Službeni izvorizakon.hr · EUR-Lex
Europaius

Zakon o administrativnoj suradnji u području poreza - Zakon.hr

Ukratko

Ovaj Zakon uređuje administrativnu suradnju u području poreza između Republike Hrvatske i drugih država, s ciljem unaprjeđenja ispunjavanja poreznih obveza na međunarodnoj razini.

Što regulira

  • Administrativnu suradnju u području poreza između Republike Hrvatske i država članica Europske unije.
  • Automatsku razmjenu informacija o financijskim računima, izvješćima po državama, kriptoimovini i dopunskom porezu s drugim jurisdikcijama.
  • Provedbu Sporazuma s Vladom Sjedinjenih Američkih Država o FATCA-i.
  • Provedbu Mnogostranog sporazuma o automatskoj razmjeni informacija u vezi s aranžmanima izbjegavanja zajedničkog standarda izvješćivanja i netransparentnim offshore strukturama.

Koga se tiče

  • Republike Hrvatske i država članica Europske unije.
  • Izvještajnih financijskih institucija, operatera platformi i pružatelja usluga povezanih s kriptoimovinom.

Ključne točke

  • Zakon se primjenjuje na sve poreze bilo koje vrste koje propisuju države članice.
  • Iznimno, ne odnosi se na PDV, carine, trošarine, doprinose za obvezna osiguranja, pristojbe i davanja ugovorne naravi.
  • Administrativna suradnja uključuje razmjenu informacija na zahtjev, spontanu i obveznu automatsku razmjenu informacija, te uzajamnu pomoć pri naplati tražbina.
  • Ministarstvo financija, Porezna uprava i Carinska uprava nadležni su za administrativnu suradnju i provedbu propisa.
Tekst zakona
Tekst zakona

Zakon o administrativnoj suradnji u području poreza - Zakon.hr UPUTE UVJETI CJENIK KONTAKT Zakon.ai Prijava / Registracija Baza je ažurirana 08.06.2026. zaključno sa NN 43/26 EU 2024/2679 × Upozorenje

Funkcionalnost kopiranja je dostupna samo prijavljenim korisnicima. Prijava / Registracija U redu Povezani zakoni EU09 Oporezivanje Zakon o administrativnoj suradnji u području poreza Porezi i carine Zakon o porezu na promet nekretnina Zakon o osobnom identifikacijskom broju Zakon o porezu na dohodak Zakon o porezu na dobit Opći porezni zakon Zakon o računovodstvu Zakon o posebnom porezu na plaće, mirovine i druge primitke Zakon o carinskoj službi Zakon o financijskom inspektoratu Republike Hrvatske Zakon o proračunu Zakon o igrama na sreću Zakon o doprinosima Zakon o financiranju jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave Zakon o poreznoj upravi Zakon o fiskalnoj odgovornosti Zakon o mjerama naplate poreznog duga uzrokovanoga gospodarskom krizom Zakon o dodatku na mirovine ostvarene prema Zakonu o mirovinskom osiguranju Zakon o trošarinama Zakon o fiskalizaciji u prometu gotovinom Zakon o posebnom porezu na motorna vozila Zakon o naplati poreznog duga fizičkih osoba Zakon o posebnom porezu kavu i bezalkoholna pića Zakon o transparentnosti tokova javnih sredstava Zakon o poreznom savjetništvu Zakon o naplati poreznog duga uzrokovanog gospodarskom krizom Zakon o financijskom poslovanju i računovodstvu neprofitnih organizacija Zakon o brdsko-planinskim područjima Zakon o procjeni vrijednosti nekretnina Zakon o sustavu unutarnjih kontrola u javnom sektoru Zakon o provedbi carinskog zakonodavstva Europske unije Carinski zakonik EU Zakon o administrativnoj suradnji u području poreza Zakon o lokalnim porezima Zakon o porezu na premije osiguranja od automobilske odgovornosti i premije kasko osiguranja cestovnih vozila Zakon o uvjetima za pružanje usluga carinskog zastupanja Zakon o otpisu dugova fizičkim osobama Zakon o provođenju Odluke Ustavnog suda Republike Hrvatske od

  1. svibnja 1998 Zakon o porezu na dodanu vrijednost Zakon o naplati dospjelih a nenaplaćenih poreza, carina, doprinosa i državnih jamstava Zakon o mehanizmima rješavanja poreznih sporova u Europskoj uniji Zakon o provedbi Uredbe (EU) 2019/1238 o paneuropskom osobnom mirovinskom proizvodu (PEPP) Zakon o olakšavanju uporabe financijskih i drugih informacija u svrhu sprječavanja, otkrivanja, istraživanja ili progona teških kaznenih djela Zakon o dodatnom porezu na dobit Zakon o minimalnom globalnom porezu na dobit Zakon o Središnjem registru stanovništva Zakon o fiskalizaciji Zakon o administrativnoj suradnji u području porezaNN 115/16, 130/17, 106/18, 121/19, 151/22, 114/23, 146/25 na snazi od 11.12.
  2. Uživajte... Preuzmite dokumentu PDF formatu Zanimljivi linkovi PODZAKONSKI PROPISIArhiva:Zakon o administrativnoj suradnji u području poreza 2024-2025Zakon o administrativnoj suradnji u području poreza 2023-2023Zakon o administrativnoj suradnji u području poreza 2020-2022Zakon o administrativnoj suradnji u području poreza 2019-2019Zakon o administrativnoj suradnji u području poreza 2018-2018Zakon o administrativnoj suradnji u području poreza 2017-2017Ministarstvo financijaPorezna upravaCarina DIO PRVI UVODNE ODREDBE Članak
  3. (NN 130/17, 146/25) Ovaj Zakon uređuje administrativnu suradnju u području poreza između Republike Hrvatske i država članica Europske unije (u daljnjem tekstu: države članice), automatsku razmjenu informacija o financijskim računima između Republike Hrvatske i drugih jurisdikcija, automatsku razmjenu informacija o izvješćima po državama između Republike Hrvatske i jurisdikcija izvan Europske unije, provedbu Sporazuma između Vlade Republike Hrvatske i Vlade Sjedinjenih Američkih Država o unaprjeđenju ispunjavanja poreznih obveza na međunarodnoj razini i provedbi FATCA-e, automatsku razmjenu informacija o kojima izvješćuju operateri platformi između Republike Hrvatske i drugih jurisdikcija, provedbu Mnogostranog sporazuma između nadležnih tijela o automatskoj razmjeni informacija u vezi s aranžmanima izbjegavanja zajedničkog standarda izvješćivanja i netransparentnim offshore strukturama, automatsku razmjenu informacija o kriptoimovini između Republike Hrvatske i drugih jurisdikcija i automatsku razmjenu Prijava s informacijama o dopunskom porezu između Republike Hrvatske i drugih jurisdikcija. Članak
  4. (NN 130/17, 106/18, 121/19, 151/22, 114/23) Prijenos i provedba propisa Europske unije

(1)Ovim se Zakonom u hrvatsko zakonodavstvo preuzimaju sljedeći akti Europske unije:
  1. Direktiva Vijeća 2010/24/EU od
  2. ožujka
  3. o uzajamnoj pomoći kod naplate potraživanja vezanih za poreze, carine i druge mjere (SL L 84,
  4. 2010.), (u daljnjem tekstu: Direktiva 2010/24/EU)
  5. Direktiva Vijeća 2011/16/EU od
  6. veljače
  7. o administrativnoj suradnji u području oporezivanja i stavljanja izvan snage Direktive 77/799/EEZ (SL L 64,
  8. 2011.), (u daljnjem tekstu: Direktiva 2011/16/EU)
  9. Direktiva Vijeća 2014/107/EU od
  10. prosinca
  11. o izmjeni Direktive 2011/16/EU u pogledu obvezne automatske razmjene informacija u području oporezivanja (SL L 359,
  12. 2014.), (u daljnjem tekstu: Direktiva 2014/107/EU)
  13. Direktiva Vijeća (EU) 2003/48/EZ od
  14. lipnja
  15. o oporezivanju dohotka od kamate na štednju (SL L 157,
  16. 2003., str. 38.), (u daljnjem tekstu: Direktiva 2003/48/EZ)
  17. Direktiva Vijeća (EU) 2015/2060 od
  18. studenoga
  19. o stavljanju izvan snage Direktive 2003/48/EZ o oporezivanju dohotka od kamate na štednju (SL L 301,
  20. 2015.), (u daljnjem tekstu: Direktiva Vijeća (EU) 2015/2060)
  21. Direktiva Vijeća (EU) 2015/2376 od
  22. prosinca
  23. o izmjeni Direktive 2011/16/EU u pogledu obvezne automatske razmjene informacija u području oporezivanja (SL L 332,
  24. 2015.), (u daljnjem tekstu: Direktiva Vijeća (EU) 2015/2376)
  25. Direktiva Vijeća (EU) 2016/881 od
  26. svibnja
  27. o izmjeni Direktive 2011/16/EU u pogledu obvezne automatske razmjene informacija u području oporezivanja (SL L 146,
  28. 2016.), (u daljnjem tekstu: Direktiva Vijeća (EU) 2016/881)
  29. Direktiva Vijeća (EU) 2016/2258 od
  30. prosinca
  31. o izmjeni Direktive 2011/16/EU u pogledu pristupa poreznih tijela informacijama o sprječavanju pranja novca (SL L 342,
  32. 2016.), (u daljnjem tekstu: Direktiva Vijeća (EU) 2016/2258),
  33. Direktiva Vijeća (EU) 2018/822 od
  34. svibnja
  35. o izmjeni Direktive 2011/16/EU u pogledu obvezne automatske razmjene informacija u području oporezivanja u odnosu na prekogranične aranžmane o kojima se izvješćuje (SL L 139,
  36. 2018.) (u daljnjem tekstu: Direktiva Vijeća (EU) 2018/822)
  37. Direktiva Vijeća (EU) 2021/514 od
  38. ožujka
  39. o izmjeni Direktive 2011/16/EU o administrativnoj suradnji u području oporezivanja (SL L 104,
  40. 2021.) (u daljnjem tekstu: Direktiva Vijeća (EU) 2021/514)
  41. Direktiva Vijeća (EU) 2023/2226 od
  42. listopada o izmjeni Direktive o administrativnoj suradnji u području poreza (SL L,
  43. 2023.) (u daljnjem tekstu: Direktiva Vijeća (EU) 2023/2226/EU)
  44. Direktiva Vijeća (EU) 2025/872 od
  45. travnja
  46. o izmjeni Direktive 2011/16/EU o administrativnoj suradnji u području poreza (SL L,
  47. 2025.) (u daljnjem tekstu: Direktiva Vijeća (EU) 2025/872).
(2)Ovim se Zakonom osigurava provedba Uredbe Vijeća (EU) br. 904/2010 od
  1. listopada
  2. o administrativnoj suradnji i suzbijanju prijevare u području poreza na dodanu vrijednost (preinaka) (SL L 268,
  3. 2010.) (u daljnjem tekstu: Uredba Vijeća (EU) br. 904/2010), Uredbe Vijeća (EU) 2017/2454 od
  4. prosinca
  5. o izmjeni Uredbe (EU) br. 904/2010 o administrativnoj suradnji i suzbijanju prijevare u području poreza na dodanu vrijednost (SL L 348,
  6. 2017.) (u daljnjem tekstu: Uredba Vijeća (EU) 2017/2454), Uredbe Vijeća (EU) 2018/1541 od
  7. listopada
  8. o izmjeni uredbi (EU) br. 904/2010 i (EU) 2017/2454 u pogledu mjera za jačanje administrativne suradnje u području poreza na dodanu vrijednost (SL L 259,
  9. 2018.) (u daljnjem tekstu: Uredba Vijeća (EU) 2018/1541), Uredbe Vijeća (EU) 2018/1909 od
  10. prosinca
  11. o izmjeni Uredbe (EU) br. 904/210 u pogledu razmjene informacija u svrhu praćenja pravilne primjene aranžmana za premještanje dobara (SL L 311,
  12. 2018.) (u daljnjem tekstu: Uredba Vijeća (EU) 2018/1909) i Uredbe Vijeća (EU) 2025/517 od
  13. ožujka
  14. o izmjeni Uredbe (EU) br. 904/2010 o administrativnoj suradnji i suzbijanju prijevare u području poreza na dodanu vrijednost potrebnih u digitalno doba (SL L 2025/517,
  15. 2025.) (u daljnjem tekstu: Uredba Vijeća (EU) 2025/517). Članak
  16. (NN 106/18, 121/19, 146/25) Nadležnost
(1)Ministarstvo financija, Porezna uprava i Carinska uprava nadležni su za administrativnu suradnju na području poreza.
(2)Ministarstvo financija, Porezna uprava i Carinska uprava nadležni su za provedbu Uredbe Vijeća (EU) br. 904/2010, Uredbe Vijeća (EU) 2017/2454, Uredbe Vijeća (EU) 2018/1541, Uredbe Vijeća (EU) 2018/1909 i Uredbe Vijeća (EU) 2025/517. Članak 4. Područje primjene
(1)Ovaj Zakon primjenjuje se na sve poreze bilo koje vrste koje propisuju države članice.
(2)Iznimno od stavka
  1. ovoga članka, članci
  2. do
  3. ovoga Zakona ne odnose se na porez na dodanu vrijednost, carine i trošarine koji su obuhvaćeni drugim propisima Europske unije o administrativnoj suradnji između država članica, na doprinose za obvezna osiguranja koji se uplaćuju državi članici, pristojbe, te potvrde i druge isprave koje izdaju javnopravna tijela te davanja ugovorne naravi.
(3)Iznimno od stavka
  1. ovoga članka, članci
  2. do
  3. ovoga Zakona ne odnose se na tražbine iz članka
  4. stavka
  5. ovoga Zakona. Članak
  6. Odnos ovoga Zakona prema drugim propisima Ako ovim Zakonom nije uređeno drugačije, primjenjuju se odredbe općeg zakona kojim se uređuje odnos između poreznih obveznika i poreznih tijela. Članak
  7. Administrativna suradnja Administrativna suradnja u smislu ovoga Zakona podrazumijeva sljedeće:
  8. razmjenu informacija na zahtjev
  9. spontanu razmjenu informacija
  10. obveznu automatsku razmjenu informacija
  11. druge oblike administrativne suradnje i
  12. uzajamnu pomoć pri naplati tražbina po osnovi poreza i drugih javnih davanja. Članak 6.a (NN 130/17, 106/18) Pravila protiv zlouporabe
(1)Odredbe ovoga Zakona nisu provedene, ako se može zaključiti, uzimajući u obzir sve bitne čimbenike i okolnosti, da je jedna od glavnih svrha bilo kojih instrumenata, poslovnih transakcija, aktivnosti, shema, sporazuma, obveza ili događaja, dovela do izbjegavanja ili zlouporabe odredbi i obveza iz ovoga Zakona.
(2)Na izvještajne financijske institucije, druge osobe ili posrednike koji poduzimaju radnje iz stavka
  1. ovoga članka u svrhu zaobilaženja provođenja pravila izvješćivanja i dubinske analize primjenjivat će se odredbe ovoga Zakona kao da obveze izvješćivanja i dubinske analize nisu provedene. Članak
  2. Postupanje po zahtjevima Zahtjevi u smislu ovoga Zakona zaprimljeni iz drugih država članica imaju jednaku važnost kao i vlastiti zahtjevi ili zahtjevi zaprimljeni od drugih nadležnih tijela Republike Hrvatske. Članak 7.a (NN 130/17, 151/22, 146/25) Pristup informacijama koje se odnose na dubinsku analizu i na stvarnog vlasnika
(1)Ministarstvo financija, Porezna uprava provodi nadzor nad točnošću prikupljanja propisanih informacija i nad provedbom dubinske analize u smislu ovoga Zakona koju su obvezne provoditi izvještajne financijske institucije te jesu li izvještajne financijske institucije utvrdile račune o kojima se izvješćuje i jesu li o njima izvijestile u roku koji je propisan ovim Zakonom.
(2)Ministarstvo financija, Porezna uprava provodi nadzor nad točnošću i potpunosti popunjenih propisanih izvješća te jesu li izvještajne financijske institucije podnijele propisano izvješće u roku koji je propisan ovim Zakonom.
(3)Ministarstvo financija, Porezna uprava provodi nadzor nad točnošću prikupljanja propisanih informacija i nad provedbom dubinske analize koju su obvezni provoditi operateri platformi te provjerava jesu li operateri platformi podnijeli potpuno propisano izvješće i jesu li ga podnijeli u roku koji je propisan ovim Zakonom.
(4)Ministarstvo financija, Porezna uprava provodi nadzor nad točnošću prikupljanja propisanih informacija u smislu ovoga Zakona koju su obvezni provoditi pružatelji usluga povezanih s kriptoimovinom koji izvješćuju te jesu li pružatelji usluga povezanih s kriptoimovinom koji izvješćuju utvrdili vrstu kriptoimovine o kojoj se izvješćuje u pogledu koje su pružatelji usluga povezanih s kriptoimovinom koji izvješćuju proveli transakcije o kojima se izvješćuje i jesu li o njima izvijestili u roku koji je propisan člankom 35.v stavkom 1. ovoga Zakona.
(5)Ministarstvo financija, Porezna uprava provodi nadzor nad točnošću i potpunosti popunjenih izvješća i jesu li pružatelji usluga povezanih s kriptoimovimom koji izvješćuju podnijeli propisano izvješće u roku propisanim člankom 35.v stavkom 1. ovoga Zakona.
(6)Agencija provodi nadzor nad točnošću prikupljanja propisanih informacija koje se odnose na postupke dubinske analize stranke koja se smatra korisnikom kriptoimovine, a koje su postupke obvezni provoditi pružatelji usluga povezanih s kriptoimovinom u skladu s odredbama propisa kojim se uređuje sprječavanje pranja novca i financiranja terorizma.
(7)Na postupak nadzora koji provodi Ministarstvo financija, Porezna uprava primjenjuju se u odgovarajućem dijelu i propisi koji uređuju ovlasti i postupanje Ministarstva financija, Porezne uprave prilikom provođenja postupaka iz svoje nadležnosti.
(8)Ministarstvo financija, Porezna uprava može za potrebe učinkovitog praćenja postupaka dubinske analize koje primjenjuju izvještajne financijske institucije u smislu ovoga Zakona pristupiti mehanizmima, postupcima, dokumentima i informacijama kod subjekata koji provode dubinsku analizu, a koje se odnose na mjere dubinske analize stranaka u skladu s propisima kojima se uređuje sprečavanje pranja novca i financiranja terorizma, čuvanje evidencija o transakcijama, informacije o stvarnom vlasniku ili stvarnim vlasnicima koje se prikupljaju, obrađuju i čuvaju u skladu s propisima kojima se uređuje sprječavanje pranja novca i financiranja terorizma.
(9)Ministarstvu financija, Poreznoj upravi, u skladu s propisima koji uređuju sprječavanje pranja novca i financiranja terorizma, izravno su dostupni podaci koji se nalaze u Registru stvarnih vlasnika.
(10)Ministarstvu financija, Poreznoj upravi, u skladu s propisima koji uređuju sprječavanje pranja novca i financiranja terorizma, dostupni su podaci o stvarnom vlasništvu koji se nalaze kod pravnih subjekata i upravitelja trusta ili s trustom izjednačenog subjekta stranog prava. Članak 8. Službeni jezik
(1)Svi zahtjevi u skladu s člancima
  1. do
  2. ovoga Zakona i u skladu s člancima
  3. do
  4. ovoga Zakona i priloženi dokumenti mogu biti sastavljeni na jeziku koji dogovore nadležna tijela država članica.
(2)Svi zahtjevi u skladu s člancima
  1. do
  2. ovoga Zakona i jedinstvene ovršne isprave dostavljaju se na službenom jeziku države članice koja prima zahtjev, ili se uz njih dostavlja prijevod na taj jezik.
(3)Iznimno od stavka
  1. ovoga članka, porezni akti koji se dostavljaju u skladu s člankom
  2. ovoga Zakona mogu biti dostavljeni na službenom jeziku države članice koja podnosi zahtjev.
(4)Kada se zahtjevu prilažu dokumenti osim onih koji su navedeni u stavcima
  1. i
  2. ovoga članka, tijelo koje prima zahtjev može zatražiti od tijela koje podnosi zahtjev prijevod tih dokumenata na službeni jezik države članice koja prima zahtjev, ili bilo koji drugi jezik koji bilateralno dogovore dotične države članice. Članak
  3. Povratna informacija
(1)Kada porezno tijelo dostavlja informacije u skladu s člancima
  1. do
  2. ovoga Zakona, može zatražiti od nadležnog tijela države članice koje prima informacije da o tome pošalje povratnu informaciju.
(2)Ako se traži povratna informacija u skladu s člancima
  1. do
  2. ovoga Zakona, porezno tijelo je obvezno, što je prije moguće, uzimajući u obzir odredbe o poreznoj tajni iz općeg zakona kojim se uređuje odnos između poreznih obveznika i poreznih tijela i propisa kojim se uređuje zaštita osobnih podataka, dostaviti povratnu informaciju nadležnom tijelu države članice koje je proslijedilo informacije, a najkasnije tri mjeseca nakon što je poznata primjena zaprimljenih informacija.
(3)Porezno tijelo dostavlja odnosno zaprima povratne informacije o automatskoj razmjeni informacija od drugih država članica jedanput godišnje, u skladu s praktičnim dogovorima sklopljenim bilateralno. Članak 10. (NN 106/18, 151/22, 146/25) Korištenje informacija i dokumenata
(1)Informacije dobivene u skladu s ovim Zakonom mogu se koristiti za utvrđivanje i naplatu poreza iz članka
  1. ovoga Zakona te PDV-a i drugih neizravnih poreza, carina, za potrebe sprječavanja pranja novca i borbe protiv financiranja terorizma, za utvrđivanje i naplatu drugih tražbina iz članka
  2. ovoga Zakona ili za utvrđivanje i naplatu doprinosa za obvezna osiguranja. Informacije se mogu koristiti i u sudskim i upravnim postupcima, pokrenutim zbog kršenja poreznog prava.
(2)Informacije i dokumenti primljeni u skladu s ovim Zakonom mogu se koristiti i u druge svrhe osim onih navedenih u stavku 1. ovoga članka, ako je to dopustilo nadležno tijelo države članice koje dostavlja informacije. Takvo se dopuštenje daje ako se informacije mogu koristiti u slične svrhe u državi članici nadležnog tijela koje ih je dostavilo.
(3)Porezno tijelo može proslijediti informacije iz stavaka
  1. i
  2. ovoga članka trećoj državi članici ako je država članica koja je dostavila informacije s tim suglasna. Smatra se da je država članica koja je dostavila informacije suglasna ako se u roku od deset dana od zaprimanja obavijesti o namjeri prosljeđivanja informacija ne usprotivi takvom prosljeđivanju.
(4)Porezno tijelo može nadležnom tijelu države članice priopćiti popis svrha za koje se dostavljene informacije i dokumenti mogu koristiti.
(5)Država članica koja prima informacije može upotrijebiti dostavljene informacije bez pristanka iz stavka
  1. ovoga članka za bilo koju svrhu navedenu na popisu iz stavka
  2. ovoga članka.
(6)Informacije, izvješća, izjave i svi drugi dokumenti ili njihove ovjerene preslike koji su dostavljeni poreznom tijelu u skladu s ovim Zakonom, mogu se koristiti kao dokazni materijal jednako kao i slične informacije, izvješća, izjave i ostali dokumenti od nekog tijela u Republici Hrvatskoj.
(7)Iznimno od stavaka
  1. do
  2. ovoga članka, informacije dobivene u skladu s člancima
  3. do
  4. ovoga Zakona koriste se u skladu s člankom
  5. ovoga Zakona.
(8)Obveza čuvanja porezne tajne u skladu s općim zakonom kojim se uređuje odnos između poreznih obveznika i poreznih tijela odnosi se na informacije koje se u skladu s ovim Zakonom razmjenjuju između država članica.
(9)Iznimno od stavaka od
  1. do
  2. ovoga članka, informacije dobivene u skladu s člancima
  3. i
  4. ovoga Zakona mogu se koristiti za procjenu visoke razine rizika transfernih cijena i ostalih rizika povezanih sa smanjenjem porezne osnovice i premještanjem dobiti te za procjenu rizika neusklađenosti s pravilima o transfernim cijenama između članova skupine multinacionalnih poduzeća i prema potrebi za gospodarske i statističke analize. Usklađivanja transfernih cijena od strane Ministarstva financija, Porezne uprave ne temelje se na informacijama koje se razmjenjuju na temelju članaka
  5. i
  6. ovoga Zakona.
(10)Informacije iz članaka
  1. i
  2. ovoga Zakona mogu se koristiti kao temelj za daljnje provjere u odnosu na sporazume o transfernim cijenama skupine multinacionalnih poduzeća ili u odnosu na druga porezna pitanja tijekom poreznog nadzora na temelju kojih se mogu izvršiti odgovarajuća usklađenja oporezive dobiti sastavnog subjekta skupine multinacionalnog poduzeća. Članak 10.a (NN 151/22, 146/25) Zaštita podataka
(1)Ministarstvo financija, Porezna uprava, izvještajne financijske institucije, posrednici, operateri platformi koji izvješćuju i pružatelji usluga povezanih s kriptoimovinom koji izvješćuju smatraju se voditeljima obrade podataka kada samostalno ili zajednički utvrđuju svrhu i načine obrade osobnih podataka u skladu s propisom kojim se uređuje zaštita osobnih podataka.
(2)Izvještajne financijske institucije, posrednik, operateri platforme za izvješćivanje ili pružatelji usluga povezanih s kriptoimovinom koji izvješćuju obavještavaju osobu o kojoj se izvješćuje da će informacije koje se na nju odnose prikupljati i dostavljati u skladu s ovim Zakonom te pružaju toj osobi sve informacije u skladu s propisima kojima se uređuje zaštita osobnih podataka prije izvješćivanja o tim informacijama kako bi osoba mogla ostvariti svoja prava na zaštitu podataka.
(3)Operateri platforme koja izvješćuje obavještavaju prodavatelje o kojima se izvješćuje o prijavljenoj naknadi. Članak 10.b Povreda podataka
(1)Povreda podataka u smislu ovoga Zakona podrazumijeva povredu sigurnosti koja dovodi do uništenja, gubitka, izmjene ili bilo kakvog neprimjerenog i neovlaštenog pristupa informacijama, njihova otkrivanja ili uporabe, uključujući osobne podatke koji se prenose, pohranjuju ili na drugi način obrađuju, kao rezultat namjernih nezakonitih radnji, nepažnje ili nesreća.
(2)Povreda podataka iz stavka 1. ovoga članka može se odnositi na povjerljivost, dostupnost i cjelovitost podataka.
(3)Ministarstvo financija, Porezna uprava će bez odgode obavijestiti Europsku komisiju o svakoj povredi podataka i svim naknadnim korektivnim mjerama.
(4)Ministarstvo financija, Porezna uprava će u pisanom obliku zatražiti od Europske komisije da obustavi pristup CCN mreži (Zajednička komunikacijska mreža – CCN) za potrebe ovoga Zakona ako se povreda podataka ne može odmah i na odgovarajući način staviti pod kontrolu.
(5)Ministarstvo financija, Porezna uprava može pisanim putem obavijestiti Europsku komisiju i državu članicu u kojoj je došlo do povrede podataka o obustavi razmjene informacija s navedenom državom članicom.
(6)Obustava razmjene informacija iz stavka
  1. ovoga članka stupa na snagu odmah. Članak 10.c (NN 146/25) Usklađenost s Državnom informacijskom strukturom Razvoj, implementacija i nadogradnja informacijskih sustava potrebnih za provedbu ovoga Zakona provode se u skladu s općim načelima te specifičnim organizacijskim i tehničkim standardima propisanim zakonom kojim se uređuje državna informacijska infrastruktura, a što uključuje obvezu korištenja Središnjeg sustava interoperabilnosti (SSI) i njegovih komponenti za automatsku razmjenu podataka propisanu ovim Zakonom. Članak
  2. Ograničenja
(1)Porezno tijelo je obvezno dostaviti nadležnom tijelu druge države članice informacije u skladu s člancima
  1. do
  2. ovoga Zakona pod uvjetom da je tijelo koje je zatražilo informacije iscrpilo uobičajene izvore za dobivanje tih informacija.
(2)Porezno tijelo nije dužno provesti službene ili upravne radnje ili dostaviti informacije ako je poduzimanje takvih radnji ili prikupljanje informacija za svoje vlastite potrebe suprotno nacionalnom zakonodavstvu.
(3)Porezno tijelo može odbiti prosljeđivanje informacija ako država članica koja je zatražila informacije nije u mogućnosti pružiti sličnu vrstu informacija zbog zakonskih propisa.
(4)Porezno tijelo može odbiti prosljeđivanje informacija ako bi to dovelo do otkrivanja poslovne, industrijske ili profesionalne tajne ili poslovnog procesa te ako bi njihovo prosljeđivanje bilo suprotno javnom poretku.
(5)Porezno tijelo je obvezno obavijestiti nadležno tijelo države članice koje je zatražilo informacije o razlozima za odbijanje zahtjeva za razmjenu informacija.
(6)Bilateralni ili multilateralni prethodni sporazumi o transfernim cijenama iz članka
  1. ovoga Zakona sklopljeni s trećim zemljama isključeni su iz područja primjene automatske razmjene informacija iz članaka
  2. i
  3. ovoga Zakona ako međunarodni porezni sporazum na temelju kojeg je dogovoren prethodni sporazum o transfernim cijenama ne dopušta njegovo otkrivanje trećim stranama. U slučaju da međunarodni porezni sporazum u skladu s kojim je dogovoren prethodni sporazum o transfernim cijenama dopušta njegovo otkrivanje i nadležno tijelo treće zemlje daje odobrenje za objavljivanje informacija, takvi bilateralni ili multilateralni prethodni sporazumi o transfernim cijenama razmjenjivat će se u skladu s člancima
  4. do
  5. ovoga Zakona.
(7)Iznimno od stavka
  1. ovoga članka informacije iz članka
  2. ovoga Zakona koje se navode u zahtjevu koji je doveo do izdavanja bilateralnih ili multilateralnih prethodnih sporazuma o transfernim cijenama razmjenjuju se u skladu s člankom
  3. stavkom
  4. ovoga Zakona. Članak
  5. (NN 151/22, 146/25) Standardni obrasci i elektronički formati
(1)Povratna informacija iz članka
  1. ovoga Zakona, razmjena informacija na zahtjev iz članka
  2. ovoga Zakona i obavijesti iz članka
  3. ovoga Zakona, obavijesti iz članka
  4. stavaka
  5. i
  6. ovoga Zakona, spontana razmjena informacija iz članka
  7. ovoga Zakona i potvrda o njihovu primitku iz članka
  8. ovoga Zakona, obvezna automatska razmjena informacija iz članaka 22., 27., 35.l i 35.af ovoga Zakona, prosljeđivanje obavijesti iz članka
  9. ovoga Zakona odvija se u elektroničkom obliku, na za to propisanim standardnim obrascima.
(2)Standardnim obrascima mogu se priložiti izvješća, izjave i bilo koji drugi dokumenti ili njihove ovjerene preslike.
(3)Standardni obrasci iz stavka 1. ovoga članka sadržavaju najmanje sljedeće podatke:
  1. a)ime/naziv, adresu i druge podatke bitne za utvrđivanja identiteta osobe na koju se zahtjev odnosi, a u slučaju zahtjeva iz članka 17.a stavka 3. ovoga Zakona i detaljan opis skupine
  2. b)razlog zbog kojeg se informacija traži. Članak 13. Razmjena informacija s trećim zemljama Porezno tijelo može prosljeđivati informacije vezano uz poreze iz članka 4. ovoga Zakona koje je primilo iz trećih zemalja nadležnim tijelima država članica, ako je to u skladu sa sporazumima koje je Republika Hrvatska sklopila s tim trećim zemljama. Članak 14. (NN 106/18, 114/23, 146/25) Pojmovi U smislu ovoga Zakona pojedini pojmovi imaju sljedeće značenje: 1. druga jurisdikcija je:
  3. a)druga jurisdikcija koja s Republikom Hrvatskom ima sklopljen sporazum između nadležnih tijela o automatskoj razmjeni informacija o financijskim računima i dodatak sporazumu nadležnih tijela o automatskoj razmjeni informacija o financijskim računima na temelju međunarodnog sporazuma i koja na temelju sporazuma dostavlja informacije iz članka 26. ovoga Zakona te je navedena na popisu objavljenom na službenim mrežnim stranicama Ministarstva financija, Porezne uprave
  4. b)druga jurisdikcija s kojom je Europska unija sklopila sporazum na temelju kojega ta država dostavlja informacije iz članka 26. ovoga Zakona Ministarstvu financija, Poreznoj upravi i koja je navedena na popisu koji je objavila Europska komisija
  5. c)druga jurisdikcija koja s Republikom Hrvatskom ima sklopljen sporazum između nadležnih tijela o automatskoj razmjeni informacija o dohotku ostvarenom putem digitalnih platformi i koja na temelju sporazuma razmjenjuje informacije iz članka 35.l ovoga Zakona te je navedena na popisu objavljenom na službenim mrežnim stranicama Ministarstva financija, Porezne uprave
  6. d)druga jurisdikcija koja s Republikom Hrvatskom ima sklopljen sporazum između nadležnih tijela o automatskoj razmjeni informacija u skladu s okvirom za izvješćivanje o kriptoimovini i koja na temelju sporazuma razmjenjuje informacije iz članka 35.u ovoga Zakona te je navedena na popisu objavljenom na službenim mrežnim stranicama Ministarstva financija, Porezne uprave
  7. e)druga jurisdikcija koja s Republikom Hrvatskom ima sklopljen sporazum između nadležnih tijela o automatskoj razmjeni Prijava s informacijama o dopunskom porezu koja na temelju sporazuma razmjenjuje informacije iz članka 35.ae ovoga Zakona te je navedena na popisu objavljenom na službenim mrežnim stranicama Ministarstva financija, Porezne uprave 2. porezno tijelo jest tijelo državne uprave, tijelo jedinice područne (regionalne) samouprave ili tijelo jedinice lokalne samouprave u čijem su djelokrugu poslovi utvrđivanja, nadzora i naplate poreza 3. nadležno tijelo države članice je tijelo države članice nadležno za administrativnu suradnju u području poreza 4. povezana poduzeća znače kada jedno poduzeće izravno ili neizravno sudjeluje u upravljanju, kontroli ili kapitalu drugog poduzeća ili ako iste osobe sudjeluju, izravno ili neizravno, u upravljanju, kontroli ili kapitalu poduzeća 5. poduzeće podrazumijeva svaki oblik poslovanja 6. primici od neskrbničkih dividendi su dohodak od dividendi ili drugi dohodak koji se u državi članici platitelja smatra dividendama, a koji se isplaćuju ili doznačuju na račun koji nije skrbnički račun 7. proizvodi životnog osiguranja koji nisu obuhvaćeni drugim pravnim instrumentima Europske unije o razmjeni informacija i drugim sličnim mjerama su ugovori o osiguranju, osim ugovora o osiguranju uz mogućnost isplate otkupne vrijednosti police koji podliježu izvješćivanju, u kojima se naknade iz ugovora plaćaju u slučaju smrti ugovaratelja osiguranja 8. adresa distribuiranog zapisa je adresa distribuiranog zapisa kako je navedena u Uredbi (EU) 2023/1114 9. klijent je svaki posrednik ili relevantni porezni obveznik koji prima usluge, uključujući pomoć, savjete, usmjeravanje ili smjernice, od posrednika koji podliježe obvezi čuvanja profesionalne tajne u vezi s prekograničnim aranžmanom o kojem se izvješćuje. DIO DRUGI POGLAVLJE I. RAZMJENA INFORMACIJA NA ZAHTJEV Članak 15. Razmjena informacija na zahtjev podrazumijeva razmjenu informacija na temelju zahtjeva države članice koja podnosi zahtjev državi članici koja prima zahtjev. Članak 16.
(1)Porezno tijelo na zahtjev nadležnog tijela druge države članice dostavlja sve informacije vezano uz poreze iz članka 4. ovoga Zakona kojima raspolaže ili koje prikupi u službenim ili upravnim radnjama.
(2)Službene ili upravne radnje jesu svi nadzori, provjere i drugi postupci koje poduzima porezno tijelo kako bi osiguralo ispravnu primjenu zakonskih propisa.
(3)Porezno tijelo poduzima sve službene ili upravne radnje potrebne za pribavljanje informacija iz stavka 1. ovoga članka.
(4)Zahtjev iz stavka 1. ovoga članka može sadržavati obrazloženje za poduzimanje određene službene ili upravne radnje. Ako porezno tijelo zauzme stajalište da službene ili upravne radnje nisu potrebne, odmah će o svojim razlozima obavijestiti tijelo države članice koje je podnijelo zahtjev.
(5)Na izričit zahtjev nadležnog tijela države članice porezno tijelo će dostaviti originalne dokumente, pod uvjetom da to nije suprotno važećim propisima Republike Hrvatske. Članak 17. (NN 151/22)
(1)Porezno tijelo dostavlja informacije iz članka
  1. stavka
  2. ovoga Zakona što je prije moguće, a najkasnije tri mjeseca od dana primitka zahtjeva. Ako porezno tijelo raspolaže traženim informacijama, prosljeđuje ih u roku najkasnije od dva mjeseca od dana primitka zahtjeva.
(2)U iznimnim slučajevima, porezno tijelo može s nadležnim tijelom države članice koje podnosi zahtjev dogovoriti drugačije rokove od onih predviđenih u stavku 1. ovoga članka.
(3)Porezno tijelo obvezno je odmah, a najkasnije u roku od sedam dana od primitka zahtjeva, potvrditi primitak zahtjeva tijelu koje je podnijelo zahtjev.
(4)Porezno tijelo je obvezno, u roku od mjesec dana od primitka zahtjeva, obavijestiti tijelo koje je podnijelo zahtjev o bilo kakvim nedostacima u zahtjevu i o potrebi za dodatnim informacijama. U tom slučaju rokovi predviđeni u stavku 1. ovoga članka počinju teći dan nakon što je porezno tijelo primilo dodatne informacije.
(5)Ako porezno tijelo nije u mogućnosti odgovoriti na zahtjev u roku iz stavka 1. ovoga članka, obvezno je odmah, a najkasnije u roku od tri mjeseca od primitka zahtjeva, obavijestiti tijelo koje je podnijelo zahtjev o razlozima i datumu do kojeg bi moglo poslati odgovor, koji ne smije biti dulji od šest mjeseci od datuma primitka zahtjeva.
(6)Kada porezno tijelo ne raspolaže traženim informacijama i ne može odgovoriti na zahtjev za informacije ili to odbija učiniti s osnova predviđenih u članku 11. ovoga Zakona, obvezno je o razlozima obavijestiti nadležno tijelo države članice koje je podnijelo zahtjev odmah, a najkasnije u roku od mjesec dana od primitka zahtjeva. Članak 17.a (NN 151/22) Predvidiva relevantnost
(1)Za potrebe zahtjeva iz članka 16. ovoga Zakona, tražene informacije smatraju se predvidivo relevantnima ako u trenutku podnošenja zahtjeva nadležno tijelo države članice koja podnosi zahtjev smatra da, u skladu sa svojim nacionalnim zakonodavstvom, postoji razumna mogućnost da će tražene informacije biti relevantne za porezna pitanja jednog poreznog obveznika ili nekoliko njih, neovisno o tome jesu li identificirani imenom ili na neki drugi način, i biti opravdane za potrebe upravnih radnji.
(2)Kako bi se dokazala predvidiva relevantnost zatraženih informacija iz stavka
  1. ovoga članka, nadležno tijelo države članice koja podnosi zahtjev dostavit će poreznom tijelu najmanje sljedeće informacije:
  2. porezna svrha za koju se informacije traže i
  3. specifikacija informacija potrebnih za primjenu ili provedbu nacionalnog prava.
(3)Ako se zahtjev iz članka
  1. ovoga Zakona odnosi na skupinu poreznih obveznika koji se ne mogu pojedinačno identificirati, nadležno tijelo države članice koja podnosi zahtjev dostavit će poreznom tijelu najmanje sljedeće informacije:
  2. detaljan opis skupine
  3. objašnjenje mjerodavnog prava i činjenica na temelju kojih se može smatrati da porezni obveznici iz skupine nisu bili usklađeni s mjerodavnim pravom
  4. objašnjenje načina na koji bi zatražene informacije bile od pomoći u utvrđivanju usklađenosti poreznih obveznika iz skupine s mjerodavnim pravom i
  5. gdje je primjenjivo, činjenice i okolnosti povezane s uključenošću treće strane koja je aktivno pridonijela potencijalnom nepoštivanju mjerodavnog zakona od strane poreznih obveznika iz skupine. POGLAVLJE II. SPONTANA RAZMJENA INFORMACIJA Članak
  6. Spontana razmjena informacija podrazumijeva nesustavnu dostavu informacija drugoj državi članici u bilo kojem trenutku i bez prethodnog zahtjeva. Članak 19.
(1)Porezno tijelo obvezno je dostaviti informacije vezano uz poreze iz članka
  1. ovoga Zakona nadležnom tijelu svake druge države članice:
  2. ako porezno tijelo sumnja da postoji mogućnost gubitka poreza u drugoj državi članici
  3. ako je porezni obveznik ostvario pravo na smanjenje ili oslobođenje poreza u Republici Hrvatskoj što bi moglo dovesti do povećanja poreza ili porezne obveze u drugoj državi članici
  4. ako se poslovne transakcije između poreznog obveznika u Republici Hrvatskoj i poreznog obveznika u drugoj državi članici provode kroz jednu ili više zemalja tako da rezultiraju uštedom poreza u Republici Hrvatskoj ili drugoj državi članici ili u obje
  5. ako porezno tijelo sumnja da ušteda poreza u jednoj državi članici proizlazi iz fiktivnih prijenosa dobiti među povezanim društvima
  6. ako bi informacije koje nadležno tijelo države članice proslijedi poreznom tijelu mogle biti značajne za utvrđivanje poreznih obveza u državi članici koja ih je proslijedila.
(2)Porezno tijelo može spontanom razmjenom dostaviti i sve druge informacije koje bi mogle biti korisne nadležnim tijelima drugih država članica. Članak 20.
(1)Porezno tijelo je obvezno informacije iz članka 19. ovoga Zakona proslijediti nadležnom tijelu svake druge države članice što je prije moguće, a najkasnije mjesec dana nakon što informacija postane dostupna.
(2)Porezno tijelo je obvezno odmah potvrditi primitak informacija iz članka
  1. ovoga Zakona nadležnom tijelu koje ih je poslalo, a najkasnije unutar sedam dana od dana primitka informacija. POGLAVLJE III. AUTOMATSKA RAZMJENA INFORMACIJA Članak
  2. Automatska razmjena informacija podrazumijeva sustavnu dostavu unaprijed određenih informacija drugim državama članicama ili drugim jurisdikcijama o rezidentima tih država članica ili drugih jurisdikcija, bez prethodnog zahtjeva i u unaprijed utvrđenim redovitim razdobljima. Članak
  3. (NN 151/22, 146/25) Odjeljak
  4. Automatska razmjena informacija o dostupnim vrstama dohotka i imovine
(1)Automatska razmjena informacija o dostupnim vrstama dohotka i imovine podrazumijeva sljedeće vrste dohotka i imovine, kako su propisane u zakonodavstvu Republike Hrvatske:
  1. dohodak od nesamostalnog rada
  2. primitke članova upravnih odbora i upravnih vijeća
  3. proizvode životnog osiguranja koji nisu obuhvaćeni drugim pravnim instrumentima razmjene informacija i drugim sličnim mjerama Europske unije
  4. mirovine
  5. vlasništvo nad nekretninama i dohodak od imovine i imovinskih prava,
  6. autorske naknade
  7. primici od neskrbničkih dividendi, osim primitaka od dividendi izuzetih od poreza na dobit na temelju odredbi koje uređuju oporezivanje dobiti od udjela u dobiti između matičnih društava i povezanih društava iz različitih država članica u skladu s propisom kojim se uređuje oporezivanje dobiti.
(2)Ministarstvo financija, Porezna uprava nastoji uključiti porezni identifikacijski broj (PIB) rezidenata koji izdaje država članica rezidentnosti pri dostavi informacija iz stavka 1. ovoga članka.
(3)Automatska razmjena informacija iz stavka
  1. ovoga članka provodi se najmanje jedanput godišnje, u roku od šest mjeseci istekom poreznog razdoblja tijekom kojeg su informacije postale dostupne. Članak
  2. (NN 151/22) Porezna uprava može ukazati nadležnom tijelu druge države članice da ne želi primati informacije o određenim vrstama dohotka i imovine iz članka
  3. stavka
  4. ovoga Zakona ili da ne želi primati informacije o dohotku ili imovini koje ne prelaze određeni iznos. O navedenom Ministarstvo financija, Porezna uprava izvješćuje Europsku komisiju. Članak
  5. (NN 151/22, 146/25) Obveze prema Europskoj komisiji
(1)Ministarstvo financija, Porezna uprava izvješćuje Europsku komisiju o barem dvije kategorije dohotka i imovine navedenim u članku 22. stavku 1. ovoga Zakona do 31. prosinca 2023.
(2)Ministarstvo financija, Porezna uprava jedanput godišnje izvješćuje Europsku komisiju o barem četiri kategorije dohotka i imovine navedenim u članku 22. stavku 1. ovoga Zakona.
(3)Ministarstvo financija, Porezna uprava izvješćuje Europsku komisiju o barem pet kategorija dohotka i imovine navedenim u članku
  1. stavku
  2. ovoga Zakona do
  3. siječnja
  4. za razdoblje koje počinje teći od
  5. siječnja
  6. () Ministarstvo financija, Porezna uprava obvezna je svake godine dostavljati Europskoj komisiji statističke podatke o opsegu automatske razmjene informacija, godišnju procjenu učinkovitosti izvršene automatske razmjene podataka sukladno propisanom obrascu, informacije o administrativnim i drugim relevantnim troškovima i koristima povezanim s obavljanim razmjenama te o mogućim promjenama za porezne uprave i treće strane.
(5)Informacije koje Ministarstvo financija, Porezna uprava priopći Europskoj komisiji na temelju stavka 3. ovoga članka te svako drugo izvješće ili dokument koje Europska komisija izradi koristeći se takvim informacijama mogu se proslijediti drugim državama članicama.
(6)Proslijeđene informacije iz stavka 4. ovoga članka obuhvaćene su obvezom čuvanja poslovne tajne i uživaju zaštitu koja se primjenjuje na slične informacije na temelju nacionalnog prava države članice koja ih je primila.
(7)Izvješća i dokumenti iz stavka
  1. ovoga članka koje izradi Europska komisija mogu se upotrijebiti samo u analitičke svrhe te se ne smiju objavljivati ili davati na raspolaganje drugim osobama ili tijelima bez izričite suglasnosti Europske komisije. Članak
  2. Primjene sporazuma Ako se Ministarstvo financija, Porezna uprava putem zaključenih bilateralnih ili multilateralnih sporazuma dogovori s drugim državama članicama o automatskoj razmjeni informacija za dodatne vrste dohotka i imovine, obvezna je o tome obavijestiti Europsku komisiju što te sporazume čini dostupnim svim drugim državama članicama. Članak
  3. (NN 106/18, 146/25) Odjeljak
  4. Automatska razmjena informacija o financijskim računima Automatska razmjena informacija o financijskim računima obuhvaća sljedeće informacije:
  5. ime i prezime, adresu, državu članicu ili drugu jurisdikciju rezidentnosti, osobni identifikacijski broj (OIB), porezni identifikacijski broj ili više njih, datum i mjesto rođenja (u slučaju fizičke osobe) svake osobe o kojoj se izvješćuje i koja je imatelj računa i, u slučaju subjekta koji je imatelj računa i za koji je nakon primjene pravila dubinske analize utvrđeno da ima jednu ili više osoba koje nad njim imaju kontrolu, a koje su osobe o kojima se izvješćuje, naziv, adresu, državu članicu ili drugu jurisdikciju rezidentnosti, osobni identifikacijski broj (OIB), porezni identifikacijski broj subjekta ili više subjekata te ime i prezime, adresu, državu članicu ili drugu jurisdikciju rezidentnosti, osobni identifikacijski broj (OIB), porezni identifikacijski broj ili više njih, datum i mjesto rođenja svake osobe o kojoj se izvješćuje
  6. broj računa (ili ako nema broja računa, funkcionalno istovjetnu oznaku)
  7. naziv i identifikacijski broj (ako postoji) izvještajne financijske institucije
  8. stanje računa ili vrijednost (uključujući, u slučaju ugovora o osiguranju ili ugovora o rentnom osiguranju uz mogućnost isplate otkupne vrijednosti police, novčanu ili otkupnu vrijednost) na kraju relevantne kalendarske godine ili drugog odgovarajućeg izvještajnog razdoblja ili ako je tijekom te godine ili tog razdoblja račun zatvoren, informaciju o zatvaranju računa
  9. u slučaju skrbničkog računa: ukupan bruto iznos kamata, ukupan bruto iznos dividendi i ukupan bruto iznos drugog prihoda ostvarenog od imovine na računu, u svakom slučaju ono što je plaćeno ili pripisano na račun (ili u vezi s računom) tijekom kalendarske godine ili drugog odgovarajućeg izvještajnog razdoblja i ukupne bruto primitke od prodaje ili otkupa financijske imovine, plaćene ili pripisane na račun tijekom kalendarske godine ili drugog odgovarajućeg izvještajnog razdoblja u kojem je izvještajna financijska institucija djelovala kao skrbnik, broker, opunomoćenik ili zastupnik imatelja računa po nekoj drugoj osnovi
  10. u slučaju depozitnog računa, ukupan bruto iznos kamata plaćenih ili pripisanih na račun tijekom kalendarske godine ili drugog odgovarajućeg izvještajnog razdoblja i
  11. u slučaju računa koji nije naveden u točki
  12. ili
  13. ovoga stavka, ukupan bruto iznos plaćen ili pripisan na račun imatelja računa tijekom kalendarske godine ili drugog odgovarajućeg izvještajnog razdoblja u kojem je izvještajna financijska institucija obveznik ili dužnik, uključujući zbirni iznos isplata po osnovi otkupa imatelju računa tijekom kalendarske godine ili drugog odgovarajućeg izvještajnog razdoblja
  14. je li za svakog imatelja računa pribavljena valjana izjava o rezidentnosti
  15. vrsta računa, radi li se postojećem računu ili o novom računu i je li račun zajednički račun, uključujući broj imatelja zajedničkog računa
  16. nedokumentirani račun, ako se pretraživanjem evidencija na papiru ne utvrdi indicija, a pokušaj dobivanja izjave o rezidentnosti ili dokumentiranog dokaza ne bude uspješan
  17. u slučaju vlasničkih udjela u vlasništvu investicijskog subjekta koji je pravni aranžman uloga ili uloge na temelju kojih je osoba o kojoj se izvješćuje imatelj vlasničkog udjela
  18. uloga ili uloge na temelju kojih je svaka osoba o kojoj se izvješćuje, koja je osoba koja ima kontrolu nad subjektom koji je imatelj računa, osoba koja ima kontrolu nad subjektom i je li za svaku takvu osobu o kojoj se izvješćuje pribavljena valjana izjava o rezidentnosti. Članak
  19. (NN 114/23, 146/25)
(1)Točne i potpune informacije iz članka
  1. ovoga Zakona koje se odnose na rezidente država članica ili drugih jurisdikcija izvještajne financijske institucije obvezne su prikupljati u skladu s pravilima izvješćivanja i dubinske analize, te dostaviti Ministarstvu financija, Poreznoj upravi do
  2. lipnja tekuće godine za prethodnu kalendarsku godinu.
(2)Ako izvještajne financijske institucije u kalendarskoj godini za koju se izvješćuje nisu identificirale račune o kojima se izvješćuje, obvezne su o tome obavijestiti Ministarstvo financija, Poreznu upravu u roku iz stavka 1. ovoga članka.
(3)Izvještajne financijske institucije vode evidencije o svim poduzetim koracima i dokazima koji se upotrebljavaju za prikupljanje informacija iz članka 26. ovoga Zakona u skladu s pravilima izvješćivanja i dubinske analize.
(4)Izvještajne financijske institucije obvezne su od imatelja računa i osobe o kojoj se izvješćuje pribaviti valjanu izjavu o rezidentnosti. Članak
  1. (NN 106/18, 151/22) Ministarstvo financija, Porezna uprava obavijestit će bez nepotrebnog odgađanja svaku fizičku osobu o kojoj se izvješćuje o povredi njezinih osobnih podataka ako je vjerojatno da će ta povreda prouzročiti rizik za prava i slobode fizičke osobe o kojoj se izvješćuje. Članak
  2. (NN 151/22)
(1)Ministarstvo financija, Porezna uprava automatskom razmjenom dostavlja informacije iz članka
  1. ovoga Zakona nadležnim tijelima država članica ili drugih jurisdikcija, koje se odnose na porezno razdoblje, do
  2. rujna tekuće godine za prethodnu kalendarsku godinu.
(2)Automatska razmjena informacija iz stavka 1. ovoga članka odvija se elektroničkim putem u propisanom formatu objavljenom na mrežnim stranicama Ministarstva financija, Porezne uprave.
(3)Izvještajne financijske institucije obvezne su komunikaciju s Ministarstvom financija, Poreznom upravom obavljati putem sustava ePorezna – Jedinstvenog portala Porezne uprave.
(4)Izvještajne financijske institucije mogu koristiti vanjske pružatelje usluga radi izvršavanja obveza iz stavaka
  1. i
  2. ovoga članka, ali su te obveze i nadalje odgovornost izvještajnih financijskih institucija.
(5)Ministarstvo financija, Porezna uprava osigurava da neizvještajne financijske institucije i isključeni računi udovoljavaju svim zahtjevima sukladno pravilima dubinske analize i po potrebi ažurira Popis iz stavka 6. ovoga članka.
(6)Ministar financija će za potrebe provedbe ovoga članka pravilnikom propisati pojmove, pravila izvješćivanja i dubinske analize i Popis subjekata koje treba tretirati kao neizvještajne financijske institucije i kao isključene račune u skladu s pravilima dubinske analize. Članak 30. (NN 146/25) Odjeljak 3. Automatska razmjena informacija o prethodnim poreznim mišljenima s prekograničnim učinkom i prethodnim sporazumima o transfernim cijenama
(1)Prethodno porezno mišljenje s prekograničnim učinkom u smislu ovoga Zakona podrazumijeva svaki sporazum, priopćenje ili svaki drugi instrument ili mjeru sa sličnim učincima, uključujući ono izdano, izmijenjeno ili obnovljeno u okviru poreznog nadzora, a koje ispunjava sljedeće uvjete:
  1. izdano je, izmijenjeno ili obnovljeno od strane Ministarstva financija, Porezne uprave, neovisno o tome primjenjuje li se ono uistinu
  2. izdano je, izmijenjeno ili obnovljeno za određenu osobu ili grupu osoba, i na njega se ta osoba ili skupina osoba ima pravo pozvati
  3. odnosi se na tumačenje ili primjenu pravne ili administrativne odredbe u vezi s primjenom ili provedbom poreznih zakona
  4. odnosi se na prekograničnu transakciju ili pitanje uspostavlja li se obavljanjem djelatnosti osobe u drugoj jurisdikciji stalna poslovna jedinica ili na pitanje je li fizička osoba rezident u porezne svrhe u Republici Hrvatskoj
  5. donosi se prije transakcija ili obavljanja djelatnosti u drugoj jurisdikciji koje bi se mogle smatrati uspostavom stalne poslovne jedinice ili prije podnošenja porezne prijave za razdoblje u kojem su transakcija, niz transakcija ili djelatnosti obavljene.
(2)Prekogranična transakcija u smislu ovoga članka može podrazumijevati, ali ne isključivo, ulaganje, isporuku robe, usluga, financiranja ili korištenje materijalne ili nematerijalne imovine i ne mora izravno uključivati osobu kojoj je upućeno prethodno porezno mišljenje s prekograničnim učinkom.
(3)Prekogranična transakcija u smislu ovoga članka podrazumijeva transakciju ili niz transakcija:
  1. u kojima neke od stranaka koje sudjeluju u transakciji ili nizu transakcija nisu rezidenti u svrhu oporezivanja u državi članici koja izdaje, mijenja ili obnavlja prethodno porezno mišljenje s prekograničnim učinkom
  2. u kojima je neka od stranaka koje sudjeluju u transakciji ili nizu transakcija istodobno rezident u svrhu oporezivanja u više jurisdikcija
  3. u kojima jedna od stranaka koje sudjeluju u transakciji ili nizu transakcija posluje u drugoj jurisdikciji preko stalne poslovne jedinice, a ta je transakcija ili niz transakcija dio poslovanja ili cjelokupno poslovanje stalne poslovne jedinice. Prekogranična transakcija ili niz transakcija obuhvaća i sporazume koje jedna osoba sklapa u pogledu poslovanja u drugoj jurisdikciji koje obavlja preko stalne poslovne jedinice ili
  4. takva transakcije ili niz transakcija imaju prekogranični učinak. Članak 31.
(1)Prethodni sporazum o transfernim cijenama u smislu ovoga Zakona podrazumijeva svaki sporazum, priopćenje ili drugi instrument ili mjeru sa sličnim učincima, uključujući onaj izdan, izmijenjen ili obnovljen u okviru poreznog nadzora, a koji ispunjava sljedeće uvjete:
  1. izdan je, izmijenjen ili obnovljen od strane Ministarstva financija, Porezne uprave, neovisno o tome primjenjuje li se on uistinu
  2. izdan je, izmijenjen ili obnovljen za određenu osobu ili skupinu osoba, i na njega se ta ista osoba ili skupina osoba ima pravo pozvati i
  3. prije nastanka prekograničnih transakcija između povezanih poduzeća utvrđuje odgovarajući skup kriterija za određivanje transfernih cijena za te transakcije ili uređuje raspodjelu dobiti prema stalnoj poslovnoj jedinici.
(2)Transferne cijene u smislu ovoga članka su cijene po kojima poduzeće prenosi materijalnu ili nematerijalnu imovinu ili pruža usluge povezanim poduzećima.
(3)Prekogranična transakcija u smislu ovoga članka podrazumijeva transakciju ili niz transakcija u kojima sudjeluju povezana poduzeća koja nisu sva rezidenti u svrhu oporezivanja na području iste jurisdikcije ili kod kojih određena transakcija ili niz transakcija imaju prekogranični učinak. Članak 32. (NN 151/22, 114/23, 146/25)
(1)Automatska razmjena informacija iz stavka
  1. ovoga članka obuhvaća sljedeće informacije:
  2. podatke o osobi i prema potrebi o skupini osoba kojoj pripada, osim fizičke osobe ako se prethodno porezno mišljenje s prekograničnim učinkom ne odnosi na fizičku osobu i priopćuje u skladu s člankom
  3. stavcima 3.,
  4. i
  5. ovoga Zakona
  6. sažetak sadržaja prethodnog poreznog mišljenja s prekograničnim učinkom ili prethodnog sporazuma o transfernim cijenama, uključujući opis relevantnih poslovnih aktivnosti ili transakcija ili niza transakcija, kao i sve druge informacije koje bi mogle biti korisne nadležnom tijelu države članice u procjeni mogućeg poreznog rizika na način da se ne otkriva trgovinska, industrijska ili poslovna tajna, trgovinski postupak ili informacije koje bi bile u suprotnosti s javnim poretkom
  7. datume izdavanja, izmjene ili obnove prethodnog poreznog mišljenja s prekograničnim učinkom ili prethodnog sporazuma o transfernim cijenama
  8. datum početka važenja prethodnog poreznog mišljenja s prekograničnim učinkom ili prethodnog sporazuma o transfernim cijenama, ako je naveden
  9. datum prestanka važenja prethodnog poreznog mišljenja s prekograničnim učinkom ili prethodnog sporazuma o transfernim cijenama, ako je naveden
  10. vrstu prethodnog poreznog mišljenja s prekograničnim učinkom ili prethodnog sporazuma o transfernim cijenama
  11. iznos transakcije ili niza transakcija prethodnog poreznog mišljenja s prekograničnim učinkom ili prethodnog sporazuma o transfernim cijenama, ako se takav iznos navodi u prethodnom poreznom mišljenju s prekograničnim učinkom ili prethodnom sporazumu o transfernim cijenama
  12. opis kriterija koji se primjenjuju za utvrđivanje transfernih cijena ili samu transfernu cijenu u slučaju prethodnog sporazuma o transfernim cijenama
  13. opis metode koja se primjenjuje za određivanje transfernih cijena ili samu transfernu cijenu u slučaju prethodnog sporazuma o transfernim cijenama
  14. u danom slučaju podatke prema drugim državama članicama, na koje bi prethodno porezno mišljenje s prekograničnim učinkom ili prethodni sporazum o transfernim cijenama mogli utjecati
  15. utvrđivanje bilo koje osobe, osim fizičke osobe ako se prethodno porezno mišljenje s prekograničnim učinkom ne odnosi na fizičku osobu i priopćuje u skladu s člankom
  16. stavcima 3.,
  17. i
  18. ovoga Zakona, u drugim državama članicama, na koju bi moglo utjecati prethodno porezno mišljenje s prekograničnim učinkom ili prethodni sporazum o transfernim cijenama te je potrebno navesti s kojim su državama članicama pogođene osobe povezane i
  19. podatak o tome temelji li se dostavljena informacija na samom prethodnom poreznom mišljenju s prekograničnim učinkom ili prethodnom sporazumu o transfernim cijenama ili na zahtjevu iz članka
  20. stavka
  21. ovoga Zakona.
(2)Ministarstvo financija, Porezna uprava automatskom razmjenom dostavlja nadležnim tijelima država članica i Europskoj komisiji informacije o prethodnim poreznim mišljenjima iz članka
  1. stavka
  2. ovoga Zakona i prethodnim sporazumima o transfernim cijenama iz članka
  3. stavka
  4. ovoga Zakona koja su izdana, izmijenjena ili obnovljena nakon
  5. prosinca
  6. Ministarstvo financija, Porezna uprava informacije iz stavka
  7. točaka 1., 2.,
  8. i
  9. ovoga članka ne dostavlja Europskoj komisiji.
(3)Odredba stavka
  1. ovoga članka ne primjenjuje se kada se prethodno porezno mišljenje s prekograničnim učinkom odnosi isključivo na porezna davanja fizičke osobe ili više njih, osim ako je to prethodno porezno mišljenje s prekograničnim učinkom izdano, izmijenjeno ili produljeno nakon
  2. siječnja
  3. i ako iznos transakcije ili niza transakcija prethodnog poreznog mišljenja s prekograničnim učinkom premašuje 1.500.000,00 eura (ili jednakovrijedni iznos u bilo kojoj drugoj valuti), ako se takav iznos navodi u prethodnom poreznom mišljenju s prekograničnim učinkom, ili se prethodnim poreznim mišljenjem s prekograničnim učinkom utvrđuje je li osoba rezident u porezne svrhe u Republici Hrvatskoj.
(4)Ako iznos transakcije ili niza transakcija prethodnog poreznog mišljenja s prekograničnim učinkom premašuje 1.500.000,00 eura (ili jednakovrijedni iznos u bilo kojoj drugoj valuti), u nizu transakcija koje se odnose na različitu robu, usluge ili imovinu iznos prethodnog poreznog mišljenja s prekograničnim učinkom obuhvaća ukupnu temeljnu vrijednost čiji se iznosi ne zbrajaju ako se transakcije za istu robu, usluge ili imovinu izvršavaju nekoliko puta.
(5)Razmjena informacija o prethodnim poreznim mišljenjima s prekograničnim učinkom koja se odnose na fizičke osobe ne uključuje mišljenja o oporezivanju na izvoru u pogledu dohotka nerezidenata od nesamostalnog rada, direktorskih naknada ili mirovina. Članak 33. (NN 151/22)
(1)Ministarstvo financija, Porezna uprava automatskom razmjenom dostavlja informacije iz članka
  1. stavka
  2. ovoga Zakona nadležnim tijelima drugih država članica odmah nakon što je prethodno porezno mišljenje s prekograničnim učinkom ili prethodni sporazum o transfernim cijenama izdano, izmijenjeno ili obnovljeno, a najkasnije u roku od tri mjeseca nakon završetka polovine kalendarske godine tijekom koje su izdana, izmijenjena ili obnovljena prethodna porezna mišljenja s prekograničnim učinkom ili prethodni sporazumi o transfernim cijenama.
(2)Ministarstvo financija, Porezna uprava može u skladu s člankom
  1. ovoga Zakona zatražiti dodatne informacije, uključujući cjeloviti tekst prethodnog poreznog mišljenja s prekograničnim učinkom ili prethodnog sporazuma o transfernim cijenama. Ministarstvo financija, Porezna uprava dostavit će drugoj državi članici iste te informacije ako ta država članica dokaže da je to za nju relevantno. Članak
  2. (NN 130/17) Odjeljak
  3. Automatska razmjena informacija o izvješćima po državama
(1)Izvješće po državama obuhvaća sljedeće informacije o skupini multinacionalnih poduzeća:
  1. objedinjene informacije o iznosu prihoda, dobiti (gubitku) prije oporezivanja, plaćenom porezu na dobit, obračunatom porezu na dobit, prijavljenom kapitalu, akumuliranoj (zadržanoj) dobiti, broju zaposlenika i materijalnoj imovini koja nije novac ili novčani ekvivalent za svaku jurisdikciju u kojoj posluje skupina multinacionalnih poduzeća
  2. identifikaciju svakog sastavnog subjekta skupine multinacionalnih poduzeća utvrđujući jurisdikciju rezidentnosti tog sastavnog subjekta i jurisdikciju prema čijem je zakonodavstvu sastavni subjekt ustrojen ako je ista različita od jurisdikcije rezidentnosti te opseg glavne poslovne djelatnosti ili drugih djelatnosti sastavnog subjekta.
(2)Ministarstvo financija, Porezna uprava automatskom razmjenom dostavlja izvješće po državama iz stavka
  1. ovoga članka nadležnim tijelima drugih država članica i jurisdikcija izvan Europske unije koje primjenjuju sporazum između nadležnih tijela čija je Republika Hrvatska stranka u kojima je, na temelju informacija iz izvješća po državama, najmanje jedan sastavni subjekt skupine multinacionalnih poduzeća rezident u svrhu oporezivanja ili porezni obveznik u pogledu djelatnosti koju obavlja putem stalne poslovne jedinice. Članak
  2. (NN 130/17, 146/25)
(1)Skupine multinacionalnih poduzeća čiji ukupni konsolidirani prihod skupine u prethodnoj poreznoj godini prelazi iznos od 750 milijuna eura ili iznos u drugoj valuti koji odgovara navedenom iznosu i čija su krajnja matična društva u svrhu oporezivanja rezidenti Republike Hrvatske ili drugi sastavni subjekti skupine multinacionalnih poduzeća obvezni su Ministarstvu financija, Poreznoj upravi dostaviti izvješće po državama iz članka 34. stavka 1. ovoga Zakona u roku od 12 mjeseci od posljednjeg dana porezne godine za koju se izvješće po državama podnosi.
(2)Sastavni subjekt skupine multinacionalnih poduzeća koji je u svrhu oporezivanja rezident u Republici Hrvatskoj obvezan je Ministarstvo financija, Poreznu upravu izvijestiti o tome je li krajnje matično društvo ili zamjensko matično društvo ili sastavni subjekt, u roku najkasnije četiri mjeseca nakon isteka razdoblja za koje se utvrđuje porez na dobit u skladu s propisom kojim se uređuje oporezivanje dobiti.
(3)Sastavni subjekt skupine multinacionalnih poduzeća koji je u svrhu oporezivanja rezident u Republici Hrvatskoj, a koji nije krajnje matično društvo, zamjensko matično društvo niti sastavni subjekt, obvezan je Ministarstvo financija, Poreznu upravu izvijestiti o identitetu i poreznoj rezidentnosti subjekta koji podnosi izvješće u roku najkasnije četiri mjeseca nakon isteka razdoblja za koje utvrđuje porez na dobit u skladu s propisom kojim se uređuje oporezivanje dobiti.
(4)Automatska razmjena informacija iz stavka
  1. ovoga članka odvija se u roku od 15 mjeseci od posljednjeg dana porezne godine za koju se izvješće po državama podnosi. Prvo izvješće po državama dostavlja se za poreznu godinu koja počinje
  2. siječnja
  3. ili nakon tog datuma, u roku od 18 mjeseci od posljednjeg dana te porezne godine.
(5)Ministar financija pravilnikom će urediti sadržaj, oblik i pravila za ispunjavanje izvješća po državama potrebne za provedbu automatske razmjene informacija o izvješćima po državama. Članak 35.a (NN 121/19) Odjeljak 5. Automatska razmjena informacija o prekograničnim aranžmanima o kojima se izvješćuje
(1)Prekogranični aranžman u smislu ovoga Zakona podrazumijeva aranžman koji se odnosi na više od jedne države članice ili na jednu državu članicu i treću zemlju, pri čemu je ispunjen najmanje jedan od sljedećih uvjeta:
  1. sudionici u aranžmanu nisu svi rezidenti u porezne svrhe u istoj jurisdikciji
  2. jedan ili više sudionika u aranžmanu istodobno su rezidenti u porezne svrhe u više od jedne jurisdikcije
  3. jedan ili više sudionika u aranžmanu posluje u drugoj jurisdikciji preko stalne poslovne jedinice koja se nalazi u toj jurisdikciji, a taj je aranžman dio poslovanja ili cjelokupno poslovanje te stalne poslovne jedinice
  4. jedan ili više sudionika u aranžmanu obavlja djelatnost u drugoj jurisdikciji, a da pritom nije rezident u porezne svrhe u toj jurisdikciji niti je u njoj uspostavio stalnu poslovnu jedinicu ili
  5. takav aranžman može imati učinak na automatsku razmjenu informacija ili identifikaciju stvarnog vlasništva.
(2)Aranžmanom u smislu ovoga članka smatra se i niz aranžmana.
(3)Aranžman u smislu ovoga članka može sadržavati više koraka ili dijelova.
(4)Prekogranični aranžman o kojem se izvješćuje podrazumijeva svaki prekogranični aranžman koji sadrži najmanje jedno obilježje koje ukazuje na potencijalni rizik od izbjegavanja plaćanja poreza.
(5)Ministar financija pravilnikom propisuje obilježja koja ukazuju na potencijalni rizik od izbjegavanja plaćanja poreza iz stavka 4. ovoga članka. Članak 35.b (NN 121/19)
(1)Posrednik u skladu s člancima 35.a do 35.k ovoga Zakona podrazumijeva svaku osobu koja osmišljava, stavlja na tržište ili organizira prekogranični aranžman o kojem se izvješćuje ili takav aranžman stavlja na raspolaganje radi njegove provedbe ili upravlja njegovom provedbom.
(2)Posrednik je i svaka osoba koja, uzimajući u obzir relevantne činjenice i okolnosti i na temelju dostupnih informacija i relevantnog stručnog znanja i razumijevanja potrebnog za pružanje takvih usluga, zna ili bi se od nje u razumnoj mjeri moglo očekivati da zna da se obvezala na pružanje, izravno ili posredstvom drugih osoba, potpore, pomoći ili savjeta u pogledu osmišljavanja, stavljanja na tržište, organiziranja, stavljanja na raspolaganje radi provedbe, ili upravljanja provedbom prekograničnog aranžmana o kojem se izvješćuje.
(3)Svaka osoba ima pravo dostaviti dokaze o tome da nije znala i da se od nje u razumnoj mjeri nije moglo očekivati da zna da je bila uključena u prekogranični aranžman o kojem se izvješćuje.
(4)U skladu sa stavkom 3. ovoga članka, osoba se može pozvati na sve relevantne činjenice i okolnosti, kao i na dostupne informacije i svoje relevantno stručno znanje i razumijevanje.
(5)Posrednik u smislu ovoga članka mora ispunjavati najmanje jedan od sljedećih dodatnih uvjeta:
  1. rezident je u porezne svrhe u Republici Hrvatskoj
  2. u Republici Hrvatskoj ima stalnu poslovnu jedinicu preko koje se pružaju usluge u vezi s aranžmanom
  3. osnovan je ili je uređen prema zakonima Republike Hrvatske ili
  4. registriran je pri strukovnom udruženju u području pravnih, poreznih i savjetodavnih usluga u Republici Hrvatskoj. Članak 35.c (NN 121/19) Relevantni porezni obveznik u skladu s člancima 35.a do 35.k ovoga Zakona podrazumijeva svaku osobu kojoj se prekogranični aranžman o kojem se izvješćuje stavlja na raspolaganje radi njegove provedbe, ili koja je spremna provesti prekogranični aranžman o kojem se izvješćuje, ili koja je provela prvi korak takvog aranžmana. Članak 35.d (NN 121/19)
(1)Povezano poduzeće u skladu s člancima 35.a do 35.k ovoga Zakona podrazumijeva osobu koja je povezana s drugom osobom na najmanje jedan od sljedećih načina:
  1. osoba sudjeluje u upravljanju druge osobe tako što može ostvarivati znatan utjecaj na tu drugu osobu
  2. osoba sudjeluje u kontroli nad drugom osobom na temelju udjela glasačkih prava koji premašuje 25%
  3. osoba sudjeluje u kapitalu druge osobe na temelju prava vlasništva koje izravno ili neizravno premašuje 25% kapitala ili
  4. osoba ima pravo na najmanje 25% dobiti druge osobe.
(2)Ako u upravljanju, kontroli, kapitalu ili dobiti iste osobe sudjeluje više osoba iz stavka 1. ovoga članka, tada se sve dotične osobe smatraju povezanim poduzećima.
(3)Ako iste osobe iz stavka 1. ovoga članka sudjeluju u upravljanju, kontroli, kapitalu ili dobiti više od jedne osobe, tada se sve dotične osobe smatraju povezanim poduzećima.
(4)U smislu ovoga članka osoba koja djeluje zajedno s drugom osobom u pogledu glasačkih prava u subjektu ili u pogledu vlasništva kapitala subjekta smatra se da ima udio u svim glasačkim pravima tog subjekta koje ima druga osoba odnosno da ima udio u vlasništvu kapitala tog subjekta koji drži druga osoba.
(5)Kad je riječ o posrednim udjelima, ispunjenje zahtjeva iz stavka
  1. točke
  2. ovoga članka utvrđuje se množenjem stopa udjela po sukcesivnim redovima.
(6)Ako osoba ima više od 50% glasačkih prava, smatra se osobom koja ima 100% tih prava.
(7)Fizička osoba, njezin bračni drug ili neposredni predak ili potomak, u smislu ovoga članka, smatraju se jednom osobom. Članak 35.e (NN 121/19)
(1)Tržišni aranžman u skladu s člancima 35.a do 35.k ovoga Zakona podrazumijeva prekogranični aranžman koji je osmišljen, stavljen na tržište, spreman za provedbu ili je stavljen na raspolaganje radi njegove provedbe, a da pritom ne treba znatnu prilagodbu.
(2)Posebno prilagođeni aranžman podrazumijeva svaki prekogranični aranžman koji nije tržišni aranžman iz stavka 1. ovoga članka. Članak 35.f (NN 121/19) Obveza izvješćivanja o prekograničnim aranžmanima
(1)Posrednici su obvezni informacije u vezi s prekograničnim aranžmanima o kojima se izvješćuje iz članka 35.k ovoga Zakona, a koje su im poznate, u njihovu su posjedu ili se nalaze pod njihovom kontrolom, dostaviti Ministarstvu financija, Poreznoj upravi u roku od 30 dana od:
  1. dana nakon što je prekogranični aranžman o kojem se izvješćuje stavljen na raspolaganje radi njegove provedbe ili
  2. dana nakon što je prekogranični aranžman o kojem se izvješćuje spreman za provedbu ili
  3. trenutka kada je napravljen prvi korak u provedbi prekograničnog aranžmana o kojem se izvješćuje ovisno o tome što nastupi ranije.
(2)Neovisno o stavku
  1. ovoga članka, posrednici iz članka 35.b stavka
  2. ovoga Zakona obvezni su podnijeti informacije u roku od 30 dana počevši od dana nakon što su, izravno ili posredstvom drugih osoba, pružili potporu, pomoć ili savjet.
(3)U slučaju tržišnih aranžmana, posrednici su obvezni svaka tri mjeseca sastaviti periodično izvješće s ažuriranim informacijama o prekograničnim aranžmanima o kojima se izvješćuje iz članka 35.k stavka
  1. točki 1., 4.,
  2. i
  3. ovoga Zakona, a koje su postale dostupne nakon podnošenja posljednjeg izvješća, i dostaviti ga Ministarstvu financija, Poreznoj upravi.
(4)Izvješće iz stavka 3. ovoga članka podnosi se u roku od jednog mjeseca od završetka tromjesečja u kojem su informacije postale dostupne. Članak 35.g (NN 121/19) Pravila izvješćivanja kada postoji više nadležnih tijela u više država članica
(1)Ako je posrednik dužan nadležnim tijelima u više od jedne države članice podnijeti informacije o prekograničnim aranžmanima o kojima se izvješćuje, takve informacije podnose se samo Ministarstvu financija, Poreznoj upravi u sljedećim slučajevima:
  1. ako je posrednik rezident u porezne svrhe u Republici Hrvatskoj
  2. ako posrednik ima stalnu poslovnu jedinicu u Republici Hrvatskoj preko koje se pružaju usluge u vezi s aranžmanom, a nije rezident u porezne svrhe u bilo kojoj drugoj državi članici
  3. ako je posrednik osnovan ili je uređen prema zakonima Republike Hrvatske, a uvjeti iz točaka
  4. i
  5. ovoga stavka nisu ispunjeni u nekoj drugoj državi članici ili
  6. ako je posrednik registriran pri strukovnom udruženju u području pravnih, poreznih ili savjetodavnih usluga u Republici Hrvatskoj, a uvjeti iz točaka 1.,
  7. i
  8. ovoga stavka nisu ispunjeni u nekoj drugoj državi članici.
(2)Ako u skladu sa stavkom 1. ovoga članka postoji više obveza izvješćivanja, posrednik se izuzima od obveze podnošenja informacija Ministarstvu financija, Poreznoj upravi ako ima dokaz da su iste informacije podnesene u drugoj državi članici. Članak 35.h (NN 121/19, 146/25) Profesionalna tajna
(1)Posrednik je oslobođen obveze podnošenja informacija o prekograničnom aranžmanom o kojem se izvješćuje ako bi se obvezom izvješćivanja prekršila obveza čuvanja profesionalne tajne, kako je propisano propisima kojima se uređuje profesionalna tajna.
(2)Ako se posrednik pozove na profesionalnu tajnu, obvezan je u roku od tri dana obavijestiti pisanim putem svojeg klijenta, ako je taj klijent posrednik ili relevantni porezni obveznik, o obvezi izvješćivanja tog klijenta u skladu s člankom 35.i stavkom 1. ovoga Zakona.
(3)Posrednici imaju pravo na izuzeće iz stavka 1. ovoga članka samo u onoj mjeri u kojoj posluju unutar ograničenja iz propisa kojim se uređuje njihova djelatnost. Članak 35.i (NN 121/19)
(1)Ako nema posrednika ili ako je posrednik obavijestio relevantnog poreznog obveznika ili drugog posrednika o primjeni izuzeća iz članka 35.h ovoga Zakona, obvezu podnošenja informacija o prekograničnom aranžmanu o kojem se izvješćuje snosi drugi obaviješteni posrednik ili, ako nema takvoga posrednika, relevantni porezni obveznik.
(2)Relevantni porezni obveznik koji ima obvezu izvješćivanja podnosi informacije iz članka 35.k ovoga Zakona u roku od 30 dana Ministarstvu financija, Poreznoj upravi, počevši od dana nakon što je prekogranični aranžman o kojem se izvješćuje stavljen tom relevantnom poreznom obvezniku na raspolaganje radi njegove provedbe, ili nakon što je taj aranžman spreman za provedbu od strane relevantnog poreznog obveznika, ili trenutka kada je napravljen prvi korak u njegovoj provedbi u vezi s relevantnim poreznim obveznikom, ovisno što nastupi ranije.
(3)Ako je relevantni porezni obveznik dužan nadležnim tijelima u više od jedne države članice podnijeti informacije o prekograničnim aranžmanima o kojima se izvješćuje, takve informacije podnose se samo Ministarstvu financija, Poreznoj upravi u sljedećim slučajevima:
  1. ako je rezident u porezne svrhe u Republici Hrvatskoj
  2. ako ima stalnu poslovnu jedinicu u Republici Hrvatskoj koja ostvaruje koristi od aranžmana, a nije rezident u porezne svrhe u bilo kojoj drugoj državi članici
  3. ako ostvaruje dohodak ili dobit u Republici Hrvatskoj, a nije rezident u porezne svrhe i nema stalnu poslovnu jedinicu u drugoj državi članici ili
  4. ako obavlja djelatnost u Republici Hrvatskoj, a uvjeti iz točaka 1.,
  5. i
  6. ovoga stavka nisu ispunjeni u nekoj drugoj državi članici.
(4)Relevantni porezni obveznik izuzima se od obveze podnošenja informacija u Republici Hrvatskoj ako može dokazati da su, pod okolnostima iz stavka
  1. ovoga članka, isti podaci iz članka 35.k stavka
  2. ovoga Zakona već podneseni u drugoj državi članici. Članak 35.j (NN 121/19) Pravila izvješćivanja kada postoji više posrednika ili nekoliko relevantnih poreznih obveznika
(1)Ako postoji više posrednika, obvezu podnošenja informacija o prekograničnom aranžmanu o kojem se izvješćuje imaju svi posrednici koji sudjeluju u istom prekograničnom aranžmanu o kojem se izvješćuje.
(2)Posrednik se izuzima od obveze podnošenja informacija samo u mjeri u kojoj ima dokaz da je iste informacije iz članka 35.k stavka 1. ovoga Zakona već podnio drugi posrednik.
(3)Ako obvezu izvješćivanja ima relevantni porezni obveznik i ako postoji više od jednog relevantnog poreznog obveznika, obvezu podnošenja informacija u skladu s člankom 35.i stavkom
  1. ovoga Zakona ima onaj relevantni porezni obveznik koji se nalazi prvi na sljedećem popisu:
  2. relevantni porezni obveznik koji je s posrednikom dogovorio prekogranični aranžman o kojem se izvješćuje
  3. relevantni porezni obveznik koji upravlja provedbom aranžmana.
(4)Relevantni porezni obveznik izuzima se od obveze podnošenja informacija samo ako može dokazati da je istu informaciju iz članka 35.k stavka 1. ovoga Zakona već podnio drugi relevantni porezni obveznik.
(5)Svaki relevantni porezni obveznik obvezan je Ministarstvu financija, Poreznoj upravi podnositi informacije o upotrebi aranžmana u svakoj godini u kojoj ga je upotrebljavao.
(6)Obavijest o upotrebi aranžmana podnosi se u roku od tri mjeseca nakon isteka godine u kojoj se aranžman upotrebljavao. Članak 35.k (NN 121/19, 146/25) Informacije o kojima se izvješćuje
(1)Ministarstvo financija, Porezna uprava putem automatske razmjene informacija dostavlja nadležnim tijelima svih drugih država članica i Europskoj komisiji sljedeće informacije o prekograničnim aranžmanima o kojima se izvješćuje:
  1. identifikaciju posrednika, osim posrednika izuzetih od obveze izvješćivanja zbog obveze čuvanja profesionalne tajne u skladu s člankom 35.h ovoga Zakona i relevantnih poreznih obveznika, uključujući njihovo ime, datum i mjesto rođenja (u slučaju fizičke osobe), rezidentnost u porezne svrhe i porezni identifikacijski broj te, po potrebi, osobe koje su povezana poduzeća relevantnog porez­nog obveznika
  2. pojedinosti o obilježjima koja ukazuju na potencijalni rizik od izbjegavanja plaćanja poreza utvrđenima u pravilniku iz članka 35.a stavka
  3. ovoga Zakona zbog kojih nastaje obveza izvješćivanja o prekograničnim aranžmanima
  4. sažetak sadržaja prekograničnog aranžmana o kojem se izvješćuje, uključujući upućivanje na naziv pod kojim je općenito poznat, ako postoji, te opis relevantnih aranžmana i sve druge informacije koje bi nadležnom tijelu mogle pomoći u procjeni potencijalnog poreznog rizika, a da se pritom ne otkrije poslovna, industrijska ili profesionalna tajna ili poslovni postupak, ili informacija čije bi otkrivanje bilo u suprotnosti s javnim poretkom
  5. datum poduzimanja prvog koraka u provedbi prekograničnog aranžmana ili datum na koji će biti poduzet prvi korak u provedbi prekograničnog aranžmana
  6. pojedinosti o propisima koji uređuju prekogranični aranžman iz članka 35.a ovoga Zakona
  7. vrijednost prekograničnog aranžmana o kojem se izvješćuje
  8. podatak o državi članici relevantnog poreznog obveznika ili više njih i svim drugim državama članicama na koje bi prekogranični aranžman mogao utjecati
  9. podatak o svim drugim osobama u državi članici na koje bi prekogranični aranžman o kojem se izvješćuje mogao utjecati, uz navođenje država članica s kojima je ta osoba povezana.
(2)Nepostupanje Ministarstva financija, Porezne uprave u odnosu na prekogranični aranžman o kojem se izvješćuje, ne podrazumijeva valjanost poreznog tretmana tog aranžmana.
(3)Automatska razmjena informacija iz stavka
  1. ovoga članka provodi se u roku od mjesec dana od završetka tromjesečja u kojem su te informacije bile podnesene. ODJELJAK
  2. AUTOMATSKA RAZMJENA INFORMACIJA O KOJIMA IZVJEŠĆUJU OPERATERI PLATFORMI Članak 35.l (NN 151/22, 114/23, 146/25) Informacije o kojima se izvješćuje
(1)Automatska razmjena informacija o kojima izvješćuju operateri platformi obuhvaća sljedeće informacije:
  1. naziv, adresu registriranog sjedišta, osobni identifikacijski broj (OIB), porezni identifikacijski broj i, prema potrebi, individualni identifikacijski broj operatera platforme koji izvješćuje dodijeljen na temelju članka 35.o stavka
  2. ovoga Zakona te poslovni naziv platforme ili poslovne nazive platformi u pogledu kojih izvješćuje
  3. ime i prezime fizičke osobe koja je prodavatelj o kojem se izvješćuje te pravni naziv subjekta koji je prodavatelj o kojem se izvješćuje
  4. primarnu adresu prodavatelja o kojem se izvješćuje iz točke
  5. ovoga stavka
  6. svaki porezni identifikacijski broj prodavatelja o kojem se izvješćuje, uključujući svaku državu članicu ili drugu jurisdikciju izdavanja ili, u nedostatku poreznog identifikacijskog broja, mjesto rođenja prodavatelja o kojem se izvješćuje koji je fizička osoba
  7. matični broj prodavatelja o kojem se izvješćuje koji je subjekt
  8. PDV identifikacijski broj prodavatelja o kojem se izvješćuje, ako postoji
  9. datum rođenja prodavatelja o kojem se izvješćuje koji je fizička osoba
  10. identifikacijsku oznaku financijskog računa na koji se uplaćuje ili doznačuje naknada, u mjeri u kojoj su te informacije dostupne operateru platforme koji izvješćuje, a nadležno tijelo države članice ili druge jurisdikcije čiji je prodavatelj o kojem se izvješćuje rezident nije obavijestilo nadležna tijela svih ostalih jurisdikcija da ne namjerava koristiti identifikacijsku oznaku financijskog računa u tu svrhu
  11. ako se imatelj financijskog računa na koji se uplaćuje naknada razlikuje od imena prodavatelja o kojem se izvješćuje, uz identifikacijsku oznaku financijskog računa dostaviti i ime imatelja financijskog računa na koji se uplaćuje naknada u mjeri u kojoj je dostupno operateru platforme koji izvješćuje te sve druge informacije za financijsku identifikaciju dostupne operateru platforme koji izvješćuje u pogledu tog imatelja računa
  12. svaku državu članicu ili drugu jurisdikciju čiji je rezident prodavatelj o kojem se izvješćuje
  13. ukupnu plaćenu ili pripisanu naknadu tijekom svakog tromjesečja razdoblja o kojem se izvješćuje i broj relevantnih aktivnosti u vezi s kojima je plaćena ili pripisana
  14. sve pristojbe, provizije ili porezi koje je platforma koja izvješćuje zadržala ili naplatila tijekom svakog tromjesečja razdoblja o kojem se izvješćuje
  15. oznaku usluge identifikacije i državu članicu izdavanja, ako se operater platforme koji izvješćuje oslanja na izravnu potvrdu identiteta i boravišta prodavatelja putem usluge identifikacije koju je država članica ili Europska unija stavila na raspolaganje radi utvrđivanja identiteta i porezne rezidentnosti prodavatelja, u takvim slučajevima nije potrebno državi članici izdavanja oznake usluge identifikacije priopćiti informacije iz članka 35.l stavka
  16. točaka
  17. do
  18. ovoga Zakona.
(2)Ako prodavatelj o kojem se izvješćuje pruža usluge najma nekretnina, priopćuju se sljedeće dodatne informacije:
  1. adresu svake oglašene nekretnine, utvrđene na osnovi postupka dubinske analize, i odgovarajuće brojeve katastarskih čestica ili njihov ekvivalent na temelju nacionalnog prava države članice ili druge jurisdikcije u kojoj se nalazi, ako su dostupni
  2. ukupnu plaćenu ili pripisanu naknadu tijekom svakog tromjesečja razdoblja o kojem se izvješćuje i broj relevantnih aktivnosti pruženih u vezi sa svakom oglašenom nekretninom
  3. ako je dostupno, broj dana tijekom kojih je bila iznajmljena svaka oglašena nekretnina u razdoblju o kojem se izvješćuje i vrstu svake oglašene nekretnine.
(3)Ministarstvo financija, Porezna uprava automatskom razmjenom informacija dostavlja informacije iz stavaka
  1. i
  2. ovoga članka nadležnim tijelima država članica i drugih jurisdikcija koje primjenjuju sporazum između nadležnih tijela čija je Republika Hrvatska stranka u kojima je prodavatelj o kojem se izvješćuje rezident i, ako prodavatelj o kojem se izvješćuje pruža usluge najma nekretnina, nadležnom tijelu države članice ili druge jurisdikcije u kojoj se nalazi nekretnina.
(4)Automatska razmjena informacija iz stavaka
  1. i
  2. ovoga članka odvija se elektroničkim putem u propisanom formatu u roku od dva mjeseca od isteka razdoblja o kojem se izvješćuje, a na koje se odnose zahtjevi za izvješćivanje koji se primjenjuju na operatera platforme koji izvješćuje. Članak 35.m (NN 151/22, 114/23, 146/25)
(1)Informacije iz članka 35.l ovoga Zakona koje se odnose na rezidente država članica ili kvalificiranih jurisdikcija izvan Europske unije operateri platforme koji izvješćuju obvezni su prikupljati u skladu s pravilima izvješćivanja i dubinske analize te ih dostaviti Ministarstvu financija, Poreznoj upravi do 31. siječnja godine koja slijedi nakon kalendarske godine u kojoj se prodavatelj utvrdio kao prodavatelj o kojem se izvješćuje.
(2)Ministarstvo financija, Porezna uprava može uputiti zahtjev za izvješćivanjem operateru platforme koji izvješćuje ako isti ne dostavi sve podatke koji su potrebni kako bi Ministarstvo financija, Porezna uprava ispunilo obvezu automatske razmjene informacija iz članka 35.l ovoga Zakona.
(3)Ako prodavatelj ne dostavi operateru platformi informacije koje se zahtijevaju na temelju članka 35.l ovoga Zakona niti nakon dva podsjetnika koje je operater platforme uputio nakon što je prodavatelju dostavio početni zahtjev, ali ne prije isteka 60 dana, operater platforme koji izvješćuje zatvara prodavateljev račun i onemogućuje njegovu ponovnu registraciju na platformi ili zadržava plaćanje naknade prodavatelju dok god prodavatelj ne dostavi tražene informacije.
(4)Operater platforme koji izvješćuje prikuplja sljedeće informacije: 1. o prodavatelju koji je fizička osoba i nije isključeni prodavatelj:
  1. a)ime i prezime
  2. b)OIB
  3. c)primarnu adresu
  4. d)svaki PIB koji je izdan tom prodavatelju, uključujući svaku državu članicu ili drugu jurisdikciju izdavanja, te u nedostatku PIB-a, mjesto rođenja tog prodavatelja
  5. e)PDV identifikacijski broj tog prodavatelja, ako je dostupan
  6. f)datum rođenja 2. o prodavatelju koji je subjekt i nije isključeni prodavatelj:
  7. a)pravni naziv
  8. b)OIB
  9. c)primarnu adresu
  10. d)svaki PIB koji je izdan tom prodavatelju, uključujući svaku državu članicu ili drugu jurisdikciju izdavanja
  11. e)PDV identifikacijski broj tog prodavatelja, ako je dostupan
  12. f)matični broj subjekta.
(5)Operater platforme koji izvješćuje obavlja postupke dubinske analize do 31. prosinca razdoblja o kojem se izvješćuje.
(6)U pogledu prodavatelja koji su već bili registrirani na platformi
  1. siječnja
  2. ili na datum kada je subjekt postao operater platforme koji izvješćuje, postupci dubinske analize moraju se obaviti do
  3. prosinca drugog razdoblja o kojem se izvješćuje za operatera platforme koji izvješćuje.
(7)Operater platforme koji izvješćuje dostavlja prodavatelju o kojem se izvješćuje najkasnije do 31. siječnja godine koja slijedi nakon kalendarske godine u kojoj se prodavatelja utvrdilo kao prodavatelja o kojem se izvješćuje sljedeće informacije koje se odnose na njega: 1. u odnosu na svakog prodavatelja o kojem se izvješćuje koji je obavljao relevantnu aktivnost, osim iznajmljivanja nekretnina:
  1. a)informacijske stavke iz stavka 4. točke 1. ovoga članka
  2. b)oznaku financijskog računa, u mjeri u kojoj je dostupna operateru platforme koji izvješćuje i pod uvjetom da nadležno tijelo države članice ili druge jurisdikcije čiji je prodavatelj o kojem se izvješćuje rezident nije javno objavilo da ne namjerava koristiti oznaku financijskog računa u tu svrhu
  3. c)ako se razlikuje od imena prodavatelja o kojem se izvješćuje, uz identifikacijsku oznaku financijskog računa, ime imatelja financijskog računa na koji se uplaćuje ili doznačuje naknada, u mjeri u kojoj je dostupno operateru platforme koji izvješćuje te sve druge informacije za financijsku identifikaciju dostupne operateru platforme koji izvješćuje u pogledu tog imatelja računa
  4. d)svaku državu članicu drugu jurisdikciju čiji je prodavatelj o kojem se izvješćuje rezident
  5. e)ukupno plaćenu ili doznačenu naknadu tijekom svakog tromjesečja razdoblja o kojem se izvješćuje i broj relevantnih aktivnosti u vezi s kojima je ta naknada plaćena ili doznačena
  6. f)sve pristojbe, provizije ili poreze koje je operater platforme koji izvješćuje obustavio ili naplatio tijekom svakog tromjesečja razdoblja o kojem se izvješćuje 2. u odnosu na svakog prodavatelja o kojem se izvješćuje koji je obavljao relevantnu aktivnost koja uključuje iznajmljivanje nekretnina:
  7. a)informacijske stavke iz stavka 4. točke 2. ovoga članka
  8. b)oznaku financijskog računa, u mjeri u kojoj je dostupna operateru platforme koji izvješćuje i pod uvjetom da nadležno tijelo države članice ili druge jurisdikcije čiji je prodavatelj o kojem se izvješćuje rezident nije javno objavilo da ne namjerava koristiti oznaku financijskog računa u tu svrhu
  9. c)ako se razlikuje od imena prodavatelja o kojem se izvješćuje, uz identifikacijsku oznaku financijskog računa, ime imatelja financijskog računa na koji se uplaćuje ili doznačuje naknada, u mjeri u kojoj je dostupno operateru platforme koji izvješćuje te sve druge informacije za financijsku identifikaciju dostupne operateru platforme koji izvješćuje u pogledu imatelja računa
  10. d)svaku državu članicu ili drugu jurisdikciju čiji je prodavatelj o kojem se izvješćuje rezident
  11. e)adresu svake oglašene nekretnine i odgovarajuće brojeve katastarskih čestica ili njihov ekvivalent na temelju nacionalnog prava države članice ili druge jurisdikcije u kojoj se nalaze, ako su dostupni
  12. f)ukupno plaćenu ili doznačenu naknadu tijekom svakog tromjesečja razdoblja o kojem se izvješćuje i broj relevantnih aktivnosti pruženih u vezi sa svakom oglašenom nekretninom
  13. g)sve pristojbe, provizije ili poreze koje je operater platforme koji izvješćuje zadržao tijekom svakog tromjesečja razdoblja o kojem se izvješćuje
  14. h)ako je dostupno, broj dana tijekom kojih je bila iznajmljena svaka oglašena nekretnina tijekom razdoblja o kojem se izvješćuje i vrsta svake oglašene nekretnine.
(8)Operater platforme koji izvješćuje vodi evidencije o svim poduzetim koracima i dokazima koji se upotrebljavaju za prikupljanje informacija u skladu s pravilima izvješćivanja i dubinske analize.
(9)Evidencije iz stavka 6. ovoga članka moraju biti dostupne najmanje pet godina, a najviše deset godina nakon isteka razdoblja o kojem se izvješćuje.
(10)Operater platforme koji izvješćuje može koristiti usluge vanjskih pružatelja usluga radi izvršavanja obveza dubinske analize, ali su te obveze i nadalje odgovornost operatera platforme koji izvješćuje.
(11)Ministar financija pravilnikom propisuje pojmove, pravila izvješćivanja i postupak dubinske analize. Članak 35.n (NN 151/22, 114/23)
(1)Operater platforme koji izvješćuje podnosi informacije o prodavateljima o kojima se izvješćuje Ministarstvu financija, Poreznoj upravi u sljedećim slučajevima:
  1. ako je rezident u porezne svrhe u Republici Hrvatskoj
  2. ako je osnovan prema zakonima Republike Hrvatske
  3. ako je mjesto njegove uprave (uključujući mjesto stvarne uprave) u Republici Hrvatskoj
  4. ako ima stalnu poslovnu jedinicu u Republici Hrvatskoj.
(2)Ako operater platforme koji izvješćuje ispunjava uvjete za izvješćivanje iz stavka 1. ovoga članka u više država članica, operater platforme koji izvješćuje odabire jednu od tih država članica u kojoj će ispuniti obvezu izvješćivanja.
(3)Operater platforme koji izvješćuje iz stavka 2. ovoga članka obvezan je Ministarstvo financija, Poreznu upravu izvijestiti o odabiru države članice u kojoj će ispuniti obvezu izvješćivanja, kao i državu članicu u kojoj izvješćuje.
(4)Operater platforme koji izvješćuje iz stavka 2. ovoga članka izuzima se od obveze podnošenja informacija iz članka 35.l ovoga Zakona Ministarstvu financija, Poreznoj upravi ako ima dokaz da su iste informacije podnesene u drugoj državi članici.
(5)Ako postoji više operatera platforme koji izvješćuju, bilo koji od tih operatera platforme oslobađa se obveze izvješćivanja ako ima dokaz da je o istim informacijama u drugoj državi članici ili kvalificiranoj jurisdikciji izvan Europske unije izvijestio drugi operater platforme koji izvješćuje. Članak 35.o (NN 151/22) Obveza registracije operatera platforme koji izvješćuje
(1)Operater platforme koji izvješćuje koji nije rezident u porezne svrhe niti je osnovan ili se njima upravlja u državi članici, niti ima stalnu poslovnu jedinicu u državi članici, ali omogućuje obavljanje relevantne aktivnosti prodavatelja o kojima se izvješćuje ili relevantne aktivnosti koja uključuje najam nekretnine koja se nalazi u državi članici te nije kvalificirani operater platforme izvan Europske unije, ima obvezu registracije kod nadležnog tijela države članice u trenutku kada započinje obavljati aktivnost operatera platforme.
(2)Operateru platforme koji izvješćuje iz stavka 1. ovoga članka koji izvrši registraciju u Republici Hrvatskoj Ministarstvo financija, Porezna uprava dodjeljuje individualni identifikacijski broj.
(3)Operater platforme koji izvješćuje iz stavka
  1. ovoga članka dostavlja informacije iz članka 35.l ovoga Zakona Ministarstvu financija, Poreznoj upravi najkasnije do
  2. siječnja godine koja slijedi nakon kalendarske godine u kojoj se prodavatelj utvrdio kao prodavatelj o kojem se izvješćuje.
(4)Ako operater platforme nakon dva podsjetnika koje je uputilo Ministarstvo financija, Porezna uprava ne ispuni obvezu izvješćivanja iz stavka 3. ovoga članka, Ministarstvo financija, Porezna uprava povlači registraciju operatera platforme koji izvješćuje.
(5)Registracija se može opozvati najkasnije 90 dana nakon drugog podsjetnika, ali ne prije isteka 30 dana nakon drugog podsjetnika.
(6)Operater platforme koji izvješćuje kojem je registracija povučena u skladu sa stavkom
  1. ovoga članka može se ponovno registrirati u Republici Hrvatskoj samo ako Ministarstvu financija, Poreznoj upravi pruži odgovarajuća jamstva u pogledu svoje obveze da ispuni zahtjeve za izvješćivanje unutar Europske unije, uključujući sve preostale neispunjene zahtjeve za izvješćivanje iz stavka
  2. ovoga članka.
(7)Ministar financija pravilnikom propisuje pravila za jedinstvenu registraciju operatera platforme koji izvješćuje. Članak 35.p (NN 151/22) Isključeni operater platforme
(1)Isključeni operater platforme u smislu ovoga Zakona podrazumijeva operatera platforme čiji je cjelokupni poslovni model platforme takav da nema prodavatelja o kojima se izvješćuje.
(2)Operater platforme iz stavka
  1. ovoga članka obvezan je Ministarstvu financija, Poreznoj upravi dostaviti dokaz da je isključeni operater platforme za svaku godinu u kojoj posluje kao isključeni operater platforme do
  2. prosinca razdoblja o kojem se izvješćuje. Odjeljak
  3. Provedba Mnogostranog sporazuma između nadležnih tijela o automatskoj razmjeni informacija u vezi s aranžmanima izbjegavanja zajedničkog standarda izvješćivanja i netransparentnim offshore strukturama Članak 35.r (NN 114/23) Značenje pojmova Pojmovi iz ovoga poglavlja imaju značenje u skladu s odredbama Mnogostranog sporazuma između nadležnih tijela o automatskoj razmjeni informacija u vezi s aranžmanima izbjegavanja zajedničkog standarda izvješćivanja i netransparentnim offshore strukturama. Članak 35.s (NN 114/23) Obveza izvješćivanja za posrednike
(1)Osoba koja se smatra posrednikom u odnosu na aranžman izbjegavanja zajedničkog standarda izvješćivanja ili netransparentnu offshore strukturu ima obvezu prijaviti aranžman ili strukturu Ministarstvu financija, Poreznoj upravi ako:
  1. taj aranžman izbjegavanja zajedničkog standarda izvješćivanja ili netransparentnu offshore strukturu čini dostupnom ili pruža relevantne usluge u odnosu na taj aranžman izbjegavanja zajedničkog standarda izvješćivanja ili netransparentnu offshore strukturu putem poslovnice koja se nalazi u Republici Hrvatskoj
  2. je rezident ili ima mjesto upravljanja u Republici Hrvatskoj ili
  3. je osnovana ili ima poslovni nastan prema zakonima Republike Hrvatske.
(2)Posrednici su obvezni informacije u vezi s prekograničnim aranžmanima dostaviti Ministarstvu financija, Poreznoj upravi u roku od 30 dana nakon što:
  1. sklope aranžman izbjegavanja zajedničkog standarda izvješćivanja ili netransparentnu offshore strukturu koja je dostupna za provedbu ili
  2. pruže relevantne usluge u odnosu na aranžman izbjegavanja zajedničkog standarda izvješćivanja ili netransparentnu offshore strukturu. Članak 35.t (NN 114/23) Informacije o kojima se izvješćuje
(1)Ministarstvo financija, Porezna uprava putem automatske razmjene informacija dostavlja nadležnim tijelima jurisdikcija porezne rezidentnosti poreznog obveznika o kojem se izvješćuje, s obzirom na aranžman o kojem se izvješćuje, sljedeće informacije: 1. imena i adrese sljedećih osoba:
  1. a)osobe koja objavljuje podatke
  2. b)poreznog obveznika o kojem se izvješćuje, uključujući jurisdikciju i porezni identifikacijski broj porezne rezidentnosti i datum rođenja
  3. c)svih osoba koje su posrednici u odnosu na taj aranžman ili strukturu (osim osobe koja objavljuje podatke), uključujući svaku takvu jurisdikciju porezne rezidentnosti posrednika 2. detalje tog aranžmana izbjegavanja zajedničkog standarda izvješćivanja ili netransparentne offshore strukture, uključujući:
  4. a)u odnosu na aranžman izbjegavanja zajedničkog standarda izvješćivanja, činjenični opis onih svojstava aranžmana koji su izrađeni da bi imali, kojima se trguje kao da imaju ili koji imaju učinak zaobilaženja zakonodavstva o zajedničkom standardu izvješćivanja
  5. b)u odnosu na netransparentne offshore strukture, činjenični opis onih svojstava koja imaju učinak onemogućavanja preciznog određivanja stvarnog vlasnika poreznog obveznika o kojem se izvješćuje ili stvaranja dojma da porezni obveznik o kojem se izvješćuje nije stvarni vlasnik pasivnog offshore subjekta i
  6. c)jurisdikciju ili jurisdikcije u kojima su aranžman izbjegavanja zajedničkog standarda izvješćivanja ili netransparentna offshore struktura na raspolaganju.
(2)Informacije iz stavka 1. ovoga članka odnose se na informacije koje su poznate osobi koja ih prijavljuje, u njezinu su posjedu ili se nalaze pod njezinom kontrolom te odražavaju sadržaj koji je posrednik prijavio Ministarstvu financija, Poreznoj upravi.
(3)Automatska razmjena informacija iz stavka
  1. ovoga članka odvija se u roku od tri mjeseca od isteka tromjesečja u kojem su informacije o aranžmanu o kojem se izvješćuje dostavljene Ministarstvu financija, Poreznoj upravi. ODJELJAK
  2. AUTOMATSKA RAZMJENA INFORMACIJA O KOJIMA IZVJEŠĆUJU PRUŽATELJI USLUGA POVEZANIH S KRIPTOIMOVINOM Članak 35.u (NN 146/25) Informacije o kojima se izvješćuje
(1)Automatska razmjena informacija o kojima izvješćuju pružatelji usluga povezanih s kriptoimovinom obuhvaća sljedeće informacije:
  1. ime, adresu, državu članicu ili drugu jurisdikciju rezidentnost ili Republiku Hrvatsku ako je država rezidentnosti, osobni identifikacijski broj (OIB), porezni identifikacijski broj ili više njih, datum i mjesto rođenja svakog korisnika o kojem se izvješćuje te, u slučaju bilo kojeg subjekta za koji je nakon primjene postupaka dubinske analize utvrđeno da ima jednu ili više osoba koje imaju kontrolu, a koje su osobe o kojima se izvješćuje, ime, adresu, državu članicu ili drugu jurisdikciju rezidentnosti, osobni identifikacijski broj (OIB), porezni identifikacijski broj subjekta ili više subjekata te ime, adresu, državu članicu ili drugu jurisdikciju rezidentnosti, osobni identifikacijski broj (OIB), porezni identifikacijski broj ili više njih te datum i mjesto rođenja svake osobe koja ima kontrolu nad subjektom koja je osoba o kojoj se izvješćuje, kao i ulogu ili uloge na temelju kojih svaka takva osoba o kojoj se izvješćuje jest osoba koja ima kontrolu nad subjektom
  2. ako se pružatelj usluga povezanih s kriptoimovinom koji izvješćuje oslanja na izravnu potvrdu identiteta i rezidentnosti osobe o kojoj se izvješćuje putem usluge identifikacije koju je država članica, druga jurisdikcija ili Europska unija stavila na raspolaganje radi utvrđivanja identiteta i rezidentnosti u porezne svrhe osobe o kojoj se izvješćuje, informacije koje treba dostaviti državi članici ili drugoj jurisdikciji izdavanja oznake usluge identifikacije u pogledu osobe o kojoj se izvješćuje jesu ime, oznaka usluge identifikacije i država članica ili druga jurisdikcija izdavanja, kao i uloga ili više njih na temelju kojih je svaka osoba o kojoj se izvješćuje osoba koja ima kontrolu nad subjektom
  3. ime, adresu, osobni identifikacijski broj (OIB), porezni identifikacijski broj i, ako je dostupan, individualni identifikacijski broj i globalnu identifikacijsku oznaku pravnog subjekta pružatelja usluga povezanih s kriptoimovinom koji izvješćuje.
(2)Za svaku vrstu kriptoimovine o kojoj se izvješćuje u skladu sa stavkom
  1. ovoga članka, u pogledu koje je pružatelj usluga povezanih s kriptoimovinom koji izvješćuje proveo transakcije o kojima se izvješćuje tijekom relevantne kalendarske godine ili drugog odgovarajućeg izvještajnog razdoblja, priopćuju se sljedeće informacije prema potrebi:
  2. puni naziv vrste kriptoimovine o kojoj se izvješćuje
  3. ukupan bruto plaćeni iznos, ukupan broj jedinica i broj transakcija o kojima se izvješćuje u pogledu stjecanja u fiducijarnoj valuti
  4. ukupan primljeni bruto iznos, ukupan broj jedinica i broj transakcija o kojima se izvješćuje u pogledu prodaje u fiducijarnoj valuti
  5. ukupnu fer tržišnu vrijednost, ukupan broj jedinica i broj transakcija o kojima se izvješćuje u pogledu stjecanja druge kriptoimovine o kojoj se izvješćuje
  6. ukupnu fer tržišnu vrijednost, ukupan broj jedinica i broj transakcija o kojima se izvješćuje u pogledu prodaje druge kriptoimovine o kojoj se izvješćuje
  7. ukupnu fer tržišnu vrijednost, ukupan broj jedinica i broj maloprodajnih platnih transakcija o kojima se izvješćuje
  8. ukupnu fer tržišnu vrijednost, ukupan broj jedinica i broj transakcija o kojima se izvješćuje, dalje podijeljene prema vrsti prijenosa, ako je poznata pružatelju usluga povezanih s kriptoimovinom koji izvješćuje, u pogledu prijenosa korisniku o kojem se izvješćuje koji nisu obuhvaćeni točkama
  9. i
  10. ovoga stavka
  11. ukupnu fer tržišnu vrijednost, ukupan broj jedinica i broj transakcija o kojima se izvješćuje, dalje podijeljene prema vrsti prijenosa, ako je poznata pružatelju usluga povezanih s kriptoimovinom koji izvješćuje, u pogledu prijenosa korisnika o kojem se izvješćuje koji nisu obuhvaćeni točkama 3.,
  12. i
  13. ovoga stavka i
  14. ukupnu fer tržišnu vrijednost i ukupan broj jedinica prijenosa koje je proveo pružatelj usluga povezanih s kriptoimovinom koji izvješćuje na adrese distribuiranog zapisa u skladu s propisima kojima se uređuju tržišta kriptoimovine za koje nije poznato da su povezane s pružateljem usluga povezanih s virtualnom imovinom ili financijskom institucijom.
(3)Informacije iz stavka
  1. točaka
  2. i
  3. ovoga članka priopćuju se u fiducijarnoj valuti u kojoj je iznos plaćen ili primljen, a iznosi plaćeni ili primljeni u više fiducijarnih valuta priopćuju se u jedinstvenoj fiducijarnoj valuti u koju se preračunavaju u trenutku svake transakcije o kojoj se izvješćuje na način koji pružatelj usluga povezanih s kriptoimovinom koji izvješćuje dosljedno primjenjuje.
(4)Fer tržišna vrijednost iz stavka
  1. točaka
  2. do
  3. ovoga članka utvrđuje se i priopćuje u jedinstvenoj fiducijarnoj valuti, a vrednuje se u trenutku svake transakcije o kojoj se izvješćuje na način koji pružatelj usluga povezanih s kriptoimovinom koji izvješćuje dosljedno primjenjuje.
(5)U dostavljenim informacijama iz stavka 2. ovoga članka navodi se fiducijarna valuta u kojoj se iskazuje svaki iznos. Članak 35.v (NN 146/25)
(1)Točne i potpune informacije iz članka 35.u stavaka
  1. i
  2. ovoga Zakona pružatelj usluga povezanih s kriptoimovinom koji izvješćuje obvezan je prikupljati u skladu s pravilima izvješćivanja i dubinske analize te ih dostaviti Ministarstvu financija, Poreznoj upravi do
  3. lipnja tekuće godine za prethodnu kalendarsku godinu.
(2)Pružatelj usluga povezanih s kriptoimovinom koji izvješćuje obvezan je prikupiti valjanu izjavu o rezidentnosti pojedinačnog korisnika kriptoimovine ili osobe koja ima kontrolu.
(3)Pružatelj usluga povezanih s kriptoimovinom koji izvješćuje obvezan je evidentirati poduzete radnje i informacije na koje se oslanjao pri ispunjavanju obveza izvješćivanja i provedbe postupaka dubinske analize.
(4)Pružatelj usluga povezanih s kriptoimovinom koji izvješćuje obvezan je evidencije iz stavka 1. ovoga članka čuvati najmanje pet godina, a najviše deset godina nakon isteka razdoblja unutar kojeg je pružatelj usluga povezanih s kriptoimovinom koji izvješćuje dužan prijaviti informacije u skladu s člankom 35.u ovoga Zakona.
(5)Ministar financija pravilnikom iz članka
  1. stavka
  2. ovoga Zakona propisuje pojmove, pravila prikupljanja informacija, pravila izvješćivanja i dubinske analize potrebne za provedbe automatske razmjene informacija o kojima izvješćuju pružatelji usluga povezanih s kriptoimovinom. Članak 35.z (NN 146/25)
(1)Ministarstvo financija, Porezna uprava automatskom razmjenom informacija dostavlja informacije iz članka
  1. stavaka
  2. i
  3. ovoga Zakona nadležnim tijelima država članica i drugih jurisdikcija najkasnije do
  4. rujna tekuće godine za prethodnu kalendarsku godinu.
(2)Automatska razmjena informacija iz članka 35.v ovoga Zakona i stavka 1. ovoga članka odvija se elektroničkim putem u propisanom formatu objavljenom na mrežnim stranicama Ministarstva financija, Porezne uprave. Članak 35.aa (NN 146/25)
(1)Pružatelj usluga povezanih s kriptoimovinom koji izvješćuje je u skladu s pravilima izvješćivanja i dubinskom analizom obvezan dostaviti informacije o korisnicima kriptoimovine o kojima se izvješćuje, Ministarstvu financija, Poreznoj upravi ako:
  1. je subjekt kojeg je Agencija ovlastila za ili mu je omogućeno pružanje usluga povezanih s kriptoimovinom u skladu s propisom kojim se uređuje provedba Uredbe (EU) 2023/1114 i u skladu s člankom
  2. Uredbe (EU) 2023/1114, a nakon obavijesti Agenciji u skladu s propisom kojim se uređuje provedba Uredbe (EU) 2023/1114 i u skladu s člankom
  3. Uredbe (EU) 2023/1114 ili
  4. nije subjekt kojeg je Agencija ovlastila za ili mu je omogućeno pružanje usluga povezanih s kriptoimovinom u skladu s propisom kojim se uređuje provedba Uredbe (EU) 2023/1114 i u skladu s člankom
  5. Uredbe (EU) 2023/1114, a nakon obavijesti Agenciji u skladu s propisom kojim se uređuje provedba Uredbe (EU) 2023/1114 i u skladu s člankom
  6. Uredbe (EU) 2023/1114, a ispunjava sljedeće kriterije: a) subjekt ili fizička osoba je rezident u porezne svrhe u Republici Hrvatskoj b) subjekt je osnovan ili organiziran u skladu sa zakonima Republike Hrvatske i ima pravnu osobnost u Republici Hrvatskoj ili ima obvezu podnositi porezne prijave ili ostale relevantne informacije poreznim tijelima u Republici Hrvatskoj koje se odnose na porez na dobit subjekta c) subjektu je mjesto upravljanja u Republici Hrvatskoj ili d) subjektu ili fizičkoj osobi je redovito mjesto poslovanja u Republici Hrvatskoj.
(2)Pružatelj usluga povezanih s kriptoimovinom koji izvješćuje, u skladu s pravilima izvješćivanja i dubinskom analizom, podnosi informacije o transakcijama o kojima se izvješćuje i koje su provedene preko podružnice koja se nalazi u Republici Hrvatskoj, Ministarstvu financija, Poreznoj upravi.
(3)Iznimno od članka 35.u ovoga Zakona, pružatelj usluga povezanih s kriptoimovinom koji izvješćuje iz stavka 1. točke 2. podtočke b),
  1. c)ili
  2. d)ovoga članka nije obvezan podnijeti informacije Ministarstvu financija, Poreznoj upravi ako je iste informacije podnio u drugoj državi članici ili kvalificiranoj jurisdikciji izvan Europske unije jer je rezident u porezne svrhe u toj državi članici ili kvalificiranoj jurisdikciji izvan Europske unije.
(4)Iznimno od članka 35.u ovoga Zakona, pružatelj usluga povezanih s kriptoimovinom koji izvješćuje iz stavka 1. točke 2. podtočke
  1. c)ili
  2. d)ovoga članka nije obvezan podnijeti informacije Ministarstvu financija, Poreznoj upravi ako je iste informacije podnio u bilo kojoj drugoj državi članici ili kvalificiranoj jurisdikciji izvan Europske unije jer je subjekt koji je osnovan ili organiziran prema zakonima te države članice ili kvalificirane jurisdikcije izvan Europske unije, ima pravnu osobnost u drugoj državi članici ili kvalificiranoj jurisdikciji izvan Europske unije ili ima obvezu podnositi porezne prijave ili ostale relevantne informacije koje se odnose na njegovu porez na dobit poreznim tijelima u drugoj državi članici ili kvalificiranoj jurisdikciji izvan Europske unije.
(5)Iznimno od članka 35.u ovoga Zakona, pružatelj usluga povezanih s kriptoimovinom koji izvješćuje iz stavka
  1. točke
  2. podtočke d) ovoga članka nije obvezan podnijeti informacije Ministarstvu financija, Poreznoj upravi ako je iste informacije podnio u bilo kojoj drugoj državi članici ili kvalificiranoj jurisdikciji izvan Europske unije jer mu je mjesto upravljanja u toj državi članici ili kvalificiranoj jurisdikciji izvan Europske unije.
(6)Iznimno od članka 35.u ovoga Zakona, pružatelj usluga povezanih s kriptoimovinom koji izvješćuje koji je fizička osoba iz stavka
  1. točke
  2. podtočke d) ovoga članka nije obvezan podnijeti informacije Ministarstvu financija, Poreznoj upravi ako je iste informacije podnio u bilo kojoj drugoj državi članici ili kvalificiranoj jurisdikciji izvan Europske unije jer je rezident u porezne svrhe u toj državi članici ili kvalificiranoj jurisdikciji izvan Europske unije.
(7)Iznimno od članka 35.u ovoga Zakona, pružatelj usluga povezanih s kriptoimovinom koji izvješćuje iz stavka 1. točke 2. podtočke a), b),
  1. c)ili
  2. d)ovoga članka nije obvezan podnijeti informacije Ministarstvu financija, Poreznoj upravi ako je Ministarstvu financija, Poreznoj upravi podnio dokaz kojim se potvrđuje da je iste informacije podnio u drugoj državi članici ili kvalificiranoj jurisdikciji izvan Europske unije.
(8)Iznimno od članka 35.u ovoga Zakona, pružatelj usluga povezanih s kriptoimovinom koji izvješćuje nije obvezan podnijeti informacije Ministarstvu financija, Poreznoj upravi o transakcijama o kojima se izvješćuje, a koje provodi preko podružnice u bilo kojoj drugoj državi članici ili kvalificiranoj jurisdikciji izvan Europske unije ako ta podružnica takve zahtjeve ispunjava u bilo kojoj drugoj takvoj državi članici ili kvalificiranoj jurisdikciji izvan Europske unije. Članak 35.ab (NN 146/25) Obveze korisnika imovine Ako korisnik kriptoimovine ne dostavi informacije u skladu s člancima 35.u i 35.v ovoga Zakona nakon dva podsjetnika kojima je prethodio početni zahtjev pružatelja usluga povezanih s kriptoimovinom koji izvješćuje, ali ne prije isteka roka od 60 dana, pružatelj usluga povezanih s kriptoimovinom koji izvješćuje spriječit će tog korisnika kriptoimovine u obavljanju transakcija o kojima se izvješćuje. Članak 35.ac (NN 146/25) Obveza registracije subjekta koji je povezan s kriptoimovinom
(1)Subjekt povezan s kriptoimovinom koji je pružatelj usluga povezanih s kriptoimovinom koji izvješćuje obvezan je registrirati se kod Ministarstva financija, Porezne uprave prije isteka razdoblja u kojem je bio obvezan dostaviti informacije iz članka 35.u ovoga Zakona.
(2)Ako subjekt povezan s kriptoimovinom ispunjava uvjete iz članka 35.aa stavka 1. točke 2. podtočaka a), b),
  1. c)i
  2. d)ovoga Zakona ili članka 35.aa stavka 2. ovoga Zakona u više država članica, ima obvezu registracije kod nadležnog tijela jedne od tih država članica prije isteka razdoblja u kojem je bio obvezan dostaviti informacije iz članka 35.u ovoga Zakona.
(3)Ako je subjekt povezan s kriptoimovinom koji je pružatelj usluga povezanih s kriptoimovinom koji izvješćuje ispunio obvezu registracije u nekoj od država članica, izuzima se od obveze registracije u Republici Hrvatskoj te od ispunjavanja obveza izvješćivanja o korisnicima kriptoimovine u skladu s pravilima izvješćivanja i dubinske analize.
(4)Subjekt povezan s kriptoimovinom koji se registrirao u Ministarstvu financija, Poreznoj upravi nakon registracije u skladu sa stavcima 1.,
  1. i
  2. ovoga članka obvezan je Ministarstvu financija, Poreznoj upravi dostaviti sljedeće informacije:
  3. ime
  4. poštansku adresu
  5. elektroničke adrese, uključujući web-mjesta
  6. svaki porezni identifikacijski broj izdan subjektu povezanom s kriptoimovinom
  7. države članice ili druge jurisdikcije u kojima su korisnici o kojima se izvješćuje rezidenti u skladu s postupcima dubinske analize
  8. sve kvalificirane jurisdikcije izvan Europske unije.
(5)Subjekt povezan s kriptoimovinom obavješćuje Ministarstvo financija, Poreznu upravu o svim promjenama u odnosu na dostavljene informacije iz stavka 4. ovoga članka.
(6)Ministarstvo financija, Porezna uprava dodjeljuje individualni identifikacijski broj subjektu iz stavka 4. ovoga članka o kojem elektroničkim putem obavješćuje nadležna tijela svih država članica.
(7)Ministarstvo financija, Porezna uprava može izbrisati subjekt povezan s kriptoimovinom iz registra subjekata povezanih s kriptoimovinom u sljedećim slučajevima:
  1. subjekt povezan s kriptoimovinom dostavio je obavijest Ministarstvu financija, Poreznoj upravi da u Europskoj uniji više nema korisnike o kojima se izvješćuje
  2. ako nije dostavljena obavijest na temelju točke
  3. ovoga stavka, to opravdava pretpostavku da je subjekt povezan s kriptoimovinom prestao obavljati svoju aktivnost
  4. subjekt više nije subjekt povezan s kriptoimovinom
  5. Ministarstvo financija, Porezna uprava opozvala je registraciju subjekta koji je povezan s kriptoimovinom.
(8)Ministarstvo financija, Porezna uprava dostavlja obavijest Komisiji o svakom subjektu povezanom s kriptoimovinom koji ima korisnike o kojima se izvješćuje koji su rezidenti Europske unije iako se nije registrirao u Ministarstvu financija, Poreznoj upravi.
(9)Ako subjekt povezan s kriptoimovinom nakon dva podsjetnika koje je uputilo Ministarstvo financija, Porezna uprava ne ispuni obvezu izvješćivanja iz članka 35.u ovoga Zakona, Ministarstvo financija, Porezna uprava povlači registraciju subjekta povezanog s kriptoimovinom.
(10)Registracija se opoziva najkasnije nakon isteka 90 dana, ali ne prije isteka 30 dana nakon drugog podsjetnika.
(11)Subjekt povezan s kriptoimovinom kojem je registracija povučena u skladu sa stavkom 9. ovoga članka može se ponovo registrirati u Republici Hrvatskoj samo ako Ministarstvu financija, Poreznoj upravi pruži odgovarajuće jamstvo u pogledu svoje obveze izvješćivanja u Europskoj uniji, uključujući sve prethodno neispunjene zahtjeve za izvješćivanjem.
(12)Ministar financija pravilnikom iz članka
  1. stavka
  2. ovoga Zakona propisuje pravila za jedinstvenu registraciju subjekta koji je povezan s kriptoimovinom. Članak 35.ad (NN 146/25) Agencija u skladu s propisom kojim se uređuje provedba Uredbe (EU) 2023/1114 najkasnije do
  3. prosinca kalendarske godine u kojoj je izdano odobrenje za rad Ministarstvu financija, Poreznoj upravi dostavlja popis svih pružatelja usluga povezanih s kriptoimovinom kojima je izdano odobrenje za rad. Članak 35.ae (NN 146/25) ODJELJAK
  4. RAZMJENA INFORMACIJA O PRIJAVAMA S INFORMACIJAMA O DOPUNSKOM POREZU I FORMAT PRIJAVE
(1)Automatska razmjena informacija o prijavama s informacijama o dopunskom porezu obuhvaća sljedeće informacije: 1. informacije o skupini multinacionalnih poduzeća:
  1. a)informacije koje se odnose na identifikaciju sastavnog subjekta, odnosno krajnje matično društvo ili imenovani sastavni subjekt koji podnosi prijavu, koje obuhvaćaju ime sastavnog subjekta koji podnosi prijavu, porezni identifikacijski broj, uloga u odnosu na pravila, jurisdikcija u kojoj se nalazi sastavni subjekt koji podnosi prijavu, jurisdikcija primateljica za razmjenu informacija
  2. b)opće informacije o skupini multinacionalnih poduzeća, odnosno naziv skupine multinacionalnih poduzeća, datum početka i završetka izvještajne fiskalne godine, izmijenjena prijava, konsolidirani financijski izvještaj krajnjeg matičnog društva (vrsta), standard financijskog računovodstva koji se primjenjuje za konsolidirane financijske izvještaje krajnjeg matičnog društva, valuta prezentiranja koja se upotrebljava za konsolidirane financijske izvještaje krajnjeg matičnog društva, odnosno oznaka ISO
  3. c)informacije o korporativnoj strukturi koje obuhvaćaju jurisdikciju krajnjeg matičnog društva, primjenjiva pravila, ime, porezni identifikacijski broj krajnjeg matičnog društva, porezni identifikacijski broj krajnjeg matičnog društva u jurisdikciji u kojoj se podnosi prijava, ako je različit i ako postoji, status za potrebe pravila, a ako je krajnje matično društvo isključeni subjekt, navodi se vrsta, jurisdikcija u kojoj se smatra da matično društvo dvostruke rezidentnosti podliježe kvalificiranom pravilu o uključivanju dobiti, u slučaju da se to matično društvo nalazi u drugoj jurisdikciji u kojoj ne podliježe kvalificiranom pravilu o uključivanju dobiti; identifikacija sastavnog subjekta, zajedničkog pothvata ili povezanog subjekta zajedničkog pothvata, što uključuje ime, porezni identifikacijski broj, porezni identifikacijski broj za jurisdikciju koja podnosi prijavu ako postoji, status za potrebe pravila, promjene u odnosu na prethodnu izvještajnu fiskalnu godinu, jurisdikciju, vlasničku strukturu sastavnog subjekta, zajedničkog pothvata ili povezanog subjekta zajedničkog pothvata, ako je sastavni subjekt matično društvo u djelomičnom vlasništvu ili posredničko matično društvo, je li subjekt obvezan primjenjivati kvalificirano pravilo o uključivanju dobiti, primjenjuje li se na subjekt pravilo o prenisko oporezivanoj dobiti; ime i vrsta isključenog subjekta, promjene u odnosu na prethodnu izvještajnu godinu, promjene korporativne strukture do kojih je došlo tijekom izvještajne fiskalne godine
  4. d)sažetak informacija na visokoj razini: ime jurisdikcije, vrsta podskupine, identifikacija podskupine, imena jurisdikcija s pravom oporezivanja, primjenjuje li se sigurna luka ili isključenje, raspon efektivne porezne stope, je li primjena sadržajnog isključivanja dobiti dovela do toga da ne nastaje dopunski porez, dopunski porez koji treba platiti odnosno kvalificirani domaći dopunski porez – raspon, dopunski porez koji treba platiti odnosno kvalificirano pravilo o uključivanju dobiti/kvalificirano pravilo o prenisko oporezivanoj dobiti – raspon 2. sigurne luke u smislu međunarodnog oporezivanja i iznimke primjenjive u određenoj jurisdikciji koje uključuju sljedeće: ime jurisdikcije, vrstu podskupine, identifikaciju podskupine ako postoji, jurisdikciju s pravom oporezivanja, postojanje razlika o kojima se izvješćuje, iznimke u jurisdikciji primjenjive na tu jurisdikciju – dopunski porez sveden na nulu, odluku o jurisdikciji sigurne luke, odluku o sigurnoj luci – odabrana sigurna luka, stalne sigurne luke – pojednostavljeni izračun za sastavne subjekte koji nisu značajni: ukupni prihodi tih subjekata i ukupni pojednostavljeni porez, prijelazne sigurne luke:
  5. a)prijelazne sigurne luke za izvješća po državama, što obuhvaća ukupan prihod, dobit (gubitak) prije poreza na dobit, pojednostavljene obuhvaćene poreze,
  6. b)prijelazne sigurne luke u kojima se primjenjuje pravilo o prenisko oporezivanoj dobiti, što obuhvaća stopu poreza na dobit, odluku o de minimis isključenju:
  7. a)odluka o primjeni de minimis isključenja za izvještajnu fiskalnu godinu,
  8. b)pojednostavljeni izračun za sastavne subjekte koji nisu značajni, a koji obuhvaća prihode, kvalificirajuće prihode, neto računovodstvenu dobit ili gubitak, kvalificirajući dobit ili gubitak po posebno definiranim fiskalnim godinama u prijavi, skupinu multinacionalnih poduzeća u početnoj fazi međunarodne aktivnosti, ako je primjenjivo 3. elemente za izračune:
  9. a)obilježja jurisdikcije koja obuhvaćaju: ime jurisdikcije, vrstu podskupine ako postoji, identifikaciju podskupine, jurisdikciju s pravom oporezivanja, efektivnu poreznu stopu, prilagođene obuhvaćene poreze, neto kvalificirajuću dobit ili gubitak, sadržajno isključivanje dobiti, dodatni važeći dopunski porez, iznos dopunskog poreza prema domaćem zakonodavstvu, odluke, agregirane tekuće porezne rashode u odnosu na obuhvaćene poreze nakon dodjela obuhvaćenih poreza koji su nastali za određene vrste sastavnih subjekata, kvalificirane povrative porezne kredite ili utržive prenosive porezne kredite odnosno porezne rashode, ostale porezne kredite odnosno porezne rashode, iznos odgođenih poreznih rashoda, kvalificirane povrative porezne kredite ili utržive prenosive porezne kredite, višak negativnih poreznih rashoda, prijelazna pravila
  10. b)izračun efektivne porezne stope koji uključuje neto kvalificirajuću dobit ili gubitak i prilagođene obuhvaćene poreze te se efektivna porezna stopa obračunava po sljedećoj formuli: efektivna porezna stopa = prilagođeni obuhvaćeni porezi sastavnih subjekata u jurisdikciji / neto kvalificirajuća dobit ili gubitak sastavnih subjekata u jurisdikciji. Izračun kvalificirajuće dobiti ili gubitka obuhvaća ukupan iznos prilagođenih obuhvaćenih poreza, višak negativnih poreznih rashoda, izračun prijelaznog mješovitog režima oporezivanja kontroliranog inozemnog društva, ako postoji. Izračuni u pogledu jurisdikcije povezani s odgođenim poreznim računovodstvom; Odgođene porezne prilagodbe; sažetak na visokoj razini; raščlamba prilagodbi; prijenosi gubitaka; Mehanizam ponovnog obračuna prilagodbi; Prijelazna pravila; Odluke o jurisdikcijama:
  11. a)odluke,
  12. b)zahtjevi za informacije u vezi s odlukama o jurisdikciji; Odluka o pretpostavljenom porezu na raspodjelu; Izračuni sastavnog subjekta:
  13. a)odluka o primjeni prijelaznog pojednostavljenog okvira za izvješćivanje o jurisdikcijama,
  14. b)agregirano izvješćivanje za skupine s konsolidiranim porezom; Kvalificirajuća dobit ili gubitak:
  15. a)prilagodbe neto računovodstvene dobiti ili gubitka,
  16. b)prekogranična dodjela dobiti ili gubitka između glavnog subjekta i stalne poslovne jedinice te provodnog subjekta,
  17. c)prekogranične prilagodbe,
  18. d)prilagodbe kvalificirajuće dobiti krajnjeg matičnog društva koje je provodni subjekt ili podliježe režimu odbitka dividende; Prilagođeni obuhvaćeni porezi; Odluke o sastavnom subjektu ili odluke koje se primjenjuju na skupinu zajedničkih pothvata; Isključivanje dobiti od međunarodnog pomorskog prijevoza; Informacije za potrebe odluke o primjeni metode oporezive raspodjele; Ostali računovodstveni standardi
  19. c)izračun dopunskog poreza koji obuhvaća Postotak dopunskog poreza 15% – efektivna porezna stopa (a); sadržajno isključivanje dobiti (b); višak dobiti – neto kvalificirajuća dobit (c), daljnji dopunski porez (d), dospjeli domaći dopunski porez (e), dopunski porez = (
  20. a)x (
  21. c)+ (
  22. d)- (
  23. e)Ukupni iznos sadržajnog isključivanja dobiti: izuzeće za plaće, izuzeće za materijalnu imovinu; Raspodjela prihvatljivih troškova plaća i knjigovodstvene vrijednosti prihvatljive materijalne imovine stalnim poslovnim jedinicama za potrebe sadržajnog isključivanja dobiti; Raspodjela prihvatljivih troškova plaća i knjigovodstvene vrijednosti prihvatljive materijalne imovine provodnog subjekta za potrebe sadržajnog isključivanja dobiti; Dodatni važeći dopunski porez; Dodatni dopunski porez osim u slučaju neto kvalificirajućeg gubitka u izvještajnoj fiskalnoj godini; Dodatni dopunski porez u slučaju neto kvalificirajućeg gubitka u izvještajnoj fiskalnoj godini; Kvalificirani domaći dopunski porez; Dodjela i raspodjela dopunskog poreza, ako postoji, Primjena pravila o uključivanju dobiti u odnosu na tu jurisdikciju, Ukupni iznos dopunskog poreza na temelju pravila o prenisko oporezovanoj dobiti za tu jurisdikciju, Pripisivanje dopunskog poreza na temelju pravila o prenisko oporezivanoj dobiti.
(2)Informacije iz stavka 1. ovoga članka sastavni su dio standardnog predloška koji sadrži relevantne dijelove koje trebaju zaprimiti relevantne države članice i/ili druge jurisdikcije u skladu s odredbama ovoga Zakona. Članak 35.af (NN 146/25)
(1)Sastavni subjekti koji su članovi skupine multinacionalnih poduzeća ili velike domaće skupine, čiji godišnji prihod u konsolidiranim financijskim izvještajima krajnjeg matičnog društva u najmanje dvije od četiri fiskalne godine koje neposredno prethode oglednoj fiskalnoj godini iznose 750 milijuna eura ili više, uključujući prihod isključenih subjekata, obvezni su Ministarstvu financija, Poreznoj upravi dostaviti Prijavu s informacijama o dopunskom porezu upotrebom standardnog predloška u skladu s člancima 35.ae i 35.ag ovoga Zakona, kao i propisom kojim se uređuje minimalni globalni porez.
(2)Rok za podnošenje prijave iz stavka 1. ovoga članka je petnaest mjeseci nakon isteka fiskalne godine za koju se prijava podnosi.
(3)Za prvu fiskalnu godinu rok za podnošenje prijave iz stavka 1. ovoga članka je osamnaest mjeseci nakon isteka prvog fiskalnog razdoblja.
(4)Sastavni subjekti skupine multinacionalnih poduzeća u Republici Hrvatskoj obvezni su Ministarstvu financija, Poreznoj upravi podnijeti Prijavu s informacijama o dopunskom porezu (»lokalno podnošenje prijave«) u skladu s propisom kojim se uređuje minimalni globalni porez, osim ako je Prijavu o informacijama o dopunskom porezu podnijelo krajnje matično društvo ili subjekt imenovan za podnošenje prijave koji se nalazi u jurisdikciji koja, za izvještajnu fiskalnu godinu, s Republikom Hrvatskom ima važeći sporazum između kvalificiranih nadležnih tijela (»centralizirano podnošenje prijave«) u skladu s propisanim rokovima.
(5)Ako krajnje matično društvo ili subjekt imenovan za podnošenje prijave skupine multinacionalnih poduzeća nije centralizirano podnio Prijavu s informacijama o dopunskom porezu, a informacije se ne dostave do propisanih rokova, Minist

AI objašnjenje na temelju službenog teksta zakona. Okvirno, ne zamjenjuje pravni savjet.