moraju biti projektirani, izgrađeni, upotrijebljeni i održavani tako da su u slučaju požara ispunjeni sljedeći zahtjevi:
  1. nosivost građevine očuvana je tijekom određenog vremena kako bi zatečene osobe imale vremena napustiti građevinu na siguran način
  2. osiguran je pristup spasilačkih i hitnih službi i postoje odgovarajuća sredstva za olakšavanje njihova rada
  3. nastajanje i širenje požara i dima kontrolirani su i ograničeni
  4. širenje požara na susjedne građevine ograničeno je i
  5. sigurnost spasilačkih i hitnih službi uzeta je u obzir. Članak
  6. Zaštita od štetnih učinaka na higijenu i zdravlje povezanih s građevinama Građevina i njezini dijelovi moraju biti projektirani, izgrađeni, upotrijebljeni, održavani i rastavljeni ili uklonjeni tako da tijekom životnog ciklusa ne budu štetni za higijenu ili zdravlje i sigurnost građevinskih radnika, stanara, posjetitelja ili susjeda, kao rezultat sljedećih pojava:
  7. emisije opasnih tvari, hlapljivih organskih sastojaka ili opasnih čestica, uključujući mikroplastiku, u unutarnji zrak
  8. emisije opasnog zračenja u zatvorenom okruženju
  9. otpuštanja opasnih tvari u vodu namijenjenu za ljudsku potrošnju ili tvari koje inače imaju negativan utjecaj na vodu namijenjenu za ljudsku potrošnju
  10. prodiranja vlage u unutrašnjost građevina i
  11. pogrešnog ispuštanja otpadnih voda, emisije dimovodnih plinova ili pogrešnog zbrinjavanja krutog ili tekućeg otpada u zatvorenom okruženju. Članak
  12. Sigurnost i pristupačnost građevina
(1)Građevina i njezini dijelovi moraju biti projektirani, izgrađeni, upotrijebljeni, održavani i rastavljeni ili uklonjeni tako da tijekom životnog ciklusa ne predstavljaju neprihvatljive rizike od nezgoda ili oštećenja pri uporabi ili pogonu, uključujući klizanje, pad, sudar, opekline, električni udar i povrede nastale zbog pada ili loma dijelova uzrokovanih vanjskim čimbenicima kao što su ekstremni vremenski uvjeti ili eksplozije.
(2)Građevina mora biti projektirana i izgrađena vodeći računa o pristupačnosti i uporabi za osobe s invaliditetom i osobe smanjene pokretljivosti ili orijentacije. Članak 10. Otpornost na prolaz zvuka i akustična svojstva građevina
(1)Građevina i njezini dijelovi moraju biti projektirani, izgrađeni, upotrijebljeni, održavani i rastavljeni ili uklonjeni tako da tijekom životnog ciklusa pružaju razumnu zaštitu od štetnog zvučnog opterećenja koje se prenosi zrakom ili materijalima iz drugih dijelova iste građevine ili iz izvora izvan konstrukcije.
(2)Zaštita iz stavka
  1. ovoga članka osigurava da zvučno opterećenje:
  2. ne dovodi do neposrednih ili kroničnih rizika za ljudsko zdravlje i
  3. da stanari i ljudi koji se nalaze u blizini mogu spavati, odmarati se i baviti se svojim uobičajenim aktivnostima u zadovoljavajućim uvjetima.
(3)Građevina i njezini dijelovi moraju biti projektirani, izgrađeni, upotrijebljeni i održavani tako da osiguravaju dovoljnu apsorpciju i odbijanje zvuka kad se zahtijevaju akustična svojstva. Članak
  1. Energetska učinkovitost i toplinska svojstva građevina Građevina, uključujući njezine automatizirane procese i instalacije grijanja, hlađenja, rasvjete i ventilacije moraju biti projektirani, izgrađeni i održavani tako da je količina energije koja je potrebna tijekom faze uporabe mala, uzimajući u obzir sljedeće:
  2. cilj za zgrade gotovo nulte energije i zgrade s nultim emisijama
  3. klimatske uvjete u otvorenom okruženju i
  4. klimatske uvjete u zatvorenom okruženju. Članak
  5. Emisije u vanjsko okruženje građevina Građevina i njezini dijelovi moraju biti projektirani, izgrađeni, upotrijebljeni, održavani i rastavljeni ili uklonjeni tako da tijekom životnog ciklusa ne predstavljaju rizik za vanjsko okruženje, kao rezultat:
  6. otpuštanja opasnih tvari, mikroplastike ili zračenja u zrak, podzemne vode, morske vode, površinske vode ili tlo
  7. pogrešnog ispuštanja otpadnih voda, emisije dimovodnih plinova ili pogrešnog zbrinjavanja krutog ili tekućeg otpada u vanjskom okruženju
  8. oštećenja zgrade, uključujući oštećenje zbog prijenosa zagađivača vodom u temelje zgrade
  9. ispuštanja emisija stakleničkih plinova u atmosferu. Članak
  10. Održiva uporaba prirodnih izvora u građevinama Građevina i njezini dijelovi moraju biti projektirani, izgrađeni, upotrijebljeni, održavani i rastavljeni ili uklonjeni tako da tijekom životnog ciklusa upotreba prirodnih izvora bude održiva i osigurava:
  11. što veće povećanje resursno učinkovite uporabe sirovina i sekundarnih materijala visoke okolišne održivosti
  12. što veće smanjenje ukupne količine upotrijebljenih sirovina
  13. što veće smanjenje ukupne količine ugrađene energije
  14. što veće smanjenje nastalog otpada
  15. što veće smanjenje ukupne uporabe vode namijenjene za ljudsku potrošnju i sanitarne vode
  16. što veće povećanje ponovne uporabe ili mogućnosti recikliranja građevine, djelomično ili u cijelosti, te njezinih materijala nakon rastavljanja ili uklanjanja i
  17. jednostavnost rastavljanja. Članak
  18. Odstupanje od temeljnih zahtjeva
(1)Ako se rekonstruira građevina koja je pojedinačno zaštićeno kulturno dobro ili se nalazi unutar zaštićene kulturno-povijesne cjeline, može se, uz prethodnu suglasnost Ministarstva, odstupiti od temeljnih zahtjeva za građevinu ako bi se njima narušila bitna spomenička svojstva.
(2)Ako se rekonstruira građevina da bi se osobama smanjene pokretljivosti osigurao nesmetani pristup, kretanje, boravak i rad, može se, uz prethodnu suglasnost Ministarstva, odstupiti od temeljnih zahtjeva za građevinu.
(3)Prethodna suglasnost iz stavaka
  1. i
  2. ovoga članka Ministarstvo izdaje na zahtjev investitora i prilaže se uz zahtjev za građevinsku dozvolu ili uz prijavu početka građenja za građevine koje se mogu graditi ili izvoditi bez građevinske dozvole, u skladu s pravilnikom iz članka
  3. stavka
  4. ovoga Zakona.
(4)Uz zahtjev za izdavanje prethodne suglasnosti iz stavka
  1. ovoga članka investitor prilaže:
  2. mišljenje ministarstva nadležnog za zaštitu i očuvanje kulturnih dobara za građevinu iz stavka
  3. ovoga članka, koje sadrži spomenička obilježja kulturnog dobra, uz poziv na odgovarajuću odluku o proglašenju statusa kulturnog dobra, s naglaskom na dijelove građevine koji se ne smiju mijenjati radi očuvanja kulturne baštine Republike Hrvatske odnosno dijelove koje je dopušteno ili djelomično dopušteno mijenjati i na koji način, te prihvatljiva tehnička rješenja iz projekta radi osiguravanja pojedinog elementa pristupačnosti odnosno prihvatljive zamjenske mjere
  4. mišljenje ministarstva nadležnog za zaštitu od požara u slučaju iz stavaka
  5. i
  6. ovoga članka ako se odstupa od temeljnog zahtjeva sigurnosti u slučaju požara
  7. glavni projekt u kojem se, ako se u slučaju iz stavaka
  8. i
  9. ovoga članka ne može osigurati ispunjavanje temeljnog zahtjeva za građevinu, moraju navesti razlozi i obrazloženje tehničke neizvedivosti ispunjavanja temeljnog zahtjeva te odrediti zamjenske mjere za isto.
(5)Prethodna suglasnost iz stavaka
  1. i
  2. ovoga članka može se izdati ako u svrhu ispunjavanja temeljnog zahtjeva za građevinu nije moguće izvesti odgovarajuće tehničko rješenje ili je mogućnost izvođenja rješenja takva da bi uložena vrijednost bila u bitnom nerazmjeru u odnosu na korist.
(6)Prethodna suglasnost iz stavaka
  1. i
  2. ovoga članka može se izdati ako je projektom dokazano da se određenim postupkom, zahvatom ili mjerom na odgovarajući način djelomično nadomjestilo cjelovito tehničko rješenje.
(7)Prethodna suglasnost iz stavaka
  1. i
  2. ovoga članka nije upravni akt. Članak
  3. Tehnički propisi
(1)Tehničkim propisima se u skladu s načelima europskog usklađivanja tehničkog zakonodavstva razrađuju odnosno određuju temeljni zahtjevi za građevinu, svojstva koja moraju imati građevni proizvodi u odnosu na njihove bitne značajke i drugi tehnički zahtjevi u vezi s građevinama i njihovim građenjem.
(2)Tehničke propise donosi ministar pravilnikom. Članak 16. Ispitivanje određenih dijelova građevine
(1)Ispitivanje određenih dijelova građevine u svrhu provjere odnosno dokazivanja ispunjavanja temeljnih zahtjeva za građevinu i/ili drugih zahtjeva odnosno uvjeta, predviđeno glavnim projektom ili izvješćem o obavljenoj kontroli projekta, te prethodna istraživanja od važnosti za projektiranje, građenje i uporabu određene građevine dužan je osigurati investitor.
(2)Investitor je poslove ispitivanja, dokazivanja odnosno istraživanja iz stavka
  1. ovoga članka dužan povjeriti osobama ovlaštenim na temelju posebnih propisa za obavljanje tih poslova. DIO TREĆI SUDIONICI U GRADNJI Članak
  2. Sudionici u gradnji Sudionici u gradnji su: – investitor – projektant – izvođač – nadzorni inženjer i – revident. Članak
  3. Investitor
(1)Investitor je pravna ili fizička osoba u čije se ime gradi građevina.
(2)Projektiranje, kontrolu i nostrifikaciju projekata, građenje i stručni nadzor građenja investitor pisanim ugovorom povjerava osobama koje ispunjavaju uvjete za obavljanje tih djelatnosti propisane ovim Zakonom i zakonom kojim se uređuju poslovi i djelatnosti prostornog uređenja i gradnje.
(3)Investitor je dužan osigurati stručni nadzor građenja građevine, ako ovim Zakonom nije propisano drukčije.
(4)Investitor koji je ujedno i izvođač stručni nadzor građenja povjerava drugoj osobi koja zadovoljava uvjete za obavljanje stručnog nadzora građenja propisane ovim Zakonom.
(5)Fizička osoba koja je investitor manje složene zgrade ili građevine koja se može graditi odnosno izvoditi bez građevinske dozvole, u skladu s pravilnikom iz članka
  1. stavka
  2. ovoga Zakona, za svoje potrebe može jednom u pet godina projektirati i obavljati stručni nadzor građenja te zgrade ili građevine, u okvirima zadaća svoje struke, ako ima završen sveučilišni diplomski studij ili sveučilišni integrirani preddiplomski i diplomski studij ili stručni diplomski studij (razina 7.1.sv ili 7.1.st HKO-a) tehničke znanosti, polje arhitektura, građevinarstvo, elektrotehnika ili strojarstvo i ima položen stručni ispit prema zakonu kojim se uređuju poslovi i djelatnosti prostornog uređenja i gradnje. Članak
  3. Projektant
(1)Projektant je fizička osoba ovlaštena za projektiranje prema zakonu kojim se uređuju poslovi i djelatnosti prostornog uređenja i gradnje i propisima donesenim na temelju toga zakona.
(2)Projektant je odgovoran da projekti koje izrađuje zadovoljavaju propisane uvjete, a osobito da projektirana građevina ispunjava temeljne zahtjeve i druge uvjete za građevinu te da je projektirana u skladu s lokacijskom dozvolom odnosno uvjetima za građenje građevina propisanim prostornim planom.
(3)Kvalificiranim elektroničkim potpisom naslovne stranice mape projektant preuzima odgovornost da je projekt cjelovit i izrađen u skladu s odredbama članaka 33. i 34. ovoga Zakona.
(4)Projektant koji je izradio izmjene i/ili dopune idejnog projekta za manje složenu zgradu, glavnog projekta ili izvedbenog projekta odgovoran je za cijeli idejni projekt, glavni projekt ili izvedbeni projekt.
(5)Nepridržavanje odredbi propisanih ovim člankom smatra se težom povredom dužnosti ovlaštenog arhitekta i ovlaštenog inženjera u skladu s propisima kojima se uređuje komora arhitekata i komora inženjera u graditeljstvu i prostornom uređenju.
(6)Tijelo graditeljstva nakon što je uočilo da projekti ne zadovoljavaju propisane uvjete, a osobito da građevina nije projektirana u skladu s lokacijskom dozvolom odnosno uvjetima za građenje građevina propisanim prostornim planom iz stavka 2. ovoga članka, dostavlja obavijest nadležnoj komori arhitekata ili ovlaštenih inženjera na postupanje. Članak 20. Glavni projektant
(1)Ako u projektiranju sudjeluje više projektanata, za cjelovitost i međusobnu usklađenost projekata, kao i svih dijelova složene građevine određenih lokacijskom dozvolom odgovoran je glavni projektant, za što preuzima odgovornost kvalificiranim elektroničkim potpisom naslovne stranice projekta.
(2)Glavni projektant može biti istodobno i projektant određene vrste projekta.
(3)Glavnog projektanta određuje investitor ugovorom o projektiranju ili druga osoba određena tim ugovorom.
(4)Glavni projektant izmjene i/ili dopune idejnog projekta za manje složenu zgradu, glavnog projekta ili izvedbenog projekta odgovoran je za cjelovitost i međusobnu usklađenost cijelog idejnog projekta, glavnog projekta ili izvedbenog projekta.
(5)Nepridržavanje odredbi stavaka
  1. i
  2. ovoga članka smatra se težom povredom dužnosti ovlaštenog arhitekta i ovlaštenog inženjera u skladu s propisima kojima se uređuje komora arhitekata i komora inženjera u graditeljstvu i prostornom uređenju.
(6)Ako tijelo graditeljstva uoči povredu iz stavka
  1. ovoga članka, dostavlja prijavu protiv glavnog projektanta nadležnoj komori arhitekata ili ovlaštenih inženjera na postupanje. Članak
  2. Izvođač
(1)Izvođač je osoba koja gradi ili izvodi pojedine radove na građevini.
(2)Graditi može osoba koja ispunjava uvjete za obavljanje djelatnosti građenja prema zakonu kojim se uređuju poslovi i djelatnosti prostornog uređenja i gradnje.
(3)Izvođač može pristupiti građenju na temelju pravomoćne ili izvršne građevinske dozvole na odgovornost investitora i nakon što je prethodno izvršena prijava početka građenja, ako ovim Zakonom nije propisano drukčije. Članak 22. Obveze izvođača
(1)Izvođač je dužan graditi u skladu s građevinskom dozvolom, ovim Zakonom, tehničkim propisima, posebnim propisima, pravilima struke i pritom:
  1. povjeriti izvođenje građevinskih radova i drugih poslova osobama koje ispunjavaju propisane uvjete za izvođenje tih radova odnosno obavljanje poslova
  2. radove izvoditi tako da se ispune temeljni zahtjevi za građevinu, zahtjevi propisani za energetska svojstva zgrada i drugi zahtjevi i uvjeti za građevinu
  3. ugrađivati građevne i druge proizvode te postrojenja u skladu s ovim Zakonom i posebnim propisima
  4. osigurati dokaze o svojstvima ugrađenih građevnih proizvoda u odnosu na njihove bitne značajke, dokaze o sukladnosti ugrađene opreme i/ili postrojenja prema posebnom zakonu, isprave o sukladnosti određenih dijelova građevine s temeljnim zahtjevima za građevinu te dokaze kvalitete kao što su rezultati ispitivanja, zapisi o provedenim procedurama kontrole kvalitete i dr. za koje je obveza prikupljanja tijekom izvođenja građevinskih i drugih radova za sve izvedene dijelove građevine i za radove koji su u tijeku određena ovim Zakonom, posebnim propisom ili projektom
  5. gospodariti građevnim otpadom nastalim tijekom građenja na gradilištu sukladno propisima kojima se uređuje gospodarenje otpadom
  6. oporabiti i/ili zbrinuti građevni otpad nastao tijekom građenja na gradilištu sukladno propisima kojima se uređuje gospodarenje otpadom
  7. sastaviti pisanu izjavu o izvedenim radovima i ovjeriti je kvalificiranim elektroničkim potpisom i
  8. izraditi program i način održavanja građevine i ugrađene opreme u skladu s glavnim projektom.
(2)Odredbe stavka
  1. ovoga članka na odgovarajući se način primjenjuju na građenje građevina i izvođenje radova za koje nije potrebna građevinska dozvola prema pravilniku iz članka
  2. stavka
  3. ovoga Zakona.
(3)Ako tijekom građenja dođe do promjene izvođača, dotadašnji izvođač dužan je sastaviti zapisnik o primopredaji radova te novom izvođaču osigurati dokumente i podatke potrebne za sastavljanje pisane izjave o izvedenim radovima te programa i načina održavanja građevine.
(4)Sadržaj pisane izjave izvođača o izvedenim radovima te sadržaj programa i načina održavanja građevine i ugrađene opreme propisuje ministar pravilnikom. Članak 23. Inženjer gradilišta i/ili voditelj radova
(1)Izvođač imenuje inženjera gradilišta i/ili voditelja radova u svojstvu osobe koja vodi građenje odnosno pojedine radove.
(2)Inženjer gradilišta i/ili voditelj radova dužan je biti prisutan na gradilištu za vrijeme izvođenja radova koje vodi i svakodnevno upisivati podatke u građevinski dnevnik koji ovjerava kvalificiranim elektroničkim potpisom.
(3)Inženjer gradilišta odnosno voditelj radova dužan je provoditi obveze iz članka 22. stavka 1. točaka 2., 3., 7. i 8. ovoga Zakona.
(4)Ako u građenju izvođač ima više voditelja radova, svaki sastavlja izjavu o radovima koje je vodio te program i način održavanja građevine, a međusobnu usklađenost radova osigurava inženjer gradilišta, o čemu sastavlja izjavu te izrađuje objedinjeni program i način održavanja građevine.
(5)Ako u građenju sudjeluju dva ili više izvođača, investitor ugovorom o građenju određuje glavnog izvođača koji je odgovoran za međusobno usklađivanje radova i koji imenuje glavnog inženjera gradilišta.
(6)Glavni inženjer gradilišta dužan je osigurati cjelovitost i međusobnu usklađenost radova i usklađenost provedbe obveza iz članka 22. ovoga Zakona, o čemu sastavlja izjavu.
(7)Glavni izvođač dužan je izraditi objedinjeni program i način održavanja građevine i ugrađene opreme u skladu s glavnim projektom, što je obveza glavnog inženjera gradilišta.
(8)Glavni inženjer gradilišta može biti istodobno i inženjer gradilišta jednog od izvođača odnosno voditelj radova za određenu vrstu radova.
(9)Za glavnog inženjera gradilišta, inženjera gradilišta odnosno voditelja radova može se imenovati osoba koja za to ispunjava uvjete propisane zakonom kojim se uređuju poslovi i djelatnosti prostornog uređenja i gradnje. Članak 24. Nadzorni inženjer
(1)Nadzorni inženjer je fizička osoba koja prema zakonu kojim se uređuju poslovi i djelatnosti prostornog uređenja i gradnje ima pravo uporabe strukovnog naziva ovlašteni arhitekt ili ovlašteni inženjer i u ime investitora provodi stručni nadzor građenja.
(2)Na građevinama na kojima se izvodi više vrsta radova ili radovi većeg opsega stručni nadzor mora provoditi više nadzornih inženjera odgovarajuće struke. Svaki ovlašteni inženjer odgovoran je za stručni dio nadzora koji je preuzeo.
(3)U slučaju iz stavka 2. ovoga članka investitor ili osoba koju on odredi dužna je pisanim ugovorom odrediti glavnoga nadzornog inženjera.
(4)Glavni nadzorni inženjer odgovoran je za cjelovitost i međusobnu usklađenost stručnog nadzora građenja i dužan je o tome sastaviti završno izvješće te ga ovjeriti kvalificiranim elektroničkim potpisom.
(5)Glavni nadzorni inženjer može biti istodobno i nadzorni inženjer za određenu vrstu radova.
(6)Nadzorni inženjer odnosno glavni nadzorni inženjer ne može biti zaposlenik pravne osobe koja je izvođač ili je zaposlenik osobe koja je povezana s izvođačem na način da nije osigurana samostalnost u obavljanju stručnog nadzora na istoj građevini odnosno radovima nad kojima treba provoditi stručni nadzor. Članak 25. Obveze nadzornog inženjera
(1)Nadzorni inženjer dužan je u provedbi stručnog nadzora građenja:
  1. nadzirati građenje tako da bude u skladu s građevinskom dozvolom i glavnim projektom, ovim Zakonom, posebnim propisima i pravilima struke
  2. utvrditi ispunjava li izvođač i odgovorna osoba koja vodi građenje ili pojedine radove uvjete propisane posebnim zakonom
  3. utvrditi je li iskolčenje građevine obavio ovlašteni inženjer geodezije
  4. nadzirati provedbu kontrolnih ispitivanja određenih dijelova građevine odnosno dokazivanja ispunjavanja temeljnih zahtjeva za građevinu i/ili drugih zahtjeva, koja se provode u skladu s uvjetima predviđenim glavnim projektom, posebnim propisom ili izvješćem o obavljenoj kontroli projekta, i po potrebi odrediti provedbu kontrolnih ispitivanja u svrhu provjere odnosno dokazivanja ispunjavanja temeljnih zahtjeva za građevinu i/ili drugih zahtjeva putem ovlaštene osobe koja nije sudjelovala u provedbi postupka izdavanja isprava i dokaza iz članka
  5. stavka
  6. točke
  7. ovoga Zakona
  8. biti prisutan na gradilištu za vrijeme izvođenja radova koji su predmet njegova stručnog nadzora građenja i ovjeriti građevinski dnevnik kvalificiranim elektroničkim potpisom
  9. bez odgode upoznati investitora sa svim nedostacima odnosno nepravilnostima koje uoči u glavnom projektu ili izvedbenom projektu i tijekom građenja, a investitora i građevinsku inspekciju i druge inspekcije o poduzetim mjerama
  10. sastaviti završno izvješće o izvedbi građevine i ovjeriti ga kvalificiranim elektroničkim potpisom.
(2)Nadzorni inženjer dužan je u provedbi stručnog nadzora građenja, kada za to postoji potreba, odrediti način otklanjanja nedostataka i nepravilnosti građenja građevine, i to ako:
  1. dokumentacijom iz stavka
  2. točke
  3. ovoga članka nije dokazana sukladnost odnosno kvaliteta ugrađenih građevina, proizvoda, opreme i/ili postrojenja
  4. izvođač odnosno odgovorna osoba koja vodi građenje ili pojedine radove ne ispunjava uvjete propisane zakonom kojim se uređuju poslovi i djelatnosti prostornog uređenja i gradnje
  5. iskolčenje građevine nije obavio ovlašteni inženjer geodezije.
(3)Provedba dužnosti iz stavka
  1. ovoga članka i način otklanjanja nedostataka i nepravilnosti iz stavka
  2. ovoga članka upisuju se u građevinski dnevnik.
(4)Nepridržavanje odredbi propisanih ovim člankom smatra se težom povredom dužnosti ovlaštenog arhitekta i ovlaštenog inženjera u skladu s propisima kojima se uređuje komora arhitekata i komora inženjera u graditeljstvu i prostornom uređenju. Članak 26. Provedba stručnog nadzora
(1)Stručni nadzor građenja provodi se prilikom građenja svih građevina i izvođenja svih radova za koje se izdaje građevinska dozvola, ako ovim Zakonom nije propisano drukčije.
(2)Stručni nadzor građenja manje složenih zgrada provodi se samo u odnosu na ispunjavanje temeljnog zahtjeva mehaničke otpornosti i stabilnosti.
(3)U provođenju stručnog nadzora iz stavka 2. ovoga članka nadzorni inženjer dužan je na gradilištu pregledati pojedine faze građenja i odobriti daljnje izvođenje radova.
(4)Način provedbe stručnog nadzora građenja, sadržaj završnog izvješća nadzornog inženjera i način vođenja građevinskog dnevnika propisuje ministar pravilnikom. Članak
  1. Revident Revident je fizička osoba ovlaštena za kontrolu projekta u pogledu mehaničke otpornosti i stabilnosti prema zakonu kojim se uređuju poslovi i djelatnosti prostornog uređenja i gradnje. Članak
  2. Obveze revidenta
(1)Revident ne može obaviti kontrolu projekta u čijoj je izradi u cijelosti ili djelomično sudjelovao ili ako je taj projekt u cijelosti ili djelomično izrađen ili nostrificiran u pravnoj osobi u kojoj je zaposlen ili koja je u njegovu vlasništvu, suvlasništvu ili zajedničkom vlasništvu ili ako je povezan s projektantom koji je izradio projekt koji je predmet kontrole projekta na način da nije osigurana neovisnost, nepristranost i samostalnost u obavljanju kontrole projekta.
(2)Revident je odgovoran da projekt ili dio projekta za koji je proveo kontrolu i dao pozitivno izvješće udovoljava zahtjevima iz ovoga Zakona, posebnim zakonima, tehničkim specifikacijama i pravilima struke u pogledu kontroliranog svojstva.
(3)Osim odredbe stavka
  1. ovoga članka, na revidenta se na odgovarajući način odnose odredbe ovoga Zakona o odgovornosti projektanta. DIO ČETVRTI PROJEKTI Članak
  2. Izrada projekata
(1)Projekti se izrađuju u skladu s ovim Zakonom, propisima donesenim na temelju ovoga Zakona i posebnim propisima te pravilima struke u pogledu pitanja koja nisu uređena ovim Zakonom ili spomenutim propisima.
(2)Projekti moraju sadržavati sve propisane dijelove te moraju biti izrađeni tako da se, ovisno o namjeni i razini razrade, ispunjava njihova svrha.
(3)Projekti se izrađuju na hrvatskom jeziku, latiničnim pismom. Članak 30. Način izrade projekata
(1)Projekti odnosno njihovi dijelovi izrađuju se kao elektronički zapis i potpisuju kvalificiranim elektroničkim potpisom.
(2)Projekti odnosno njihovi dijelovi moraju biti izrađeni na način koji osigurava njihovu jedinstvenost s obzirom na građevinu za koju su izrađeni tako da sadrže ime projektanta, tvrtku osobe registrirane za poslove projektiranja, naziv građevine, ime ili tvrtku investitora, datum izrade i dr.
(3)Projekti se izrađuju u BIM okruženju za sve građevine, osim za manje složene zgrade i građevine i radove koje se mogu graditi bez građevinske dozvole određene pravilnikom iz članka 85. stavka 4. ovoga Zakona.
(4)Projekti se izrađuju prema načelu cjelovitog projektiranja, pri čemu u međusobno usklađenom projektiranju građevine, s obzirom na namjenu i složenost građevine, sudjeluju ovlašteni inženjeri pojedinih struka i ovlašteni arhitekti čija su stručna rješenja potrebna.
(5)Obvezni sadržaj i elemente projekta, način opremanja, način promjene sadržaja, označavanja projekta, način i značenje ovjere projekta od strane odgovornih i službenih osoba te način razmjene elektroničkih zapisa propisuje ministar pravilnikom.
(6)Zahtjeve za projektiranje višestambenih zgrada u pogledu stanova i pripadaka, veličine, sobnosti, opremljenosti i zahtjeve za projektiranje drugih građevina propisuje ministar pravilnikom. Članak 31. Čuvanje projekata
(1)Idejni projekt za manje složenu zgradu, glavni projekt za višestambene zgrade i glavni projekt za ostale građevine zajedno s građevinskom dozvolom, kao i izvedbeni projekt dužan je trajno čuvati investitor, njegov pravni sljednik odnosno vlasnik građevine.
(2)Idejni projekt za manje složenu zgradu, glavni projekt za višestambene zgrade i glavni projekt za ostale građevine zajedno s građevinskom dozvolom dužno je trajno čuvati upravno tijelo odnosno Ministarstvo izvorno u informacijskom sustavu koji omogućuje trajnost elektroničkog zapisa za utvrđeno vrijeme čuvanja u elektroničkoj arhivi, sukladno propisima kojima se uređuju postupci čuvanja i arhiviranja elektroničkih isprava. Članak 32. Vrste projekata Projekti se u smislu ovoga Zakona razvrstavaju prema namjeni i razini razrade na: 1. idejni projekt za manje složene zgrade 2. glavni projekt 3. izvedbeni projekt 4. tipski projekt i 5. projekt uklanjanja građevine. Članak 33. Idejni projekt za manje složene zgrade
(1)Idejni projekt za manje složene zgrade je skup međusobno usklađenih nacrta i dokumenata kojima se daju osnovna oblikovno funkcionalna i tehnička rješenja zgrade te prikaz smještaja zgrade u prostoru (u daljnjem tekstu: idejni projekt).
(2)Idejni projekt izrađuje se u skladu s uvjetima za građenje građevina propisanim prostornim planom, uvjetima priključenja, posebnim uvjetima nadležnog tijela prema propisu kojim se uređuje zaštita i očuvanje kulturnih dobara u slučaju u kojem je manje složena zgrada pojedinačno zaštićeno kulturno dobro ili se nalazi unutar zaštićene kulturno-povijesne cjeline, ovim Zakonom, tehničkim propisima i drugim propisima donesenim na temelju ovoga Zakona, drugim propisima kojima se uređuju zahtjevi i uvjeti za građevinu te pravilima struke.
(3)Idejni projekt izrađuju ovlašteni arhitekt i ovlašteni inženjeri drugih struka, a glavni projektant odgovoran je za međusobnu usklađenost svih dijelova projekta.
(4)Obvezni sadržaj i elemente idejnog projekta za manje složene zgrade, način opremanja, označavanja, način i značenje ovjere idejnog projekta iz stavka
  1. ovoga članka propisuje ministar pravilnikom iz članka
  2. stavka
  3. ovoga Zakona. Članak
  4. Glavni projekt
(1)Glavni projekt je skup međusobno usklađenih projekata kojima se daje tehničko rješenje građevine i dokazuje ispunjavanje temeljnih zahtjeva za građevinu te drugih propisanih i određenih zahtjeva i uvjeta.
(2)Glavni projekt za građenje građevine za koju se prema posebnom zakonu izdaje lokacijska dozvola izrađuje se u skladu s lokacijskim uvjetima određenim tom dozvolom, uvjetima zaštite okoliša i zaštite prirode ako se radi o zahvatu u prostoru za koji se prema posebnim propisima provode navedeni postupci, ovim Zakonom, tehničkim propisima i drugim propisima donesenim na temelju ovoga Zakona, drugim propisima kojima se uređuju zahtjevi i uvjeti za građevinu te pravilima struke.
(3)Glavni projekt za građenje građevine za koju se prema posebnom zakonu ne izdaje lokacijska dozvola izrađuje se u skladu s uvjetima za građenje građevina propisanim prostornim planom i drugim dokumentom propisanim posebnim propisom kojim se uređuje prostorno uređenje, uvjetima zaštite okoliša i zaštite prirode ako se radi o zahvatu u prostoru za koji se prema posebnim propisima ti uvjeti utvrđuju, posebnim uvjetima, uvjetima priključenja, ovim Zakonom, tehničkim propisima i drugim propisima donesenim na temelju ovoga Zakona, drugim propisima kojima se uređuju zahtjevi i uvjeti za građevinu te pravilima struke.
(4)Glavni projekt za građenje manje složene zgrade izrađuje se u skladu s lokacijskim uvjetima određenim građevinskom dozvolom, ovim Zakonom, tehničkim propisima i drugim propisima donesenim na temelju ovoga Zakona, drugim propisima kojima se uređuju zahtjevi i uvjeti za građevinu te pravilima struke.
(5)Glavni projekt za građenje građevina i izvođenje radova za koje nije potrebna građevinska dozvola izrađuje se u skladu s tehničkim propisima, ovim Zakonom, posebnim zakonima i propisima kojima se uređuju zahtjevi i uvjeti za građevinu, pravilima struke te ne smije biti protivan prostornom planu. Članak 35. Elaborati
(1)Izradi glavnog projekta odnosno pojedinih projekata koje sadrži, ovisno o vrsti građevine odnosno radova, ako je to propisano posebnim zakonom ili ako je potrebno, prethodi izrada jednog ili više elaborata:
  1. geotehničkog elaborata
  2. elaborata zaštite od požara
  3. krajobraznog elaborata
  4. prometnog elaborata
  5. elaborata tehničko-tehnološkog rješenja
  6. elaborata zaštite na radu
  7. elaborata zaštite od buke
  8. konzervatorskog elaborata
  9. drugog potrebnog elaborata.
(2)Projekti iz članka 34. ovoga Zakona moraju sadržavati i podatke iz elaborata koji su poslužili kao podloga za njihovu izradu te projektom predviđen projektirani vijek uporabe građevine i uvjete za njezino održavanje.
(3)Elaborati iz stavka
  1. ovoga članka izrađuju se u skladu s ovim Zakonom, propisom donesenim na temelju ovoga Zakona i posebnim propisima. Članak
  2. Strukovne odrednice projekata Glavni projekt, ovisno o vrsti građevine odnosno radova, sadrži jedan ili više projekata strukovne odrednice:
  3. arhitektonski projekt
  4. građevinski projekt
  5. elektrotehnički projekt
  6. strojarski projekt. Članak
  7. Situacija građevine
(1)Situacija građevine dio je grafičkih prikaza idejnog i glavnog projekta kojom se na odgovarajućoj geodetskoj podlozi prikazuje smještaj te građevine u prostoru i njezin položaj u odnosu na druge građevine.
(2)Situacijom građevine za koju se ne izdaje lokacijska dozvola prikazanoj na odgovarajućoj geodetskoj podlozi određuje se oblik i veličina građevne čestice, ako postoji obveza određivanja propisana posebnim propisom.
(3)U izradi situacije iz stavka 1. ovoga članka uz glavnog projektanta odnosno projektanta ako se projekt sastoji samo od jedne mape sudjeluje i ovlašteni inženjer geodezije koji preuzima odgovornost elektroničkim kvalificiranim potpisom naslovne stranice projekta.
(4)Način prikaza i sadržaj situacije građevine i njezin smještaj na građevnoj čestici odnosno obuhvatu zahvata propisuje ministar pravilnikom iz članka 30. stavka 5. ovoga Zakona. Članak 38. Prikaz svih primijenjenih mjera zaštite od požara
(1)Za građevine za koje se utvrđuju posebni uvjeti zaštite od požara sastavni dio prve mape glavnog projekta je prikaz svih primijenjenih mjera zaštite od požara.
(2)Prikaz svih primijenjenih mjera zaštite od požara, u suradnji s glavnim projektantom, izrađuje stručna osoba ovlaštena prema propisu kojim se uređuje zaštita od požara, za što preuzima odgovornost kvalificiranim elektroničkim potpisom naslovne stranice prve mape glavnog projekta.
(3)Sadržaj i elemente prikaza svih primijenjenih mjera zaštite od požara propisuje ministar pravilnikom iz članka 30. stavka 5. ovoga Zakona. Članak 39. Izvedbeni projekt
(1)Izvedbenim projektom razrađuje se tehničko rješenje dano glavnim projektom.
(2)Izvedbeni projekt ne smije biti izrađen protivno glavnom projektu.
(3)Izvedbeni projekt obvezno se izrađuje za sve građevine, osim za manje složene zgrade te građevine i radove za koje nije potrebna građevinska dozvola. Članak 40. Autorska prava
(1)Autorska prava na građevini projektiranoj glavnim i/ili drugim projektom i građenjem u skladu s tim projektom stječu se sukladno posebnom zakonu, ako je to ugovoreno ugovorom o izradi projekta.
(2)Autorska prava iz stavka
  1. ovoga članka ne utječu na izdavanje akata sukladno ovome Zakonu, kao ni na izdavanje njihovih izmjena i dopuna. Članak
  2. Projekt uklanjanja građevine
(1)Projekt uklanjanja građevine je projekt kojim se tehnički razrađuju rješenja odnosno postupak i način uklanjanja građevine i stvari koje se nalaze u građevini, prethodno rješavanje pitanja odvajanja priključaka građevine na energetsku i/ili drugu infrastrukturu, sigurnosne mjere, mjere gospodarenja otpadom, oporabe i/ili zbrinjavanja otpada iz građevine i otpada nastalog uklanjanjem građevine u skladu s propisom kojim se uređuje gospodarenje otpadom te odvoz i zbrinjavanje građevinskog materijala nastalog uklanjanjem građevine.
(2)Projekt uklanjanja građevine podliježe kontroli projekta u odnosu na mehaničku otpornost i stabilnost ako način uklanjanja i/ili uklanjanje građevine utječe na stabilnost okolnog i drugog zemljišta i/ili ispunjavanje temeljnih zahtjeva drugih građevina.
(3)Iznimno od stavka 1. ovoga članka, ako je radi rekonstrukcije građevine potrebno ukloniti njezin dio, dijelovi građevine koji se uklanjanju prikazuju se u glavnom projektu rekonstrukcije.
(4)Sadržaj i obvezne dijelove projekta uklanjanja građevine propisuje ministar pravilnikom iz članka 30. stavka 5. ovoga Zakona. Članak 42. Tipski projekt
(1)Tipski projekt je projekt kojim se daje tehničko rješenje za predgotovljene dijelove građevine kojim je dokazano da se predgotovljeni dijelovi građevine izvode u skladu s odredbama ovoga Zakona, o čemu je Ministarstvo izdalo rješenje, te se njihova usklađenost s odredbama ovoga Zakona ne mora ponovno dokazivati u glavnom projektu.
(2)Tipski projekt može biti sastavni dio projekta iz članka 36. ovoga Zakona.
(3)Tipski projekt koji nije sastavni dio glavnog projekta koji je sastavni dio građevinske dozvole ne može se rabiti ako se promijeni propis u skladu s kojim je tipski projekt izrađen.
(4)Tipski projekt iz stavka 3. ovoga članka važi najdulje osam godina od dana pravomoćnosti rješenja o tipskom projektu.
(5)Protiv rješenja iz stavka
  1. ovoga članka ne može se izjaviti žalba, ali se može pokrenuti upravni spor. Članak
  2. Zahtjev za izdavanje rješenja o tipskom projektu
(1)Zahtjevu za izdavanje rješenja o tipskom projektu podnositelj zahtjeva prilaže:
  1. tipski projekt u elektroničkom obliku
  2. izvješće o kontroli tipskog projekta ako je kontrola propisana
  3. izvješće o nostrifikaciji tipskog projekta ako je projekt izrađen prema stranim propisima.
(2)Odredbe ovoga Zakona kojima je uređeno pitanje obveze usklađenosti glavnog projekta s posebnim propisima i posebnim uvjetima te utvrđivanje posebnih uvjeta i izdavanje potvrde na glavni projekt za građenje građevine za koju se prema posebnom zakonu ne izdaje lokacijska dozvola na odgovarajući se način primjenjuju na tipski projekt i donošenje rješenja o tipskom projektu.
(3)Sadržaj i obvezne dijelove tipskog projekta propisuje ministar pravilnikom iz članka
  1. stavka
  2. ovoga Zakona. Članak
  3. Kontrola projekata
(1)Kontrola glavnog projekta, izvedbenog projekta, tipskog projekta i projekta uklanjanja građevine, ovisno o značajkama građevine odnosno predgotovljenog dijela građevine, mora se provesti s obzirom na mehaničku otpornost i stabilnost.
(2)Revident je dužan nakon što obavi kontrolu projekta, sastaviti o tome pisano izvješće i ovjeriti projekt na propisani način.
(3)U izvješću o obavljenoj kontroli revident može zahtijevati da obavi pregled radova u određenoj fazi građenja i obvezu kontrole izvedbenog projekta.
(4)U slučaju iz stavka 3. ovoga članka investitor je dužan revidentu pravodobno omogućiti pregled radova.
(5)Revident potvrđuje provedbu pregleda radova upisom u građevinski dnevnik.
(6)Pisano izvješće i ovjera projekta iz stavka 2. ovoga članka izrađuju se kao elektronički zapis i potpisuju kvalificiranim elektroničkim potpisom.
(7)Sadržaj, način i opseg obavljanja kontrole projekta, način i značenje ovjere kontroliranog projekta od strane revidenta te popis građevina i radova za koje je obvezna kontrola projekta, kao i način verifikacije podataka značajnih za kontrolu tih građevina i radova propisuje ministar pravilnikom. Članak 45. Utvrđivanje usklađenosti (nostrifikacija) projekta
(1)Glavni projekt, izvedbeni projekt i tipski projekt izrađen prema stranim propisima smatra se projektom izrađenim prema ovom Zakonu ako je provedeno utvrđivanje njegove usklađenosti s hrvatskim propisima i pravilima struke (u daljnjem tekstu: nostrifikacija).
(2)Glavni projekt, izvedbeni projekt i tipski projekt ili njihovi dijelovi moraju biti prevedeni na hrvatski jezik prije nostrifikacije.
(3)Iznimno od stavka 2. ovoga članka, dijelovi projekta koji uglavnom sadrže brojčane podatke, kao što su informatički ispisi statičkog proračuna i sl., ne moraju biti prevedeni na hrvatski jezik.
(4)Uz prijevod na hrvatski jezik projekt mora zadržati izvorni tekst na stranom jeziku. Članak 46. Obavljanje nostrifikacije
(1)Nostrifikaciju projekta u okviru zadaća svoje struke provodi osoba koja prema posebnom zakonu ima pravo uporabe strukovnog naziva ovlašteni arhitekt ili ovlašteni inženjer.
(2)Osoba koja obavi nostrifikaciju dužna je o tome sastaviti pisano izvješće i ovjeriti projekt na propisani način.
(3)Ako projektu koji se nostrificira nedostaju propisani dijelovi, osoba koja provodi nostrifikaciju dužna je izraditi te dijelove projekta.
(4)Pisano izvješće i ovjera projekta iz stavka 2. ovoga članka izrađuju se kao elektronički zapis i potpisuju kvalificiranim elektroničkim potpisom.
(5)Odredbe ovoga Zakona i posebnog zakona kojim se uređuje odgovornost ovlaštenih osoba u izradi projekata na odgovarajući se način primjenjuju i na njihovu odgovornost u obavljanju nostrifikacije projekata.
(6)Način obavljanja nostrifikacije, sadržaj izvješća i sastavne dijelove nostrificiranog projekta propisuje ministar pravilnikom. Članak 47. Utvrđivanje posebnih uvjeta i uvjeta priključenja za građenje građevine za koju se ne izdaje lokacijska dozvola
(1)U svrhu izrade idejnog projekta ili glavnog projekta za građenje građevine za koju se prema posebnom zakonu ne izdaje lokacijska dozvola posebni uvjeti i uvjeti priključenja utvrđuju se u skladu s posebnim propisima prije pokretanja postupka za izdavanje građevinske dozvole.
(2)Posebne uvjete i uvjete priključenja elektroničkim putem pribavlja projektant putem elektroničkog programa eDozvola.
(3)Za manje složene zgrade projektant pribavlja uvjete priključenja i posebne uvjete nadležnog tijela prema propisu kojim se uređuje zaštita i očuvanje kulturnih dobara, ako je zgrada pojedinačno zaštićeno kulturno dobro ili se nalazi unutar zaštićene kulturno-povijesne cjeline.
(4)Za višestambene zgrade projektant pribavlja uvjete priključenja, posebne uvjete zaštite od požara, posebne uvjete nadležnog tijela prema propisu kojim se uređuje zaštita i očuvanje kulturnih dobara ako je stambena zgrada pojedinačno zaštićeno kulturno dobro ili se nalazi unutar zaštićene kulturno-povijesne cjeline te iznimno i drugih javnopravnih tijela ako se njezinim građenjem utječe na postojeću i planiranu infrastrukturu.
(5)Za ostale građevine koje nisu navedene u stavcima
  1. i
  2. ovoga članka (u daljnjem tekstu: ostale građevine) projektant pribavlja posebne uvjete i uvjete priključenja samo od onih javnopravnih tijela od kojih je, ovisno o lokaciji i vrsti građevine za koju se traže posebni uvjeti i uvjeti priključenja, isto propisano posebnim propisom.
(6)Uz zahtjev iz stavaka 3.,
  1. i
  2. ovoga članka projektant prilaže opis i grafički prikaz građevine na katastarskom planu i/ili elaborat koji je prema posebnom zakonu uvjet za utvrđivanje posebnih uvjeta i uvjeta priključenja odnosno prilaže podatke koji su u smislu posebnog propisa potrebni za utvrđivanje posebnih uvjeta i uvjeta priključenja.
(7)Dokumentaciju iz stavka
  1. ovoga članka izrađuje projektant u elektroničkom obliku i potpisuje kvalificiranim elektroničkim potpisom. Članak
  2. Postupanje javnopravnih tijela pri utvrđivanju posebnih uvjeta i uvjeta priključenja
(1)Javnopravno tijelo dužno je, sukladno posebnom propisu, unutar svoje nadležnosti utvrditi posebne uvjete ili uvjete priključenja ili postupak njihova utvrđivanja rješenjem obustaviti te utvrđene uvjete ili rješenje o obustavi dostaviti u roku od 30 dana od dana zaprimanja poziva za utvrđivanje posebnih uvjeta i uvjeta priključenja putem elektroničkog programa eDozvola.
(2)Postupak utvrđivanja posebnih uvjeta ili uvjeta priključenja obustavlja se ako njihovo utvrđivanje prema posebnim propisima nije moguće odnosno ako ne postoji mogućnost priključenja.
(3)Ako su u posebnim uvjetima ili uvjetima priključenja navedeni uvjeti koji nisu u nadležnosti javnopravnog tijela koje ih je izdalo ili ako su ti uvjeti protivni odredbama prostornog plana, ne smatraju se važećim dijelovima posebnih uvjeta ili uvjeta priključenja.
(4)Ako javnopravno tijelo koje utvrđuje uvjete priključenja utvrđuje i posebne uvjete, dužno ih je utvrditi odvojeno, u protivnom se smatra da je riječ o uvjetima priključenja.
(5)Javnopravno tijelo od projektanta ne može u svrhu utvrđivanja posebnih uvjeta ili uvjeta priključenja tražiti plaćanje predujma troškova ili troškova utvrđivanja posebnih uvjeta ili uvjeta priključenja i ne smiju sadržavati obvezu investitoru da izgradi pojedine dijelove infrastrukture primjerice: trafostanicu, vodovod i slično.
(6)Smatra se da su posebni uvjeti izdani i da se građevina može priključiti na infrastrukturu ako javnopravno tijelo koje je bilo dužno utvrditi posebne uvjete ili uvjete priključenja ili donijeti rješenje kojim se obustavlja postupak utvrđivanja posebnih uvjeta ili uvjeta priključenja ne utvrdi te uvjete ili ne donese rješenje, u roku iz stavka 1. ovoga članka.
(7)Nakon isteka roka iz stavka 1. ovoga članka u elektroničkom programu eDozvola generirat će se Obavijest o utvrđenim posebnim uvjetima i uvjetima priključenja.
(8)Posebni uvjeti i uvjeti priključenja važe dvije godine od dana izdavanja, osim ako utvrđenim posebnim uvjetima ili uvjetima priključenja nije drukčije određeno, u kojem se roku mora podnijeti zahtjev za izdavanje građevinske dozvole.
(9)U slučaju nepostupanja iz neopravdanog razloga, u skladu s odredbom stavka
  1. ovoga članka, odgovorna osoba toga javnopravnog tijela prekršajno je odgovorna. Članak
  2. Žalba odnosno tužba protiv rješenja o obustavi postupka utvrđivanja posebnih uvjeta i uvjeta priključenja
(1)Na rješenje javnopravnog tijela o obustavi postupka utvrđivanja posebnih uvjeta ili uvjeta priključenja projektant ima pravo žalbe ili pravo pokretanja upravnog spora ako žalba nije dopuštena.
(2)O žalbi iz stavka 1. ovoga članka odlučuje javnopravno tijelo koje je prema posebnom zakonu nadležno za odlučivanje o žalbama protiv tih akata javnopravnog tijela.
(3)Rješenje o žalbi izjavljenoj protiv rješenja iz stavka
  1. ovoga članka tijelo nadležno za odlučivanje o žalbi dužno je donijeti u roku od 30 dana od dana predaje uredne žalbe. Članak
  2. Obavijest o potrebnim uvjetima za izradu glavnog projekta i lokacijska informacija
(1)Investitor ili projektant može u svrhu izrade glavnog projekta za građenje građevina iz članka
  1. stavka
  2. ovoga Zakona od upravnog tijela ili Ministarstva zatražiti da ga obavijesti od kojih javnopravnih tijela je potrebno pribaviti posebne uvjete i uvjete priključenja u skladu s kojima mora biti izrađen glavni projekt za određenu građevinu na određenoj lokaciji.
(2)Uz upit iz stavka 1. ovoga članka prilaže se opis i grafički prikaz građevine na digitalnom katastarskom planu.
(3)Upravno tijelo ili Ministarstvo dužno je na upit iz stavka 1. ovoga članka odgovoriti u roku od osam dana od dana njegova zaprimanja.
(4)Projektant može u svrhu upoznavanja s namjenom prostora i uvjetima provedbe zahvata u prostoru iz prostornih planova na određenoj lokaciji, sukladno zakonu kojim se uređuje prostorno uređenje, ishoditi lokacijsku informaciju elektroničkim putem. Članak 51. Komunikacija u postupcima utvrđivanja posebnih uvjeta i uvjeta priključenja te izdavanja potvrda na glavni projekt
(1)Upravno tijelo, Ministarstvo, drugo javnopravno tijelo, investitor i projektant u postupcima utvrđivanja posebnih uvjeta i uvjeta priključenja te izdavanja potvrda na glavni projekt međusobno komuniciraju elektroničkim putem primjenom elektroničkog programa eDozvola.
(2)Posebni uvjeti, uvjeti priključenja, potvrda na glavni ili tipski projekt te rješenje o obustavi donose se u obliku elektroničke isprave. DIO PETI TIJELA NADLEŽNA ZA IZDAVANJE GRAĐEVINSKE I UPORABNE DOZVOLE Članak 52. Tijela nadležna za izdavanje građevinske i uporabne dozvole
(1)Građevinsku dozvolu, uporabnu dozvolu i uporabnu dozvolu za određene građevine izdaje Ministarstvo te upravno tijelo velikoga grada, Grada Zagreba, županije nadležno za upravne poslove graditeljstva na čijem se području namjerava graditi građevina te jedinice lokalne samouprave kojima je županija, sukladno zakonu kojim se uređuje lokalna i područna (regionalna) samouprava, povjerila obavljanje upravnih poslova graditeljstva.
(2)Rješenje o izmjeni i/ili dopuni dozvole iz stavka 1. ovoga članka donosi tijelo graditeljstva koje je izdalo dozvolu.
(3)U slučaju u kojem je nadležnost za izdavanje dozvole iz stavka
  1. ovoga članka povjerena, sukladno zakonu kojim se uređuje lokalna i područna (regionalna) samouprava, na jedinice lokalne samouprave rješenje o izmjeni i/ili dopuni dozvole iz stavka
  2. ovoga članka donosi tijelo graditeljstva jedinice lokalne samouprave kojoj je nadležnost povjerena. Članak
  3. Nadležnost Ministarstva
(1)Ministarstvo izdaje dozvole za građevine određene uredbom Vlade Republike Hrvatske kojom se određuju građevine, drugi zahvati u prostoru i površine od državnog i područnog (regionalnog) značaja, a koja se donosi na temelju zakona kojim se uređuje prostorno uređenje.
(2)Ministarstvo izdaje dozvole za građevine koje se grade na području dviju ili više županija odnosno Grada Zagreba.
(3)U slučaju građenja pojedine građevine iz stavka
  1. ovoga članka Ministarstvo može ustupiti predmet izdavanja dozvole na rješavanje upravnom tijelu. Članak
  2. Nadležnost upravnih tijela za izdavanje građevinskih i uporabnih dozvola
(1)Dozvole izdaje upravno tijelo velikoga grada, Grada Zagreba, županije nadležno za upravne poslove graditeljstva na čijem se području namjerava graditi građevina te jedinice lokalne samouprave kojima je županija, sukladno posebnom zakonu, povjerila obavljanje upravnih poslova graditeljstva, ako ovim Zakonom nije drukčije propisano.
(2)Dozvole za građevine na području velikoga grada i drugoga grada ili općine izdaje upravno tijelo županije.
(3)Iznimno od stavaka
  1. i
  2. ovoga članka, upravno tijelo županije izdaje dozvole za građevine uređene uredbom iz članka
  3. stavka
  4. ovoga Zakona. Članak
  5. Službena osoba
(1)U postupku izdavanja dozvola, drugih upravnih i neupravnih akata, na temelju ovoga Zakona, koje izdaje Ministarstvo, upravno tijelo velikoga grada, Grada Zagreba, županije nadležno za upravne poslove graditeljstva na čijem se području namjerava graditi građevina te jedinice lokalne samouprave kojima je županija, sukladno posebnom zakonu, povjerila obavljanje upravnih poslova graditeljstva rješava službena osoba na radnom mjestu za koje su utvrđeni sljedeći uvjeti:
  1. završen sveučilišni diplomski studij ili sveučilišni integrirani preddiplomski i diplomski studij ili stručni diplomski studij (razina 7.1.sv ili 7.1.st HKO-a) tehničke znanosti, polje arhitektura, građevinarstvo, strojarstvo, elektrotehnika ili geodezija, najmanje četiri godine radnog iskustva na odgovarajućim poslovima i položen državni ispit odgovarajuće razine ili
  2. završen sveučilišni diplomski studij ili sveučilišni integrirani preddiplomski i diplomski studij ili stručni diplomski studij (razina 7.1.sv ili 7.1.st HKO-a), društvenih znanosti, polje pravo, najmanje četiri godine radnog iskustva na odgovarajućim poslovima i položen državni ispit odgovarajuće razine.
(2)Voditelj tehničkog pregleda mora zadovoljiti uvjete radnog mjesta iz stavka
  1. točke
  2. ovoga članka te imati položen stručni ispit za obavljanje poslova graditeljstva i prostornoga uređenja odnosno dužan ga je položiti u roku od godinu dana od dana zaposlenja.
(3)Postupak izdavanja dozvola, drugih upravnih i neupravnih akata koje izdaje Ministarstvo, upravno tijelo velikoga grada, Grada Zagreba, županije nadležno za upravne poslove graditeljstva na čijem se području namjerava graditi građevina te jedinice lokalne samouprave kojima je županija, sukladno posebnom zakonu, povjerila obavljanje upravnih poslova graditeljstva vodi službena osoba na radnom mjestu za koje su potrebni uvjeti koji se odnose na razinu obrazovanja iz stavaka 1. i 2. ovoga članka te najmanje dvije godine radnog iskustva.
(4)U postupcima koji se odnose na izdavanje dozvola za manje složene zgrade i uporabne dozvole za građevine iz članaka 143., 145., 147.,
  1. i
  2. ovoga Zakona može rješavati službena osoba koja ispunjava uvjete radnog mjesta iz stavka
  3. ovoga članka.
(5)Službena osoba dužna je upotpunjavati i usavršavati svoje znanje. Članak 56. Povreda službene dužnosti službene osobe
(1)Izdavanje građevinske dozvole za građenje zgrade za koju se prema posebnom zakonu ne izdaje lokacijska dozvola, očito protivno uvjetima za građenje građevina propisanim prostornim planom u pogledu namjene ili veličine zgrade, oblika i veličine građevne čestice ili smještaja zgrade na građevnoj čestici teška je povreda službene dužnosti službene osobe koja je izdala dozvolu u skladu sa zakonom o službenicima i namještenicima u lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi.
(2)Donošenje rješenja kojim se odbija zahtjev za izdavanje građevinske dozvole za koju se prema posebnom zakonu ne izdaje lokacijska dozvola za građenje zgrade zato što bi zgrada bila protivna uvjetima za građenje građevina propisanim prostornim planom u pogledu namjene ili veličine zgrade, oblika i veličine građevne čestice ili smještaja zgrade na građevnoj čestici, iako je očito da bi zgrada u tom pogledu bila u skladu s navedenim uvjetima, teška je povreda službene dužnosti službene osobe koja je donijela rješenje u skladu sa zakonom o službenicima i namještenicima u lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi.
(3)Zahtjev za pokretanje postupka zbog povrede službene dužnosti iz stavaka
  1. i
  2. ovoga članka podnosi se nakon što su činjenice iz navedenih stavaka utvrđene rješenjem donesenim povodom žalbe. Članak
  3. Pravni lijekovi
(1)Protiv uporabne dozvole, građevinske dozvole i rješenja o njezinoj izmjeni, dopuni, ukidanju ili poništenju, rješenja o odbijanju ili odbacivanju zahtjeva za izdavanje dozvole, rješenja o obustavi postupka te rješenja kojim se odbija zahtjev stranke za uvid u spis, koje donosi upravno tijelo, može se izjaviti žalba o kojoj odlučuje Ministarstvo.
(2)Protiv odluke Ministarstva o žalbi iz stavka 1. ovoga članka može se pokrenuti upravni spor.
(3)Protiv dozvole i rješenja o izmjeni, dopuni, ukidanju, poništenju, rješenja o odbijanju ili odbacivanju zahtjeva za izdavanje dozvole, rješenja o obustavi postupka te rješenja kojim se odbija zahtjev stranke za uvid u spis, koje donosi Ministarstvo, ne može se izjaviti žalba, ali se može pokrenuti upravni spor.
(4)Odredbe ovoga članka primjenjuju se na uporabne dozvole iz članaka 102.,
  1. i
  2. ovoga Zakona. Članak
  3. Postupanje upravnog tijela
(1)Ako Ministarstvo povodom žalbe poništi dozvolu ili rješenje i vrati predmet na ponovni postupak, upravno tijelo dužno je u svemu postupiti po rješenju Ministarstva.
(2)Nepostupanje po rješenju iz stavka 1. ovoga članka iz neopravdanog razloga teška je povreda službene dužnosti službene osobe ovlaštene za donošenje dozvole odnosno rješenja u skladu sa zakonom o službenicima i namještenicima u lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi.
(3)Nepostupanje po rješenju Ministarstva kojim je povodom žalbe zbog nerješavanja zahtjeva u roku određen novi rok za donošenje rješenja iz neopravdanog razloga teška je povreda službene dužnosti čelnika upravnog tijela u skladu sa zakonom o službenicima i namještenicima u lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi.
(4)Ako upravno tijelo ne postupi po rješenju iz stavaka
  1. ili
  2. ovoga članka, na postupanje će ga se prisiliti novčanom kaznom koja se izriče jedinici lokalne odnosno područne (regionalne) samouprave čije je to upravno tijelo. DIO ŠESTI GRAĐENJE GRAĐEVINE GLAVA I. GRAĐEVINSKA DOZVOLA Članak
  3. Građevinska dozvola
(1)Građenju građevine može se pristupiti na temelju pravomoćne građevinske dozvole, a graditi se mora u skladu s tom dozvolom, ako ovim Zakonom ili propisom donesenim na temelju ovoga Zakona nije drukčije propisano.
(2)Investitor može na vlastitu odgovornost i rizik pristupiti građenju na temelju izvršne građevinske dozvole.
(3)Građenju građevine za koju je lokacijskom dozvolom ili građevinskom dozvolom određen oblik i veličina građevne čestice može se pristupiti pod uvjetom iz stavaka 1. i 2. ovoga članka, ako je u katastru prethodno formirana građevna čestica.
(4)Odredba stavka 3. ovoga članka ne odnosi se na građenje građevine za koju se lokacijskom dozvolom određuje obuhvat zahvata u prostoru unutar kojega se parcelacijskim elaboratom formira građevna čestica.
(5)Građevinska dozvola nema pravnih učinaka na vlasništvo i druga stvarna prava na nekretnini za koju je izdana i ne predstavlja pravnu osnovu za ulazak u posjed nekretnine.
(6)Građevina koja se gradi ili je izgrađena protivno odredbama iz stavaka
  1. i
  2. ovoga članka ne može se priključiti na infrastrukturu definiranu propisom kojim se uređuje prostorno uređenje. Članak
  3. Obuhvat i sadržaj građevinske dozvole
(1)Građevinska dozvola izdaje se za:
  1. građenje cijele građevine
  2. izvođenje radova na postojećoj građevini propisanih ovim Zakonom
  3. građenje jednog ili više dijelova složene građevine određenih lokacijskom dozvolom.
(2)Glavni projekt ili idejni projekt sastavni je dio građevinske dozvole, a ovjerava ga službena osoba tijela graditeljstva kvalificiranim elektroničkim potpisom. Članak 61. Zahtjev za izdavanje građevinske dozvole
(1)Zahtjev za izdavanje građevinske dozvole podnosi investitor elektroničkim putem.
(2)Dokumenti koji se prilažu uz zahtjev za izdavanje građevinske dozvole prilažu se u elektroničkom obliku. Članak
  1. Zahtjev za izdavanje građevinske dozvole za manje složene zgrade Zahtjevu za izdavanje građevinske dozvole za manje složene zgrade investitor prilaže:
  2. idejni projekt
  3. dokaz pravnog interesa za izdavanje građevinske dozvole
  4. dokaz da je vlasnik građevinskog zemljišta ispunio svoju dužnost prijenosa dijela zemljišta u vlasništvo jedinice lokalne samouprave odnosno dužnost sklapanja ugovora o osnivanju služnosti provoza i/ili prolaza propisane zakonom kojim se uređuje prostorno uređenje, ako takva dužnost postoji i
  5. popis stambenih jedinica sa svim podacima o kvaliteti stanovanja u skladu s propisima kojima se uređuje Središnji registar stanovništva. Članak
  6. Zahtjev za izdavanje građevinske dozvole za višestambene zgrade
(1)Zahtjevu za izdavanje građevinske dozvole za višestambenu zgradu investitor prilaže:
  1. glavni projekt
  2. elaborate iz članka
  3. stavka
  4. ovoga Zakona, ako su propisani ili potrebni
  5. iskaznicu energetskih svojstava zgrade
  6. iskaznicu o akustičkim svojstvima zgrade
  7. izvješće o kontroli glavnog projekta, ako je kontrola propisana
  8. izvješće o nostrifikaciji glavnog projekta, ako je projekt izrađen prema stranim propisima
  9. dokaz pravnog interesa za izdavanje građevinske dozvole
  10. dokaz da je vlasnik građevinskog zemljišta ispunio svoju dužnost prijenosa dijela zemljišta u vlasništvo jedinice lokalne samouprave odnosno dužnost sklapanja ugovora o osnivanju služnosti provoza i/ili prolaza, propisane zakonom kojim se uređuje prostorno uređenje, ako takva dužnost postoji i
  11. popis stambenih jedinica sa svim podacima o kvaliteti stanovanja u skladu s propisima kojima se uređuje Središnji registar stanovništva.
(2)Zahtjevu za izdavanje građevinske dozvole za višestambenu zgradu za koju je prema posebnom zakonu izdana lokacijska dozvola investitor uz dokumente iz stavka
  1. ovoga članka prilaže parcelacijski elaborat koji je potvrdilo tijelo nadležno za državnu izmjeru i katastar nekretnina za građevinu za koju je lokacijskom dozvolom određen oblik i veličina građevne čestice. Članak
  2. Zahtjev za izdavanje građevinske dozvole za ostale građevine
(1)Zahtjevu za izdavanje građevinske dozvole za ostale građevine za koje se prema posebnom zakonu ne izdaje lokacijska dozvola investitor prilaže:
  1. glavni projekt
  2. elaborate iz članka
  3. stavka
  4. ovoga Zakona, ako su propisani ili potrebni
  5. sažetak ispunjavanja mjera koje se utvrđuju u postupku procjene utjecaja na okoliš, postupku ocjene o potrebi procjene utjecaja na okoliš odnosno u postupku ocjene prihvatljivosti zahvata za ekološku mrežu, ako su postupci propisani ili potrebni
  6. iskaznicu energetskih svojstava zgrade, ako je to propisano tehničkim propisom kojim se uređuje racionalna uporaba energije i toplinska zaštita u zgradama
  7. iskaznicu o akustičkim svojstvima zgrade, ako je to propisano tehničkim propisom kojim se uređuje akustika u zgradarstvu
  8. izvješće o kontroli glavnog projekta, ako je kontrola propisana
  9. izvješće o nostrifikaciji glavnog projekta, ako je projekt izrađen prema stranim propisima
  10. dokaz pravnog interesa za izdavanje građevinske dozvole
  11. dokaz da može biti investitor, primjerice: koncesija, suglasnost ili drugi akt propisan posebnim propisom, ako se radi o građevini za koju je posebnim propisom propisano tko može biti investitor
  12. dokaz da je vlasnik građevinskog zemljišta ispunio svoju dužnost prijenosa dijela zemljišta u vlasništvo jedinice lokalne samouprave odnosno dužnost sklapanja ugovora o osnivanju služnosti provoza i/ili prolaza, propisane zakonom kojim se uređuje prostorno uređenje, ako takva dužnost postoji i
  13. popis stambenih jedinica sa svim podacima o kvaliteti stanovanja u skladu s propisima kojima se uređuje Središnji registar stanovništva, ako su u građevini predviđene stambene jedinice.
(2)Zahtjevu za izdavanje građevinske dozvole za ostale građevine za koje je prema posebnom zakonu izdana lokacijska dozvola investitor uz dokumente iz stavka
  1. ovoga članka prilaže parcelacijski elaborat koji je potvrdilo tijelo nadležno za državnu izmjeru i katastar nekretnina za građevinu za koju je lokacijskom dozvolom određen oblik i veličina građevne čestice ili je lokacijskom dozvolom određen obuhvat zahvata u prostoru unutar kojeg se formira građevna čestica u skladu s lokacijskom dozvolom. Članak
  2. Dokaz pravnog interesa
(1)Dokazom pravnog interesa za izdavanje građevinske dozvole smatra se:
  1. izvadak iz zemljišne knjige iz kojeg je vidljivo da je investitor vlasnik ili nositelj prava građenja na građevnoj čestici ili građevini na kojoj se namjerava graditi
  2. predugovor, ugovor ili ugovor sklopljen pod uvjetom na temelju kojeg je investitor stekao ili će steći pravo vlasništva ili pravo građenja, ugovor o uporabi sklopljen sukladno zakonu kojim se propisuje upravljanje i raspolaganje nekretninama u vlasništvu Republike Hrvatske
  3. odluka nadležnog tijela na temelju koje je investitor stekao pravo vlasništva ili pravo građenja
  4. ugovor o ortaštvu sklopljen s vlasnikom nekretnine čiji je cilj zajedničko građenje
  5. suglasnost suvlasnika zemljišta odnosno vlasnika postojeće građevine u slučaju rekonstrukcije te građevine, ako posebnim zakonom nije drukčije određeno
  6. suglasnost tijela nadležnog za upravljanje nekretninama u vlasništvu Republike Hrvatske odnosno u vlasništvu jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave ili
  7. suglasnost fiducijarnog vlasnika dana dotadašnjem vlasniku nekretnine koji je investitor.
(2)Dokazom pravnog interesa za izdavanje građevinske dozvole u pogledu obuhvata zahvata u prostoru smatra se:
  1. izvadak, ugovor, odluka ili suglasnost iz stavka
  2. ovoga članka
  3. izvadak iz zemljišne knjige iz kojeg je vidljivo da je investitor nositelj prava služnosti
  4. predugovor, ugovor ili ugovor sklopljen pod uvjetom na temelju kojeg je investitor stekao ili će steći pravo služnosti, zakupa ili korištenja
  5. odluka nadležne državne vlasti na temelju koje je investitor stekao pravo služnosti ili
  6. suglasnost tijela nadležnog za upravljanje nekretninama u vlasništvu Republike Hrvatske odnosno u vlasništvu jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave.
(3)Potpis vlasnika nekretnine odnosno nositelja prava građenja na predugovoru, ugovoru odnosno suglasnosti iz stavaka
  1. i
  2. ovoga članka mora biti ovjeren od javnog bilježnika, osim ako je vlasnik tijelo državne uprave, drugo državno tijelo, tijelo jedinice lokalne i/ili područne (regionalne) samouprave, pravna osoba kojoj je osnivač Republika Hrvatska ili jedinica lokalne i/ili područne (regionalne) samouprave.
(4)Dokazom pravnog interesa za izdavanje građevinske dozvole u pogledu nekretnine na kojoj stjecanje stvarnih prava nije moguće ili se prema posebnom zakonu pravo građenja stječe koncesijom smatra se ugovor o koncesiji kojim se stječe pravo građenja ili drugi akt određen posebnim zakonom, a jedinica lokalne samouprave svoj pravni interes za građenje na pomorskom dobru dokazuje planom upravljanja pomorskim dobrom za tekuću godinu ili drugim aktom određenim posebnim zakonom.
(5)Dokazom pravnog interesa za izdavanje građevinske dozvole za građevinu za koju se prema posebnom zakonu izdaje lokacijska dozvola u slučajevima iz stavaka
  1. i
  2. ovoga članka smatra se i odluka Vlade Republike Hrvatske o utvrđivanju interesa Republike Hrvatske ili poziv na odredbu posebnog zakona kojom je utvrđen interes Republike Hrvatske za građenje građevine za koju je zatražena građevinska dozvola, ako je investitor podnio zahtjev za izvlaštenje ili ako je investitor podnio zahtjev za rješavanje imovinskopravnih odnosa na zemljištu, građevinama ili drugim nekretninama u vlasništvu Republike Hrvatske, jedinice područne (regionalne) ili lokalne samouprave.
(6)Iznimno od stavka 5. ovoga članka, za građevine linijske infrastrukture investitor nije dužan dostaviti dokaz da je podnio zahtjev za rješavanje imovinskopravnih odnosa za građenje na zemljištu u vlasništvu Republike Hrvatske ako nakon njezine izgradnje zemljište i dalje ostaje u vlasništvu Republike Hrvatske, osim u slučaju potrebe osnivanja prava služnosti na zemljištu u vlasništvu Republike Hrvatske u korist druge pravne ili fizičke osobe.
(7)Dokazom pravnog interesa za izdavanje građevinske dozvole za građenje građevine čije je građenje u interesu Republike Hrvatske na javnoj cesti, nerazvrstanoj cesti, željezničkoj infrastrukturi i javnom vodnom dobru smatra se suglasnost tijela koje upravlja tom cestom, željezničkom infrastrukturom ili javnim vodnim dobrom.
(8)Dokazom pravnog interesa za izdavanje građevinske dozvole za rekonstrukciju infrastrukturnih građevina za koje ne postoji obveza formiranja građevne čestice sukladno posebnom propisu, a čije je građenje u interesu Republike Hrvatske i za koje je investitor ishodio odgovarajući akt za građenje i uporabu, smatra se izjava investitora o upravljanju tom građevinom. GLAVA II. POSTUPAK IZDAVANJA GRAĐEVINSKE DOZVOLE Članak 66. Potvrde na glavni projekt
(1)U svrhu utvrđivanja usklađenosti glavnog projekta s posebnim uvjetima odnosno posebnim uvjetima određenim lokacijskom dozvolom, javnopravno tijelo određeno posebnim propisom, na traženje upravnog tijela ili Ministarstva po službenoj dužnosti u postupku izdavanja građevinske dozvole izdaje potvrdu na glavni projekt kojom se potvrđuje da je glavni projekt izrađen u skladu s posebnim propisima, posebnim uvjetima odnosno posebnim uvjetima određenim lokacijskom dozvolom, ako ovim Zakonom nije propisano drukčije.
(2)U postupku izdavanja građevinske dozvole upravno tijelo ili Ministarstvo dužno je zatražiti izdavanje potvrde na glavni projekt u roku od osam dana od dana zaprimanja urednog zahtjeva za izdavanje građevinske dozvole.
(3)Javnopravno tijelo od upravnog tijela, Ministarstva odnosno druge osobe ne može u svrhu izdavanja potvrde na glavni projekt tražiti plaćanje predujma troškova ili troškova izdavanja te potvrde niti dostavu ili izradu drugih dokumenata ili elaborata, osim glavnog projekta.
(4)Javnopravno tijelo dužno je izdati potvrdu na glavni projekt ili postupak njezina izdavanja rješenjem obustaviti te potvrdu ili rješenje dostaviti upravnom tijelu ili Ministarstvu i investitoru u roku od 15 dana od dana primitka traženja upravnog tijela odnosno u roku od 30 dana ako je zatražena potvrda na glavni projekt za građevinu za koju građevinsku dozvolu izdaje Ministarstvo.
(5)Smatra se da je glavni projekt izrađen u skladu s posebnim uvjetima odnosno posebnim uvjetima određenim lokacijskom dozvolom i da je javnopravno tijelo izdalo potvrdu na glavni projekt ako javnopravno tijelo upravnom tijelu ili Ministarstvu i investitoru ne dostavi potvrdu na glavni projekt ili rješenje o obustavi postupka izdavanja potvrde na glavni projekt u roku iz stavka 4. ovoga članka.
(6)Odredbe stavaka
  1. do
  2. ovoga članka primjenjuju se i na izdavanje potvrde na glavni projekt u svrhu utvrđivanja usklađenosti glavnog projekta s mjerama koje se utvrđuju u postupku procjene utjecaja na okoliš, postupku ocjene o potrebi procjene utjecaja na okoliš odnosno u postupku ocjene prihvatljivosti zahvata za ekološku mrežu prema zakonima kojima se uređuje zaštita okoliša i zaštita prirode.
(7)Za manje složene zgrade projektant može ishoditi potvrdu na glavni projekt od nadležnog tijela prema propisu kojim se uređuje zaštita i očuvanje kulturnih dobara u skladu s člankom 86. ovoga Zakona.
(8)Javnopravno tijelo izdavanjem potvrde na glavni projekt potvrđuje da je projekt izrađen u skladu s posebnim propisima odnosno posebnim uvjetima koje utvrđuje javnopravno tijelo u slučajevima propisanim posebnim propisom na način propisan ovim Zakonom.
(9)Ako Ministarstvo utvrdi da javnopravno tijelo koje je bilo obvezno utvrditi posebne uvjete iste nije utvrdilo u roku iz članka 48. ovoga Zakona, može protiv odgovorne osobe toga javnopravnog tijela pokrenuti prekršajni postupak.
(10)Na način iz stavka
  1. ovoga članka Ministarstvo će postupiti i u slučaju u kojem javnopravno tijelo u roku iz stavka
  2. ovoga članka ne izda potvrdu na glavni projekt ili ne donese rješenje o obustavi izdavanja potvrde na glavni projekt. Članak
  3. Žalba odnosno tužba protiv rješenja o obustavi postupka izdavanja potvrde na glavni projekt
(1)Na postupke žalbe odnosno tužbe na rješenje javnopravnog tijela o obustavi postupka izdavanja potvrde na glavni projekt primjenjuje se odredba članka 49. ovoga Zakona.
(2)Investitor je dužan dostaviti dokaz o izjavljivanju žalbe u roku od 15 dana ili pokretanju upravnog spora protiv rješenja o obustavi postupka izdavanja potvrde na glavni projekt u roku od 30 dana od dana primitka rješenja upravnom tijelu ili Ministarstvu koje u tom slučaju postupak izdavanja građevinske dozvole prekida do pravomoćnosti odluke o žalbi ili tužbi.
(3)Ako investitor ne postupi u skladu sa stavkom 2. ovoga članka ili protiv rješenja o obustavi postupka izdavanja potvrde na glavni projekt ne izjavi žalbu ili ne pokrene upravni spor, zahtjev za izdavanje građevinske dozvole se odbija.
(4)Tijelo nadležno za odlučivanje o žalbi i sud dužni su upravnom tijelu ili Ministarstvu radi znanja dostaviti odluku o žalbi ili tužbi protiv rješenja o obustavi postupka izdavanja potvrde na glavni projekt elektroničkim putem.
(5)Ako tijelo nadležno za odlučivanje o žalbi izjavljenoj protiv rješenja iz stavka
  1. ovoga članka poništi rješenje javnopravnog tijela o obustavi postupka, javnopravno tijelo dužno je postupiti prema odluci tijela nadležnog za odlučivanje o žalbi u roku od 15 dana od dana primitka drugostupanjskog rješenja za građevinu za koju građevinsku dozvolu izdaje upravno tijelo ili u roku od 30 dana za građevinu za koju građevinsku dozvolu izdaje Ministarstvo. Članak
  2. Stranke u postupku izdavanja građevinske dozvole
(1)Stranke u postupku izdavanja građevinske dozvole za manje složenu zgradu su investitor odnosno vlasnik nekretnine za koju se izdaje građevinska dozvola i nositelj drugih stvarnih prava na toj nekretnini, Republika Hrvatska zastupana po nadležnom državnom odvjetništvu za nekretnine koje graniče s područjem pomorskog dobra te vlasnik i nositelj drugih stvarnih prava na nekretnini koja neposredno graniči s nekretninom za koju se izdaje građevinska dozvola, a koja se nalazi na udaljenosti manjoj od h/2 visine pročelja mjereno od pročelja zgrade za koju se izdaje građevinska dozvola.
(2)Stranke u postupku izdavanja građevinske dozvole za višestambene zgrade i ostale građevine su investitor odnosno vlasnik nekretnine za koju se izdaje građevinska dozvola i nositelj drugih stvarnih prava na toj nekretnini, Republika Hrvatska zastupana po nadležnom državnom odvjetništvu za građevine na području pomorskog dobra i koje s njim graniče te vlasnik i nositelj drugih stvarnih prava na nekretnini koja neposredno graniči s nekretninom za koju se izdaje građevinska dozvola.
(3)Iznimno od stavka 2. ovoga članka, stranke u postupku izdavanja građevinske dozvole za građenje građevine od interesa za Republiku Hrvatsku ili koju izdaje Ministarstvo su investitor te vlasnik nekretnine za koju se izdaje građevinska dozvola i nositelj drugih stvarnih prava na toj nekretnini i Republika Hrvatska zastupana po nadležnom državnom odvjetništvu za građevine na području pomorskog dobra i koje s njim graniče.
(4)Tijelo graditeljstva je dužno, prije izdavanja građevinske dozvole, stranki pružiti mogućnost uvida u spis predmeta radi izjašnjenja (u daljnjem tekstu: uvid u spis predmeta). Članak 69. Poziv za uvid u spis predmeta
(1)Ako se građevinska dozvola izdaje u postupku u kojem sudjeluje više od deset stranaka ili se građevinska dozvola izdaje za građenje građevine koja neposredno graniči s više od deset nekretnina ili ako se građevinska dozvola izdaje za građenje građevine na građevnoj čestici koja se formira od deset ili više nekretnina ili za građenje građevine unutar obuhvata zahvata u prostoru koji se sastoji od deset ili više nekretnina, stranke se radi uvida u spis predmeta pozivaju javnim pozivom koji se objavljuje na elektroničkoj oglasnoj ploči.
(2)Ako se građevinska dozvola izdaje u postupku u kojem sudjeluje deset stranaka ili manje, poziv za uvid u spis predmeta dostavlja se stranki na sljedeći način:
  1. stranki koja u zemljišnoj knjizi ima upisan OIB i aktivan korisnički pretinac u korisnički pretinac povezan na državnu informacijsku infrastrukturu
  2. stranki koja u zemljišnoj knjizi ima upisan OIB, a nema aktivan korisnički pretinac putem pošte osobnom dostavom na adresu iz službene evidencije OIB servisa ili
  3. stranki koja u zemljišnoj knjizi nema upisan OIB na način propisan stavkom
  4. ovoga članka.
(3)Javni poziv smatra se dostavljen istekom osmoga dana od dana objave na elektroničkoj oglasnoj ploči, čime je ispunjena dužnost iz članka 68. stavka 4. ovoga Zakona.
(4)Stranka koja se ne odazove javnom pozivu ili pozivu za uvid u spis predmeta ne može zbog toga tražiti obnovu postupka izdavanja građevinske dozvole. Članak 70. Javni poziv
(1)Javni poziv obvezno sadrži:
  1. naziv tijela graditeljstva
  2. ime i adresu odnosno tvrtku investitora
  3. naznaku da se radi o predmetu izdavanja građevinske dozvole
  4. naziv i vrstu građevine i radova za koje se izdaje građevinska dozvola
  5. mjesto i vrijeme na kojemu zainteresirana stranka može izvršiti uvid u spis predmeta i dati izjašnjenje
  6. obavijest da se pozivu može odazvati osobno ili putem svojeg opunomoćenika i
  7. obavijest da se građevinska dozvola može izdati iako se stranka ne odazove pozivu.
(2)Javni poziv se objavljuje najmanje deset dana prije dana koji je u pozivu određen za uvid u spis predmeta.
(3)Osoba koja se odazove pozivu za uvid u spis predmeta dužna je dokazati da ima svojstvo stranke.
(4)Osobi koja ne dokaže svojstvo stranke odbit će se rješenjem zahtjev za uvid u spis predmeta.
(5)Žalba protiv rješenja iz stavka
  1. ovoga članka ne zadržava tijek postupka. Članak
  2. Prava stranaka u postupku uvida u spis predmeta
(1)Stranki koja se odazvala pozivu za uvid u spis predmeta tijelo graditeljstva može na njezin zahtjev odrediti rok od najviše osam dana u kojemu je stranka dužna izjasniti se o namjeravanom građenju pisanim putem.
(2)Ako se stranka ne izjasni u roku iz stavka 1. ovoga članka, smatra se da joj je pružena mogućnost uvida u spis predmeta i da nema primjedbi.
(3)Ako se stranka iz opravdanih razloga ne može odazvati pozivu za uvid u spis predmeta, uvid može izvršiti i naknadno, ali najkasnije u roku od osam dana od zadnjeg dana određenog u pozivu za uvid, u kojem je slučaju stranka dužna dokazati opravdanost razloga zbog kojih se nije mogla odazvati pozivu. Članak 72. Utvrđivanje je li investitor započeo graditi i plaćanje posebne naknade prije izdavanja građevinske dozvole
(1)Prije izdavanja građevinske dozvole upravno tijelo dužno je utvrditi je li investitor započeo graditi građevinu za koju se vodi postupak izdavanja građevinske dozvole.
(2)Ako upravno tijelo utvrdi da je investitor započeo s građenjem prije izdavanja građevinske dozvole, dužno je o tome obavijestiti građevinsku inspekciju te investitoru odrediti rok od 15 dana za plaćanje posebne naknade u iznosu: – za manje složene zgrade 4000,00 eura – za višestambene zgrade 15.000,00 eura – za ostale građevine 1 % procijenjene vrijednosti radova.
(3)Naknada iz stavka
  1. ovoga članka prihod je jedinice lokalne odnosno područne (regionalne) samouprave čije je to upravno tijelo. Članak
  2. Uvjeti za izdavanje građevinske dozvole
(1)Tijelo graditeljstva dužno je izdati građevinsku dozvolu za manje složenu zgradu nakon što u provedenom postupku utvrdi da:
  1. su uz zahtjev priloženi svi propisani dokumenti
  2. su utvrđeni svi propisani uvjeti priključenja i posebni uvjeti tijela nadležnog za zaštitu i očuvanje kulturnih dobara ako je propisano
  3. je idejni projekt u pogledu lokacijskih uvjeta izrađen u skladu s uvjetima za provedbu zahvata u prostoru propisanim prostornim planom
  4. je idejni projekt izradila ovlaštena osoba
  5. je idejni projekt propisno označen i da je izrađen tako da je onemogućena neovlaštena promjena njegova sadržaja i zamjena njegovih dijelova
  6. je donesen urbanistički plan uređenja, ako se dozvola izdaje na području za koje je posebnim zakonom propisana obveza njegova donošenja i
  7. je utvrđeno je li započeto građenje i plaćena naknada iz članka
  8. stavka
  9. ovoga Zakona.
(2)Tijelo graditeljstva dužno je izdati građevinsku dozvolu za višestambene zgrade i ostale građevine za koje se prema posebnom zakonu ne izdaje lokacijska dozvola nakon što u provedenom postupku utvrdi da:
  1. su uz zahtjev priloženi svi propisani dokumenti
  2. su utvrđeni svi propisani posebni uvjeti i uvjeti priključenja
  3. su izdane sve propisane potvrde na glavni projekt
  4. je glavni projekt u pogledu lokacijskih uvjeta izrađen u skladu s uvjetima za provedbu zahvata u prostoru propisanim prostornim planom
  5. je glavni projekt izradila ovlaštena osoba
  6. je glavni projekt propisno označen i da je izrađen tako da je onemogućena neovlaštena promjena njegova sadržaja i zamjena njegovih dijelova
  7. je donesen urbanistički plan uređenja, ako se dozvola izdaje na području za koje je posebnim zakonom propisana obveza njegova donošenja
  8. je u glavnom projektu primijenjen poseban propis kojim se uređuje pristupačnost i uporaba građevine za osobe s invaliditetom i osobe smanjene pokretljivosti i
  9. je utvrđeno je li započeto građenje i plaćena naknada iz članka
  10. stavka
  11. ovoga Zakona.
(3)Iznimno od odredbe stavaka
  1. i
  2. ovoga članka, građevinska dozvola za rekonstrukciju postojeće građevine i građenje zamjenske građevine može se izdati i ako nije donesen urbanistički plan uređenja, na području za koje je posebnim zakonom propisana obveza njegova donošenja.
(4)Tijelo graditeljstva dužno je izdati građevinsku dozvolu za građenje nove zgrade za koju se prema posebnom zakonu ne izdaje lokacijska dozvola nakon što u provedenom postupku utvrdi da:
  1. su ispunjeni uvjeti iz stavka
  2. odnosno stavka
  3. ovoga članka
  4. je osigurano priključenje građevne čestice odnosno zgrade na prometnu površinu u skladu s odredbama propisa koji se odnosi na prostorno uređenje ili da je izdana građevinska dozvola za građenje prometne površine
  5. je osigurano priključenje građevne čestice odnosno zgrade na javni sustav odvodnje otpadnih voda, ako prostornim planom nije omogućeno priključenje na vlastiti sustav odvodnje i
  6. je osigurano priključenje građevne čestice odnosno zgrade na niskonaponsku elektroenergetsku mrežu ili da ima autonomni sustav opskrbom električnom energijom ako se radi o zgradi u kojoj je projektirano njezino korištenje.
(5)Na katastarskim česticama koje neposredno graniče s područjem na kojem nije određena granica pomorskog dobra ne može se izdati građevinska dozvola.
(6)Pri rekonstrukciji postojeće zgrade i pri građenju zamjenske građevine ne primjenjuju se odredbe stavka
  1. točaka 2.,
  2. i
  3. ovoga članka te stavka
  4. ovoga članka. Članak
  5. Uvjeti za izdavanje građevinske dozvole za građevinu za koju je prema posebnom zakonu izdana lokacijska dozvola Tijelo graditeljstva dužno je izdati građevinsku dozvolu za građevinu za koju se prema posebnom zakonu izdaje lokacijska dozvola nakon što u provedenom postupku utvrdi da:
  6. su uz zahtjev priloženi svi propisani dokumenti
  7. su izdane sve propisane potvrde na glavni projekt
  8. je glavni projekt izrađen u skladu s uvjetima za provedbu zahvata u prostoru određenim lokacijskom dozvolom
  9. je glavni projekt izradila ovlaštena osoba
  10. je glavni projekt propisno označen i da je izrađen tako da je onemogućena neovlaštena promjena njegova sadržaja i zamjena njegovih dijelova
  11. je u glavnom projektu primijenjen poseban propis kojim se uređuje pristupačnost i uporaba građevine za osobe s invaliditetom i osobe smanjene pokretljivosti, ako se radi o građevini za koju je to propisano i
  12. je utvrđeno je li započeto građenje i plaćena naknada iz članka
  13. stavka
  14. ovoga Zakona. Članak
  15. Građenje do određenog stupnja dovršenosti
(1)Na zahtjev investitora građevinska dozvola za građenje zgrade isključivo stambene, poslovne ili stambeno-poslovne namjene može se izdati i bez dijela glavnog projekta kojim se daje tehničko rješenje završne obrade ploha podova, zidova i stropova, nenosivih pregradnih zidova, razvoda instalacija pojedinačnoga stambenog odnosno poslovnog prostora unutar te građevine.
(2)Za dovršetak građenja zgrade iz stavka 1. ovoga članka, ako se radovima na tom dovršenju ne mijenja usklađenost zgrade s utvrđenim lokacijskim uvjetima potrebno je imati glavni projekt.
(3)Za zgradu za koju je izdana građevinska dozvola iz stavka
  1. ovoga članka može se izdati uporabna dozvola ako je izgrađena do stupnja dovršenosti određenog tom građevinskom dozvolom. Članak
  2. Građevinska dozvola za pripremne radove
(1)Izvođenju pripremnih radova za građenje građevine može se pristupiti na temelju pravomoćne odnosno izvršne građevinske dozvole za građenje te građevine.
(2)Iznimno od stavka
  1. ovoga članka, posebna građevinska dozvola potrebna je za pripremne radove koji mogu utjecati na život i zdravlje ljudi ili na stabilnost okolnih građevina i okolnog zemljišta, kao i za građenje privremenih građevina za potrebe organiziranja gradilišta, i to za:
  2. asfaltnu bazu, separaciju agregata, tvornicu betona i sl.
  3. dalekovod i transformatorsku stanicu koju je potrebno izgraditi radi napajanja gradilišta električnom energijom
  4. privremenu zamjensku i spojnu cestu.
(3)Građevinsku dozvolu iz stavka 2. ovoga članka izdaje tijelo graditeljstva koje je izdalo građevinsku dozvolu za građevinu za koju se organizira gradilište.
(4)Građevinskom dozvolom iz stavka 2. ovoga članka mora se odrediti rok u kojem se privremena građevina mora ukloniti i uspostaviti primjereno stanje na zemljištu, a najkasnije do podnošenja zahtjeva za izdavanje uporabne dozvole za građevinu za koju se organizira gradilište.
(5)Građevinska dozvola za privremenu građevinu iz stavka
  1. ovoga članka može se izdati i za građevinu koja nije planirana prostornim planom. Članak
  2. Dostava građevinske dozvole
(1)Građevinska dozvola ili rješenje o odbijanju zahtjeva za izdavanje građevinske dozvole dostavlja se:
  1. investitoru u korisnički pretinac informacijskog sustava povezanog na državnu informacijsku infrastrukturu odnosno putem pošte ako investitor nema korisnički pretinac
  2. strankama koje su izvršile uvid u spis predmeta ili su se javile tijelu graditeljstva na način propisan člankom
  3. stavkom
  4. točkama
  5. i
  6. ovoga Zakona
  7. strankama koje nisu izvršile uvid u spis predmeta i nisu se javile tijelu graditeljstva izlaganjem na elektroničkoj oglasnoj ploči u trajanju od osam dana.
(2)Uz građevinsku dozvolu investitoru se dostavlja glavni projekt ili idejni projekt u elektroničkom obliku na način iz stavka 1. točke 1. ovoga članka.
(3)U slučaju dostave iz stavka
  1. točke
  2. ovoga članka građevinska dozvola odnosno rješenje smatra se dostavljenim istekom osmoga dana od dana objave na elektroničkoj oglasnoj ploči.
(4)Građevinska dozvola dostavlja se putem elektroničkog programa eDozvola katastarskom uredu s popisom stambenih jedinica sa svim podacima o kvaliteti stanovanja i jedinici lokalne samouprave na čijem se području namjerava graditi građevina s glavnim projektom.
(5)Građevinska dozvola dostavlja se putem elektroničkog programa eDozvola pravnoj osobi ovlaštenoj posebnim propisom za gospodarenje šumama i šumskom zemljištu ako su njome obuhvaćene šume i šumska zemljišta u vlasništvu Republike Hrvatske planirana za potrebe provedbe investicijskog projekta od interesa za Republiku Hrvatsku.
(6)Dostava u korisnički pretinac povezan na državnu informacijsku infrastrukturu smatra se obavljenom potvrdom primitka pismena, a najkasnije istekom osmog dana od dana kad je pismeno zabilježeno na poslužitelju za primanje poruka. Članak 78. Upoznavanje javnosti i zainteresirane javnosti
(1)Građevinska dozvola za građenje građevine za koju su utvrđene mjere u postupku procjene utjecaja na okoliš, postupku ocjene o potrebi procjene utjecaja na okoliš odnosno u postupku ocjene prihvatljivosti zahvata za ekološku mrežu objavljuje se na elektroničkoj oglasnoj ploči najmanje 30 dana radi upoznavanja javnosti i zainteresirane javnosti zajedno sa sažetkom ispunjavanja mjera koje se utvrđuju u postupku procjene utjecaja na okoliš, postupku ocjene o potrebi procjene utjecaja na okoliš odnosno u postupku ocjene prihvatljivosti zahvata za ekološku mrežu koji je priložen uz zahtjev za izdavanje građevinske dozvole.
(2)Na projektnu dokumentaciju koja je sastavni dio građevinske dozvole za čije je izdavanje, sukladno ovom Zakonu, nadležno Ministarstvo ne primjenjuje se poseban propis kojim se uređuje pravo na pristup informacijama. Članak 79. Važenje građevinske dozvole
(1)Građevinska dozvola prestaje važiti ako investitor ne pristupi građenju u roku od šest godina od dana pravomoćnosti dozvole.
(2)Građevinska dozvola koju izdaje Ministarstvo prestaje važiti ako investitor ne pristupi građenju u roku od osam godina od dana pravomoćnosti dozvole.
(3)Smatra se da je investitor pristupio građenju u smislu stavaka
  1. i
  2. ovoga članka od dana prijave početka građenja. Članak
  3. Rok za dovršenje zgrade
(1)Zgrada, ovisno o složenosti, mora u pogledu vanjskog izgleda i uređenja građevne čestice biti dovršena u sljedećim rokovima:
  1. zgrada za koju građevinsku dozvolu izdaje Ministarstvo u roku od deset godina
  2. manje složena zgrada u roku od pet godina
  3. zgrade koje nisu navedene u točkama
  4. i
  5. ovoga stavka u roku od sedam godina.
(2)Rok iz stavka 1. ovoga članka počinje teći od dana prijave početka građenja.
(3)Iznimno od stavka 1. ovoga članka, propisani rokovi ne odnose se na zgrade koje su pojedinačno zaštićeno kulturno dobro.
(4)Izmjena i/ili dopuna građevinske dozvole ne utječe na rokove propisane stavkom
  1. ovoga članka. Članak
  2. Dopuštena odstupanja u građenju
(1)Prilikom građenja građevine dopušteno je odstupanje sukladno pravilima struke u odnosu na idejni projekt ili glavni projekt ako se ne mijenja usklađenost građevine s utvrđenim lokacijskim uvjetima i u odnosu na glavni projekt ako se time ne utječe na ispunjavanje temeljnih zahtjeva za građevinu.
(2)Iznimno od stavka 1. ovoga članka, prilikom građenja zgrade dopušteno je odstupanje od glavnog projekta zgrade ili idejnog projekta za manje složenu zgradu u pogledu ukupnih vanjskih mjera zgrade do najviše 0,30 metara, osim u pogledu odstupanja od obveznog građevinskog pravca i najmanje udaljenosti od međe.
(3)Prilikom građenja ili rekonstrukcije zgrade koja je pojedinačno zaštićeno kulturno dobro ili se nalazi unutar zaštićene kulturno-povijesne cjeline nije dopušteno odstupanje od obveznoga građevinskog pravca i najmanje udaljenosti od međe, kao ni u pogledu vanjske mjere takve zgrade. Članak 82. Izmjena i/ili dopuna građevinske dozvole
(1)Izvršna ili pravomoćna građevinska dozvola može se po zahtjevu investitora izmijeniti, dopuniti i poništiti.
(2)U postupku donošenja rješenja o izmjeni i/ili dopuni građevinske dozvole na odgovarajući se način primjenjuju odredbe ovoga Zakona kojima je uređeno izdavanje građevinske dozvole, ako ovim Zakonom nije propisano drukčije.
(3)Građevinska dozvola može se po zahtjevu investitora izmijeniti i/ili dopuniti do izdavanja uporabne dozvole.
(4)U slučaju poništenja građevinske dozvole iz stavka
  1. ovoga članka investitor je dužan građevnu česticu dovesti u uredno stanje. Članak
  2. Postupak izmjene i/ili dopune građevinske dozvole
(1)Investitor je dužan ishoditi izmjenu i/ili dopunu građevinske dozvole ako tijekom građenja namjerava na građevini učiniti izmjene kojima se mijenja usklađenost građevine s utvrđenim lokacijskim uvjetima i/ili kojima se utječe na ispunjavanje temeljnih zahtjeva za građevinu.
(2)Rješenje o izmjeni i/ili dopuni građevinske dozvole za građevinu za čije je građenje izdana lokacijska dozvola kojim se mijenjaju i/ili dopunjavaju lokacijski uvjeti donosi se nakon izmjene i/ili dopune lokacijske dozvole.
(3)Rješenje o izmjeni i/ili dopuni građevinske dozvole za građevinu za koju se prema posebnom zakonu ne izdaje lokacijska dozvola kojim se mijenjaju i/ili dopunjavaju lokacijski uvjeti donosi se u skladu s prostornim planom u skladu s kojim je građevinska dozvola izdana ili u skladu s prostornim planom koji je na snazi u vrijeme donošenja rješenja, ako to investitor zatraži.
(4)U postupku donošenja rješenja o izmjeni i/ili dopuni građevinske dozvole pribavljaju se samo oni posebni uvjeti i uvjeti priključenja i potvrde na glavni projekt na koje izmjena i/ili dopuna ima utjecaja.
(5)U postupku donošenja rješenja o izmjeni i/ili dopuni građevinske dozvole ne utvrđuju se ponovno činjenice koje su utvrđene u postupku izdavanja dozvole.
(6)U postupku donošenja rješenja o izmjeni i/ili dopuni građevinske dozvole primjenjuje se članak
  1. stavak
  2. ovoga Zakona samo ako se izmjene i/ili dopune odnose na vanjsku veličinu građevine, veličinu i oblik građevne čestice ili smještaj građevine na građevnoj čestici.
(7)Izmjene tijekom građenja kojima se utječe na ispunjavanje bilo kojeg temeljnog zahtjeva za građevinu, osim na temeljni zahtjev sigurnosti u slučaju požara, a kojima se ne mijenja usklađenost građevine s utvrđenim lokacijskim uvjetima investitor može izvoditi na vlastitu odgovornost i rizik na temelju izmjene i/ili dopune glavnog projekta koji je sastavni dio građevinske dozvole na temelju koje se gradi, s tim da izmjenu i/ili dopunu građevinske dozvole ishodi prije podnošenja zahtjeva za izdavanje uporabne dozvole. Članak 84. Promjena investitora
(1)Ako se nakon izdavanja građevinske dozvole promijeni investitor, novi investitor je dužan u roku od 15 dana od dana promjene od tijela graditeljstva zatražiti izmjenu građevinske dozvole u vezi s promjenom imena ili tvrtke investitora.
(2)Novi investitor zahtjevu izmjene građevinske dozvole iz stavka 1. ovoga članka prilaže dokaz pravnog interesa za izdavanje građevinske dozvole odnosno da je vlasnik građevine za koju je izdana građevinska dozvola ili suglasnost prijašnjeg investitora te dokaz da može biti investitor primjerice: koncesija, suglasnost ili drugi akt propisan posebnim propisom ako se radi o građevini za koju je posebnim zakonom propisano tko može biti investitor.
(3)Bez rješenja o promjeni imena odnosno tvrtke investitora u građevinskoj dozvoli ne smije se graditi građevina za koju je izdana građevinska dozvola.
(4)Rješenje o promjeni imena ili tvrtke investitora u građevinskoj dozvoli dostavlja se prijašnjem i novom investitoru. GLAVA III. GRAĐENJE GRAĐEVINA I IZVOĐENJE RADOVA ZA KOJE NIJE POTREBNA GRAĐEVINSKA DOZVOLA Članak 85. Građevine i radovi koji se mogu graditi bez građevinske dozvole
(1)Građenju građevina i izvođenju radova koji se mogu graditi bez građevinske dozvole može se pristupiti na temelju glavnog projekta, tipskog projekta za koji je Ministarstvo donijelo rješenje o tipskom projektu, drugog akta ili bez akta, ako je to propisano pravilnikom iz stavka 4. ovoga članka.
(2)Obveza provedbe stručnog nadzora građenja građevina i izvođenja radova i obveza prijave početka građenja ili izvođenja radova za građevine i radove koji se mogu graditi bez građevinske dozvole propisuje se pravilnikom iz stavka 4. ovoga članka.
(3)U projektiranju i građenju građevina te izvođenju radova iz stavka 1. ovoga članka investitor, projektant i izvođač dužni su pridržavati se svih propisa i pravila struke koji se odnose na njihovo građenje te se one ne smiju projektirati, graditi ili izvoditi ako je to zabranjeno prostornim planom ili na drugi način protivno prostornom planu.
(4)Građevine i radove za koje nije potrebno ishoditi građevinsku dozvolu i koji se izvode bez građevinske dozvole propisuje ministar pravilnikom. Članak 86. Potvrde na glavni projekt za građevine i radove koji se mogu graditi bez građevinske dozvole
(1)Potvrde na glavni projekt za građevine i radove određene pravilnikom iz članka
  1. stavka
  2. ovoga Zakona elektroničkim putem pribavlja projektant putem elektroničkog programa eDozvola.
(2)Javnopravno tijelo dužno je izdati potvrdu na glavni projekt ili postupak njezina izdavanja rješenjem obustaviti te potvrdu ili rješenje dostaviti projektantu u roku od 15 dana od dana zaprimanja poziva za utvrđivanje potvrde na glavni projekt putem elektroničkog programa eDozvola.
(3)Smatra se da je glavni projekt izrađen u skladu s posebnim uvjetima i da je javnopravno tijelo izdalo potvrdu na glavni projekt ako javnopravno tijelo projektantu ne dostavi potvrdu na glavni projekt ili rješenje o obustavi postupka izdavanja potvrde na glavni projekt u roku iz stavka 2. ovoga članka. Članak 87. Posebni slučajevi građenja
(1)U slučaju neposrednog ugrožavanja ljudi i dobara od prirodnih nepogoda, ratnih razaranja ili drugih razaranja, zbog opasnosti od tih događaja, za vrijeme i odmah nakon njihova prestanka, bez građevinske dozvole mogu se graditi građevine koje služe sprječavanju djelovanja tih događaja ili otklanjanju štetnih posljedica.
(2)Građevina iz stavka 1. ovoga članka gradi se na temelju glavnog projekta, a čija isporuka može biti po dijelovima, ovisno o radovima koji se izvode.
(3)Ako se građevina iz stavka 1. ovoga članka gradi protivno prostornom planu za koju se ne može naknadno ishoditi građevinska dozvola, ona se može graditi na temelju tehničkih rješenja s elementima glavnog projekta u smislu ispunjavanja temeljnih zahtjeva za građevinu za koja tehnička rješenja nije potrebno ishoditi akte nadležnih javnopravnih tijela glede usklađenosti s posebnim propisima.
(4)Građevina iz stavaka
  1. i
  2. ovoga članka mora se u roku od dvije godine od prestanka djelovanja događaja ukloniti.
(5)U slučaju potrebe trajnog zadržavanja građevine iz stavka
  1. ovoga članka za istu se mora ishoditi građevinska dozvola. Članak
  2. Obnavljanje oštećenih građevina U slučaju oštećenja građevine djelovanjem događaja iz članka
  3. stavka
  4. ovoga Zakona građevina se može, neovisno o stupnju oštećenja, vratiti u prvobitno stanje bez građevinske dozvole, u skladu s aktom na temelju kojeg je izgrađena odnosno projektom postojećeg stanja građevine. Kada se radi o građevini koja je pojedinačno zaštićeno kulturno dobro ili se nalazi unutar zaštićene kulturno-povijesne cjeline, potrebno je ishoditi dopuštenje prema posebnom zakonu. GLAVA IV. POČETAK GRAĐENJA I GRADILIŠTE Članak
  5. Prijava početka građenja i iskolčenje
(1)Investitor je dužan elektroničkim putem prijaviti početak građenja odnosno nastavak radova tijelu graditeljstva koje je izdalo dozvolu i građevinskoj inspekciji najkasnije u roku od pet dana prije početka građenja.
(2)U prijavi početka građenja građevine koja se gradi na temelju građevinske dozvole investitor je dužan navesti klasu, urudžbeni broj i datum izdavanja građevinske dozvole, izvođača i nadzornog inženjera te uz prijavu priložiti ovjereni elaborat iskolčenja, ako je potreban.
(3)Iznimno od stavka 2. ovoga članka, elaborat iskolčenja za linijske infrastrukturne građevine ne prilaže se uz prijavu početka građenja već ga je izvođač dužan imati na gradilištu.
(4)U prijavi početka građenja manje složene zgrade investitor je dužan navesti izvođača i nadzornog inženjera te uz prijavu priložiti glavni projekt u elektroničkom obliku, potpisan kvalificiranim elektroničkim potpisom, s potvrdom nadležnog tijela prema propisu kojim se uređuje zaštita i očuvanje kulturnih dobara ako se radi o zgradi koja je pojedinačno zaštićeno kulturno dobro ili se nalazi unutar zaštićene kulturno-povijesne cjeline s iskaznicom energetskih svojstava zgrade, ako je propisana, i iskaznicom o akustičkim svojstvima zgrade, ako je propisana, te izvješćem o kontroli projekata, ako je kontrola propisana.
(5)U prijavi početka građenja građevine koja se gradi bez građevinske dozvole na temelju glavnog projekta investitor je dužan navesti izvođača i nadzornog inženjera te uz prijavu priložiti glavni projekt u elektroničkom obliku potpisan kvalificiranim elektroničkim potpisom s odgovarajućim potvrdama na glavni projekt.
(6)U prijavi početka građenja građevine koja se gradi na temelju građevinske dozvole kojom se određuje oblik i veličina građevne čestice investitor je dužan priložiti dokaz da je u katastru formirana građevna čestica.
(7)Odredba stavka 6. ovoga članka ne odnosi se na građenje građevine za koju se lokacijskom dozvolom određuje obuhvat zahvata u prostoru unutar kojega se parcelacijskim elaboratom formira građevna čestica.
(8)Ako investitor prijavi početak građenja građevine za koju nije ishodio građevinsku dozvolu u skladu s ovim Zakonom ili prijavi građenje nakon isteka roka važenja građevinske dozvole, smatra se da nije prijavio građenje i da gradi bez valjanog akta za građenje, o čemu je tijelo graditeljstva iz stavka 1. ovoga članka dužno obavijestiti građevinsku inspekciju. Članak 90. Odluka o privremenoj zabrani izvođenja radova
(1)Predstavničko tijelo jedinice lokalne samouprave, po prethodno pribavljenom mišljenju turističke zajednice općine odnosno grada, može odlukom za određene vrste građevina, na određenim područjima, odrediti razdoblje iduće kalendarske godine i vrijeme koje ne može biti dulje od 60 kalendarskih dana u kojemu se ne mogu izvoditi zemljani radovi i radovi na izgradnji konstrukcije građevine.
(2)Odluka iz stavka
  1. ovoga članka ne odnosi se na:
  2. građevine odnosno radove za čije je građenje odnosno izvođenje utvrđen interes Republike Hrvatske
  3. uklanjanje građevina na temelju rješenja građevinske inspekcije ili odluke drugog tijela državne vlasti
  4. građenje građevina odnosno izvođenje radova u godini u kojoj je odluka stupila na snagu. Članak
  5. Uređenje gradilišta
(1)Gradilište mora biti uređeno i u skladu s propisima kojima se uređuje zaštita na radu, ako ovim Zakonom nije propisano drukčije.
(2)Privremene građevine i oprema gradilišta moraju biti stabilni te odgovarati propisanim uvjetima zaštite od požara i eksplozije, zaštite na radu i svim drugim mjerama zaštite zdravlja ljudi i okoliša.
(3)Gradilište mora imati uređene instalacije u skladu s posebnim propisima.
(4)Na gradilištu je potrebno predvidjeti i provoditi mjere:
  1. zaštite na radu te ostale mjere za zaštitu života i zdravlja ljudi u skladu s posebnim propisima
  2. kojima se onečišćenje zraka, tla i podzemnih voda te buka svode na najmanju mjeru.
(5)Privremene građevine izgrađene u okviru pripremnih radova, oprema gradilišta, neutrošeni građevinski i drugi materijal te otpad moraju se ukloniti u skladu s propisom kojim se uređuje gospodarenje otpadom, a zemljište na području gradilišta i na prilazu gradilišta dovesti u uredno stanje prije podnošenja zahtjeva za izdavanje uporabne dozvole. Članak 92. Osiguranje i označavanje gradilišta
(1)Gradilište mora biti osigurano i ograđeno radi sigurnosti prolaznika i sprječavanja nekontroliranog pristupa ljudi na gradilište.
(2)Na gradilištu koje se proteže na velikim prostranstvima kao što je gradilište željezničke pruge, ceste, dalekovoda i sl. dijelovi gradilišta koji se ne mogu ograditi moraju biti zaštićeni određenim prometnim znakovima ili označeni na drugi način.
(3)Ograđivanje gradilišta nije dopušteno na način koji bi mogao ugroziti prolaznike.
(4)Gradilište mora biti označeno pločom koja obvezno sadrži ime ili tvrtku investitora, projektanta, izvođača i osobe koja provodi stručni nadzor građenja, naziv i vrstu građevine koja se gradi, naziv tijela koje je izdalo građevinsku dozvolu, klasifikacijsku oznaku, urudžbeni broj, datum izdavanja i pravomoćnosti odnosno izvršnosti te dozvole, datum prijave početka građenja, kao i naznaku da se radi o kulturnom dobru ako se radovi izvode na građevini koja je pojedinačno zaštićeno kulturno dobro ili se nalazi unutar zaštićene kulturno-povijesne cjeline.
(5)U slučaju prekida građenja investitor je dužan poduzeti mjere radi osiguranja građevine i susjednih građevina, zemljišta i drugih stvari koje se nalaze na gradilištu.
(6)Izgled i sadržaj ploče kojom se označava gradilište propisuje ministar pravilnikom. Članak 93. Dokumentacija na gradilištu
(1)Izvođač na gradilištu za manje složene zgrade mora imati:
  1. rješenje o upisu u sudski registar odnosno obrtnicu i suglasnost za obavljanje djelatnosti građenja sukladno posebnom propisu
  2. ugovor o građenju sklopljen između investitora i izvođača
  3. akt o imenovanju inženjera gradilišta odnosno voditelja radova
  4. ugovor o stručnom nadzoru građenja za mehaničku otpornost i stabilnost građevine
  5. građevinsku dozvolu s idejnim projektom
  6. glavni projekt s iskaznicom energetskih svojstava zgrade, ako je propisana, i iskaznicom o akustičkim svojstvima zgrade, ako je propisana, te izvješćem o kontroli projekata, ako je kontrola propisana
  7. građevinski dnevnik
  8. dokaze o svojstvima ugrađenih građevnih proizvoda u odnosu na njihove bitne značajke, dokaze o sukladnosti ugrađene opreme i/ili postrojenja prema posebnom zakonu, isprave o sukladnosti određenih dijelova građevine s temeljnim zahtjevima za građevinu, te dokaze kvalitete kao što su rezultati ispitivanja, zapisi o provedenim procedurama kontrole kvalitete i dr. za koje je obveza prikupljanja tijekom izvođenja građevinskih i drugih radova za sve izvedene dijelove građevine i za radove koji su u tijeku određena ovim Zakonom, posebnim propisom ili projektom
  9. elaborat iskolčenja građevine i
  10. dokaz izvođača o propisnom zbrinjavanju neutrošenoga građevinskog materijala i postupanju s građevinskim otpadom.
(2)Izvođač na gradilištu višestambenih zgrada i ostalih građevina, ovisno o vrsti građevine odnosno radova, mora imati:
  1. rješenje o upisu u sudski registar odnosno obrtnicu i suglasnost za obavljanje djelatnosti građenja sukladno posebnom propisu
  2. ugovor o građenju sklopljen između investit

AI objašnjenje na temelju službenog teksta zakona. Okvirno, ne zamjenjuje pravni savjet.