Zakon o administrativnoj suradnji u području poreza - Zakon.hr

Zakon o administrativnoj suradnji u području poreza - Zakon.hr UPUTE UVJETI CJENIK KONTAKT Zakon.ai Prijava / Registracija Baza je ažurirana 08.06.2026. zaključno sa NN 43/26  EU 2024/2679 × Upozorenje Funkcionalnost kopiranja je dostupna samo prijavljenim korisnicima. Prijava / Registracija U redu Povezani zakoni EU09 Oporezivanje Zakon o administrativnoj suradnji u području poreza Porezi i carine Zakon o porezu na promet nekretnina Zakon o osobnom identifikacijskom broju Zakon o porezu na dohodak Zakon o porezu na dobit Opći porezni zakon Zakon o računovodstvu Zakon o posebnom porezu na plaće, mirovine i druge primitke Zakon o carinskoj službi Zakon o financijskom inspektoratu Republike Hrvatske Zakon o proračunu Zakon o igrama na sreću Zakon o doprinosima Zakon o financiranju jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave Zakon o poreznoj upravi Zakon o fiskalnoj odgovornosti Zakon o mjerama naplate poreznog duga uzrokovanoga gospodarskom krizom Zakon o dodatku na mirovine ostvarene prema Zakonu o mirovinskom osiguranju Zakon o trošarinama Zakon o fiskalizaciji u prometu gotovinom Zakon o posebnom porezu na motorna vozila Zakon o naplati poreznog duga fizičkih osoba Zakon o posebnom porezu kavu i bezalkoholna pića Zakon o transparentnosti tokova javnih sredstava Zakon o poreznom savjetništvu Zakon o naplati poreznog duga uzrokovanog gospodarskom krizom Zakon o financijskom poslovanju i računovodstvu neprofitnih organizacija Zakon o brdsko-planinskim područjima Zakon o procjeni vrijednosti nekretnina Zakon o sustavu unutarnjih kontrola u javnom sektoru Zakon o provedbi carinskog zakonodavstva Europske unije Carinski zakonik EU Zakon o administrativnoj suradnji u području poreza Zakon o lokalnim porezima Zakon o porezu na premije osiguranja od automobilske odgovornosti i premije kasko osiguranja cestovnih vozila Zakon o uvjetima za pružanje usluga carinskog zastupanja Zakon o otpisu dugova fizičkim osobama Zakon o provođenju Odluke Ustavnog suda Republike Hrvatske od 12. svibnja 1998 Zakon o porezu na dodanu vrijednost Zakon o naplati dospjelih a nenaplaćenih poreza, carina, doprinosa i državnih jamstava Zakon o mehanizmima rješavanja poreznih sporova u Europskoj uniji Zakon o provedbi Uredbe (EU) 2019/1238 o paneuropskom osobnom mirovinskom proizvodu (PEPP) Zakon o olakšavanju uporabe financijskih i drugih informacija u svrhu sprječavanja, otkrivanja, istraživanja ili progona teških kaznenih djela Zakon o dodatnom porezu na dobit Zakon o minimalnom globalnom porezu na dobit Zakon o Središnjem registru stanovništva Zakon o fiskalizaciji Zakon o administrativnoj suradnji u području porezaNN 115/16, 130/17, 106/18, 121/19, 151/22, 114/23, 146/25 na snazi od 11.12.2025. Uživajte... Preuzmite dokumentu PDF formatu Zanimljivi linkovi PODZAKONSKI PROPISIArhiva:Zakon o administrativnoj suradnji u području poreza 2024-2025Zakon o administrativnoj suradnji u području poreza 2023-2023Zakon o administrativnoj suradnji u području poreza 2020-2022Zakon o administrativnoj suradnji u području poreza 2019-2019Zakon o administrativnoj suradnji u području poreza 2018-2018Zakon o administrativnoj suradnji u području poreza 2017-2017Ministarstvo financijaPorezna upravaCarina  DIO PRVI  UVODNE ODREDBE Članak 1. (NN 130/17, 146/25) Ovaj Zakon uređuje administrativnu suradnju u području poreza između Republike Hrvatske i država članica Europske unije (u daljnjem tekstu: države članice), automatsku razmjenu informacija o financijskim računima između Republike Hrvatske i drugih jurisdikcija, automatsku razmjenu informacija o izvješćima po državama između Republike Hrvatske i jurisdikcija izvan Europske unije, provedbu Sporazuma između Vlade Republike Hrvatske i Vlade Sjedinjenih Američkih Država o unaprjeđenju ispunjavanja poreznih obveza na međunarodnoj razini i provedbi FATCA-e, automatsku razmjenu informacija o kojima izvješćuju operateri platformi između Republike Hrvatske i drugih jurisdikcija, provedbu Mnogostranog sporazuma između nadležnih tijela o automatskoj razmjeni informacija u vezi s aranžmanima izbjegavanja zajedničkog standarda izvješćivanja i netransparentnim offshore strukturama, automatsku razmjenu informacija o kriptoimovini između Republike Hrvatske i drugih jurisdikcija i automatsku razmjenu Prijava s informacijama o dopunskom porezu između Republike Hrvatske i drugih jurisdikcija. Članak 2. (NN 130/17, 106/18, 121/19, 151/22, 114/23) Prijenos i provedba propisa Europske unije (1) Ovim se Zakonom u hrvatsko zakonodavstvo preuzimaju sljedeći akti Europske unije: 1. Direktiva Vijeća 2010/24/EU od 16. ožujka 2010. o uzajamnoj pomoći kod naplate potraživanja vezanih za poreze, carine i druge mjere (SL L 84, 31. 3. 2010.), (u daljnjem tekstu: Direktiva 2010/24/EU) 2. Direktiva Vijeća 2011/16/EU od 15. veljače 2011. o administrativnoj suradnji u području oporezivanja i stavljanja izvan snage Direktive 77/799/EEZ (SL L 64, 11. 3. 2011.), (u daljnjem tekstu: Direktiva 2011/16/EU) 3. Direktiva Vijeća 2014/107/EU od 9. prosinca 2014. o izmjeni Direktive 2011/16/EU u pogledu obvezne automatske razmjene informacija u području oporezivanja (SL L 359, 16. 12. 2014.), (u daljnjem tekstu: Direktiva 2014/107/EU) 4. Direktiva Vijeća (EU) 2003/48/EZ od 3. lipnja 2003. o oporezivanju dohotka od kamate na štednju (SL L 157, 26. 6. 2003., str. 38.), (u daljnjem tekstu: Direktiva 2003/48/EZ) 5. Direktiva Vijeća (EU) 2015/2060 od 10. studenoga 2015. o stavljanju izvan snage Direktive 2003/48/EZ o oporezivanju dohotka od kamate na štednju (SL L 301, 18. 11. 2015.), (u daljnjem tekstu: Direktiva Vijeća (EU) 2015/2060) 6. Direktiva Vijeća (EU) 2015/2376 od 8. prosinca 2015. o izmjeni Direktive 2011/16/EU u pogledu obvezne automatske razmjene informacija u području oporezivanja (SL L 332, 18. 12. 2015.), (u daljnjem tekstu: Direktiva Vijeća (EU) 2015/2376) 7. Direktiva Vijeća (EU) 2016/881 od 25. svibnja 2016. o izmjeni Direktive 2011/16/EU u pogledu obvezne automatske razmjene informacija u području oporezivanja (SL L 146, 3. 6. 2016.), (u daljnjem tekstu: Direktiva Vijeća (EU) 2016/881) 8. Direktiva Vijeća (EU) 2016/2258 od 6. prosinca 2016. o izmjeni Direktive 2011/16/EU u pogledu pristupa poreznih tijela informacijama o sprječavanju pranja novca (SL L 342, 16. 12. 2016.), (u daljnjem tekstu: Direktiva Vijeća (EU) 2016/2258), 9. Direktiva Vijeća (EU) 2018/822 od 25. svibnja 2018. o izmjeni Direktive 2011/16/EU u pogledu obvezne automatske razmjene informacija u području oporezivanja u odnosu na prekogranične aranžmane o kojima se izvješćuje (SL L 139, 5. 6. 2018.) (u daljnjem tekstu: Direktiva Vijeća (EU) 2018/822) 10. Direktiva Vijeća (EU) 2021/514 od 22. ožujka 2021. o izmjeni Direktive 2011/16/EU o administrativnoj suradnji u području oporezivanja (SL L 104, 25. 3. 2021.) (u daljnjem tekstu: Direktiva Vijeća (EU) 2021/514) 11. Direktiva Vijeća (EU) 2023/2226 od 17. listopada o izmjeni Direktive o administrativnoj suradnji u području poreza (SL L, 24. 10. 2023.) (u daljnjem tekstu: Direktiva Vijeća (EU) 2023/2226/EU) 12. Direktiva Vijeća (EU) 2025/872 od 14. travnja 2025. o izmjeni Direktive 2011/16/EU o administrativnoj suradnji u području poreza (SL L, 6. 5. 2025.) (u daljnjem tekstu: Direktiva Vijeća (EU) 2025/872). (2) Ovim se Zakonom osigurava provedba Uredbe Vijeća (EU) br. 904/2010 od 7. listopada 2010. o administrativnoj suradnji i suzbijanju prijevare u području poreza na dodanu vrijednost (preinaka) (SL L 268, 12. 10. 2010.) (u daljnjem tekstu: Uredba Vijeća (EU) br. 904/2010), Uredbe Vijeća (EU) 2017/2454 od 5. prosinca 2017. o izmjeni Uredbe (EU) br. 904/2010 o administrativnoj suradnji i suzbijanju prijevare u području poreza na dodanu vrijednost (SL L 348, 29. 12. 2017.) (u daljnjem tekstu: Uredba Vijeća (EU) 2017/2454), Uredbe Vijeća (EU) 2018/1541 od 2. listopada 2018. o izmjeni uredbi (EU) br. 904/2010 i (EU) 2017/2454 u pogledu mjera za jačanje administrativne suradnje u području poreza na dodanu vrijednost (SL L 259, 16. 10. 2018.) (u daljnjem tekstu: Uredba Vijeća (EU) 2018/1541), Uredbe Vijeća (EU) 2018/1909 od 4. prosinca 2018. o izmjeni Uredbe (EU) br. 904/210 u pogledu razmjene informacija u svrhu praćenja pravilne primjene aranžmana za premještanje dobara (SL L 311, 7. 12. 2018.) (u daljnjem tekstu: Uredba Vijeća (EU) 2018/1909) i Uredbe Vijeća (EU) 2025/517 od 11. ožujka 2025. o izmjeni Uredbe (EU) br. 904/2010 o administrativnoj suradnji i suzbijanju prijevare u području poreza na dodanu vrijednost potrebnih u digitalno doba (SL L 2025/517, 25. 3. 2025.) (u daljnjem tekstu: Uredba Vijeća (EU) 2025/517). Članak 3. (NN 106/18, 121/19, 146/25) Nadležnost (1) Ministarstvo financija, Porezna uprava i Carinska uprava nadležni su za administrativnu suradnju na području poreza. (2) Ministarstvo financija, Porezna uprava i Carinska uprava nadležni su za provedbu Uredbe Vijeća (EU) br. 904/2010, Uredbe Vijeća (EU) 2017/2454, Uredbe Vijeća (EU) 2018/1541, Uredbe Vijeća (EU) 2018/1909 i Uredbe Vijeća (EU) 2025/517. Članak 4. Područje primjene (1) Ovaj Zakon primjenjuje se na sve poreze bilo koje vrste koje propisuju države članice. (2) Iznimno od stavka 1. ovoga članka, članci 15. do 38. ovoga Zakona ne odnose se na porez na dodanu vrijednost, carine i trošarine koji su obuhvaćeni drugim propisima Europske unije o administrativnoj suradnji između država članica, na doprinose za obvezna osiguranja koji se uplaćuju državi članici, pristojbe, te potvrde i druge isprave koje izdaju javnopravna tijela te davanja ugovorne naravi. (3) Iznimno od stavka 1. ovoga članka, članci 39. do 55. ovoga Zakona ne odnose se na tražbine iz članka 39. stavka 3. ovoga Zakona. Članak 5. Odnos ovoga Zakona prema drugim propisima Ako ovim Zakonom nije uređeno drugačije, primjenjuju se odredbe općeg zakona kojim se uređuje odnos između poreznih obveznika i poreznih tijela. Članak 6. Administrativna suradnja Administrativna suradnja u smislu ovoga Zakona podrazumijeva sljedeće: 1. razmjenu informacija na zahtjev 2. spontanu razmjenu informacija 3. obveznu automatsku razmjenu informacija 4. druge oblike administrativne suradnje i 5. uzajamnu pomoć pri naplati tražbina po osnovi poreza i drugih javnih davanja. Članak 6.a (NN 130/17, 106/18) Pravila protiv zlouporabe (1) Odredbe ovoga Zakona nisu provedene, ako se može zaključiti, uzimajući u obzir sve bitne čimbenike i okolnosti, da je jedna od glavnih svrha bilo kojih instrumenata, poslovnih transakcija, aktivnosti, shema, sporazuma, obveza ili događaja, dovela do izbjegavanja ili zlouporabe odredbi i obveza iz ovoga Zakona. (2) Na izvještajne financijske institucije, druge osobe ili posrednike koji poduzimaju radnje iz stavka 1. ovoga članka u svrhu zaobilaženja provođenja pravila izvješćivanja i dubinske analize primjenjivat će se odredbe ovoga Zakona kao da obveze izvješćivanja i dubinske analize nisu provedene. Članak 7.      Postupanje po zahtjevima Zahtjevi u smislu ovoga Zakona zaprimljeni iz drugih država članica imaju jednaku važnost kao i vlastiti zahtjevi ili zahtjevi zaprimljeni od drugih nadležnih tijela Republike Hrvatske. Članak 7.a (NN 130/17, 151/22, 146/25) Pristup informacijama koje se odnose na dubinsku analizu i na stvarnog vlasnika (1) Ministarstvo financija, Porezna uprava provodi nadzor nad točnošću prikupljanja propisanih informacija i nad provedbom dubinske analize u smislu ovoga Zakona koju su obvezne provoditi izvještajne financijske institucije te jesu li izvještajne financijske institucije utvrdile račune o kojima se izvješćuje i jesu li o njima izvijestile u roku koji je propisan ovim Zakonom. (2) Ministarstvo financija, Porezna uprava provodi nadzor nad točnošću i potpunosti popunjenih propisanih izvješća te jesu li izvještajne financijske institucije podnijele propisano izvješće u roku koji je propisan ovim Zakonom. (3) Ministarstvo financija, Porezna uprava provodi nadzor nad točnošću prikupljanja propisanih informacija i nad provedbom dubinske analize koju su obvezni provoditi operateri platformi te provjerava jesu li operateri platformi podnijeli potpuno propisano izvješće i jesu li ga podnijeli u roku koji je propisan ovim Zakonom. (4) Ministarstvo financija, Porezna uprava provodi nadzor nad točnošću prikupljanja propisanih informacija u smislu ovoga Zakona koju su obvezni provoditi pružatelji usluga povezanih s kriptoimovinom koji izvješćuju te jesu li pružatelji usluga povezanih s kriptoimovinom koji izvješćuju utvrdili vrstu kriptoimovine o kojoj se izvješćuje u pogledu koje su pružatelji usluga povezanih s kriptoimovinom koji izvješćuju proveli transakcije o kojima se izvješćuje i jesu li o njima izvijestili u roku koji je propisan člankom 35.v stavkom 1. ovoga Zakona. (5) Ministarstvo financija, Porezna uprava provodi nadzor nad točnošću i potpunosti popunjenih izvješća i jesu li pružatelji usluga povezanih s kriptoimovimom koji izvješćuju podnijeli propisano izvješće u roku propisanim člankom 35.v stavkom 1. ovoga Zakona. (6) Agencija provodi nadzor nad točnošću prikupljanja propisanih informacija koje se odnose na postupke dubinske analize stranke koja se smatra korisnikom kriptoimovine, a koje su postupke obvezni provoditi pružatelji usluga povezanih s kriptoimovinom u skladu s odredbama propisa kojim se uređuje sprječavanje pranja novca i financiranja terorizma. (7) Na postupak nadzora koji provodi Ministarstvo financija, Porezna uprava primjenjuju se u odgovarajućem dijelu i propisi koji uređuju ovlasti i postupanje Ministarstva financija, Porezne uprave prilikom provođenja postupaka iz svoje nadležnosti. (8) Ministarstvo financija, Porezna uprava može za potrebe učinkovitog praćenja postupaka dubinske analize koje primjenjuju izvještajne financijske institucije u smislu ovoga Zakona pristupiti mehanizmima, postupcima, dokumentima i informacijama kod subjekata koji provode dubinsku analizu, a koje se odnose na mjere dubinske analize stranaka u skladu s propisima kojima se uređuje sprečavanje pranja novca i financiranja terorizma, čuvanje evidencija o transakcijama, informacije o stvarnom vlasniku ili stvarnim vlasnicima koje se prikupljaju, obrađuju i čuvaju u skladu s propisima kojima se uređuje sprječavanje pranja novca i financiranja terorizma. (9) Ministarstvu financija, Poreznoj upravi, u skladu s propisima koji uređuju sprječavanje pranja novca i financiranja terorizma, izravno su dostupni podaci koji se nalaze u Registru stvarnih vlasnika. (10) Ministarstvu financija, Poreznoj upravi, u skladu s propisima koji uređuju sprječavanje pranja novca i financiranja terorizma, dostupni su podaci o stvarnom vlasništvu koji se nalaze kod pravnih subjekata i upravitelja trusta ili s trustom izjednačenog subjekta stranog prava. Članak 8. Službeni jezik (1) Svi zahtjevi u skladu s člancima 15. do 20. ovoga Zakona i u skladu s člancima 36. do 38. ovoga Zakona i priloženi dokumenti mogu biti sastavljeni na jeziku koji dogovore nadležna tijela država članica. (2) Svi zahtjevi u skladu s člancima 39. do 55. ovoga Zakona i jedinstvene ovršne isprave dostavljaju se na službenom jeziku države članice koja prima zahtjev, ili se uz njih dostavlja prijevod na taj jezik. (3) Iznimno od stavka 2. ovoga članka, porezni akti koji se dostavljaju u skladu s člankom 43. ovoga Zakona mogu biti dostavljeni na službenom jeziku države članice koja podnosi zahtjev. (4) Kada se zahtjevu prilažu dokumenti osim onih koji su navedeni u stavcima 2. i 3. ovoga članka, tijelo koje prima zahtjev može zatražiti od tijela koje podnosi zahtjev prijevod tih dokumenata na službeni jezik države članice koja prima zahtjev, ili bilo koji drugi jezik koji bilateralno dogovore dotične države članice. Članak 9.      Povratna informacija (1) Kada porezno tijelo dostavlja informacije u skladu s člancima 15. do 20. ovoga Zakona, može zatražiti od nadležnog tijela države članice koje prima informacije da o tome pošalje povratnu informaciju. (2) Ako se traži povratna informacija u skladu s člancima 15. do 20. ovoga Zakona, porezno tijelo je obvezno, što je prije moguće, uzimajući u obzir odredbe o poreznoj tajni iz općeg zakona kojim se uređuje odnos između poreznih obveznika i poreznih tijela i propisa kojim se uređuje zaštita osobnih podataka, dostaviti povratnu informaciju nadležnom tijelu države članice koje je proslijedilo informacije, a najkasnije tri mjeseca nakon što je poznata primjena zaprimljenih informacija. (3) Porezno tijelo dostavlja odnosno zaprima povratne informacije o automatskoj razmjeni informacija od drugih država članica jedanput godišnje, u skladu s praktičnim dogovorima sklopljenim bilateralno. Članak 10. (NN 106/18, 151/22, 146/25) Korištenje informacija i dokumenata (1) Informacije dobivene u skladu s ovim Zakonom mogu se koristiti za utvrđivanje i naplatu poreza iz članka 4. ovoga Zakona te PDV-a i drugih neizravnih poreza, carina, za potrebe sprječavanja pranja novca i borbe protiv financiranja terorizma, za utvrđivanje i naplatu drugih tražbina iz članka 39. ovoga Zakona ili za utvrđivanje i naplatu doprinosa za obvezna osiguranja. Informacije se mogu koristiti i u sudskim i upravnim postupcima, pokrenutim zbog kršenja poreznog prava. (2) Informacije i dokumenti primljeni u skladu s ovim Zakonom mogu se koristiti i u druge svrhe osim onih navedenih u stavku 1. ovoga članka, ako je to dopustilo nadležno tijelo države članice koje dostavlja informacije. Takvo se dopuštenje daje ako se informacije mogu koristiti u slične svrhe u državi članici nadležnog tijela koje ih je dostavilo. (3) Porezno tijelo može proslijediti informacije iz stavaka 1. i 2. ovoga članka trećoj državi članici ako je država članica koja je dostavila informacije s tim suglasna. Smatra se da je država članica koja je dostavila informacije suglasna ako se u roku od deset dana od zaprimanja obavijesti o namjeri prosljeđivanja informacija ne usprotivi takvom prosljeđivanju. (4) Porezno tijelo može nadležnom tijelu države članice priopćiti popis svrha za koje se dostavljene informacije i dokumenti mogu koristiti. (5) Država članica koja prima informacije može upotrijebiti dostavljene informacije bez pristanka iz stavka 2. ovoga članka za bilo koju svrhu navedenu na popisu iz stavka 4. ovoga članka. (6) Informacije, izvješća, izjave i svi drugi dokumenti ili njihove ovjerene preslike koji su dostavljeni poreznom tijelu u skladu s ovim Zakonom, mogu se koristiti kao dokazni materijal jednako kao i slične informacije, izvješća, izjave i ostali dokumenti od nekog tijela u Republici Hrvatskoj. (7) Iznimno od stavaka 1. do 6. ovoga članka, informacije dobivene u skladu s člancima 39. do 55. ovoga Zakona koriste se u skladu s člankom 54. ovoga Zakona. (8) Obveza čuvanja porezne tajne u skladu s općim zakonom kojim se uređuje odnos između poreznih obveznika i poreznih tijela odnosi se na informacije koje se u skladu s ovim Zakonom razmjenjuju između država članica. (9) Iznimno od stavaka od 1. do 8. ovoga članka, informacije dobivene u skladu s člancima 34. i 35. ovoga Zakona mogu se koristiti za procjenu visoke razine rizika transfernih cijena i ostalih rizika povezanih sa smanjenjem porezne osnovice i premještanjem dobiti te za procjenu rizika neusklađenosti s pravilima o transfernim cijenama između članova skupine multinacionalnih poduzeća i prema potrebi za gospodarske i statističke analize. Usklađivanja transfernih cijena od strane Ministarstva financija, Porezne uprave ne temelje se na informacijama koje se razmjenjuju na temelju članaka 34. i 35. ovoga Zakona. (10) Informacije iz članaka 34. i 35. ovoga Zakona mogu se koristiti kao temelj za daljnje provjere u odnosu na sporazume o transfernim cijenama skupine multinacionalnih poduzeća ili u odnosu na druga porezna pitanja tijekom poreznog nadzora na temelju kojih se mogu izvršiti odgovarajuća usklađenja oporezive dobiti sastavnog subjekta skupine multinacionalnog poduzeća. Članak 10.a (NN 151/22, 146/25) Zaštita podataka (1) Ministarstvo financija, Porezna uprava, izvještajne financijske institucije, posrednici, operateri platformi koji izvješćuju i pružatelji usluga povezanih s kriptoimovinom koji izvješćuju smatraju se voditeljima obrade podataka kada samostalno ili zajednički utvrđuju svrhu i načine obrade osobnih podataka u skladu s propisom kojim se uređuje zaštita osobnih podataka. (2) Izvještajne financijske institucije, posrednik, operateri platforme za izvješćivanje ili pružatelji usluga povezanih s kriptoimovinom koji izvješćuju obavještavaju osobu o kojoj se izvješćuje da će informacije koje se na nju odnose prikupljati i dostavljati u skladu s ovim Zakonom te pružaju toj osobi sve informacije u skladu s propisima kojima se uređuje zaštita osobnih podataka prije izvješćivanja o tim informacijama kako bi osoba mogla ostvariti svoja prava na zaštitu podataka. (3) Operateri platforme koja izvješćuje obavještavaju prodavatelje o kojima se izvješćuje o prijavljenoj naknadi. Članak 10.b Povreda podataka (1) Povreda podataka u smislu ovoga Zakona podrazumijeva povredu sigurnosti koja dovodi do uništenja, gubitka, izmjene ili bilo kakvog neprimjerenog i neovlaštenog pristupa informacijama, njihova otkrivanja ili uporabe, uključujući osobne podatke koji se prenose, pohranjuju ili na drugi način obrađuju, kao rezultat namjernih nezakonitih radnji, nepažnje ili nesreća. (2) Povreda podataka iz stavka 1. ovoga članka može se odnositi na povjerljivost, dostupnost i cjelovitost podataka. (3) Ministarstvo financija, Porezna uprava će bez odgode obavijestiti Europsku komisiju o svakoj povredi podataka i svim naknadnim korektivnim mjerama. (4) Ministarstvo financija, Porezna uprava će u pisanom obliku zatražiti od Europske komisije da obustavi pristup CCN mreži (Zajednička komunikacijska mreža – CCN) za potrebe ovoga Zakona ako se povreda podataka ne može odmah i na odgovarajući način staviti pod kontrolu. (5) Ministarstvo financija, Porezna uprava može pisanim putem obavijestiti Europsku komisiju i državu članicu u kojoj je došlo do povrede podataka o obustavi razmjene informacija s navedenom državom članicom. (6) Obustava razmjene informacija iz stavka 5. ovoga članka stupa na snagu odmah. Članak 10.c (NN 146/25) Usklađenost s Državnom informacijskom strukturom Razvoj, implementacija i nadogradnja informacijskih sustava potrebnih za provedbu ovoga Zakona provode se u skladu s općim načelima te specifičnim organizacijskim i tehničkim standardima propisanim zakonom kojim se uređuje državna informacijska infrastruktura, a što uključuje obvezu korištenja Središnjeg sustava interoperabilnosti (SSI) i njegovih komponenti za automatsku razmjenu podataka propisanu ovim Zakonom. Članak 11. Ograničenja (1) Porezno tijelo je obvezno dostaviti nadležnom tijelu druge države članice informacije u skladu s člancima 15. do 17. ovoga Zakona pod uvjetom da je tijelo koje je zatražilo informacije iscrpilo uobičajene izvore za dobivanje tih informacija. (2) Porezno tijelo nije dužno provesti službene ili upravne radnje ili dostaviti informacije ako je poduzimanje takvih radnji ili prikupljanje informacija za svoje vlastite potrebe suprotno nacionalnom zakonodavstvu. (3) Porezno tijelo može odbiti prosljeđivanje informacija ako država članica koja je zatražila informacije nije u mogućnosti pružiti sličnu vrstu informacija zbog zakonskih propisa. (4) Porezno tijelo može odbiti prosljeđivanje informacija ako bi to dovelo do otkrivanja poslovne, industrijske ili profesionalne tajne ili poslovnog procesa te ako bi njihovo prosljeđivanje bilo suprotno javnom poretku. (5) Porezno tijelo je obvezno obavijestiti nadležno tijelo države članice koje je zatražilo informacije o razlozima za odbijanje zahtjeva za razmjenu informacija. (6) Bilateralni ili multilateralni prethodni sporazumi o transfernim cijenama iz članka 31. ovoga Zakona sklopljeni s trećim zemljama isključeni su iz područja primjene automatske razmjene informacija iz članaka 32. i 33. ovoga Zakona ako međunarodni porezni sporazum na temelju kojeg je dogovoren prethodni sporazum o transfernim cijenama ne dopušta njegovo otkrivanje trećim stranama. U slučaju da međunarodni porezni sporazum u skladu s kojim je dogovoren prethodni sporazum o transfernim cijenama dopušta njegovo otkrivanje i nadležno tijelo treće zemlje daje odobrenje za objavljivanje informacija, takvi bilateralni ili multilateralni prethodni sporazumi o transfernim cijenama razmjenjivat će se u skladu s člancima 18. do 20. ovoga Zakona. (7) Iznimno od stavka 6. ovoga članka informacije iz članka 32. ovoga Zakona koje se navode u zahtjevu koji je doveo do izdavanja bilateralnih ili multilateralnih prethodnih sporazuma o transfernim cijenama razmjenjuju se u skladu s člankom 32. stavkom 2. ovoga Zakona. Članak 12. (NN 151/22, 146/25) Standardni obrasci i elektronički formati (1) Povratna informacija iz članka 9. ovoga Zakona, razmjena informacija na zahtjev iz članka 15. ovoga Zakona i obavijesti iz članka 17. ovoga Zakona, obavijesti iz članka 10. stavaka 2. i 3. ovoga Zakona, spontana razmjena informacija iz članka 18. ovoga Zakona i potvrda o njihovu primitku iz članka 20. ovoga Zakona, obvezna automatska razmjena informacija iz članaka 22., 27., 35.l i 35.af ovoga Zakona, prosljeđivanje obavijesti iz članka 43. ovoga Zakona odvija se u elektroničkom obliku, na za to propisanim standardnim obrascima. (2) Standardnim obrascima mogu se priložiti izvješća, izjave i bilo koji drugi dokumenti ili njihove ovjerene preslike. (3) Standardni obrasci iz stavka 1. ovoga članka sadržavaju najmanje sljedeće podatke: a) ime/naziv, adresu i druge podatke bitne za utvrđivanja identiteta osobe na koju se zahtjev odnosi, a u slučaju zahtjeva iz članka 17.a stavka 3. ovoga Zakona i detaljan opis skupine b) razlog zbog kojeg se informacija traži. Članak 13. Razmjena informacija s trećim zemljama Porezno tijelo može prosljeđivati informacije vezano uz poreze iz članka 4. ovoga Zakona koje je primilo iz trećih zemalja nadležnim tijelima država članica, ako je to u skladu sa sporazumima koje je Republika Hrvatska sklopila s tim trećim zemljama. Članak 14. (NN 106/18, 114/23, 146/25) Pojmovi U smislu ovoga Zakona pojedini pojmovi imaju sljedeće značenje: 1. druga jurisdikcija je: a) druga jurisdikcija koja s Republikom Hrvatskom ima sklopljen sporazum između nadležnih tijela o automatskoj razmjeni informacija o financijskim računima i dodatak sporazumu nadležnih tijela o automatskoj razmjeni informacija o financijskim računima na temelju međunarodnog sporazuma i koja na temelju sporazuma dostavlja informacije iz članka 26. ovoga Zakona te je navedena na popisu objavljenom na službenim mrežnim stranicama Ministarstva financija, Porezne uprave b) druga jurisdikcija s kojom je Europska unija sklopila sporazum na temelju kojega ta država dostavlja informacije iz članka 26. ovoga Zakona Ministarstvu financija, Poreznoj upravi i koja je navedena na popisu koji je objavila Europska komisija c) druga jurisdikcija koja s Republikom Hrvatskom ima sklopljen sporazum između nadležnih tijela o automatskoj razmjeni informacija o dohotku ostvarenom putem digitalnih platformi i koja na temelju sporazuma razmjenjuje informacije iz članka 35.l ovoga Zakona te je navedena na popisu objavljenom na službenim mrežnim stranicama Ministarstva financija, Porezne uprave d) druga jurisdikcija koja s Republikom Hrvatskom ima sklopljen sporazum između nadležnih tijela o automatskoj razmjeni informacija u skladu s okvirom za izvješćivanje o kriptoimovini i koja na temelju sporazuma razmjenjuje informacije iz članka 35.u ovoga Zakona te je navedena na popisu objavljenom na službenim mrežnim stranicama Ministarstva financija, Porezne uprave e) druga jurisdikcija koja s Republikom Hrvatskom ima sklopljen sporazum između nadležnih tijela o automatskoj razmjeni Prijava s informacijama o dopunskom porezu koja na temelju sporazuma razmjenjuje informacije iz članka 35.ae ovoga Zakona te je navedena na popisu objavljenom na službenim mrežnim stranicama Ministarstva financija, Porezne uprave 2. porezno tijelo jest tijelo državne uprave, tijelo jedinice područne (regionalne) samouprave ili tijelo jedinice lokalne samouprave u čijem su djelokrugu poslovi utvrđivanja, nadzora i naplate poreza 3. nadležno tijelo države članice je tijelo države članice nadležno za administrativnu suradnju u području poreza 4. povezana poduzeća znače kada jedno poduzeće izravno ili neizravno sudjeluje u upravljanju, kontroli ili kapitalu drugog poduzeća ili ako iste osobe sudjeluju, izravno ili neizravno, u upravljanju, kontroli ili kapitalu poduzeća 5. poduzeće podrazumijeva svaki oblik poslovanja 6. primici od neskrbničkih dividendi su dohodak od dividendi ili drugi dohodak koji se u državi članici platitelja smatra dividendama, a koji se isplaćuju ili doznačuju na račun koji nije skrbnički račun 7. proizvodi životnog osiguranja koji nisu obuhvaćeni drugim pravnim instrumentima Europske unije o razmjeni informacija i drugim sličnim mjerama su ugovori o osiguranju, osim ugovora o osiguranju uz mogućnost isplate otkupne vrijednosti police koji podliježu izvješćivanju, u kojima se naknade iz ugovora plaćaju u slučaju smrti ugovaratelja osiguranja 8. adresa distribuiranog zapisa je adresa distribuiranog zapisa kako je navedena u Uredbi (EU) 2023/1114 9. klijent je svaki posrednik ili relevantni porezni obveznik koji prima usluge, uključujući pomoć, savjete, usmjeravanje ili smjernice, od posrednika koji podliježe obvezi čuvanja profesionalne tajne u vezi s prekograničnim aranžmanom o kojem se izvješćuje.      DIO DRUGI POGLAVLJE I.  RAZMJENA INFORMACIJA NA ZAHTJEV Članak 15. Razmjena informacija na zahtjev podrazumijeva razmjenu informacija na temelju zahtjeva države članice koja podnosi zahtjev državi članici koja prima zahtjev. Članak 16. (1) Porezno tijelo na zahtjev nadležnog tijela druge države članice dostavlja sve informacije vezano uz poreze iz članka 4. ovoga Zakona kojima raspolaže ili koje prikupi u službenim ili upravnim radnjama. (2) Službene ili upravne radnje jesu svi nadzori, provjere i drugi postupci koje poduzima porezno tijelo kako bi osiguralo ispravnu primjenu zakonskih propisa. (3) Porezno tijelo poduzima sve službene ili upravne radnje potrebne za pribavljanje informacija iz stavka 1. ovoga članka. (4) Zahtjev iz stavka 1. ovoga članka može sadržavati obrazloženje za poduzimanje određene službene ili upravne radnje. Ako porezno tijelo zauzme stajalište da službene ili upravne radnje nisu potrebne, odmah će o svojim razlozima obavijestiti tijelo države članice koje je podnijelo zahtjev. (5) Na izričit zahtjev nadležnog tijela države članice porezno tijelo će dostaviti originalne dokumente, pod uvjetom da to nije suprotno važećim propisima Republike Hrvatske. Članak 17. (NN 151/22) (1) Porezno tijelo dostavlja informacije iz članka 16. stavka 1. ovoga Zakona što je prije moguće, a najkasnije tri mjeseca od dana primitka zahtjeva. Ako porezno tijelo raspolaže traženim informacijama, prosljeđuje ih u roku najkasnije od dva mjeseca od dana primitka zahtjeva. (2) U iznimnim slučajevima, porezno tijelo može s nadležnim tijelom države članice koje podnosi zahtjev dogovoriti drugačije rokove od onih predviđenih u stavku 1. ovoga članka. (3) Porezno tijelo obvezno je odmah, a najkasnije u roku od sedam dana od primitka zahtjeva, potvrditi primitak zahtjeva tijelu koje je podnijelo zahtjev. (4) Porezno tijelo je obvezno, u roku od mjesec dana od primitka zahtjeva, obavijestiti tijelo koje je podnijelo zahtjev o bilo kakvim nedostacima u zahtjevu i o potrebi za dodatnim informacijama. U tom slučaju rokovi predviđeni u stavku 1. ovoga članka počinju teći dan nakon što je porezno tijelo primilo dodatne informacije. (5) Ako porezno tijelo nije u mogućnosti odgovoriti na zahtjev u roku iz stavka 1. ovoga članka, obvezno je odmah, a najkasnije u roku od tri mjeseca od primitka zahtjeva, obavijestiti tijelo koje je podnijelo zahtjev o razlozima i datumu do kojeg bi moglo poslati odgovor, koji ne smije biti dulji od šest mjeseci od datuma primitka zahtjeva. (6) Kada porezno tijelo ne raspolaže traženim informacijama i ne može odgovoriti na zahtjev za informacije ili to odbija učiniti s osnova predviđenih u članku 11. ovoga Zakona, obvezno je o razlozima obavijestiti nadležno tijelo države članice koje je podnijelo zahtjev odmah, a najkasnije u roku od mjesec dana od primitka zahtjeva. Članak 17.a (NN 151/22) Predvidiva relevantnost (1) Za potrebe zahtjeva iz članka 16. ovoga Zakona, tražene informacije smatraju se predvidivo relevantnima ako u trenutku podnošenja zahtjeva nadležno tijelo države članice koja podnosi zahtjev smatra da, u skladu sa svojim nacionalnim zakonodavstvom, postoji razumna mogućnost da će tražene informacije biti relevantne za porezna pitanja jednog poreznog obveznika ili nekoliko njih, neovisno o tome jesu li identificirani imenom ili na neki drugi način, i biti opravdane za potrebe upravnih radnji. (2) Kako bi se dokazala predvidiva relevantnost zatraženih informacija iz stavka 1. ovoga članka, nadležno tijelo države članice koja podnosi zahtjev dostavit će poreznom tijelu najmanje sljedeće informacije: 1. porezna svrha za koju se informacije traže i 2. specifikacija informacija potrebnih za primjenu ili provedbu nacionalnog prava. (3) Ako se zahtjev iz članka 16. ovoga Zakona odnosi na skupinu poreznih obveznika koji se ne mogu pojedinačno identificirati, nadležno tijelo države članice koja podnosi zahtjev dostavit će poreznom tijelu najmanje sljedeće informacije: 1. detaljan opis skupine 2. objašnjenje mjerodavnog prava i činjenica na temelju kojih se može smatrati da porezni obveznici iz skupine nisu bili usklađeni s mjerodavnim pravom 3. objašnjenje načina na koji bi zatražene informacije bile od pomoći u utvrđivanju usklađenosti poreznih obveznika iz skupine s mjerodavnim pravom i 4. gdje je primjenjivo, činjenice i okolnosti povezane s uključenošću treće strane koja je aktivno pridonijela potencijalnom nepoštivanju mjerodavnog zakona od strane poreznih obveznika iz skupine.      POGLAVLJE II.   SPONTANA RAZMJENA INFORMACIJA Članak 18. Spontana razmjena informacija podrazumijeva nesustavnu dostavu informacija drugoj državi članici u bilo kojem trenutku i bez prethodnog zahtjeva. Članak 19. (1) Porezno tijelo obvezno je dostaviti informacije vezano uz poreze iz članka 4. ovoga Zakona nadležnom tijelu svake druge države članice: 1. ako porezno tijelo sumnja da postoji mogućnost gubitka poreza u drugoj državi članici 2. ako je porezni obveznik ostvario pravo na smanjenje ili oslobođenje poreza u Republici Hrvatskoj što bi moglo dovesti do povećanja poreza ili porezne obveze u drugoj državi članici 3. ako se poslovne transakcije između poreznog obveznika u Republici Hrvatskoj i poreznog obveznika u drugoj državi članici provode kroz jednu ili više zemalja tako da rezultiraju uštedom poreza u Republici Hrvatskoj ili drugoj državi članici ili u obje 4. ako porezno tijelo sumnja da ušteda poreza u jednoj državi članici proizlazi iz fiktivnih prijenosa dobiti među povezanim društvima 5. ako bi informacije koje nadležno tijelo države članice proslijedi poreznom tijelu mogle biti značajne za utvrđivanje poreznih obveza u državi članici koja ih je proslijedila. (2) Porezno tijelo može spontanom razmjenom dostaviti i sve druge informacije koje bi mogle biti korisne nadležnim tijelima drugih država članica. Članak 20. (1) Porezno tijelo je obvezno informacije iz članka 19. ovoga Zakona proslijediti nadležnom tijelu svake druge države članice što je prije moguće, a najkasnije mjesec dana nakon što informacija postane dostupna. (2) Porezno tijelo je obvezno odmah potvrditi primitak informacija iz članka 19. ovoga Zakona nadležnom tijelu koje ih je poslalo, a najkasnije unutar sedam dana od dana primitka informacija.      POGLAVLJE III.   AUTOMATSKA RAZMJENA INFORMACIJA Članak 21. Automatska razmjena informacija podrazumijeva sustavnu dostavu unaprijed određenih informacija drugim državama članicama ili drugim jurisdikcijama o rezidentima tih država članica ili drugih jurisdikcija, bez prethodnog zahtjeva i u unaprijed utvrđenim redovitim razdobljima. Članak 22. (NN 151/22, 146/25) Odjeljak 1.   Automatska razmjena informacija o dostupnim vrstama dohotka i imovine (1) Automatska razmjena informacija o dostupnim vrstama dohotka i imovine podrazumijeva sljedeće vrste dohotka i imovine, kako su propisane u zakonodavstvu Republike Hrvatske: 1. dohodak od nesamostalnog rada 2. primitke članova upravnih odbora i upravnih vijeća 3. proizvode životnog osiguranja koji nisu obuhvaćeni drugim pravnim instrumentima razmjene informacija i drugim sličnim mjerama Europske unije 4. mirovine 5. vlasništvo nad nekretninama i dohodak od imovine i imovinskih prava, 6. autorske naknade 7. primici od neskrbničkih dividendi, osim primitaka od dividendi izuzetih od poreza na dobit na temelju odredbi koje uređuju oporezivanje dobiti od udjela u dobiti između matičnih društava i povezanih društava iz različitih država članica u skladu s propisom kojim se uređuje oporezivanje dobiti. (2) Ministarstvo financija, Porezna uprava nastoji uključiti porezni identifikacijski broj (PIB) rezidenata koji izdaje država članica rezidentnosti pri dostavi informacija iz stavka 1. ovoga članka. (3) Automatska razmjena informacija iz stavka 1. ovoga članka provodi se najmanje jedanput godišnje, u roku od šest mjeseci istekom poreznog razdoblja tijekom kojeg su informacije postale dostupne. Članak 23. (NN 151/22) Porezna uprava može ukazati nadležnom tijelu druge države članice da ne želi primati informacije o određenim vrstama dohotka i imovine iz članka 22. stavka 1. ovoga Zakona ili da ne želi primati informacije o dohotku ili imovini koje ne prelaze određeni iznos. O navedenom Ministarstvo financija, Porezna uprava izvješćuje Europsku komisiju. Članak 24. (NN 151/22, 146/25) Obveze prema Europskoj komisiji (1) Ministarstvo financija, Porezna uprava izvješćuje Europsku komisiju o barem dvije kategorije dohotka i imovine navedenim u članku 22. stavku 1. ovoga Zakona do 31. prosinca 2023. (2) Ministarstvo financija, Porezna uprava jedanput godišnje izvješćuje Europsku komisiju o barem četiri kategorije dohotka i imovine navedenim u članku 22. stavku 1. ovoga Zakona. (3) Ministarstvo financija, Porezna uprava izvješćuje Europsku komisiju o barem pet kategorija dohotka i imovine navedenim u članku 22. stavku 1. ovoga Zakona do 1. siječnja 2026. za razdoblje koje počinje teći od 1. siječnja 2026. () Ministarstvo financija, Porezna uprava obvezna je svake godine dostavljati Europskoj komisiji statističke podatke o opsegu automatske razmjene informacija, godišnju procjenu učinkovitosti izvršene automatske razmjene podataka sukladno propisanom obrascu, informacije o administrativnim i drugim relevantnim troškovima i koristima povezanim s obavljanim razmjenama te o mogućim promjenama za porezne uprave i treće strane. (5) Informacije koje Ministarstvo financija, Porezna uprava priopći Europskoj komisiji na temelju stavka 3. ovoga članka te svako drugo izvješće ili dokument koje Europska komisija izradi koristeći se takvim informacijama mogu se proslijediti drugim državama članicama. (6) Proslijeđene informacije iz stavka 4. ovoga članka obuhvaćene su obvezom čuvanja poslovne tajne i uživaju zaštitu koja se primjenjuje na slične informacije na temelju nacionalnog prava države članice koja ih je primila. (7) Izvješća i dokumenti iz stavka 4. ovoga članka koje izradi Europska komisija mogu se upotrijebiti samo u analitičke svrhe te se ne smiju objavljivati ili davati na raspolaganje drugim osobama ili tijelima bez izričite suglasnosti Europske komisije. Članak 25. Primjene sporazuma Ako se Ministarstvo financija, Porezna uprava putem zaključenih bilateralnih ili multilateralnih sporazuma dogovori s drugim državama članicama o automatskoj razmjeni informacija za dodatne vrste dohotka i imovine, obvezna je o tome obavijestiti Europsku komisiju što te sporazume čini dostupnim svim drugim državama članicama. Članak 26. (NN 106/18, 146/25) Odjeljak 2.   Automatska razmjena informacija o financijskim računima Automatska razmjena informacija o financijskim računima obuhvaća sljedeće informacije: 1. ime i prezime, adresu, državu članicu ili drugu jurisdikciju rezidentnosti, osobni identifikacijski broj (OIB), porezni identifikacijski broj ili više njih, datum i mjesto rođenja (u slučaju fizičke osobe) svake osobe o kojoj se izvješćuje i koja je imatelj računa i, u slučaju subjekta koji je imatelj računa i za koji je nakon primjene pravila dubinske analize utvrđeno da ima jednu ili više osoba koje nad njim imaju kontrolu, a koje su osobe o kojima se izvješćuje, naziv, adresu, državu članicu ili drugu jurisdikciju rezidentnosti, osobni identifikacijski broj (OIB), porezni identifikacijski broj subjekta ili više subjekata te ime i prezime, adresu, državu članicu ili drugu jurisdikciju rezidentnosti, osobni identifikacijski broj (OIB), porezni identifikacijski broj ili više njih, datum i mjesto rođenja svake osobe o kojoj se izvješćuje 2. broj računa (ili ako nema broja računa, funkcionalno istovjetnu oznaku) 3. naziv i identifikacijski broj (ako postoji) izvještajne financijske institucije 4. stanje računa ili vrijednost (uključujući, u slučaju ugovora o osiguranju ili ugovora o rentnom osiguranju uz mogućnost isplate otkupne vrijednosti police, novčanu ili otkupnu vrijednost) na kraju relevantne kalendarske godine ili drugog odgovarajućeg izvještajnog razdoblja ili ako je tijekom te godine ili tog razdoblja račun zatvoren, informaciju o zatvaranju računa 5. u slučaju skrbničkog računa: ukupan bruto iznos kamata, ukupan bruto iznos dividendi i ukupan bruto iznos drugog prihoda ostvarenog od imovine na računu, u svakom slučaju ono što je plaćeno ili pripisano na račun (ili u vezi s računom) tijekom kalendarske godine ili drugog odgovarajućeg izvještajnog razdoblja i ukupne bruto primitke od prodaje ili otkupa financijske imovine, plaćene ili pripisane na račun tijekom kalendarske godine ili drugog odgovarajućeg izvještajnog razdoblja u kojem je izvještajna financijska institucija djelovala kao skrbnik, broker, opunomoćenik ili zastupnik imatelja računa po nekoj drugoj osnovi 6. u slučaju depozitnog računa, ukupan bruto iznos kamata plaćenih ili pripisanih na račun tijekom kalendarske godine ili drugog odgovarajućeg izvještajnog razdoblja i 7. u slučaju računa koji nije naveden u točki 5. ili 6. ovoga stavka, ukupan bruto iznos plaćen ili pripisan na račun imatelja računa tijekom kalendarske godine ili drugog odgovarajućeg izvještajnog razdoblja u kojem je izvještajna financijska institucija obveznik ili dužnik, uključujući zbirni iznos isplata po osnovi otkupa imatelju računa tijekom kalendarske godine ili drugog odgovarajućeg izvještajnog razdoblja 8. je li za svakog imatelja računa pribavljena valjana izjava o rezidentnosti 9. vrsta računa, radi li se postojećem računu ili o novom računu i je li račun zajednički račun, uključujući broj imatelja zajedničkog računa 10. nedokumentirani račun, ako se pretraživanjem evidencija na papiru ne utvrdi indicija, a pokušaj dobivanja izjave o rezidentnosti ili dokumentiranog dokaza ne bude uspješan 11. u slučaju vlasničkih udjela u vlasništvu investicijskog subjekta koji je pravni aranžman uloga ili uloge na temelju kojih je osoba o kojoj se izvješćuje imatelj vlasničkog udjela 12. uloga ili uloge na temelju kojih je svaka osoba o kojoj se izvješćuje, koja je osoba koja ima kontrolu nad subjektom koji je imatelj računa, osoba koja ima kontrolu nad subjektom i je li za svaku takvu osobu o kojoj se izvješćuje pribavljena valjana izjava o rezidentnosti. Članak 27. (NN 114/23, 146/25) (1) Točne i potpune informacije iz članka 26. ovoga Zakona koje se odnose na rezidente država članica ili drugih jurisdikcija izvještajne financijske institucije obvezne su prikupljati u skladu s pravilima izvješćivanja i dubinske analize, te dostaviti Ministarstvu financija, Poreznoj upravi do 30. lipnja tekuće godine za prethodnu kalendarsku godinu. (2) Ako izvještajne financijske institucije u kalendarskoj godini za koju se izvješćuje nisu identificirale račune o kojima se izvješćuje, obvezne su o tome obavijestiti Ministarstvo financija, Poreznu upravu u roku iz stavka 1. ovoga članka. (3) Izvještajne financijske institucije vode evidencije o svim poduzetim koracima i dokazima koji se upotrebljavaju za prikupljanje informacija iz članka 26. ovoga Zakona u skladu s pravilima izvješćivanja i dubinske analize. (4) Izvještajne financijske institucije obvezne su od imatelja računa i osobe o kojoj se izvješćuje pribaviti valjanu izjavu o rezidentnosti. Članak 28. (NN 106/18, 151/22) Ministarstvo financija, Porezna uprava obavijestit će bez nepotrebnog odgađanja svaku fizičku osobu o kojoj se izvješćuje o povredi njezinih osobnih podataka ako je vjerojatno da će ta povreda prouzročiti rizik za prava i slobode fizičke osobe o kojoj se izvješćuje. Članak 29. (NN 151/22) (1) Ministarstvo financija, Porezna uprava automatskom razmjenom dostavlja informacije iz članka 26. ovoga Zakona nadležnim tijelima država članica ili drugih jurisdikcija, koje se odnose na porezno razdoblje, do 30. rujna tekuće godine za prethodnu kalendarsku godinu. (2) Automatska razmjena informacija iz stavka 1. ovoga članka odvija se elektroničkim putem u propisanom formatu objavljenom na mrežnim stranicama Ministarstva financija, Porezne uprave. (3) Izvještajne financijske institucije obvezne su komunikaciju s Ministarstvom financija, Poreznom upravom obavljati putem sustava ePorezna – Jedinstvenog portala Porezne uprave. (4) Izvještajne financijske institucije mogu koristiti vanjske pružatelje usluga radi izvršavanja obveza iz stavaka 1. i 2. ovoga članka, ali su te obveze i nadalje odgovornost izvještajnih financijskih institucija. (5) Ministarstvo financija, Porezna uprava osigurava da neizvještajne financijske institucije i isključeni računi udovoljavaju svim zahtjevima sukladno pravilima dubinske analize i po potrebi ažurira Popis iz stavka 6. ovoga članka. (6) Ministar financija će za potrebe provedbe ovoga članka pravilnikom propisati pojmove, pravila izvješćivanja i dubinske analize i Popis subjekata koje treba tretirati kao neizvještajne financijske institucije i kao isključene račune u skladu s pravilima dubinske analize. Članak 30. (NN 146/25) Odjeljak 3.   Automatska razmjena informacija o prethodnim poreznim mišljenima s prekograničnim učinkom i prethodnim sporazumima o transfernim cijenama (1) Prethodno porezno mišljenje s prekograničnim učinkom u smislu ovoga Zakona podrazumijeva svaki sporazum, priopćenje ili svaki drugi instrument ili mjeru sa sličnim učincima, uključujući ono izdano, izmijenjeno ili obnovljeno u okviru poreznog nadzora, a koje ispunjava sljedeće uvjete: 1. izdano je, izmijenjeno ili obnovljeno od strane Ministarstva financija, Porezne uprave, neovisno o tome primjenjuje li se ono uistinu 2. izdano je, izmijenjeno ili obnovljeno za određenu osobu ili grupu osoba, i na njega se ta osoba ili skupina osoba ima pravo pozvati 3. odnosi se na tumačenje ili primjenu pravne ili administrativne odredbe u vezi s primjenom ili provedbom poreznih zakona 4. odnosi se na prekograničnu transakciju ili pitanje uspostavlja li se obavljanjem djelatnosti osobe u drugoj jurisdikciji stalna poslovna jedinica ili na pitanje je li fizička osoba rezident u porezne svrhe u Republici Hrvatskoj  5. donosi se prije transakcija ili obavljanja djelatnosti u drugoj jurisdikciji koje bi se mogle smatrati uspostavom stalne poslovne jedinice ili prije podnošenja porezne prijave za razdoblje u kojem su transakcija, niz transakcija ili djelatnosti obavljene. (2) Prekogranična transakcija u smislu ovoga članka može podrazumijevati, ali ne isključivo, ulaganje, isporuku robe, usluga, financiranja ili korištenje materijalne ili nematerijalne imovine i ne mora izravno uključivati osobu kojoj je upućeno prethodno porezno mišljenje s prekograničnim učinkom. (3) Prekogranična transakcija u smislu ovoga članka podrazumijeva transakciju ili niz transakcija: 1. u kojima neke od stranaka koje sudjeluju u transakciji ili nizu transakcija nisu rezidenti u svrhu oporezivanja u državi članici koja izdaje, mijenja ili obnavlja prethodno porezno mišljenje s prekograničnim učinkom 2. u kojima je neka od stranaka koje sudjeluju u transakciji ili nizu transakcija istodobno rezident u svrhu oporezivanja u više jurisdikcija 3. u kojima jedna od stranaka koje sudjeluju u transakciji ili nizu transakcija posluje u drugoj jurisdikciji preko stalne poslovne jedinice, a ta je transakcija ili niz transakcija dio poslovanja ili cjelokupno poslovanje stalne poslovne jedinice. Prekogranična transakcija ili niz transakcija obuhvaća i sporazume koje jedna osoba sklapa u pogledu poslovanja u drugoj jurisdikciji koje obavlja preko stalne poslovne jedinice ili 4. takva transakcije ili niz transakcija imaju prekogranični učinak. Članak 31. (1) Prethodni sporazum o transfernim cijenama u smislu ovoga Zakona podrazumijeva svaki sporazum, priopćenje ili drugi instrument ili mjeru sa sličnim učincima, uključujući onaj izdan, izmijenjen ili obnovljen u okviru poreznog nadzora, a koji ispunjava sljedeće uvjete: 1. izdan je, izmijenjen ili obnovljen od strane Ministarstva financija, Porezne uprave, neovisno o tome primjenjuje li se on uistinu 2. izdan je, izmijenjen ili obnovljen za određenu osobu ili skupinu osoba, i na njega se ta ista osoba ili skupina osoba ima pravo pozvati i 3. prije nastanka prekograničnih transakcija između povezanih poduzeća utvrđuje odgovarajući skup kriterija za određivanje transfernih cijena za te transakcije ili uređuje raspodjelu dobiti prema stalnoj poslovnoj jedinici. (2) Transferne cijene u smislu ovoga članka su cijene po kojima poduzeće prenosi materijalnu ili nematerijalnu imovinu ili pruža usluge povezanim poduzećima. (3) Prekogranična transakcija u smislu ovoga članka podrazumijeva transakciju ili niz transakcija u kojima sudjeluju povezana poduzeća koja nisu sva rezidenti u svrhu oporezivanja na području iste jurisdikcije ili kod kojih određena transakcija ili niz transakcija imaju prekogranični učinak. Članak 32. (NN 151/22, 114/23, 146/25) (1) Automatska razmjena informacija iz stavka 2. ovoga članka obuhvaća sljedeće informacije: 1. podatke o osobi i prema potrebi o skupini osoba kojoj pripada, osim fizičke osobe ako se prethodno porezno mišljenje s prekograničnim učinkom ne odnosi na fizičku osobu i priopćuje u skladu s člankom 32. stavcima 3., 4. i 5. ovoga Zakona 2. sažetak sadržaja prethodnog poreznog mišljenja s prekograničnim učinkom ili prethodnog sporazuma o transfernim cijenama, uključujući opis relevantnih poslovnih aktivnosti ili transakcija ili niza transakcija, kao i sve druge informacije koje bi mogle biti korisne nadležnom tijelu države članice u procjeni mogućeg poreznog rizika na način da se ne otkriva trgovinska, industrijska ili poslovna tajna, trgovinski postupak ili informacije koje bi bile u suprotnosti s javnim poretkom 3. datume izdavanja, izmjene ili obnove prethodnog poreznog mišljenja s prekograničnim učinkom ili prethodnog sporazuma o transfernim cijenama 4. datum početka važenja prethodnog poreznog mišljenja s prekograničnim učinkom ili prethodnog sporazuma o transfernim cijenama, ako je naveden 5. datum prestanka važenja prethodnog poreznog mišljenja s prekograničnim učinkom ili prethodnog sporazuma o transfernim cijenama, ako je naveden 6. vrstu prethodnog poreznog mišljenja s prekograničnim učinkom ili prethodnog sporazuma o transfernim cijenama 7. iznos transakcije ili niza transakcija prethodnog poreznog mišljenja s prekograničnim učinkom ili prethodnog sporazuma o transfernim cijenama, ako se takav iznos navodi u prethodnom poreznom mišljenju s prekograničnim učinkom ili prethodnom sporazumu o transfernim cijenama 8. opis kriterija koji se primjenjuju za utvrđivanje transfernih cijena ili samu transfernu cijenu u slučaju prethodnog sporazuma o transfernim cijenama 9. opis metode koja se primjenjuje za određivanje transfernih cijena ili samu transfernu cijenu u slučaju prethodnog sporazuma o transfernim cijenama 10. u danom slučaju podatke prema drugim državama članicama, na koje bi prethodno porezno mišljenje s prekograničnim učinkom ili prethodni sporazum o transfernim cijenama mogli utjecati 11. utvrđivanje bilo koje osobe, osim fizičke osobe ako se prethodno porezno mišljenje s prekograničnim učinkom ne odnosi na fizičku osobu i priopćuje u skladu s člankom 32. stavcima 3., 4. i 5. ovoga Zakona, u drugim državama članicama, na koju bi moglo utjecati prethodno porezno mišljenje s prekograničnim učinkom ili prethodni sporazum o transfernim cijenama te je potrebno navesti s kojim su državama članicama pogođene osobe povezane i 12. podatak o tome temelji li se dostavljena informacija na samom prethodnom poreznom mišljenju s prekograničnim učinkom ili prethodnom sporazumu o transfernim cijenama ili na zahtjevu iz članka 11. stavka 7. ovoga Zakona. (2) Ministarstvo financija, Porezna uprava automatskom razmjenom dostavlja nadležnim tijelima država članica i Europskoj komisiji informacije o prethodnim poreznim mišljenjima iz članka 30. stavka 1. ovoga Zakona i prethodnim sporazumima o transfernim cijenama iz članka 31. stavka 1. ovoga Zakona koja su izdana, izmijenjena ili obnovljena nakon 31. prosinca 2016. Ministarstvo financija, Porezna uprava informacije iz stavka 1. točaka 1., 2., 8. i 11. ovoga članka ne dostavlja Europskoj komisiji. (3) Odredba stavka 2. ovoga članka ne primjenjuje se kada se prethodno porezno mišljenje s prekograničnim učinkom odnosi isključivo na porezna davanja fizičke osobe ili više njih, osim ako je to prethodno porezno mišljenje s prekograničnim učinkom izdano, izmijenjeno ili produljeno nakon 1. siječnja 2026. i ako iznos transakcije ili niza transakcija prethodnog poreznog mišljenja s prekograničnim učinkom premašuje 1.500.000,00 eura (ili jednakovrijedni iznos u bilo kojoj drugoj valuti), ako se takav iznos navodi u prethodnom poreznom mišljenju s prekograničnim učinkom, ili se prethodnim poreznim mišljenjem s prekograničnim učinkom utvrđuje je li osoba rezident u porezne svrhe u Republici Hrvatskoj. (4) Ako iznos transakcije ili niza transakcija prethodnog poreznog mišljenja s prekograničnim učinkom premašuje 1.500.000,00 eura (ili jednakovrijedni iznos u bilo kojoj drugoj valuti), u nizu transakcija koje se odnose na različitu robu, usluge ili imovinu iznos prethodnog poreznog mišljenja s prekograničnim učinkom obuhvaća ukupnu temeljnu vrijednost čiji se iznosi ne zbrajaju ako se transakcije za istu robu, usluge ili imovinu izvršavaju nekoliko puta. (5) Razmjena informacija o prethodnim poreznim mišljenjima s prekograničnim učinkom koja se odnose na fizičke osobe ne uključuje mišljenja o oporezivanju na izvoru u pogledu dohotka nerezidenata od nesamostalnog rada, direktorskih naknada ili mirovina. Članak 33. (NN 151/22) (1) Ministarstvo financija, Porezna uprava automatskom razmjenom dostavlja informacije iz članka 32. stavka 1. ovoga Zakona nadležnim tijelima drugih država članica odmah nakon što je prethodno porezno mišljenje s prekograničnim učinkom ili prethodni sporazum o transfernim cijenama izdano, izmijenjeno ili obnovljeno, a najkasnije u roku od tri mjeseca nakon završetka polovine kalendarske godine tijekom koje su izdana, izmijenjena ili obnovljena prethodna porezna mišljenja s prekograničnim učinkom ili prethodni sporazumi o transfernim cijenama. (2) Ministarstvo financija, Porezna uprava može u skladu s člankom 15. ovoga Zakona zatražiti dodatne informacije, uključujući cjeloviti tekst prethodnog poreznog mišljenja s prekograničnim učinkom ili prethodnog sporazuma o transfernim cijenama. Ministarstvo financija, Porezna uprava dostavit će drugoj državi članici iste te informacije ako ta država članica dokaže da je to za nju relevantno. Članak 34. (NN 130/17) Odjeljak 4.   Automatska razmjena informacija o izvješćima po državama (1) Izvješće po državama obuhvaća sljedeće informacije o skupini multinacionalnih poduzeća: 1. objedinjene informacije o iznosu prihoda, dobiti (gubitku) prije oporezivanja, plaćenom porezu na dobit, obračunatom porezu na dobit, prijavljenom kapitalu, akumuliranoj (zadržanoj) dobiti, broju zaposlenika i materijalnoj imovini koja nije novac ili novčani ekvivalent za svaku jurisdikciju u kojoj posluje skupina multinacionalnih poduzeća 2. identifikaciju svakog sastavnog subjekta skupine multinacionalnih poduzeća utvrđujući jurisdikciju rezidentnosti tog sastavnog subjekta i jurisdikciju prema čijem je zakonodavstvu sastavni subjekt ustrojen ako je ista različita od jurisdikcije rezidentnosti te opseg glavne poslovne djelatnosti ili drugih djelatnosti sastavnog subjekta. (2) Ministarstvo financija, Porezna uprava automatskom razmjenom dostavlja izvješće po državama iz stavka 1. ovoga članka nadležnim tijelima drugih država članica i jurisdikcija izvan Europske unije koje primjenjuju sporazum između nadležnih tijela čija je Republika Hrvatska stranka u kojima je, na temelju informacija iz izvješća po državama, najmanje jedan sastavni subjekt skupine multinacionalnih poduzeća rezident u svrhu oporezivanja ili porezni obveznik u pogledu djelatnosti koju obavlja putem stalne poslovne jedinice. Članak 35. (NN 130/17, 146/25) (1) Skupine multinacionalnih poduzeća čiji ukupni konsolidirani prihod skupine u prethodnoj poreznoj godini prelazi iznos od 750 milijuna eura ili iznos u drugoj valuti koji odgovara navedenom iznosu i čija su krajnja matična društva u svrhu oporezivanja rezidenti Republike Hrvatske ili drugi sastavni subjekti skupine multinacionalnih poduzeća obvezni su Ministarstvu financija, Poreznoj upravi dostaviti izvješće po državama iz članka 34. stavka 1. ovoga Zakona u roku od 12 mjeseci od posljednjeg dana porezne godine za koju se izvješće po državama podnosi. (2) Sastavni subjekt skupine multinacionalnih poduzeća koji je u svrhu oporezivanja rezident u Republici Hrvatskoj obvezan je Ministarstvo financija, Poreznu upravu izvijestiti o tome je li krajnje matično društvo ili zamjensko matično društvo ili sastavni subjekt, u roku najkasnije četiri mjeseca nakon isteka razdoblja za koje se utvrđuje porez na dobit u skladu s propisom kojim se uređuje oporezivanje dobiti. (3) Sastavni subjekt skupine multinacionalnih poduzeća koji je u svrhu oporezivanja rezident u Republici Hrvatskoj, a koji nije krajnje matično društvo, zamjensko matično društvo niti sastavni subjekt, obvezan je Ministarstvo financija, Poreznu upravu izvijestiti o identitetu i poreznoj rezidentnosti subjekta koji podnosi izvješće u roku najkasnije četiri mjeseca nakon isteka razdoblja za koje utvrđuje porez na dobit u skladu s propisom kojim se uređuje oporezivanje dobiti. (4) Automatska razmjena informacija iz stavka 1. ovoga članka odvija se u roku od 15 mjeseci od posljednjeg dana porezne godine za koju se izvješće po državama podnosi. Prvo izvješće po državama dostavlja se za poreznu godinu koja počinje 1. siječnja 2016. ili nakon tog datuma, u roku od 18 mjeseci od posljednjeg dana te porezne godine. (5) Ministar financija pravilnikom će urediti sadržaj, oblik i pravila za ispunjavanje izvješća po državama potrebne za provedbu automatske razmjene informacija o izvješćima po državama. Članak 35.a (NN 121/19) Odjeljak 5.   Automatska razmjena informacija o prekograničnim aranžmanima o kojima se izvješćuje (1) Prekogranični aranžman u smislu ovoga Zakona podrazumijeva aranžman koji se odnosi na više od jedne države članice ili na jednu državu članicu i treću zemlju, pri čemu je ispunjen najmanje jedan od sljedećih uvjeta: 1. sudionici u aranžmanu nisu svi rezidenti u porezne svrhe u istoj jurisdikciji 2. jedan ili više sudionika u aranžmanu istodobno su rezidenti u porezne svrhe u više od jedne jurisdikcije 3. jedan ili više sudionika u aranžmanu posluje u drugoj jurisdikciji pre …