Porezni obveznik koji dohodak od imovine ostvaruje izdavanjem u najam ili zakup nekretnina i pokretnina, iznajmljivanja kuća, stanova, soba i postelja te objekata za robinzonski smještaj putnicima i turistima i organiziranja kampova, a obveznik je po toj osnovi poreza na dodanu vrijednost prema zakonu kojim se uređuje porez na dodanu vrijednost ili po osnovi obavljenih usluga od te imovine, koje su oslobođene plaćanja poreza na dodanu vrijednost prema zakonu kojim se uređuje porez na dodanu vrijednost, u poreznom razdoblju ostvaruje ukupne primitke veće od iznosa propisanog za obvezni upis u registar obveznika poreza na dodanu vrijednost utvrđuje dohodak od imovine u skladu s člancima 30. – 35. ovoga Zakona, odnosno na način propisan za samostalne djelatnosti.
\n
Članak 62(NN 115/16, 138/20, 114/23, 152/24)
\n
Utvrđivanje poreza na dohodak od imovine i imovinskih prava
\n
(1)Kod dohotka od imovine ostvarenog od najamnine i zakupnine, osim dohotka ostvarenog iznajmljivanja kuća, stanova, soba i postelja te objekata za robinzonski smještaj putnicima i turistima i organiziranja kampova iz članka 82. ovoga Zakona, porez na dohodak plaća se prema rješenju Porezne uprave, i to do posljednjeg dana u mjesecu za tekući mjesec. Porez na dohodak plaća porezni obveznik po postupku i na način iz čl. 37. ovoga Zakona, a po stopi od 12%.
\n
(2)Porez na dohodak od imovinskih prava obračunavaju, obustavljaju i uplaćuju isplatitelji primitka kao porez po odbitku istodobno s isplatom primitka, i to od ukupne naknade primjenom stope od 24%.
\n
(3)Porez na dohodak od otuđenja nekretnina i imovinskih prava plaćaju porezni obveznici prema rješenju Porezne uprave jednokratno na pojedinačno ostvareni primitak, i to u roku od 15 dana od dana primitka rješenja Porezne uprave o utvrđenom porezu na dohodak. Porez na dohodak se utvrđuje od porezne osnovice iz članka 58. stavka 1. ovoga Zakona primjenom stope od 24%.
\n
(4)Porez na dohodak od otuđenja više od tri nekretnine iste vrste ili više od tri imovinska prava iste vrste u razdoblju od pet godina od dana stjecanja plaćaju porezni obveznici prema rješenju Porezne uprave jednokratno u roku od 15 dana od dana dostave rješenja Porezne uprave o utvrđenom porezu na dohodak, na ukupno ostvareni primitak od otuđenja nekretnina iste vrste ili imovinskih prava iste vrste u tom razdoblju, a koje se donosi nakon otuđenja četvrte nekretnine iste vrste ili četvrtog imovinskog prava iste vrste. Za svako daljnje otuđenje nekretnine iste vrste ili imovinskog prava iste vrste u razdoblju od pet godina u kojem je već utvrđen dohodak od otuđenja nekretnina iste vrste ili imovinskih prava iste vrste, donosi se novo rješenje za tu nekretninu ili imovinsko pravo koje se otuđuje. Porez na dohodak se utvrđuje od porezne osnovice iz članka 58. stavka 3. ovoga Zakona primjenom stope od 20%.
\n
(5)Ranije plaćeni porez na dohodak iz stavka 3. ovoga članka po osnovi otuđenja nekretnine ili imovinskog prava iste vrste uračunava se u poreznu obvezu utvrđenu po osnovi stavka 4. ovoga članka.
\n
(6)Porez na dohodak od posebnih vrsta imovine iz članka 59. ovoga Zakona obračunava, obustavlja i uplaćuje isplatitelj primitka kao porez po odbitku najkasnije do kraja tekućeg mjeseca za tekući mjesec. Porez na dohodak se plaća po stopi od 12%.
\n
(7)Radi utvrđivanja poreza na dohodak iz stavka 1. ovoga članka porezni obveznik obvezan je ispravu o nastanku ili promjeni činjenica vezanih za ostvarivanje najamnine i zakupnine nekretnina i pokretnina dostaviti ispostavi Porezne uprave nadležnoj prema svome prebivalištu ili uobičajenom boravištu, u roku od osam dana od dana nastanka ili promjena činjenica bitnih za oporezivanje.
\n
(8)Iznimno od stavka 7. ovoga članka, ako je javni bilježnik na ispravi o nastanku ili promjeni činjenica vezanih za ostvarivanje najamnine i zakupnine nekretnina i pokretnina ovjerio potpis poreznog obveznika ili je takvu ispravu potvrdio (solemnizirao) odnosno sastavio u obliku javnobilježničkog akta, javni bilježnik dužan je bez odgode, a najkasnije u roku od 30 dana od dana obavljene službene radnje jedan primjerak te isprave dostaviti elektroničkim putem ispostavi Porezne uprave nadležnoj prema prebivalištu ili uobičajenom boravištu poreznog obveznika koji ostvaruje dohodak od imovine iz stavka 1. ovog članka, u kojem slučaju sam porezni obveznik nema obvezu podnošenja isprave prema stavku 7. ovoga članka.
\n
(9)Smatra se da je ostvarena najamnina i zakupnina i u slučaju kada je nekretnina i/ili pokretnina predana na uporabu ili korištenje drugoj osobi bez isprave o nastanku ili promjeni činjenica vezanih za ostvarivanje najamnine i zakupnine nekretnina i pokretnina.
\n
(10)Iznimno od stavka 9. ovoga članka, najamnina i zakupnina nije ostvarena u slučaju kada porezni obveznik nekretninu i pokretninu preda na uporabu ili korištenje sljedećim osobama: njegovu bračnom drugu, njegovu krvnom srodniku u ravnoj liniji, u pobočnoj liniji do drugog stupnja, po tazbini do istog stupnja bez obzira na to je li brak prestao ili nije, posvojitelju, posvojeniku, skrbniku, osobi pod skrbništvom te osobi koja s njime živi u zajedničkom kućanstvu.
\n
(11)Ministar financija pravilnikom propisuje način provedbe ovoga članka.
\n
8.Pravilnik o porezu na dohodak
\n
Članak 63Izvješćivanje
\n
(1)Isplatitelji ili sami porezni obveznici, ako im je ovim Zakonom propisana obveza izvješćivanja, obvezni su o isplaćenim primicima po osnovi koji se utvrđuje dohodak od imovinskih prava i dohodak od posebnih vrsta imovine i obustavljenom i uplaćenom porezu na dohodak dostavljati Poreznoj upravi izvješća u propisanom roku na propisanom obrascu.
\n
(2)Ministar financija pravilnikom propisuje oblik, sadržaj, rokove te način dostavljanja podataka o isplaćenim primicima i uplaćenom porezu za potrebe Porezne uprave i Središnjeg registra osiguranika.
\n
8.Pravilnik o porezu na dohodak
\n
POGLAVLJE III. UTVRĐIVANJE DOHOTKA OD KAPITALA
\n
Članak 64Dohodak od kapitala
\n
(1)Dohotkom od kapitala smatraju se primici po osnovi kamata, izuzimanja imovine i korištenja usluga na teret dobiti tekućeg razdoblja, kapitalni dobici, udjeli u dobiti ostvareni dodjelom ili opcijskom kupnjom vlastitih dionica, dividende i udjeli u dobiti na temelju udjela u kapitalu, a koji su ostvareni u poreznom razdoblju.
\n
(2)Pri utvrđivanju dohotka od kapitala ne priznaju se izdaci, osim ako je ovim Zakonom drukčije uređeno.
\n
Članak 65(NN 115/16, 151/22, 114/23)
\n
Dohodak od kapitala po osnovi kamata
\n
(1)Kamatama iz članka 64. stavka 1. ovoga Zakona smatraju se primici od tražbina svake vrste, a osobito:
\n
1.primici od kamata na štednju u eurima i deviznu štednju (po viđenju, oročenu ili rentnu štednju, uključujući i prinos, nagradu, premiju i svaku drugu naknadu ostvarenu iznad visine uloženih sredstava) 2. primici od kamata po vrijednosnim papirima 3. primici od kamata po osnovi danih zajmova i 4. primici ostvareni na temelju podjele prihoda investicijskog fonda u obliku kamata, ako se ne oporezuju kao udjeli u dobiti na temelju podjele dobiti ili prihoda investicijskog fonda.
\n
(2)Kamatama iz stavka 1. ovoga članka ne smatraju se:
\n
1.zatezne kamate 2. naplaćene kamate po sudskim rješenjima i rješenjima tijela lokalne i područne (regionalne) samouprave 3. kamate na pozitivno stanje na računu za plaćanje sukladno propisu kojim se uređuje platni promet, kamate ostvarene po osnovi pologa i štednje po viđenju, koje su ostvarene od banaka, štedionica i drugih financijskih institucija, te kamate ostvarene temeljem namjenski oročenih depozitima koji služe za osiguranje tražbina banke pod uvjetom da su te kamate manje od najmanje kamate za oročenu štednju, odnosno ako iznose najviše do 0,5% godišnje. Najmanja kamata za oročenu štednju ne odnosi se na namjenske oročene depozite koji služe za osiguranje tražbina banke 4. primici od kamata ostvarenih ulaganjem u obveznice, neovisno o izdavatelju i vrsti obveznica te u dužničke vrijednosne papire i instrumente tržišta novca koje izdaje Republika Hrvatska i jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave i 5. primici po osnovi prinosa na životno osiguranje s obilježjem štednje (isplaćena naknada iznad uplaćenih premija osiguranja) i prinosa po osnovi dobrovoljnog mirovinskog osiguranja.
\n
Članak 66Dohodak od kapitala po osnovi izuzimanja imovine i korištenja usluga
\n
(1)Izuzimanjima imovine i korištenjem usluga iz članka 64. stavka 1. ovoga Zakona smatraju se izuzimanja imovine i korištenje usluga od strane članova trgovačkih društava za njihove privatne potrebe (skrivene isplate dobiti) izvršeni tijekom poreznog razdoblja na teret dobiti tekućeg razdoblja, te izuzimanja fizičkih osoba koje obavljaju samostalnu djelatnost iz članka 29. ovoga Zakona od koje se plaća porez na dobit.
\n
(2)Dohotkom od kapitala po osnovi izuzimanja iz stavka 1. ovoga članka smatra se i razlika primitka koja nastaje kada se tijekom poreznog razdoblja poreznom obvezniku isplati predujam udjela u dobiti, a istekom tog poreznog razdoblja ostvarena dobit nije dostatna za pokriće takvog predujma.
\n
Članak 67(NN 115/16, 114/23)
\n
Dohodak od kapitala po osnovi kapitalnih dobitaka
\n
(1)Dohodak od kapitala po osnovi kapitalnih dobitaka iz članka 64. stavka 1. ovoga Zakona čini razlika između ugovorene prodajne cijene, odnosno primitka utvrđenog prema tržišnoj vrijednosti financijske imovine koja se otuđuje i nabavne vrijednosti.
\n
(2)Primicima iz stavka 1. ovoga članka smatraju se primici od otuđenja financijskih instrumenata i strukturiranih proizvoda (u daljnjem tekstu: financijska imovina), odnosno primici od:
\n
1.prenosivih vrijednosnih papira i strukturiranih proizvoda, uključivo i udjela u kapitalu trgovačkih društava i drugih vrsta udruživanja čiji je način raspolaganja udjelima usporediv s takvim društvima 2. instrumenata tržišta novca 3. jedinica u subjektima za zajednička ulaganja 4. izvedenica i/ili 5. razmjernog dijela likvidacijske mase u slučaju likvidacije investicijskog fonda te ostali primici ostvareni od vlasničkih udjela u slučaju likvidacije, prestanka ili istupa.
\n
(3)Otuđenjem financijske imovine iz stavka 2. ovoga članka smatra se prodaja, zamjena, darovanje i drugi prijenos.
\n
(4)Otuđenjem iz stavka 3. ovoga članka ne smatra se:
\n
1.prijenos udjela iz jednog u drugi dobrovoljni mirovinski fond 2. zamjena vrijednosnih papira s istovrsnim papirima istog izdavatelja pri čemu se ne mijenjaju odnosi među članovima i kapital izdavatelja, kao i zamjena vrijednosnih papira ili udjela u kapitalu trgovačkih društava, odnosno financijskih instrumenata drugim ili drugima vrijednosnim papirima, odnosno financijskim instrumentima te stjecanja vrijednosnih papira, odnosno financijskih instrumenata u slučajevima statusnih promjena pri čemu u svim slučajevima nema novčanog tijeka i pod uvjetom da je osiguran slijed stjecanja financijske imovine 3. podjela dionica istog izdavatelja pri čemu ne dolazi do promjene temeljnog kapitala niti novčanog tijeka 4. zamjena udjela između investicijskih pod-fondova unutar istog krovnog fonda, odnosno zamjena udjela između investicijskih fondova kojima upravlja isto društvo za upravljanje, pod uvjetom da je osiguran slijed stjecanja financijske imovine 5. otkup udjela u Fondu hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata i članova njihovih obitelji i/ili 6. otuđenje dužničkih vrijednosnih papira i instrumenata tržišta novca koje izdaje Republika Hrvatska i jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave.
\n
(5)U slučaju otuđenja financijske imovine iz stavka 4. točaka 2. i 4. ovoga članka kao nabavna vrijednost uzima se vrijednost utvrđena na dan prvog stjecanja financijske imovine.
\n
(6)Dohodak od kapitala po osnovi primitaka ostvarenih od jedinica u subjektima za zajednička ulaganja utvrđuje se u visini ostvarenih, odnosno realiziranih prinosa umanjenih za troškove upravljanja investicijama, odnosno troškove upravljanja imovinom investicijskog fonda (neto prinos), odnosno kod diskontnih vrijednosnih papira, u visini razlike između otkupne vrijednosti pri emisiji i realizirane vrijednosti pri dospijeću ako otkupitelj drži vrijednosni papir do njegova dospijeća. Dohodak od kapitala po osnovi kapitalnih dobitaka ostvarenih od ulaganja financijske imovine u portfelje, sukladno propisu koji uređuje tržište kapitala, utvrđuje se u trenutku realizacije prinosa iz portfelja umanjenog za troškove upravljanja portfeljem (neto prinos).
\n
(7)Kod utvrđivanja neto prinosa iz stavka 6. ovog članka izuzimaju se primici od dividendi ili udjela u dobiti, odnosno primici od kamata, po osnovi kojih je već plaćen porez na dohodak sukladno članku 70. stavcima 1. i 9. ovoga Zakona, te primici od kamata na obveznice, osim onih kamata na obveznice koje su ostvarene temeljem ulaganja investicijskog društva za račun portfelja zbirno za račun svih klijenata (fizičkih i pravnih osoba).
\n
(8)Dohodak od kapitala po osnovi kapitalnih dobitaka ne oporezuje se ako je otuđenje izvršeno između bračnih drugova i srodnika u prvoj liniji i drugih članova uže obitelji iz članka 14. stavaka 4. i 5. ovoga Zakona, između razvedenih bračnih drugova ako je otuđenje u neposrednoj svezi s razvodom braka, nasljeđivanjem financijske imovine te u slučaju ako je financijska imovina otuđena nakon dvije godine od dana nabave, odnosno stjecanja te imovine.
\n
(9)Ako se financijska imovina stečena darovanjem otuđi u roku od dvije godine od dana nabave darovatelja, otuđitelju (daroprimatelju) utvrđuje se dohodak od kapitala na način iz stavka 1. ovoga Zakona, te se u tome slučaju danom nabave financijske imovine za otuđitelja (daroprimatelja) smatra dan nabave pravnog prednika (darovatelja).
\n
(10)Ako se naknadno otuđi financijska imovina koja je stečena otuđenjem između bračnih drugova i srodnika u prvoj liniji te drugih članova uže obitelji iz članka 14. stavaka 4. i 5. ovoga Zakona i/ili otuđenjem između razvedenih bračnih drugova koje je u neposrednoj svezi s razvodom braka i/ili otuđenjem koje je u neposrednoj svezi s nasljeđivanjem, po osnovi kapitalne dobiti koja se pri tom ostvari utvrđuje se dohodak od kapitala, pri čemu se danom stjecanja financijske imovine smatra dan nabave pravnog prednika.
\n
(11)Kapitalni gubici mogu se odbiti samo od dohotka od kapitalnih dobitaka koji je ostvaren u istoj kalendarskoj godini. U kapitalni gubitak uračunavaju se i svi pripadajući troškovi koji su naplaćeni na teret poreznog obveznika. Kapitalni gubitak iskazuje se najviše do visine porezne osnovice.
\n
(12)Ako dohodak od kapitala po osnovi kapitalnih dobitaka nije utvrđen ili nije prijavljen po tržišnim cijenama, dohodak će utvrditi Porezna uprava prema tržišnim cijenama.
\n
Članak 68(NN 115/16, 106/18, 138/20, 114/23)
\n
Dohodak od kapitala po osnovi dodjele ili opcijske kupnje vlastitih dionica i udjela u društvu
\n
(1)Dohotkom od kapitala iz članka 64. stavka 1. ovoga Zakona smatraju se i primici u naravi članova uprave trgovačkih društava, a koje ostvaruju putem dodjele ili opcijske kupnje vlastitih dionica te udjela u društvu.
\n
(2)Dohotkom od kapitala iz članka 64. stavka 1. ovoga Zakona smatraju se i primici u naravi koji se ostvaruju po osnovi dodjele ili opcijske kupnje vlastitih dionica te udjela u društvu, a koje poslodavci i/ili isplatitelji primitaka daju radnicima.
\n
(3)Dohotkom od kapitala iz članka 64. stavka 1. ovoga Zakona smatraju se i primici koje ostvaruju radnici i članovi uprave tuzemnog društva odnosno fizičke osobe koje nisu u radnom odnosu s isplatiteljem putem dodjele dionica i udjela povezanog društva u tuzemstvu ili u inozemstvu ili realizacijom prava iz opcijskog ugovora sklopljenog s povezanim društvom u tuzemstvu ili u inozemstvu.
\n
(4)Dohodak od kapitala po osnovi opcijske kupnje dionica iz stavaka 1., 2. i 3. ovoga članka utvrđuje se kao razlika između tržišne vrijednosti dionice i opcijskim ugovorom utvrđene cijene dionica, ako je tržišna vrijednost viša u trenutku realizacije prava iz opcije.
\n
(5)Realizacijom prava iz opcije u smislu stavaka 1., 2. i 3. ovoga članka smatra se trenutak kupnje dionica društva od strane vlasnika opcije (članova uprave društva), radnika i drugih fizičkih osoba ili trenutak prijenosa prava na kupnju dionica društva na treću osobu.
\n
(6)Dohodak od kapitala po osnovi opcijske kupnje dionica utvrđuje se poreznom obvezniku koji je vlasnik opcije u trenutku realizacije prava iz opcije prema stavku 5. ovoga članka.
\n
(7)Primici koje članovi uprave trgovačkih društava ostvaruju dodjelom vlastitih dionica tih društava, kao i po osnovi dodjele dionica koje poslodavci i/ili isplatitelji daju radnicima i/ili fizičkim osobama koje nisu u radnom odnosu s isplatiteljem primitka utvrđuju se u visini tržišne vrijednosti ili razlike između tržišne vrijednosti dodijeljenih dionica i plaćene naknade, ako se dionice stječu uz djelomičnu naknadu.
\n
Članak 69(NN 115/16, 106/18)
\n
Dohodak od kapitala po osnovi dividendi i udjela u dobiti
\n
(1)Dohotkom od kapitala smatraju se i primici od dividendi i udjela u dobiti na temelju udjela u kapitalu i drugi istovjetni primici koji se smatraju raspodjelom dobiti.
\n
(2)Dohodak od kapitala ne utvrđuje se po osnovi dividendi i udjela u dobiti ako su dividende i ti udjeli iskorišteni za uvećanje temeljnog kapitala društva ili ako su ostvareni od ulaganja Fonda hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata i članova njihovih obitelji te su namijenjeni i dijele se članovima tog fonda.
\n
Članak 70(NN 115/16, 114/23)
\n
Utvrđivanje poreza na dohodak od kapitala
\n
(1)Porez na dohodak od kapitala po osnovi kamata iz članka 65. ovoga Zakona obračunavaju, obustavljaju i uplaćuju isplatitelji istodobno s isplatom ili pripisom primitka kao porez po odbitku, po stopi od 12%.
\n
(2)Porez na dohodak od kapitala po osnovi izuzimanja imovine i korištenja usluga iz članka 66. ovoga Zakona obračunavaju, obustavljaju i uplaćuju isplatitelji istodobno s isplatom primitka, kao porez po odbitku, po stopi od 36%.
\n
(3)Porez na dohodak od kapitala po osnovi izuzimanja iz članka 66. ovoga Zakona plaća se po odbitku na način propisan stavkom 2. ovoga članka, i to do trenutka podnošenja prijave poreza na dobit.
\n
(4)Porezni obveznik – imatelj financijske imovine obvezan je porez na dohodak od kapitala po osnovi kapitalnih dobitaka iz članka 67. stavaka 1. i 2. ovoga Zakona, osim kapitalnih dobitaka po osnovi otuđenja udjela u kapitalu trgovačkog društva koji nisu prenosivi na tržištu kapitala u skladu s posebnim propisom, obračunati, obustaviti i uplatiti do posljednjeg dana mjeseca veljače tekuće godine za sve kapitalne dobitke ostvarene u prethodnoj godini umanjene za ostvarene kapitalne gubitke iz članka 67. stavka 11. ovoga Zakona po stopi od 12%.
\n
(5)Porezni obveznik iz stavka 4. ovoga članka obvezan je voditi evidenciju istovrsne financijske imovine po metodi uzastopnih cijena (FIFO).
\n
(6)Evidencija iz stavka 5. ovoga članka za financijsku imovinu ostvarenu na inozemnom tržištu može se voditi u valuti stjecanja financijske imovine.
\n
(7)Iznimno od stavaka 4. i 5. ovoga članka, vođenje evidencije iz stavka 5. ovoga članka, utvrđivanje dohotka od kapitala te obračun poreza na dohodak od kapitala i izvješćivanje o istom može u ime i za račun poreznog obveznika – imatelja financijske imovine preuzeti investicijsko društvo i kreditna institucija koja obavlja investicijske usluge, aktivnosti i pomoćne usluge kako je određeno zakonom koji uređuje poslovanje na tržištu kapitala, subjekt za zajednička ulaganja, društvo za upravljanje, osoba koje temeljem ugovornog odnosa upravljaju financijskom imovinom poreznog obveznika, financijska organizacija ili institucionalni investitor (dalje u tekstu: financijski posrednik).
\n
(8)Iznimno od stavaka 4., 5. i 7. ovoga članka, porezni obveznik – imatelj financijske imovine može izabrati da Središnje klirinško depozitarno društvo d. d. (dalje u tekstu: SKDD) u njegovo ime i za njegov račun vodi evidenciju iz stavka 5. ovoga članka, utvrđuje dohodak od kapitala te obračunava porez na dohodak od kapitala i o istom izvješćuje Poreznu upravu za cjelokupnu financijsku imovinu.
\n
(9)U slučaju iz stavka 8. ovoga članka financijski posrednik odnosno sam porezni obveznik za imovinu ili sam porezni obveznik za kapitalne dobitke ostvarene u inozemstvu bez tuzemnog posrednika, osim kapitalnih dobitaka po osnovi otuđenja udjela u kapitalu trgovačkog društva koji nisu prenosivi na tržištu kapitala u skladu s posebnim propisom, dužni su dostavljati SKDD-u sve podatke bitne za utvrđivanje poreza na dohodak od kapitala po osnovi kapitalnih dobitaka iz članka 67. stavaka 1. i 2. ovoga Zakona, a osobito podatke o stanju istovrsne financijske imovine na početku i na kraju obračunskog razdoblja, kao i podatak o ostvarenim kapitalnim dobicima koji sukladno članku 67. stavku 8. ovoga Zakona ne podliježu oporezivanju.
\n
(10)Iznimno od stavka 9. ovoga članka, subjekti za zajednička ulaganja i upravitelji portfelja mogu dostavljati SKDD-u samo podatke o ostvarenim oporezivim kapitalnim dobicima i porezno priznatim kapitalnim gubicima u poreznom razdoblju.
\n
(11)Podaci iz stavaka 9. i 10. ovoga članka dostavljaju se SKDD-u tijekom poreznog razdoblja, a najkasnije do 15. siječnja tekuće godine za prethodnu godinu. Ako osobe navedene u stavcima 9. i 10. ovoga članka nemaju podatak o ostvarenim kapitalnim dobicima koji sukladno članku 67. stavku 8. ovoga Zakona ne podliježu oporezivanju, dužni su to posebno navesti.
\n
(12)SKDD je dužan temeljem podataka iz stavaka 9. i 10. ovoga članka u ime i za račun poreznog obveznika – imatelja financijske imovine utvrditi dohodak od kapitala te obračunati porez na dohodak od kapitala po osnovi kapitalnih dobitaka po stopi iz stavka 4. ovoga članka.
\n
(13)SKDD je dužan o obračunu iz stavka 12. ovoga članka do 31. siječnja tekuće godine za prethodnu godinu obavijestiti poreznog obveznika – imatelja financijske imovine o svim podacima temeljem kojega je napravljen obračun, kao i o podacima o načinu i roku uplate obračunanog poreza na dohodak od kapitala po osnovi kapitalnih dobitaka.
\n
(14)Porezni obveznik – imatelj financijske imovine je obvezan porez na dohodak od kapitala po osnovi kapitalnih dobitaka prema obračunu iz stavka 12. ovoga članka uplatiti do posljednjeg dana mjeseca veljače tekuće godine. U istom roku SKDD je dužan Poreznoj upravi dostaviti propisano izvješće.
\n
(15)Ako porezni obveznik – imatelj financijske imovine osporava obračun iz stavka 12. ovoga članka može sam Poreznoj upravi dostaviti propisano izvješće u propisanom roku te priložiti evidenciju istovrsne financijske imovine po metodi uzastopnih cijena (FIFO), kao i ostalu dokumentaciju kojom se može dokazati stanje drugačije od stanja koje je utvrdila SKDD.
\n
(16)Porezna uprava će, nakon utvrđivanja činjeničnog stanja, a vezano uz izvješće poreznog obveznika iz stavka 15. ovoga članka, ili prihvatiti izvješće i o tome izvijestiti SKDD ili zaprimljeno izvješće odbiti rješenjem.
\n
(17)Porez na dohodak od kapitala po osnovi kapitalnih dobitaka od otuđenja udjela u kapitalu trgovačkog društva koji nisu prenosivi na tržištu kapitala u skladu s posebnim propisom iz članka 67. stavka 1. ovoga Zakona porezni obveznik plaća prema rješenju Porezne uprave u roku od 15 dana od dana dostave rješenja, po stopi od 12%. Otuđenje financijske imovine po osnovi udjela u kapitalu porezni obveznik obvezan je prijaviti nadležnoj ispostavi Porezne uprave najkasnije u roku od osam dana od dana otuđenja.
\n
(18)Porez na dohodak od kapitala po osnovi dodjele ili opcijske kupnje vlastitih dionica iz članka 68. ovoga Zakona plaća se po odbitku, po stopi od 24%.
\n
(19)Porez na dohodak od kapitala po osnovi primitaka od dividendi ili udjela u dobiti na temelju udjela u kapitalu iz članka 69. ovoga Zakona plaća se po odbitku, po stopi od 12%.
\n
(20)Porez na dohodak od kapitala po osnovi primitaka od dividendi i udjela u dobiti na temelju udjela u kapitalu iz članka 69. ovoga Zakona oporezuje se pri isplati na način propisan stavkom 9. ovoga članka.
\n
(21)Ministar financija pravilnikom propisuje oblik i sadržaj evidencije iz stavka 5. ovoga članka te način provedbe ovoga članka.
\n
8.Pravilnik o porezu na dohodak
\n
Članak 71Izvješćivanje
\n
(1)Isplatitelji ili sami porezni obveznici, ako im je ovim Zakonom propisana obveza izvješćivanja, obvezni su o isplaćenim primicima po osnovi koji se utvrđuje dohodak od kapitala i obustavljenom i uplaćenom porezu na dohodak dostavljati Poreznoj upravi izvješća u propisanom roku na propisanom obrascu, osim ako je ovim Zakonom drukčije uređeno.
\n
(2)Ministar financija pravilnikom propisuje oblik, sadržaj, rokove te način dostavljanja podataka o isplaćenim primicima i uplaćenom porezu za potrebe Porezne uprave i Središnjeg registra osiguranika.
\n
8.Pravilnik o porezu na dohodak
\n
POGLAVLJE IV. UTVRĐIVANJE DOHOTKA OD OSIGURANJA
\n
Članak 72(NN 115/16, 106/18)
\n
Brisan.
\n
Članak 73(NN 115/16, 106/18)
\n
Brisan.
\n
Članak 74(NN 115/16, 106/18)
\n
Brisan.
\n
POGLAVLJE V. UTVRĐIVANJE KONAČNOG DRUGOG DOHOTKA
\n
Članak 75Drugi dohodak po osnovi povrata doprinosa
\n
(1)Drugim dohotkom smatra se primitak po osnovi povrata doprinosa iz stavka 2. ovoga članka.
\n
(2)Primitkom po osnovi povrata doprinosa smatra se iznos vraćenog doprinosa iz osnovice za obvezno mirovinsko osiguranje na temelju generacijske solidarnosti, a koji je, za određeno razdoblje obračuna doprinosa, obračunan i uplaćen iz iznosa koji prelazi iznos najviše godišnje osnovice prema zakonu kojim se uređuju doprinosi za obvezna osiguranja.
\n
(3)Pri utvrđivanju drugog dohotka po osnovi povrata doprinosa ne priznaju se izdaci.
\n
Članak 76Drugi dohodak po osnovi razlike vrijednosti imovine i visine sredstava kojima je stečena
\n
(1)Drugim dohotkom smatra se primitak utvrđen kao razlika između vrijednosti stečene imovine i značajnih izdataka učinjenih osobito za luksuz, zabavu i razonodu s jedne strane (dalje u tekstu: stečena imovina) i dokazane visine sredstava za njezino stjecanje i stjecanje tih izdataka s druge strane.
\n
(2)Drugi dohodak iz stavka 1. ovoga članka utvrđuje se na način propisan člancima 88. i 89. ovoga Zakona.
\n
Članak 76b (NN 115/16, 114/23)
\n
Drugi dohodak po osnovi nagrade za dobro obavljenu uslugu (napojnice)
\n
(1)Drugim dohotkom smatraju se primici po osnovi nagrade iz članka 9. stavka 1. točke 27. ovoga Zakona iznad propisanog iznosa.
\n
(2)Pri utvrđivanju drugog dohotka iz stavka 1. ovoga članka ne priznaju se izdaci.
\n
Članak 76a (NN 115/16, 106/18)
\n
Drugi dohodak po osnovi privremenih odnosno povremenih sezonskih poslova u poljoprivredi
\n
(1)Drugim dohotkom smatraju se primici ostvareni po osnovi privremenih odnosno povremenih sezonskih poslova u poljoprivredi sukladno posebnom propisu kojim se uređuje tržište rada.
\n
(2)Pri utvrđivanju drugog dohotka iz stavka 1. ovoga članka ne priznaju se izdaci.
\n
Članak 77(NN 115/16, 114/23)
\n
Utvrđivanje poreza na dohodak od drugog dohotka po osnovi povrata doprinosa Porez na dohodak po osnovi povrata doprinosa prema članku 75. ovoga Zakona obračunava, obustavlja i uplaćuje Porezna uprava nadležna prema mjestu prebivališta ili uobičajenog boravišta poreznog obveznika, kao porez po odbitku, i to iz iznosa vraćenih doprinosa za obvezno mirovinsko osiguranje na temelju generacijske solidarnosti prema zakonu kojim se uređuju doprinosi za obvezna osiguranja po stopi od 36%.
\n
Članak 78(NN 115/16, 138/20)
\n
Utvrđivanje poreza na dohodak od drugog dohotka po osnovi razlike vrijednosti imovine i visine sredstava kojima je stečena
\n
(1)Porez na dohodak od drugog dohotka iz članka 76. ovoga Zakona obračunava Porezna uprava po stopi od 30%.
\n
(2)Obračunani porez na dohodak iz stavka 1. uvećava se za 100%.
\n
(3)O utvrđenom i obračunanom porezu na dohodak iz stavka 2. ovoga članka Porezna uprava donosi porezno rješenje.
\n
(4)Porezni obveznik kojem je utvrđen i obračunan drugi dohodak iz stavka 1. ovoga članka obvezan je isti uplatiti u roku od 15 dana od dana dostave poreznog rješenja iz stavka 3. ovoga članka.
\n
Članak 78a (NN 115/16, 106/18)
\n
Utvrđivanje poreza na dohodak od drugog dohotka po osnovi privremenih odnosno povremenih sezonskih poslova u poljoprivredi
\n
(1)Porez na dohodak od drugog dohotka iz članka 76.a ovoga Zakona plaća se po odbitku, po stopi od 10%.
\n
(2)Porez na dohodak iz stavka 1. ovoga članka obračunavaju, obustavljaju i uplaćuju isplatitelji do posljednjeg dana u mjesecu u kojem je izvršena isplata odnosno davanje.
\n
(3)Isplatitelji su obvezni dostavljati Poreznoj upravi izvješća o isplaćenim primicima po osnovi kojih se utvrđuje drugi dohodak i obustavljenom i uplaćenom porezu na dohodak, u propisanom roku, na propisanom obrascu.
\n
Članak 78b (NN 115/16, 114/23)
\n
Utvrđivanje poreza na dohodak od drugog dohotka po osnovi nagrade za dobro obavljenu uslugu (napojnice)
\n
(1)Porez na dohodak od drugog dohotka iz članka 76.b ovoga Zakona plaća se iz primitka po osnovi nagrade iz članka 9. stavka 1. točke 27. ovoga Zakona iznad propisanog iznosa po odbitku po stopi od 20 %.
\n
(2)Porez na dohodak iz stavka 1. ovoga Zakona obračunavaju, obustavljaju i uplaćuju isplatitelji primitaka do 15. dana u mjesecu koji slijedi nakon mjeseca u kojem su ostvareni primici iz članka 76.b stavka 1. ovoga Zakona.
\n
(3)Isplatitelji primitaka iz stavka 2. ovoga članka obvezni su Poreznoj upravi dostavljati izvješća o isplaćenim primicima po osnovi kojih se utvrđuje drugi dohodak iz članka 76.b stavka 1. ovoga Zakona i obustavljenom i uplaćenom porezu na dohodak, u propisanom roku, na propisanom obrascu.
\n
(4)Ministar financija pravilnikom propisuje način provedbe ovoga članka.
\n
DIO ČETVRTI UTVRĐIVANJE ZAJEDNIČKOG DOHOTKA
\n
Članak 79
\n
(1)Dohodak ostvaren obavljanjem zajedničke samostalne djelatnosti iz članka 29. ovoga Zakona utvrđuje se kao jedinstveni dohodak u skladu s odredbama članaka 30. – 35. ovoga Zakona. Zajednički ostvaren dohodak ili gubitak dijeli se na pojedine supoduzetnike prema ugovoru. Ako ugovor nije sklopljen, dohodak ili gubitak se dijeli na jednake dijelove.
\n
(2)Dijelu dohotka ili gubitka svakog supoduzetnika utvrđenog prema stavku 2. ovoga članka dodaju se primici koje pojedini supoduzetnik ostvari za svoj rad ili druge naknade, a koji su kao poslovni izdaci smanjili dohodak od zajedničke djelatnosti. Od dijela dohotka ili gubitka svakog supoduzetnika utvrđenog prema stavku 2. ovoga članka odbijaju se izdaci koji su nastali pojedinom supoduzetniku, a kao poslovni izdaci nisu smanjili dohodak od zajedničke djelatnosti.
\n
(3)Odredbe stavaka 1. i 2. ovoga članka odnose se i na slučajeve kada više fizičkih osoba zajednički ostvaruje dohodak od imovine i imovinskog prava (suvlasnici i supoduzetnici).
\n
(4)Zajednički dohodak od imovine i imovinskih prava utvrđuje se prema odredbama članaka 56. i 60. ovoga Zakona.
\n
(5)Supoduzetnici koji ostvaruju zajednički dohodak iz stavaka 1. i 4. ovoga članka obvezni su imenovati nositelja zajedničke djelatnosti, koji je prvenstveno odgovoran za vođenje poslovnih knjiga, plaćanje poreznih i drugih obveza, podnošenje prijava i izvješća i izvršavanje drugih propisanih obveza koje proizlaze iz zajedničke djelatnosti i zajedničke imovine i imovinskih prava. Nerezident ne može biti imenovan nositeljem zajedničke djelatnosti, osim u slučaju da su svi supoduzetnici nerezidenti. Ako supoduzetnici ne imenuju nositelja zajedničke djelatnosti, imenovat će ga Porezna uprava.
\n
(6)Nositelj zajedničke djelatnosti iz stavka 5. ovoga članka obvezan je po isteku poreznog razdoblja (kalendarske godine) ispostavi Porezne uprave nadležnoj prema svome prebivalištu ili uobičajenom boravištu podnijeti prijavu o utvrđenom dohotku od zajedničke djelatnosti.
\n
(7)Prijava o utvrđenom dohotku od zajedničke djelatnosti podnosi se do kraja mjeseca siječnja tekuće za proteklu godinu.
\n
(8)Ministar financija pravilnikom propisuje oblik i sadržaj prijave o utvrđenom zajedničkom dohotku iz stavka 6. ovoga članka.
\n
8.Pravilnik o porezu na dohodak DIO PETI UTVRĐIVANJE INOZEMNOG DOHOTKA
\n
POGLAVLJE I. OPĆE ODREDBE
\n
Članak 80
\n
(1)Pri utvrđivanju oporezivog dohotka iz članka 12. stavka 7. ovoga Zakona odredbe međunarodnih ugovora koji su sklopljeni i potvrđeni u skladu s Ustavom Republike Hrvatske, a koji su na snazi, imaju prednost pred odredbama tuzemnog Zakona.
\n
(2)Porez koji je rezident platio u inozemstvu temeljem inozemnog dohotka uračunat će se u tuzemni porez na dohodak za svaki pojedinačni inozemni dohodak zasebno, osim ako je ovim Zakonom drukčije uređeno.
\n
(3)Porez plaćen u inozemstvu može se uračunati samo na temelju potvrde inozemnog poreznog tijela ili za to ovlaštene osobe o uplaćenom porezu u inozemstvu.
\n
(4)Iznimno od stavka 2. ovoga članka, porez koji je rezident platio u inozemstvu temeljem inozemnog dohotka neće se uračunati u tuzemni porez na dohodak ako isti nije plaćen u inozemstvu u skladu s odredbama međunarodnog ugovora, ako je međunarodni ugovor u primjeni.
\n
(5)Uračunavanje inozemnog poreza u tuzemni porez na dohodak obavlja se u godišnjem obračunu poreza putem podnesene godišnje porezne prijave, odnosno u posebnom postupku utvrđivanja godišnjeg poreza na dohodak te u slučaju konačnog oporezivanja putem podnesenog izvješća iz članka 81. stavka 4. ovoga Zakona.
\n
Članak 80a (NN 115/16, 106/18)
\n
(1)Oporeziv dohodak iz članka 12. stavka 7. ovoga Zakona preuzima se na način kako ga je utvrdila država izvora dohotka.
\n
(2)Oporeziv dohodak iz stavka 1. ovoga članka umanjuje se za obvezne doprinose ako oni nisu bili priznati kao izdatak u državi izvora dohotka.
\n
(3)Porezni obveznici koji ostvaruju dohodak iz stavka 1. ovoga članka koji se sukladno odredbama ovoga Zakona smatra dohotkom od samostalne djelatnosti dužni su upisati se u registar poreznih obveznika poreza na dohodak, ali nisu dužni utvrđivati taj dohodak na temelju poslovnih knjiga i evidencija iz članka 34. stavka 1. ovoga Zakona.
\n
(4)Odredbe stavaka 1. i 3. ovoga članka neće se primjenjivati ako država izvora, sukladno odredbama međunarodnog ugovora, nije imala pravo oporezivanja odnosnog dohotka ili ako država izvora ne oporezuje odnosni dohodak, prema izvoru dohotka iz članka 5. ovoga Zakona odnosno po pojedinoj osnovi dohotka prema izvorima dohotka iz članka 5. ovoga Zakona, ili ako porezni obveznik izabere u Republici Hrvatskoj utvrđivati i plaćati predujmove poreza na dohodak, odnosno konačni porez na dohodak, sukladno odredbama ovoga Zakona.
\n
POGLAVLJE II. OBVEZE OBRAČUNA I UPLATE POREZA NA DOHODAK I IZVJEŠĆIVANJE O INOZEMNOM DOHOTKU
\n
Članak 81(NN 115/16, 106/18, 151/22, 114/23)
\n
(1)Tuzemni poslodavac za izaslanog radnika, odnosno sam porezni obveznik rezident koji oporezivi dohodak iz članka 6. ovoga Zakona ostvari izravno iz inozemstva ili u inozemstvu, obvezan je, neovisno od drugih odredaba ovoga Zakona, na taj dohodak obračunati predujam poreza na dohodak, odnosno konačni porez, i uplatiti ga u roku od 30 dana od dana primitka, odnosno od dana isplate dohotka osim ako ovim Zakonom nije propisano da se porez plaća prema rješenju Porezne uprave ili godišnje. U istom roku tuzemni poslodavac za izaslanog radnika, odnosno sam porezni obveznik obvezan je Poreznoj upravi dostaviti propisano izvješće, osim ako je ovim Zakonom drukčije uređeno.
\n
(2)Porezni obveznik rezident koji ostvaruje mirovinu ostvarenu iz inozemstva ili u inozemstvu predujam poreza na dohodak od nesamostalnog rada po osnovi te mirovine uplaćuje prema rješenju Porezne uprave do posljednjeg dana u mjesecu za tekući mjesec, odnosno tromjesečno do posljednjeg dana svakog tromjesečja ako je utvrđeni mjesečni predujam poreza na dohodak do 15,00 eura.
\n
(3)Iznimno od stavaka 1. i 2. ovoga članka porezni obveznik rezident koji ostvaruje primitke iz inozemstva ili u inozemstvu za koje u tijeku poreznog razdoblja postoji obveza plaćanja predujma poreza na dohodak, odnosno konačnog poreza na dohodak, u inozemstvu, nije obvezan plaćati predujam poreza na dohodak, odnosno konačni porez na dohodak, u tuzemstvu tijekom poreznog razdoblja, o čemu je obvezan izvijestiti Poreznu upravu u roku od osam dana od dana ostvarenog prvog primitka u tekućoj godini. Isto se primjenjuje i za primitke rezidenata izaslanih na rad u inozemstvo po nalogu tuzemnog poslodavca, kao i za primitke rezidenata ostvarene radom u svojstvu zastupnika u Europskom parlamentu.
\n
(4)Tuzemni poslodavac za izaslanog radnika, odnosno sam porezni obveznik iz stavka 3. ovoga članka, obvezan je dostaviti Poreznoj upravi podatke o ostvarenom dohotku i plaćenom porezu u inozemstvu, koji odgovara tuzemnom porezu na dohodak, i to na propisanom izvješću do 31. siječnja tekuće godine za prethodnu godinu. Isto se primjenjuje i u slučaju kada Republika Hrvatska u skladu s međunarodnim ugovorom izuzima taj dohodak od oporezivanja. Ako do navedenoga roka tuzemni poslodavac, odnosno sam porezni obveznik iz opravdanih razloga ne posjeduje podatak o uplaćenom inozemnom porezu, a isti želi uračunati u tuzemnu poreznu obvezu, o tome je dužan izvijestiti Poreznu upravu i naknadno dostaviti podatak o uplaćenom inozemnom porezu, a najkasnije do 30. studenog tekuće godine za prethodnu godinu.
\n
(5)Temeljem dostavljenog izvješća iz stavka 4. ovoga članka Porezna uprava izvršit će obračun poreza na dohodak sukladno odredbama ovoga Zakona, uz primjenu uračunavanja poreza koji je rezident platio u inozemstvu, a koji odgovara tuzemnom porezu na dohodak, pod uvjetom propisanim člankom 80. stavkom 3. ovoga Zakona.
\n
(6)Konačan porez na inozemni dohodak utvrđen temeljem ostvarenog konačnog dohotka iz članka 12. stavka 4. ovoga Zakona, uz prethodno uračunavanje plaćenog inozemnog poreza na način propisan stavkom 5. ovoga članka, porezni obveznik plaća prema rješenju Porezne uprave u roku od 15 dana od dana dostave rješenja.
\n
(7)Ministar financija pravilnikom propisuje način uračunavanja poreza na dohodak plaćenog u inozemstvu te oblik i sadržaj izvješća o ostvarenom inozemnom dohotku i plaćenom porezu u inozemstvu.
\n
8.Pravilnik o porezu na dohodak DIO VI. UTVRĐIVANJE PAUŠALNOG DOHOTKA I PAUŠALNOG POREZA NA DOHODAK
\n
Članak 82(NN 115/16, 106/18, 121/19, 138/20, 114/23, 152/24)
\n
(1)Poreznom obvezniku koji obavlja djelatnost iz članka 29. stavka 1. točke 1. i stavka 3. ovoga Zakona, a nije po toj osnovi obveznik poreza na dodanu vrijednost prema zakonu kojim se uređuje porez na dodanu vrijednost te koji po osnovi te djelatnosti u poreznom razdoblju ne ostvaruje ukupni godišnji primitak veći od iznosa propisanog za obvezni ulazak u sustav poreza na dodanu vrijednost prema zakonu kojim se uređuje porez na dodanu vrijednost, dohodak i porez na dohodak može se utvrđivati i u paušalnom iznosu. Utvrđeni godišnji porez na dohodak plaća se tromjesečno do posljednjeg dana svakog tromjesečja.
\n
(2)Poreznom obvezniku koji ostvaruje dohodak iz članka 57. stavka 2. ovoga Zakona (iznajmljivanja kuća, stanova, soba i postelja te objekata za robinzonski smještaj putnicima i turistima i organiziranja kampova), a nije po toj osnovi obveznik poreza na dodanu vrijednost prema zakonu kojim se uređuje porez na dodanu vrijednost, dohodak i porez na dohodak utvrđuje se u paušalnom iznosu.
\n
(3)Iznimno od stavka 2. ovoga članka, porezni obveznik nerezident upisan u registar obveznika poreza na dodanu vrijednost čija vrijednost isporuka u prethodnoj kalendarskoj godini nije bila veća od iznosa propisanog za obvezni ulazak u sustav poreza na dodanu vrijednost prema zakonu kojim se uređuje porez na dodanu vrijednost, a ispunjava uvjete iz stavka 2. ovoga članka te ispunjava uvjete prema posebnim propisima, može utvrđivati i plaćati porez na dohodak u paušalnom iznosu.
\n
(4)Porezni obveznik iz stavaka 1. – 3. ovoga članka koji porez na dohodak plaća u paušalnom iznosu ne vodi poslovne knjige iz članka 34. stavka 2. ovoga Zakona, osim evidencije o prometu.
\n
(5)Poreznim obveznicima iz stavaka 2. i 3. ovoga članka godišnji porez u paušalnom iznosu po stopi od 12% utvrđuje Porezna uprava rješenjem.
\n
(6)Porezni obveznici iz stavka 1. ovoga članka godišnji porez u paušalnom iznosu po stopi od 12% utvrđuju na temelju izvješća iz stavka 10. ovoga članka. Razlika godišnjeg paušalnog poreza za uplatu ili za povrat utvrđuje se na temelju izvješća iz stavka 10. ovoga članka, koje porezni obveznik podnosi Poreznoj upravi najkasnije u roku od 15 dana od dana isteka godine za koju se izvješće podnosi. Porezni obveznik obvezan je razliku godišnjeg paušalnog poreza uplatiti s danom podnošenja izvješća.
\n
(7)Poreznim obveznicima iz stavka 6. ovoga članka koji ne podnesu izvješće iz stavka 10. ovoga članka ili su podaci u navedenom izvješću netočni ili nepotpuni, porez na dohodak utvrđuje se procjenom.
\n
(8)Porezna uprava može na temelju obavljenog nadzora i prikupljenih podataka o ostvarenom prometu donijeti rješenje o obvezi plaćanja predujma poreza na dohodak, u skladu s člankom 37. stavkom 1. ovoga Zakona, ako utvrdi da je porezni obveznik ostvario primitke po toj osnovi iznad iznosa propisanog za obvezni ulazak u sustav poreza na dodanu vrijednost.
\n
(9)U slučaju iz stavka 8. ovoga članka porezni obveznik je obvezan prijeći na utvrđivanje dohotka od samostalne djelatnosti na način propisan odredbama članaka 30. – 35. ovoga Zakona.
\n
(10)Ako je uvjet vezan za ulazak u sustav poreza na dodanu vrijednost iz stavaka 1. i 2. ovoga članka ispunjen tijekom mjeseca, dohodak i porez na dohodak utvrđuje se u paušalnom iznosu do kraja mjeseca u kojem je isti ispunjen, osim u slučaju ispunjenja uvjeta tijekom zadnjeg mjeseca poreznog razdoblja.
\n
(11)Ministar financija pravilnikom propisuje samostalne djelatnosti prema stavku 1. ovoga članka koje će se paušalno oporezivati, visinu paušalnog dohotka i poreza na dohodak, rokove plaćanja poreza te evidencije i izvješća u svezi s paušalnim oporezivanjem.
\n
(12)Ministar financija pravilnikom propisuje evidencije i izvješća u svezi s paušalnim oporezivanjem prema stavcima 2. i 3. ovoga članka te kriterije i postupke po kojima će predstavničko tijelo jedinice lokalne samouprave svojom odlukom propisati visine paušalnog poreza na dohodak u Zakonom predviđenom rasponu.
\n
9.Pravilnik o paušalnom oporezivanju djelatnosti iznajmljivanja i organiziranja smještaja u turizmu 10. Pravilnik o paušalnom oporezivanju samostalnih djelatnosti DIO SEDMI DOSTAVLJANJE IZVJEŠĆA I DRUGE OBVEZE
\n
POGLAVLJE I. DOSTAVLJANJE PODATAKA OD POREZNIH OBVEZNIKA
\n
Članak 83(NN 115/16, 106/18, 121/19, 114/23)
\n
(1)Porezni obveznici koji počinju obavljati samostalnu djelatnost iz članka 29. ovoga Zakona, porezni obveznici koji počinju davati u najam i zakup pokretnine, stvari i nekretnine i porezni obveznici koji počinju ostvarivati dohodak izravno iz inozemstva dužni su Poreznoj upravi prijaviti početak obavljanja djelatnosti, iznajmljivanja i ostvarivanja dohotka, u roku od osam dana od dana početka obavljanja djelatnosti, odnosno od dana početka ostvarivanja dohotka.
\n
(2)U roku iz stavka 1. ovoga članka porezni obveznici koji počinju obavljati samostalnu djelatnost iz članka 29. ovoga Zakona dužni su nadležnoj ispostavi Porezne uprave prema svome prebivalištu ili uobičajenom boravištu dati podatke o osobi koja im vodi poslovne knjige.
\n
(3)Porezna uprava može temeljem prikupljenih podataka o dohotku od nesamostalnog rada, obveznim doprinosima i predujmu poreza na dohodak koje porezni obveznici dostavljaju na propisanom izvješću, na svojim mrežnim stranicama objaviti popis poreznih obveznika/poslodavaca koji ne isplaćuju plaću svojim radnicima, odnosno koji su na dostavljenim izvješćima tri mjeseca uzastopno ili tri mjeseca u vremenskom razdoblju od šest mjeseci iskazali samo obračun doprinosa sukladno članku 24. stavku 2. Zakona o doprinosima. Popis sadržava: ime i prezime ili naziv poslodavca, godinu rođenja fizičke osobe poslodavca, mjesto prebivališta ili uobičajenog boravišta fizičke osobe ili sjedišta pravne osobe poslodavca, broj radnika kojima na izvješću nije iskazana isplata plaće i razdoblje na koje se ta izvješća odnose. Na zahtjev osobe koja dokaže pravni interes, Porezna uprava popis može dopuniti i drugim podacima potrebnim radi nespornog utvrđivanja identiteta pojedinačnog poreznog obveznika s ovoga popisa, kao što su: datum i mjesec rođenja fizičke osobe poslodavca i ime roditelja fizičke osobe poslodavca.
\n
(4)Porezna uprava može, putem sustava ePorezna, temeljem podataka iz svojih službenih evidencija, omogućiti isplatiteljima primitaka od kojih se utvrđuje drugi dohodak, dohodak od imovinskih prava i kapitala, uvid u podatke koji se odnose na pripadnost općini/gradu primatelja.
\n
(5)Porezna uprava može, putem sustava ePorezna, temeljem podataka iz svojih službenih evidencija omogućiti poslodavcima i isplatiteljima plaće uvid u podatke koji se odnose na isplaćene neoporezive primitke koje radnik može ostvariti od više poslodavaca i isplatitelja plaće do određenoga godišnjeg iznosa u poreznom razdoblju te uvid u neiskorišteni iznos osobnog odbitka u slučaju iz članka 26. stavka 6. ovoga Zakona.
\n
(6)Porezna uprava može putem sustava ePorezna, na temelju podataka iz svojih službenih evidencija, omogućiti isplatiteljima primitaka uvid u podatke koji se odnose na isplaćene neoporezive primitke po osnovi nagrade za dobro obavljenu uslugu (napojnice).
\n
(7)U slučaju uočenih nepravilnosti Porezna uprava može naknadno od isplatitelja napojnice zatražiti ispravak podnesenog izvješća po primatelju.
\n
POGLAVLJE II. DOSTAVLJANJE PODATAKA OD NADLEŽNIH DRŽAVNIH TIJELA
\n
Članak 84
\n
(1)Nadležna tijela državne uprave, pravne osobe s javnim ovlastima, odnosno druge nadležne organizacije dužne su Poreznoj upravi dostaviti sva odobrenja za obavljanje djelatnosti obrta i slobodnih zanimanja, te rješenja o privremenoj obustavi i prestanku djelatnosti, odnosno slobodnih zanimanja istodobno s dostavom odobrenja, odnosno rješenja poreznom obvezniku.
\n
(2)Podaci iz stavka 1. ovoga članka mogu se dostaviti i elektroničkim putem, odnosno na nosačima podataka.
\n
POGLAVLJE III. DOSTAVLJANJE PODATAKA OD DRUGIH PRAVNIH I FIZIČKIH OSOBA
\n
Članak 85
\n
(1)Pravne i fizičke osobe te druge organizacije dužne su Poreznoj upravi na njezin zahtjev dostaviti podatke o isporučenoj robi i uslugama što su im obavili obveznici poreza na dohodak te druge propisane podatke o isplaćenim plaćama, mirovinama i drugim primicima po osnovi nesamostalnog rada i djelatnosti, za godinu za koju se utvrđuje porez na dohodak.
\n
(2)Banke i druge financijske organizacije koje obavljaju poslove platnog prometa dužne su Poreznoj upravi na njezin zahtjev dostaviti podatke o prometu preko računa obveznika poreza na dohodak. Na zahtjev Porezne uprave dužne su te podatke za pojedine obveznike poreza na dohodak dostaviti i tijekom godine.
\n
(3)Osobe i organizacije iz stavaka 1. i 2. ovoga članka dužni su Poreznoj upravi omogućiti uvid u poslovne knjige i evidencije radi utvrđivanja podataka potrebnih za utvrđivanje poreza.
\n
(4)Podaci iz stavaka 1. i 2. ovoga članka mogu se dostaviti i elektroničkim putem, odnosno na nosačima podataka.
\n
(5)Osobe i organizacije iz stavaka 1. i 2. ovoga članka dužne su Poreznoj upravi u propisanom roku na propisanom obrascu dostavljati i podatke o isplaćenim propisanim primicima na koje se ne plaća porez na dohodak i o drugim propisanim primicima koji se u smislu ovoga Zakona ne smatraju dohotkom.
\n
(6)Ministar financija pravilnikom propisuje oblik, sadržaj, rokove te način dostavljanja podataka o isplaćenim primicima i uplaćenom porezu iz stavka 5. ovoga članka za potrebe Porezne uprave i Središnjeg registra osiguranika.
\n
POGLAVLJE IV. OBVEZA ISPLATE NA RAČUN
\n
Članak 86(NN 115/16, 151/22)
\n
(1)Tijela državne uprave i pravosudna tijela i druga državna tijela, tijela i službe jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave, zavodi, neprofitne organizacije, poduzetnici – pravne i fizičke osobe, obavljaju isplate primitaka koji se smatraju dohotkom obveznicima poreza na dohodak te isplate primitaka koji se ne smatraju dohotkom, odnosno na koje se ne plaća porez na dohodak fizičkim osobama na njihov račun za plaćanje sukladno propisu kojim se uređuje platni promet kod banke, a iznimno u gotovom novcu na propisan način.
\n
(2)Ministar financija pravilnikom propisuje isplate primitaka koje se mogu izvršiti na račun za plaćanje sukladno propisu kojim se uređuje platni promet, odnosno u gotovom novcu.
\n
POGLAVLJE V. REGISTAR POREZNIH OBVEZNIKA
\n
Članak 87(NN 115/16, 138/20)
\n
(1)Radi osiguranja podataka potrebnih za utvrđivanje poreza, porezni obveznici, odnosno opunomoćenici dužni su ispostavi Porezne uprave nadležnoj prema njihovu prebivalištu ili uobičajenom boravištu podnijeti prijavu radi upisa u registar obveznika poreza na dohodak.
\n
(2)Prijava radi upisa u registar poreznih obveznika podnosi se za dohodak od:
\n
1.obrtničke djelatnosti, djelatnosti slobodnih zanimanja, djelatnosti poljoprivrede i šumarstva te druge djelatnosti koje se oporezuju kao obrtničke prema članku 29. ovoga Zakona 2. imovine prema člancima 56. – 58. ovoga Zakona 3. nesamostalnog rada ostvarenog izravno iz ili u inozemstvu i u diplomatskom, odnosno konzularnom predstavništvu strane države i međunarodnoj organizaciji ili u predstavništvu ili organizaciji koja na teritoriju Republike Hrvatske ima diplomatski imunitet 4. samostalne djelatnosti iz inozemstva 5. imovine i imovinskih prava iz inozemstva 6. kapitala i drugog dohotka iz inozemstva 7. obrtničke djelatnosti i djelatnosti iznajmljivanja kuća, stanova, soba i postelja te objekata za robinzonski smještaj putnicima i turistima i organiziranja kampova za koje se počinje paušalno utvrđivati dohodak prema članku 82. ovoga Zakona i/ili 8. djelatnosti slobodnih zanimanja iz članka 29. stavka 2. točke 4. ovoga Zakona koje se oporezuju prema članku 39. ovoga Zakona.
\n
(3)Prijavu u registar poreznih obveznika podnose i porezni obveznicu koji ostvaruju dohodak te primitke na koje se ne plaća porez na dohodak i druge primitke koji se u smislu ovoga Zakona ne smatraju dohotkom iz inozemstva te primitke koji bi bili oporezivi porezom na dohodak da međunarodnim ugovorima nije drukčije uređeno.
\n
(4)Prijava se podnosi u roku od osam dana od dana početka obavljanja djelatnosti, od dana dostavljanja pisanog zahtjeva za prelazak na utvrđivanje paušalnog dohotka ili prelaska na oporezivanje po odbitku, odnosno početka ostvarivanja primitaka.
\n
(5)Porezni obveznici dužni su pri prestanku obavljanja samostalne djelatnosti i/ili prestanku ostvarivanja dohotka iz inozemstva i/ili prelasku s utvrđivanja paušalnog dohotka prema članku 82. ovoga Zakona na utvrđivanje dohotka od samostalne djelatnosti na temelju propisanih poslovnih knjiga i/ili prestanku utvrđivanja dohotka od imovine i drugog dohotka na temelju podataka iz propisanih poslovnih knjiga, nadležnoj ispostavi Porezne uprave podnijeti prijavu o prestanku obavljanja djelatnosti, prestanku utvrđivanja dohotka na temelju podataka iz propisanih poslovnih knjiga i prestanku ostvarivanja dohotka, i to u roku iz stavka 4. ovoga članka.
\n
(6)Iznimno od stavka 1. ovoga članka, kada javni bilježnik dostavi ispravu o ostvarivanju najamnine i zakupnine nekretnina i pokretnina sukladno članku 62. stavku 8. ovoga Zakona, smatra se da je izvršena prijava upisa u registar poreznih obveznika.
\n
(7)Ministar financija pravilnikom propisuje oblik i sadržaj prijave radi upisa u registar obveznika poreza na dohodak iz stavka 1. ovoga članka.
\n
8.Pravilnik o porezu na dohodak
\n
POGLAVLJE VI. USPOREDBA I PRIKUPLJANJE PODATAKA BITNIH ZA OPOREZIVANJE
\n
Članak 88Usporedba podataka
\n
(1)Radi pravilnog utvrđivanja obveze poreza na dohodak i drugih poreza, Porezna uprava je dužna tijekom poreznog razdoblja uspoređivati podatke o fizičkim osobama kojima raspolaže te na temelju uspoređenih podataka prikupiti ostale podatke bitne za oporezivanje.
\n
(2)Usporedbu podataka iz stavka 1. ovoga članka Porezna uprava provodi na temelju svih podataka o ostvarenom dohotku iz članka 5. ovoga Zakona, ostvarenih primitaka koji se ne smatraju dohotkom iz članka 8. ovoga Zakona, a i drugih neoporezivih primitka i tražbina te podataka o nabavljenoj nepokretnoj, pokretnoj i drugoj imovini te drugim izdacima fizičkih osoba i njihovim obvezama tijekom poreznog razdoblja. Usporedbu obavlja na temelju podataka s kojima raspolaže, podataka koje priopći porezni obveznik i podataka iz drugih izvora.
\n
(3)Ako Porezna uprava u tijeku prikupljanja podataka i njihove usporedbe iz stavaka 1. i 2. ovoga članka utvrdi da izvori za imovinu fizičkih osoba nisu dokazani, utvrdit će po toj osnovi drugi dohodak u skladu s člankom 76. ovoga Zakona.
\n
(4)Za svrhe iz stavaka 1. i 2. ovoga članka Porezna uprava je obvezna ustrojiti evidencije o imovini poreznih obveznika na temelju podataka iz svojih evidencija, evidencija tijela državne uprave i evidencija jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave.
\n
Članak 89(NN 115/16, 138/20)
\n
Prikupljanje podataka
\n
(1)Podatke o poreznim obveznicima prikupljene na temelju odredaba ovoga Zakona i podatke prikupljene kroz ostale porezne postupke iz nadležnosti Porezne uprave, Porezna uprava je dužna međusobno uspoređivati.
\n
(2)Radi usporedbe podataka iz stavka 1. ovoga članka Porezna uprava dužna je prikupiti javno dostupne podatke o poreznim obveznicima, kao i podatke o imovini dostupne kroz sustave za razmjenu podataka između nadležnih institucija i Porezne uprave.
\n
(3)Ako usporedba podataka iz stavaka 1. i 2. ovoga članka pokazuje znatna odstupanja između uobičajenih primitaka poreznih obveznika i nastalih izdataka za nabavljenu imovinu i utrošena sredstva za potrošnju, Porezna uprava će kroz postupak provjere pozvati poreznog obveznika da popuni obrazac Izjava fizičke osobe o izvorima stjecanja imovine, propisan odredbama posebnog propisa.
\n
(4)U provedbi postupka provjere podataka Porezna uprava je ovlaštena tražiti i razmjenjivati podatke s drugim javno pravnim tijelima te tražiti podatke od drugih osoba sukladno odredbama posebnog propisa.
\n
(5)Ako u postupku provjere podataka porezni obveznik dostavi vjerodostojnu dokumentaciju kojom dokazuje izvore sredstava, Porezna uprava će navedene podatke pridružiti već poznatim podacima za poreznog obveznika.
\n
(6)Iznimno od stavka 5. ovoga članka, ako se porezni obveznik ne odazove pozivu ili ne dostavi vjerodostojnu dokumentaciju, Porezna uprava će u roku od 60 dana putem ovlaštenih osoba pokrenuti postupak utvrđivanja drugog dohotka iz članka 76. ovoga Zakona.
\n
(7)Na temelju okončanih postupaka pokrenutih na temelju stavaka 5. i 6. ovoga članka, Porezna uprava će ustrojiti stanje imovine za tog poreznog obveznika na određeni dan.
\n
(8)Postupak pokrenut na temelju stavaka 5. i 6. ovoga članka provodi se za imovinu stečenu u rokovima zastare propisane zakonom kojim je uređen opći porezni postupak.
\n
(9)Izvori i iznosi sredstava kojima se dokazuje vrijednost stečene imovine moraju se temeljiti na vjerodostojnim ispravama, u protivnom ih Porezna uprava nije dužna prihvatiti valjanim. Ako porezni obveznik kao vjerodostojne isprave dostavlja isprave iz razdoblja koja su izvan rokova zastare, iste se mogu prihvatiti ako se iz svih objektivnih okolnosti može utvrditi njihova vjerodostojnost.
\n
8.Pravilnik o porezu na dohodak DIO OSMI POSTUPOVNA ODREDBA
\n
Članak 90
\n
Glede utvrđivanja, naplate, povrata poreza, žalbenog postupka, zastare i prekršajnog postupka primjenjuju se odredbe zakona kojim je uređen opći porezni postupak, osim ako je ovim Zakonom drugačije uređeno i zakona kojim se uređuje prekršajni postupak.
\n
DIO DEVETI PREKRŠAJNE ODREDBE
\n
Članak 91(NN 115/16, 106/18, 138/20, 151/22, 114/23)
\n
(1)Novčanom kaznom od 1320,00 do 6630,00 eura kaznit će se za prekršaj pravna osoba:
\n
1.poslodavac, isplatitelj primitka od nesamostalnog rada, odnosno mirovine, koji u propisanom roku ne uplati ili uplati manji predujam poreza na dohodak od nesamostalnog rada (članak 24. stavak 1., članak 25. stavak 5. i članak 81. stavak 1.) 2. inozemna organizacija koja ne uživa diplomatski imunitet u Republici Hrvatskoj, sa sjedištem u Republici Hrvatskoj, koja u propisanom roku ne uplati ili uplati manji predujam poreza na dohodak od nesamostalnog rada (članak 24. stavak 4.) 3. Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje, koji u propisanom roku ne uplati ili uplati manji predujam poreza na dohodak od nesamostalnog rada (članak 25. stavak 1.) 4. poslodavac, odnosno isplatitelj primitka od nesamostalnog rada u naravi, koji u propisanom roku ne uplati ili uplati manji predujam poreza na dohodak od nesamostalnog rada (članak 25. stavak 3.) 5. koja Poreznoj upravi na propisanom obrascu ne dostavi ili ne dostavi u roku podatke o isplaćenim primicima i uplaćenom porezu na dohodak (članak 27. stavak 1., članak 41. stavak 1., članak 63. stavak 1., članak 70. stavci 7. i 14., članak 78.a stavak 3., članak 81. stavci 1. i 4. i članak 85. stavak 5.) 6. isplatitelj primitka od kojeg se utvrđuje drugi dohodak, koji u propisanom roku ne uplati ili uplati manji porez na dohodak od drugog dohotka (članak 40. stavak 2.) 7. koja za svoje radnike i fizičke osobe iz članka 21. ovoga Zakona ako ne izvrši godišnji obračun poreza na dohodak od nesamostalnog rada (članak 47. stavak 1.) 8. isplatitelj primitka od kojeg se utvrđuje dohodak od imovinskih prava, koji u propisanom roku ne uplati ili uplati manji porez na dohodak od imovinskih prava (članak 62. stavak 2.) 9. isplatitelj primitka od kojeg se utvrđuje dohodak od imovine po osnovi posebnih vrsta imovine, koji u propisanom roku ne uplati ili uplati manji porez na dohodak od imovine (članak 62. stavak 6.) 10. isplatitelj primitka od kojeg se utvrđuje dohodak od kapitala, koji u propisanom roku ne uplati ili uplati manji porez na dohodak od kapitala (članak 70. stavci 1., 2. i 19.) 11. isplatitelj primitka od kojeg se utvrđuje drugi dohodak, koji u propisanom roku ne uplati ili uplati manji porez na dohodak od drugog dohotka (članak 78.a stavak 2. i članak 78.b stavak 2.) 12. koja isplatu primitaka fizičkim osobama ne obavlja na njihov račun za plaćanje sukladno propisu kojim se uređuje platni promet kod banke (članak 86. stavak 1.).
\n
(2)Novčanom kaznom od 660,00 do 3980,00 eura kaznit će se fizička osoba obrtnik i osoba koja obavlja drugu samostalnu djelatnost za prekršaj iz stavka 1. točaka 1. i 4. – 12. ovoga članka koji je počinila u vezi s obavljanjem njezina obrta ili samostalne djelatnosti.
\n
(3)Novčanom kaznom od 260,00 do 2650,00 eura za prekršaje iz stavka 1. točaka 1., 4. i 5. ovoga članka kaznit će se fizička osoba.
\n
(4)Novčanom kaznom od 260,00 do 1320,00 eura kaznit će se i odgovorna osoba u pravnoj osobi za prekršaje iz stavka 1. ovoga članka.
\n
(5)Novčanom kaznom od 660,00 do 6630,00 eura kaznit će se za prekršaj javni bilježnik ako po obavljenoj službenoj radnji iz članka 62. stavka 8. ovoga Zakona, a najkasnije u roku od 30 dana od dana obavljene službene radnje nadležnoj ispostavi Porezne uprave ne dostavi ispravu o ostvarivanju najamnine i zakupnine nekretnina i pokretnina (članak 62. stavak 8. ovoga Zakona).
\n
Članak 92(NN 115/16, 121/19, 138/20, 151/22, 152/24)
\n
(1)Novčanom kaznom od 660,00 do 6630,00 eura kaznit će se fizička osoba obrtnik i osoba koja obavlja drugu samostalnu djelatnost za prekršaj koji je počinila u vezi s obavljanjem njezina obrta ili samostalne djelatnosti, a koja:
\n
1.u propisanom roku ne uplati ili uplati manji porez po godišnjoj poreznoj prijavi (članak 46. stavak 11.) 2. ne uplati mjesečni, tromjesečni, odnosno jednokratni porez na dohodak prema rješenju Porezne uprave u utvrđenoj visini i u propisanom roku (članak 37. stavak 5. i članak 62. stavci 1., 3. i 4. i članak 82. stavak 8.) 3. u propisanom roku ne uplati ili uplati manji porez na dohodak (članak 81. stavak 1.) 4. u propisanom roku ne prijavi početak obavljanja djelatnosti, iznajmljivanja i/ili ostvarivanja dohotka (članak 83. stavak 1. i članak 87. stavak 1.) 5. ako radi utvrđivanja poreza na dohodak od imovine ne dostavi ispostavi Porezne uprave nadležnoj prema svome prebivalištu ili uobičajenom boravištu u roku od osam dana od dana nastanka ili promjena činjenica bitnih za oporezivanje, ispravu o nastanku ili promjeni činjenica vezanih za ostvarivanje najamnine i zakupnine nekretnina i pokretnina (članak 62. stavak 7.).
\n
(2)Novčanom kaznom od 260,00 do 2650,00 eura kaznit će se fizička osoba:
\n
1.za prekršaje iz stavka 1. ovoga članka 2. ako kao imatelj financijske imovine ne uplati ili uplati manji porez na dohodak od kapitala (članak 70. stavci 4. i 14.) 3. ako na plati ili plati manji porez na dohodak od kapitala po osnovi kapitalnih dobitaka od otuđenja udjela u kapitalu koji nisu prenosivi na tržištu kapitala (članak 70. stavak 17.) 4. ako ne uplati predujam poreza na dohodak od nesamostalnog rada po osnovi mirovine (članak 81. stavak 2.).
\n
DIO DESETI PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE
\n
Članak 93(NN 115/16, 121/19)
\n
Ministar financija donijet će u roku od 90 dana od dana stupanja na snagu ovoga Zakona pravilnik iz članka 9. stavka 2., članka 17. stavka 9., članka 25. stavka 7., članka 26. stavka 7., članka 27. stavka 2., članka 34. stavka 6., članka 37. stavka 7., članka 39. stavka 9., članka 40. stavka 3., članka 41. stavka 2., članka 50. stavka 3., članka 53. stavka 7., članka 54. stavka 12., članka 57. stavka 5., članka 58. stavka 10., članka 62. stavka 7., članka 63. stavka 2., članka 70. stavka 21., članka 71. stavka 2., članka 74. stavka 2., članka 79. stavka 8., članka 81. stavka 7., članka 82. stavka 8., članka 85. stavka 6., članka 86. stavka 2., članka 87. stavka 6. i članka 89. stavka 10. ovoga Zakona.
\n
Članak 94(NN 115/16, 114/23)
\n
(1)Dohodak ostvaren do dana stupanja na snagu ovoga Zakona oporezivat će se po propisima kojima je uređeno oporezivanje dohotka, a koji su tada bili na snazi.
\n
(2)Porez na dohodak ne plaća se pri isplati dividendi i udjela u dobiti iz članka 70. ovoga Zakona ako se isplaćuju iz dobiti ostvarene do 29. veljače 2012., osim dividendi i udjela u dobiti na temelju udjela u kapitalu koji su ostvareni u razdoblju od 1. siječnja 2001. do 31. prosinca 2004., a isplaćuju se nakon stupanja na snagu ovoga Zakona te se oporezuju stopom predujma poreza na dohodak od 12%.
\n
(3)Odredbe članka 70. ovoga Zakona u dijelu koji se odnosi na oporezivanje kapitalnih dobitaka primjenjuju se pri otuđenju financijske imovine stečene od 1. siječnja 2016.
\n
(4)Na postupke podnošenja i obrade prijave poreza na dohodak za 2016. godinu, utvrđivanje i plaćanje razlike paušalnog poreza na dohodak za 2016. godinu, utvrđivanje i plaćanje predujmova poreza na dohodak od samostalne djelatnosti koji se u 2017. godini utvrđuju na temelju ostvarenog dohotka u 2016. godini, primjenjuju se odredbe Zakona o porezu na dohodak (»Narodne novine«, br. 177/04., 73/08., 80/10., 114/11., 22/12., 144/12., 120/13., 125/13., 148/13., 83/14., 143/14. i 136/15.).
\n
(5)Postupci koji su započeti po članku 63. Zakona o porezu na dohodak (»Narodne novine«, br. 177/04., 73/08., 80/10., 114/11., 22/12., 144/12., 120/13., 125/13., 148/13., 83/14., 143/14. i 136/15.), a nisu dovršeni do stupanja na snagu ovoga Zakona, dovršit će se po odredbama toga Zakona.
\n
(6)Na isplate nakon stupanja na snagu ovoga Zakona u vezi s reinvestiranom dobiti prema Zakonu o porezu na dobit (»Narodne novine«, br. 177/04., 90/05., 57/06., 146/08., 80/10., 22/12., 148/13., 143/14. i 50/16.) u postupku utvrđivanja dohotka i plaćanja poreza na dohodak po osnovi propisanoj tim zakonom, primijenit će se odredbe propisa kojima se uređuje oporezivanje dohotka, a koje su bile na snazi u trenutku reinvestiranja, neovisno kada se te isplate obavljaju.
\n
(7)Odredbe članka 45. ovoga Zakona vrijede do donošenja zakona kojim će se urediti državne potpore za istraživačko razvojne projekte.
\n
Članak 95
\n
(1)Do dana stupanja na snagu članka 14. stavaka 5. i 6. ovoga Zakona, uzdržavanom djecom smatraju se djeca koju roditelji, skrbnici, usvojitelji, poočimi i pomajke uzdržavaju. Djecom se smatraju i djeca nakon završetka redovitog školovanja do prvog zapošljavanja ako su prijavljena Hrvatskom zavodu za zapošljavanje. Drugim uzdržavanim članovima uže obitelji smatraju se bračni i izvanbračni drug, odnosno životni partner i neformalni životni partner poreznog obveznika, roditelji poreznog obveznika i roditelji njegova bračnog i izvanbračnog druga, odnosno životnog partnera i neformalnog životnog partnera, preci i potomci u izravnoj liniji, maćehe, odnosno očusi koje punoljetno pastorče uzdržava, bivši bračni i izvanbračni drugovi, odnosno životni partneri i neformalni životni partneri za koje porezni obveznik plaća uzdržavanje i punoljetne osobe kojima je porezni obveznik imenovan skrbnikom prema posebnom zakonu.
\n
(2)Do stupanja na snagu članka 26. ovoga Zakona, osobni odbitak pri utvrđivanju predujma poreza na dohodak od nesamostalnog rada priznaje se i utvrđuje na temelju porezne kartice koju za radnika, umirovljenika i fizičke osobe koje ostvaruju primitke od nesamostalnog rada imaju poslodavci i isplatitelji primitka, odnosno plaće i mirovina.
\n
(3)Poreznu karticu iz stavka 2. ovoga članka besplatno izdaje Porezna uprava, a poslodavci i isplatitelji primitaka od nesamostalnog rada dužni su je čuvati dok radnik, umirovljenik i fizička osoba koja ostvaruje te primitke kod njih radi, odnosno dok se isplaćuje mirovina ili primitak po osnovi nesamostalnog rada.
\n
(4)Radnik, umirovljenik i fizička osoba koja ostvaruje primitak od nesamostalnog rada može tijekom poreznog razdoblja koristiti osobni odbitak ako je poslodavcu ili isplatitelju primitka odnosno plaće ili mirovine predao poreznu karticu iz stavka 2. ovoga članka.
\n
(5)Radnik, umirovljenik i fizička osoba koja ostvaruje primitke od nesamostalnog rada obvezni su svaku promjenu u svezi s uzdržavanim članovima uže obitelji i djece, promjenu prebivališta ili uobičajenog boravišta i drugo, koja utječe na osobni odbitak, odnosno neoporezivi dio dohotka, prijaviti ispostavi Porezne uprave prema svom prebivalištu, odnosno uobičajenom boravištu i dostaviti joj vjerodostojne isprave u roku od trideset (30) dana od dana nastanka promjene. Prihvaćene i evidentirane promjene poslodavac i isplatitelj plaće ili mirovine ili sam porezni obveznik primjenjuje pri sljedećim isplatama plaća i mirovina.
\n
(6)Do stupanja na snagu članka 33. stavka 1. točke 5. ovoga Zakona izdacima koji se porezno ne priznaju pri utvrđivanju dohotka od samostalne djelatnosti smatra se 30% izdataka u svezi s vlastitim ili unajmljenim osobnim motornim vozilima i drugim sredstvima za osobni prijevoz poduzetnika, poslovodnih i drugih zaposlenih osoba, ako se po osnovi korištenja tih sredstava za osobni prijevoz ne utvrđuje plaća ili drugi dohodak.
\n
Članak 96
\n
Danom stupanja na snagu ovoga Zakona prestaje važiti Zakon o porezu na dohodak (»Narodne novine«, br. 177/04., 73/08., 80/10., 114/11., 22/12., 144/12., 120/13., 125/13., 148/13., 83/14., 143/14. i 136/15.).
\n
Članak 97Danom stupanja na snagu ovoga Zakona prestaju važiti:
\n
–Pravilnik o djelatnostima iznajmljivanja stanova, soba i postelja putnicima i turistima te organiziranja kampova koje će se paušalno oporezivati, o visini paušalnog poreza i načinu plaćanja paušalnog poreza (»Narodne novine«, br. 48/05. i 148/09.)
\n
–Pravilnik o porezu na dohodak (»Narodne novine«, br. 95/05., 96/06., 68/07., 146/08., 2/09., 9/09., 146/09., 123/10., 137/11., 61/12., 79/13., 160/13., 157/14. i 137/15.)
\n
–Pravilnik o paušalnom oporezivanju samostalnih djelatnosti (»Narodne novine«, br. 143/06., 61/12., 160/13. i 137/15.).
\n
Članak 98
\n
Ministarstvo financija će u roku od dvije godine od dana stupanja na snagu ovoga Zakona provesti naknadnu procjenu učinaka ovoga Zakona.
\n
Članak 99
\n
Ovaj Zakon objavit će se u »Narodnim novinama«, a stupa na snagu 1. siječnja 2017. osim članka 14. stavaka 5. i 6., članka 26., članka 33. stavka 1. točke 5. i članka 83. stavka 4. koji stupaju na snagu 1. siječnja 2018.
\n
Prijelazne i završne odredbe iz NN 106/18 od 30.11.2018.
\n
Članak 30
\n
(1)Predstavnička tijela jedinica lokalne samouprave obvezna su za 2019. godinu donijeti odluke iz članka 17. ovoga Zakona kojima će se propisati visina paušalnog poreza po krevetu odnosno po smještajnoj jedinici u kampu do 31. siječnja 2019. te ih dostaviti Poreznoj upravi najkasnije do 15. veljače 2019. Donesena odluka primjenjuje se sve do donošenja nove odluke sukladno članku 17. ovoga Zakona.
\n
(2)Ako predstavničko tijelo jedinice lokalne samouprave ne donese odluku u propisanom roku, visina paušalnog poreza po krevetu odnosno po smještajnoj jedinici u kampu određuje se u iznosu od 750,00 kuna.
\n
(3)Članak 14. ovoga Zakona primjenjuje se pri utvrđivanju godišnjeg poreza na dohodak za 2018. godinu i nadalje.
\n
Članak 31
\n
(1)Ministar financija uskladit će provedbene propise Zakona o porezu na dohodak (»Narodne novine«, br. 115/16.) s odredbama ovoga Zakona u roku od 90 dana od dana njegova stupanja na snagu.
\n
(2)Odredbe Pravilnika o porezu na dohodak (»Narodne novine«, br. 10/17. i 128/17.) ostaju na snazi u dijelu koji nije u suprotnosti s ovim Zakonom.
\n
Članak 32
\n
Ministarstvo financija će u roku od dvije godine od dana stupanja na snagu ovoga Zakona provesti naknadnu procjenu učinaka ovoga Zakona.
\n
Članak 33
\n
Ovaj Zakon objavit će se u »Narodnim novinama«, a stupa na snagu 1. siječnja 2019.
\n
Prijelazne i završne odredbe iz NN 121/19 od 11.12.2019.
\n
Članak 19
\n
Ministar financija uskladit će provedbene propise Zakona o porezu na dohodak (»Narodne novine«, br. 115/16. i 106/18.) s odredbama ovoga Zakona u roku od 90 dana od dana njegova stupanja na snagu.
\n
Članak 20
\n
Ministarstvo financija će u roku od dvije godine od dana stupanja na snagu ovoga Zakona provesti naknadnu procjenu učinaka ovoga Zakona.
\n
Članak 21
\n
Ovaj Zakon objavit će se u »Narodnim novinama«, a stupa na snagu 1. siječnja 2020.
\n
Prijelazne i završne odredbe iz NN 32/20 od 19.03.2020.
\n
Članak 3
\n
Odredba članka 2. ovoga Zakona primjenjuje se pri postupanju Porezne uprave u posebnom postupku utvrđivanja godišnjeg poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak za 2019. godinu i nadalje.
\n
Članak 4
\n
Ovaj Zakon stupa na snagu prvoga dana od dana objave u »Narodnim novinama«.
\n
Prijelazne i završne odredbe iz NN 138/20 od 11.12.2020.
\n
Članak 16
\n
U cijelom tekstu Zakona o porezu na dohodak (»Narodne novine«, br. 115/16., 106/18., 121/19. i 32/20.) riječi: »stope od 24%« u određenom broju i padežu zamjenjuju se riječima: »stope od 20%« u odgovarajućem broju i padežu, riječi: »stope od 36%« u određenom broju i padežu zamjenjuju se riječima: »stope od 30%« u odgovarajućem broju i padežu, riječi: »stope od 12%« u određenom broju i padežu zamjenjuju se riječima: »stope od 10%« u odgovarajućem broju i padežu.
\n
Članak 17
\n
(1)Odredbe članaka 4. i 16. ovoga Zakona primjenjuju se pri utvrđivanju poreza na dohodak za 2021. godinu i nadalje.
\n
(2)Pri izračunu predujma poreza na dohodak iz članka 37. Zakona o porezu na dohodak (»Narodne novine«, br. 115/16., 106/18., 121/18. i 32/20.) za 2021. godinu, na temelju prijave poreza na dohodak za 2020. godinu, primjenjuju se odredbe članka 16. ovoga Zakona.
\n
(3)Odredbe članaka 10. i 16. ovoga Zakona primjenjuju se na sve postupke utvrđivanja dohotka iz članka 76. Zakona o porezu na dohodak (»Narodne novine«, br. 115/16., 106/18., 121/18. i 32/20.) pokrenute od stupanja na snagu ovoga Zakona.
\n
Članak 18
\n
Porez na dohodak ne plaća se pri isplati dividendi i udjela u dobiti iz članka 70. Zakona o porezu na dohodak (»Narodne novine«, br. 115/16., 106/18., 121/19. i 32/20.) ako se isplaćuju iz dobiti ostvarene do 29. veljače 2012., osim dividendi i udjela u dobiti na temelju udjela u kapitalu koji su ostvareni u razdoblju od 1. siječnja 2001. do 31. prosinca 2004., a isplaćuju se nakon stupanja na snagu ovoga Zakona te se oporezuju stopom predujma poreza na dohodak od 10%.
\n
Članak 19
\n
Ministar financija uskladit će provedbene propise Zakona o porezu na dohodak (»Narodne novine«, br. 115/16., 106/18., 121/19. i 32/20.) s odredbama ovoga Zakona u roku od 90 dana od dana njegova stupanja na snagu, i to:
\n
–Pravilnik o porezu na dohodak (»Narodne novine«, br. 10/17., 128/17., 106/18., 1/19., 80/19., 1/20. i 74/20.)
\n
–Pravilnik o paušalnom oporezivanju samostalnih djelatnosti (»Narodne novine«, br. 1/20.)
\n
–Pravilnik o paušalnom oporezivanju djelatnosti iznajmljivanja i organiziranja smještaja u turizmu (»Narodne novine«, br. 1/19. i 1/20.).
\n
Članak 20
\n
Ministarstvo financija će u roku od dvije godine od dana stupanja na snagu ovoga Zakona provesti naknadnu procjenu učinaka ovoga Zakona.
\n
Članak 21
\n
Ovaj Zakon objavit će se u »Narodnim novinama«, a stupa na snagu 1. siječnja 2021.
\n
Prijelazne i završne odredbe iz NN 151/22 od 22.12.2022.
\n
Članak 20
\n
Razlike koje poreznim obveznicima nastanu zbog primjene pravila za preračunavanje i zaokruživanje u skladu sa Zakonom o uvođenju eura kao službene valute u Republici Hrvatskoj (»Narodne novine«, br. 57/22. i 88/22. – ispravak) uključuju se u poreznu osnovicu.
\n
Članak 21
\n
Odredba članka 7. ovoga Zakona primjenjuje se u postupku godišnjeg obračuna poreza na dohodak za 2022. godinu i nadalje.
\n
Članak 22
\n
Ministar financija uskladit će provedbene propise Zakona o porezu na dohodak (»Narodne novine«, br. 115/16., 106/18., 121/19., 32/20. i 138/20.) s odredbama ovoga Zakona u roku od 90 dana od dana njegova stupanja na snagu, i to:
\n
–Pravilnik o porezu na dohodak (»Narodne novine«, br. 10/17., 128/17., 106/18., 1/19., 80/19., 1/20., 74/20., 1/21., 102/22. i 112/22.)
\n
–Pravilnik o paušalnom oporezivanju samostalnih djelatnosti (»Narodne novine«, br. 1/20. i 1/21.)
\n
–Pravilnik o paušalnom oporezivanju djelatnosti iznajmljivanja i organiziranja smještaja u turizmu (»Narodne novine«, br. 1/19., 1/20. i 1/21.).
\n
Članak 23
\n
Ovaj Zakon objavit će se u »Narodnim novinama«, a stupa na snagu prvoga dana od dana objave u »Narodnim novinama«, osim članaka 1. do 6., članaka 8. do 20. i članka 22. ovoga Zakona koji stupaju na snagu 1. siječnja 2023.
\n
Prijelazne i završne odredbe iz NN 114/23 od 04.10.2023.
\n
Članak 38
\n
(1)Odredba članka 46. stavka 7. Zakona o porezu na dohodak (»Narodne novine«, br. 115/16., 106/18., 121/19., 32/20., 138/20. i 151/22.), koja je izmijenjena člankom 18. ovoga Zakona, primjenjuje se u postupku godišnjeg obračuna poreza na dohodak za 2023. godinu i nadalje.
\n
(2)Odluke iz članka 9. ovoga Zakona jedinice lokalne samouprave donose i objavljuju u »Narodnim novinama« do kraja 2023. godine, a stupaju na snagu 1. siječnja 2024.
\n
Članak 39
\n
Ministar financija uskladit će provedbene propise Zakona o porezu na dohodak (»Narodne novine«, br. 115/16., 106/18., 121/19., 32/20., 138/20. i 151/22.) s odredbama ovoga Zakona u roku od 90 dana od dana njegova stupanja na snagu, i to:
\n
–Pravilnik o porezu na dohodak (»Narodne novine«, br. 10/17., 128/17., 106/18., 1/19., 80/19., 1/20., 74/20., 1/21., 102/22., 112/22., 156/22., 1/23. 3/23. i 56/23.)
\n
–Pravilnik o paušalnom oporezivanju samostalnih djelatnosti (»Narodne novine«, br. 1/20., 1/21., 156/22. i 15/23.)
\n
–Pravilnik o paušalnom oporezivanju djelatnosti iznajmljivanja i organiziranja smještaja u turizmu (»Narodne novine«, br. 1/19., 1/20., 1/21. i 156/22.).
\n
Članak 40
\n
Dohodak ostvaren do 31. prosinca 2023. oporezivat će se po Zakonu o porezu na dohodak (»Narodne novine«, br. 115/16., 106/18., 121/19., 32/20., 138/20. i 151/22.).
\n
Članak 41
\n
Ministarstvo financija će u roku od dvije godine od dana stupanja na snagu ovoga Zakona provesti naknadnu procjenu učinaka ovoga Zakona.
\n
Članak 42
\n
Ovaj Zakon objavit će se u »Narodnim novinama«, a stupa na snagu prvoga dana od dana objave u »Narodnim novinama«, osim članaka 1. do 8. i članaka 10. do 37. ovoga Zakona koji stupaju na snagu 1. siječnja 2024.
\n
Prijelazne i završne odredbe iz NN 152/24 od 24.12.2024.
\n
Članak 14
\n
(1)Predstavnička tijela jedinica lokalne samouprave koja su visinu poreznih stopa utvrdila odlukom sukladno članku 19.a stavku 2. Zakona o porezu na dohodak (»Narodne novine«, br. 115/16., 106/18., 121/19., 32/20., 138/20., 151/22. i 114/23.) dužna su donijeti novu odluku sukladno članku 4. ovoga Zakona ako je visina poreznih stopa izvan granica propisanih člankom 4. ovoga Zakona.
\n
(2)Odluku iz stavka 1. ovoga članka predstavnička tijela jedinice lokalne samouprave dužna su donijeti i objaviti u »Narodnim novinama« najkasnije do 28. veljače 2025.
\n
(3)Odluka iz stavka 1. ovoga članka primijenit će se pri utvrđivanju predujmova poreza na dohodak iz članaka 24. i 40. Zakona o porezu na dohodak (»Narodne novine«, br. 115/16., 106/18., 121/19., 32/20., 138/20., 151/22. i 114/23.) od 1. ožujka 2025., a u postupku godišnjeg obračuna poreza na dohodak za cijelo porezno razdoblje 2025. godine.
\n
(4)Do donošenja odluke iz stavka 1. ovoga članka i stupanjem na snagu u roku iz stavka 3. ovoga članka, pri utvrđivanju predujmova poreza na dohodak iz članaka 24. i 40. Zakona o porezu na dohodak (»Narodne novine«, br. 115/16., 106/18., 121/19., 32/20., 138/20., 151/22. i 114/23.) primjenjuje se odluka donesena sukladno članku 19.a stavku 2. Zakona o porezu na dohodak (»Narodne novine«, br. 115/16., 106/18., 121/19., 32/20., 138/20., 151/22. i 114/23.).
\n
(5)Zbog različitog poreznog opterećenja u poreznom razdoblju proizišlog na temelju primjene stavaka 3. i 4. ovoga članka, poslodavac i isplatitelj primitaka i mirovina može za 2025. godinu izvršiti godišnji obračun na način propisan člankom 47. Zakona o porezu na dohodak (»Narodne novine«, br. 115/16., 106/18., 121/19., 32/20., 138/20., 151/22. i 114/23.).
\n
Članak 15
\n
(1)Predstavnička tijela jedinica lokalne samouprave koja su visinu paušalnog poreza po krevetu odnosno po smještajnoj jedinici u kampu odnosno po smještajnoj jedinici za robinzonski smještaj utvrdila odlukom sukladno članku 57. stavku 3. Zakona o porezu na dohodak (»Narodne novine«, br. 115/16., 106/18., 121/19., 32/20., 138/20., 151/22. i 114/23.) dužna su donijeti novu odluku sukladno članku 8. ovoga Zakona ako je visina paušalnog poreza po krevetu odnosno po smještajnoj jedinici u kampu odnosno po smještajnoj jedinici za robinzonski smještaj izvan granica propisanih člankom 8. ovoga Zakona.
\n
(2)Odluku iz stavka 1. ovoga članka predstavnička tijela jedinice lokalne samouprave dužna su donijeti te dostaviti Poreznoj upravi najkasnije do 28. veljače 2025.
\n
(3)Ako predstavničko tijelo jedinice lokalne samouprave ne donese odluku u propisanom roku iz stavka 1. ovoga članka, visina paušalnog poreza po krevetu odnosno po smještajnoj jedinici u kampu odnosno po smještajnoj jedinici za robinzonski smještaj određuje se sukladno članku 57. stavku 7. koji je dodan člankom 8. ovoga Zakona.
\n
Članak 16
\n
Dohodak ostvaren do 31. prosinca 2024. oporezivat će se po Zakonu o porezu na dohodak (»Narodne novine«, br. 115/16., 106/18., 121/19., 32/20., 138/20., 151/22. i 114/23.).
\n
Članak 17
\n
Ministar financija će u roku od 90 dana od dana stupanja na snagu ovoga Zakona uskladiti sljedeće pravilnike s odredbama ovoga Zakona:
\n
–Pravilnik o porezu na dohodak (»Narodne novine«, br. 10/17., 128/17., 106/18., 1/19., 80/19., 1/20., 74/20., 1/21., 102/22., 112/22., 156/22., 1/23., 3/23. − ispravak, 56/23. i 143/23.)
\n
–Pravilnik o paušalnom oporezivanju samostalnih djelatnosti (»Narodne novine«, br. 1/20., 1/21., 156/22., 15/23. i 1/24.)
\n
–Pravilnik o paušalnom oporezivanju djelatnosti iznajmljivanja i organiziranja smještaja u turizmu (»Narodne novine«, br. 1/19., 1/20., 1/21., 156/22. i 1/24).
\n
Članak 18
\n
Ministarstvo financija će u roku od tri godine od dana stupanja na snagu ovoga Zakona provesti vrednovanje ovoga Zakona.
\n
Članak 19
\n
Ovaj Zakon objavit će se u »Narodnim novinama«, a stupa na snagu 1. siječnja 2025.
\n
Copyright © Ante Borić