(5)Ako krajnje matično društvo ili subjekt imenovan za podnošenje prijave skupine multinacionalnih poduzeća nije centralizirano podnio Prijavu s informacijama o dopunskom porezu, a informacije se ne dostave do propisanih rokova, Ministarstvo financija, Porezna uprava zatražit će lokalno podnošenje Prijave s informacijama o dopunskom porezu jer nisu ispunjeni uvjeti za centralizirano podnošenje prijave.
\n
(6)Sastavni subjekti skupine multinacionalnih poduzeća u Republici Hrvatskoj obvezni su Ministarstvu financija, Poreznoj upravi za svaku izvještajnu godinu dostaviti obavijest o identitetu subjekta koji Podnosi prijavu s informacijama o dopunskom porezu i jurisdikciji u kojoj se nalazi u skladu s propisima kojima se uređuje minimalni globalni porez u roku od trideset dana prije isteka roka za podnošenje Prijave s informacijama o dopunskom porezu.
\n
(7)Posebni dijelovi (tzv. »odjeljci o jurisdikciji«) iz Prijave s informacijama o dopunskom porezu iz članka 35.ag stavka 1. ovoga Zakona sadržavaju informacije o detaljnoj primjeni kvalificiranog pravila o uključivanju dobiti, kvalificiranog pravila o prenisko oporezivanoj dobiti i kvalificiranog domaćeg dopunskog poreza za svaku jurisdikciju u kojoj posluje skupina multinacionalnih poduzeća.
\n
(8)Sastavni subjekt koji podnosi Prijavu s informacijama o dopunskom porezu obvezan je utvrditi relevantne odjeljke i relevantne države članice i/ili druge jurisdikcije kojima se te informacije dostavljaju u skladu s pristupom širenja propisanim člankom 35.ag stavcima 1. i 2. ovoga Zakona.
\n
(9)Matično društvo velike domaće skupine koje ima izravan ili neizravan vlasnički udio u zajedničkom pothvatu ili povezanom subjektu zajedničkog pothvata, a koji podliježu kvalificiranom domaćem dopunskom porezu u državi članici ili drugoj jurisdikciji koja nije država članica ili druga jurisdikcija u kojoj se nalazi velika domaća skupina, takva domaća skupina upotrebljava standardni predložak za prijavu s informacijama o dopunskom porezu u skladu s člankom 35.ae stavkom 2. ovoga Zakona.
\n
(10)Automatska razmjena informacija iz članka 35.ae ovoga Zakona odvija se elektroničkim putem u propisanom formatu objavljenom na mrežnim stranicama Ministarstva financija, Porezne uprave.
\n
(11)Ministar financija pravilnikom iz članka 29. stavka 6. ovoga Zakona propisuje sadržaj, oblik, pojmove i pravila za ispunjavanje prijava s informacijama o dopunskom porezu.
\n
Članak 35ag (NN 146/25)
\n
(1)Ministarstvo financija, Porezna uprava Prijavu s informacijama o dopunskom porezu koja sadrži informacije iz članka 35.ae ovoga Zakona, a koju je podnijelo krajnje matično društvo ili subjekt imenovan za podnošenje prijave, automatskom razmjenom dostavlja nadležnim tijelima drugih država članica i drugih jurisdikcija u skladu sa sljedećim pristupom širenja:
\n
1.opći odjeljak prijave s informacijama o dopunskom porezu, i to provedbenoj državi članici ili drugoj jurisdikciji u kojoj se nalazi krajnje matično društvo ili sastavni subjekti skupine multinacionalnih poduzeća 2. opći odjeljak prijave s informacijama o dopunskom porezu, uz iznimku sažetka informacija na visokoj razini iz njezina odjeljka 1.4., državama članicama i drugim jurisdikcijama koje primjenjuju samo kvalificirani domaći dopunski porez
\n
a)u kojima se nalaze sastavni subjekti skupine multinacionalnih poduzeća
\n
b)u kojima se nalazi zajednički pothvat ili član skupine zajedničkih pothvata skupine multinacionalnih poduzeća ako je uveden kvalificirani domaći dopunski porez u odnosu na zajedničke pothvate u državi članici i/ili drugoj jurisdikciji
\n
c)u kojima je kvalificirani domaći dopunski porez uveden u državi članici i/ili drugoj jurisdikciji u odnosu na sastavni subjekt bez državne pripadnosti ili zajednički pothvat bez državne pripadnosti skupine multinacionalnih poduzeća 3. jedan ili više odjeljaka »Jurisdikcija« Prijave s informacijama o dopunskom porezu, i to državama članicama i drugim jurisdikcijama koje imaju prava oporezivanja na temelju pravila posebnih propisa kojima se uređuje to područje, uključujući kvalificirani domaći dopunski porez, u odnosu na države članice i druge jurisdikcije na koje se ti odjeljci o jurisdikciji odnose.
\n
(2)Ministarstvo financija, Porezna uprava nakon zaprimanja Prijave s informacijama o dopunskom porezu u okviru centraliziranog podnošenja prijave u skladu s posebnim propisima od krajnjeg matičnog društva ili subjekta imenovanog za podnošenje prijave skupine multinacionalnih poduzeća obvezno je dostaviti drugim provedbenim državama članicama i drugim jurisdikcijama ili državama članicama i drugim jurisdikcijama koje primjenjuju samo kvalificirani domaći dopunski porez relevantne posebne dijelove Prijave s informacijama o dopunskom porezu u skladu s pristupom širenja iz stavka 1. ovoga članka.
\n
(3)Automatska razmjena informacija iz stavaka 1. i 2. ovoga članka odvija se u roku od tri mjeseca nakon roka za podnošenje Prijave s informacijama o dopunskom porezu za tu izvještajnu fiskalnu godinu.
\n
(4)Automatska razmjena informacija iz stavaka 1. i 2. ovoga članka koja je zaprimljena nakon propisanog roka u skladu s člankom 35.ah ovoga Zakona odvija se najkasnije u roku od tri mjeseca nakon datuma primitka Prijave s informacijama o dopunskom porezu za tu izvještajnu fiskalnu godinu.
\n
(5)Državama članicama i drugim jurisdikcijama koje primjenjuju pravilo o prenisko oporezivanoj dobiti s postotkom na temelju pravila o prenisko oporezivanoj dobiti koji je jednak nuli dostavlja se samo dio Prijave s informacijama o dopunskom porezu koji sadržava informacije o pripisivanju dopunskog poreza na temelju pravila o prenisko oporezivanoj dobiti za tu državu članicu i drugu jurisdikciju, a provedbenoj državi članici i drugoj jurisdikciji u kojoj se nalazi krajnje matično društvo dostavljaju se svi odjeljci Prijave s informacijama o dopunskom porezu u skladu s člankom 35.ae ovoga Zakona odnosno u skladu s propisanim standardiziranim obrascem.
\n
Članak 35ah (NN 146/25)
\n
Suradnja u području ispravaka, usklađenosti i izvršenja u pogledu prijava s informacijama o dopunskom porezu Ministarstvo financija, Porezna uprava obavješćuje nadležno tijelo države članice i drugih jurisdikcija kada je potrebno ispraviti, uskladiti i dostaviti informacije u Prijavi s informacijama o dopunskom porezu, i to u sljedećim slučajevima:
\n
1.ako Ministarstvo financija, Porezna uprava utvrdi da je za informacije iz Prijave s informacijama o dopunskom porezu, koju je podnijelo krajnje matično društvo ili subjekt imenovan za podnošenje prijave koji se nalazi drugoj državi članici ili drugoj jurisdikciji, potreban ispravak očitih pogrešaka, ono o tome žurno obavješćuje nadležno tijelo druge države članice ili druge jurisdikcije. Obaviješteno nadležno tijelo žurno poduzima određene mjere kako bi zaprimilo ispravljenu prijavu s informacijama o dopunskom porezu od dotičnog krajnjeg matičnog društva ili subjekta imenovanog za podnošenje prijave te ispravljenu prijavu s informacijama o dopunskom porezu dostavlja Ministarstvu financija, Poreznoj upravi, kao i svim nadležnim tijelima s kojima se takve informacije trebaju razmjenjivati u skladu s posebnim propisima 2. ako Ministarstvo financija, Porezna uprava primi obavijest od jednog ili više sastavnih subjekata koji se nalaze u njegovoj državi članici i/ili drugoj jurisdikciji da je krajnje matično društvo ili subjekt imenovan za podnošenje prijave koji se nalazi u drugoj državi članici ili drugoj jurisdikciji trebao podnijeti Prijavu s informacijama o dopunskom porezu za takve sastavne subjekte, ali informacije uključene u Prijavu s informacijama o dopunskom porezu nisu dostavljene u rokovima utvrđenima u članku 35.ag ovoga Zakona, ono žurno obavješćuje drugo nadležno tijelo da informacije nisu primljene. Obaviješteno nadležno tijelo žurno utvrđuje razlog za izostanak dostave dotične prijave s informacijama o dopunskom porezu i o tome obavješćuje Ministarstvo financija, Poreznu upravu u roku od mjesec dana od primitka obavijesti, uključujući očekivani datum razmjene za prijavu s informacijama o dopunskom porezu, ako je to relevantno. Očekivani datum razmjene utvrđuje se na određeni dan, a koji je najkasnije tri mjeseca od datuma primitka obavijesti o razmjeni koja nije provedena 3. ako Ministarstvo financija, Porezna uprava primi obavijesti od drugog nadležnog tijela iz razloga navedenih u točkama 1. i 2. ovoga stavka, postupit će na način i u rokovima u skladu s točkama 1. i 2. ovoga članka.
\n
POGLAVLJE IV. DRUGI OBLICI ADMINSITRATIVNE SURADNJE
\n
Članak 36(NN 151/22)
\n
Nazočnost u službenim prostorijama i sudjelovanje u službenim ili upravnim radnjama
\n
(1)Radi razmjene informacija vezano uz poreze iz članka 4. ovoga Zakona, nadležno tijelo države članice može zatražiti od poreznog tijela da službenici koje je ovlastilo nadležno tijelo države članice i u skladu s nacionalnim zakonodavstvom mogu:
\n
1.biti nazočni u službenim prostorijama poreznog tijela 2. biti nazočni tijekom službenih ili upravnih radnji koje se provode na području Republike Hrvatske 3. prema potrebi, sudjelovati u službenim ili upravnim radnjama koje se provode u Republici Hrvatskoj uporabom elektroničkih sredstava komunikacije.
\n
(2)Porezno tijelo odgovara na zahtjev iz stavka 1. ovoga članka u roku od 60 dana od dana primitka zahtjeva potvrđujući svoj pristanak ili priopćuje obrazloženje svojeg odbijanja nadležnom tijelu države članice koje podnosi zahtjev.
\n
(3)Ako su službenici tijela države članice koje podnosi zahtjev prisutni tijekom službenih ili upravnih radnji ili sudjeluju korištenjem elektroničkih sredstava komunikacije, mogu obavljati razgovore s pojedincima i pregledavati dokumentaciju u skladu s nacionalnim zakonodavstvom.
\n
(4)Ako su zatražene informacije vezano uz poreze iz članka 4. ovoga Zakona sadržane u dokumentaciji dostupnoj službenicima poreznog tijela, preslike te dokumentacije dat će se službenicima tijela države članice koje podnosi zahtjev.
\n
(5)Ovlašteni službenici druge države članice iz stavka 1. ovoga članka nazočni u Republici Hrvatskoj moraju se predstaviti predočenjem pisanog ovlaštenja, u kojem se navodi njihov identitet i službeni položaj.
\n
(6)Porezno tijelo može u skladu sa stavcima 1. do 5. ovoga članka podnositi vlastite zahtjeve nadležnim tijelima drugih država članica.
\n
Članak 37Usporedni nadzori
\n
(1)U cilju razmjene informacija, porezno tijelo može, s jednim ili više nadležnih tijela država članica, dogovoriti provođenje usporednih nadzora, svako prema svojoj nadležnosti, ako im je to u zajedničkom interesu ili ako im se interesi nadopunjuju.
\n
(2)Porezno tijelo obvezno je obavijestiti nadležna tijela drugih država članica o svim slučajevima za koje predlaže usporedni nadzor i obrazložiti svoje razloge.
\n
(3)Porezno tijelo samostalno određuje osobe koje namjerava predložiti za usporedni nadzor.
\n
(4)Porezno tijelo odredit će razdoblje za provođenje nadzora iz stavka 1. ovoga članka.
\n
(5)Porezno tijelo odlučuje o tome želi li sudjelovati u usporednim nadzorima te o tome obvezno obavještava nadležno tijelo države članice koje je predložilo usporedni nadzor.
\n
(6)Porezno tijelo imenuje predstavnika odgovornog za praćenje i koordinaciju provođenja usporednog nadzora.
\n
Članak 37a (NN 151/22)
\n
Zajednički nadzori
\n
(1)Zajednički nadzor u smislu ovoga Zakona podrazumijeva upravnu radnju koju zajednički obavljaju porezno tijelo i nadležno tijelo jedne ili više država članica i koja uključuje jednu ili više osoba od zajedničkog ili komplementarnog interesa nadležnih tijela tih država članica.
\n
(2)Nadležno tijelo jedne ili više država članica može zatražiti od poreznog tijela da provedu zajednički nadzor.
\n
(3)Na zahtjev iz stavka 2. ovoga članka porezno tijelo odgovorit će u roku od 60 dana od dana primitka zahtjeva.
\n
(4)Porezno tijelo može odbiti zahtjev nadležnog tijela države članice za zajednički nadzor iz stavka 2. ovoga članka iz opravdanih razloga.
\n
(5)Zajednički nadzor koji se odvija u Republici Hrvatskoj provodi se na koordiniran način koji je unaprijed dogovoren između poreznog tijela i nadležnog tijela jedne ili više država članica koje su podnijele zahtjev, uključujući i jezično uređenje, te se provodi u skladu sa zakonodavstvom i postupovnim propisima Republike Hrvatske.
\n
(6)U skladu sa stavkom 5. ovoga članka:
\n
1.službenici koje je ovlastilo nadležno tijelo jedne ili više država članica koje podnose zahtjev mogu, u dogovoru sa službenicima poreznog tijela, ispitivati osobe i pregledavati dokumente 2. dokazi prikupljeni tijekom zajedničkog nadzora mogu se ocijeniti, među ostalim, i u pogledu njihove dopuštenosti, pod istim pravnim uvjetima kao u slučaju nadzora koji se provodi u Republici Hrvatskoj, kao i tijekom bilo kojeg postupka prigovora ili žalbe, i 3. jedna osoba ili više njih koje su predmet zajedničkog nadzora ili na koje on utječe imaju ista prava i obveze kao u slučaju nadzora u kojem sudjeluju samo službenici Republike Hrvatske, kao i tijekom bilo kojeg postupka prigovora ili žalbe.
\n
(7)Porezno tijelo odredit će predstavnika koji će za Republiku Hrvatsku biti zadužen za nadzor i koordinaciju aktivnosti zajedničkog nadzora u Republici Hrvatskoj.
\n
(8)Prava i obveze službenika ovlaštenih od strane nadležnog tijela jedne ili više država članica koji sudjeluju u zajedničkom nadzoru u Republici Hrvatskoj, u slučaju njihove prisutnosti na tim aktivnostima, utvrđuju se u skladu sa zakonodavstvom Republike Hrvatske i ni u kojem slučaju ne izvršavaju ovlasti koje nadilaze ovlasti koje su im dodijeljene zakonima njihove države članice.
\n
(9)Nakon provedenog zajedničkog nadzora iz stavka 1. ovoga članka porezno tijelo nastoji s nadležnim tijelom jedne ili više država članica koje su podnijele zahtjev postići dogovor o:
\n
1.činjenicama i okolnostima koje su relevantne za zajednički nadzor 2. poreznom položaju osobe ili osoba koje su predmet zajedničkog nadzora.
\n
(10)Nalaz zajedničkog nadzora sadržan je u završnom izvješću i obuhvaća zaključke dogovora iz stavka 9. ovoga članka koji je postignut između poreznog tijela i nadležnog tijela jedne ili više država članica koji su podnijeli zahtjev, a koristi se u postupcima koji se provode nakon zajedničkog nadzora.
\n
(11)Postupke koje porezno tijelo provodi nakon zajedničkog nadzora, kao i svi daljnji postupci, provode se u skladu s nacionalnim zakonodavstvom.
\n
(12)Jedna ili više osoba nad kojima je proveden zajednički nadzor obavješćuje se o ishodu zajedničkog nadzora uz dostavu preslike završnog izvješća, u roku od 60 dana od dana izdavanja završnog izvješća.
\n
(13)Porezno tijelo može u skladu s ovim člankom podnositi vlastite zahtjeve za provođenje zajedničkog nadzora nadležnim tijelima drugih država članica.
\n
Članak 38Zahtjev za prosljeđivanje obavijesti
\n
(1)Porezno tijelo na zahtjev nadležnog tijela države članice u skladu s odredbama o dostavi akata iz općeg zakona kojim se uređuje odnos između poreznih obveznika i poreznih tijela obavještava tuzemnog primatelja o svim poreznim aktima nadležnog tijela države članice koje podnosi zahtjev, a koji se odnose na primjenu članka 4. ovoga Zakona.
\n
(2)Porezno tijelo je obvezno odmah obavijestiti nadležno tijelo države članice o poduzetim radnjama, a osobito o datumu dostave poreznog akta tuzemnom primatelju.
\n
(3)Porezno tijelo može od nadležnog tijela druge države članice zatražiti da obavijesti primatelja u toj državi članici o svim poreznim aktima koji se odnose na primjenu članka 4. ovoga Zakona.
\n
(4)Porezno tijelo podnosi zahtjev za prosljeđivanje obavijesti u skladu s odredbama iz ovoga članka samo kada nije u mogućnosti dostaviti porezni akt u skladu s odredbama o dostavi akata iz općeg zakona kojim se uređuje odnos između poreznih obveznika i poreznih tijela ili kada bi takva dostava obavijesti uzrokovala nerazmjerne poteškoće.
\n
(5)U zahtjevima za prosljeđivanje obavijesti navodi se predmet poreznog akta o kojem se dostavlja obavijest, ime i adresa primatelja, te sve druge informacije koje mogu olakšati identifikaciju primatelja.
\n
POGLAVLJE V. UZAJAMNA POMOĆ PRI NAPLATI TRAŽBINA PO OSNOVI POREZA I DRUGIH JAVNIH DAVANJA TE PRI PROVEDBI DRUGIH MJERA
\n
Članak 39Područje primjene
\n
(1)Na zahtjev nadležnog tijela države članice, porezno tijelo pruža pomoć pri naplati tražbina nastalih u drugoj državi članici, i to za:
\n
1.sve poreze i druga javna davanja bilo koje vrste koje utvrđuje država članica ili koji se utvrđuju u ime Europske unije 2. povrate, interventna plaćanja i druge zahtjeve koji čine dio sustava ukupnog ili djelomičnog financiranja Europskog fonda za jamstva u poljoprivredi (EAGF) i Europskog poljoprivrednog fonda za ruralni razvoj (EAFRD), uključujući iznose koji s tim u vezi trebaju biti naplaćeni 3. namete i ostala davanja koja trebaju biti osigurana u okviru zajedničke organizacije tržišta šećera.
\n
(2)Osim na tražbine iz stavka 1. ovoga članka, ovo poglavlje odnosi se i na:
\n
1.novčane kazne te upravne i druge pristojbe koje se odnose na utvrđivanje i naplatu tražbine iz stavka 1. ovoga članka 2. pristojbe za potvrde i slične isprave koje se izdaju u upravnim poreznim i carinskim postupcima 3. kamate i troškove u vezi s tražbinama iz stavka 1. ovoga članka ili točaka 1. ili 2. ovoga stavka.
\n
(3)Ovo se poglavlje ne primjenjuje na:
\n
1.doprinose za obvezna osiguranja koji se plaćaju državi članici 2. pristojbe koje nisu navedene u stavku 2. ovoga članka 3. davanja ugovorne naravi 4. novčane kazne u kaznenom postupku ili druge novčane kazne za kaznena djela koje nisu obuhvaćene stavkom 2. ovoga članka.
\n
Članak 40Razmjena informacija na zahtjev
\n
(1)Porezno tijelo je u svrhu naplate tražbina iz članka 39. ovoga Zakona dužno dostaviti informacije nadležnom tijelu druge države članice na njezin zahtjev te poduzeti sve službene ili upravne radnje potrebne za njihovo prikupljanje.
\n
(2)U svrhu naplate tražbina iz članka 39. ovoga Zakona, porezno tijelo podnosi vlastite zahtjeve za informacijama nadležnim tijelima drugih država članica.
\n
(3)Porezno tijelo nije dužno dostaviti informacije iz stavka 1. ovoga članka:
\n
1.ako je to suprotno nacionalnom zakonodavstvu 2. ako bi to dovelo do otkrivanja poslovnih, industrijskih ili profesionalnih tajni 3. ako bi njihovo prosljeđivanje dovelo u pitanje sigurnost ili bi bilo suprotno javnom poretku Republike Hrvatske.
\n
(4)Porezno tijelo obvezno je obavijestiti nadležno tijelo države članice koje je podnijelo zahtjev o razlozima za odbijanje zahtjeva za informacijama.
\n
Članak 41Razmjena informacija bez prethodnog zahtjeva
\n
Ako porezno tijelo obavlja povrat poreza ili carina, osim poreza na dodanu vrijednost, rezidentu druge države članice ili osobi sa sjedištem u drugoj državi članici, o tome može obavijestiti nadležno tijelo države članice čiji je rezident ili osoba sa sjedištem u toj državi primatelj povrata.
\n
Članak 42Nazočnost u službenim prostorijama i sudjelovanje u postupku po zahtjevu države članice
\n
(1)Porezno tijelo može dogovoriti s nadležnim tijelom države članice koje podnosi zahtjev da u skladu s pravilima koje utvrdi porezno tijelo ovlašteni službenici tijela druge države članice mogu:
\n
1.biti nazočni u službenim prostorijama poreznog tijela 2. biti nazočni tijekom provođenja službenih ili upravnih radnji na području Republike Hrvatske 3. pomoći ovlaštenim službenicima poreznog tijela tijekom sudskih postupaka u Republici Hrvatskoj.
\n
(2)Ovlašteni službenici nadležnog tijela države članice koji sudjeluju u postupku iz stavka 1. ovoga članka obvezni su predočiti pisano ovlaštenje u kojem se navodi njihov identitet i službeni položaj.
\n
(3)U skladu sa stavcima 1. i 2. ovoga članka, porezno tijelo podnosi vlastite zahtjeve nadležnom tijelu druge države članice.
\n
Članak 43Zahtjev za prosljeđivanje obavijesti
\n
(1)Porezno tijelo je obvezno, na zahtjev nadležnog tijela države članice, a u skladu s odredbama o dostavi akata iz općeg zakona kojim se uređuje odnos između poreznih obveznika i poreznih tijela, obavijestiti tuzemnog primatelja o svim aktima, koje je proslijedila država članica, a koji se odnose na tražbine iz članka 39. ovoga Zakona ili njihovu naplatu.
\n
(2)Porezno tijelo je obvezno odmah obavijestiti nadležno tijelo države članice koje je podnijelo zahtjev o poduzetim radnjama i o datumu dostave akata tuzemnom primatelju.
\n
(3)Porezno tijelo podnosi zahtjev za prosljeđivanje obavijesti nadležnom tijelu države članice u skladu s ovim člankom kada nije u mogućnosti dostaviti obavijest primatelju u drugoj državi članici.
\n
(4)Uz zahtjev za prosljeđivanje obavijesti iz ovoga članka dostavlja se standardni obrazac koji sadržava najmanje sljedeće podatke:
\n
1.ime/naziv, adresu i druge podatke bitne za utvrđivanje identiteta primatelja 2. razlog prosljeđivanja obavijesti i rok za dostavu obavijesti 3. opis akata u prilogu te vrstu i iznos dotične tražbine te 4. ime/naziv, adresu i druge podatke o tijelu koje je nadležno za akte koji se dostavljaju, te ako je različito, podatke o tijelu gdje se mogu dobiti daljnje informacije o aktima koji se dostavljaju ili mogućnostima za osporavanje obveze plaćanja.
\n
Članak 44(NN 151/22)
\n
Primljeni zahtjevi za naplatu
\n
(1)Na zahtjev nadležnog tijela države članice, porezno tijelo je obvezno, u skladu s nacionalnim zakonodavstvom, poduzeti mjere naplate tražbine tijela koje je podnijelo zahtjev.
\n
(2)Sa zahtjevom iz druge države članice postupa se kao i s domaćim zahtjevom.
\n
(3)Jedinstvena ovršna isprava iz članka 46. ovoga Zakona temelj je za postupak naplate u Republici Hrvatskoj. Uz zahtjev za naplatu tražbine mogu se dostaviti i drugi dokumenti o tražbini izdani u državi članici koja je podnijela zahtjev.
\n
(4)Porezno tijelo će obavijestiti nadležno tijelo države članice koje je podnijelo zahtjev o poduzetim mjerama i ostvarenim rezultatima po zahtjevu za naplatu s dužnom pažnjom svakih 6 mjeseci od datuma primitka zahtjeva do potpune naplate ili obustave postupka.
\n
(5)Porezno tijelo može, u skladu s nacionalnim zakonodavstvom, odobriti poreznom dužniku odgodu plaćanja ili plaćanje u obrocima i na to može obračunati kamate. O svakoj takvoj odluci će obavijestiti nadležno tijelo države članice koje je podnijelo zahtjev.
\n
(6)Od datuma primitka zahtjeva za naplatu, porezno tijelo će, u skladu s nacionalnim zakonodavstvom, obračunavati zatezne kamate.
\n
(7)Porezno tijelo doznačuje nadležnom tijelu države članice koje podnosi zahtjev naplaćene iznose tražbina i kamata.
\n
(8)Tražbine se naplaćuju u eurima.
\n
Članak 45Vlastiti zahtjevi za naplatu
\n
(1)Porezno tijelo može nadležnom tijelu druge države članice dostaviti zahtjev za naplatu tražbina navedenih u jedinstvenoj ovršnoj ispravi iz članka 46. ovoga Zakona.
\n
(2)Prije podnošenja zahtjeva za naplatu, porezno tijelo je obvezno primijeniti odgovarajuće postupke naplate propisane u Republici Hrvatskoj, osim u sljedećim situacijama:
\n
1.kada je razvidno da u Republici Hrvatskoj nema imovine iz koje se tražbina može naplatiti ili da takav postupak neće osigurati naplatu tražbine u cijelosti te kada porezno tijelo raspolaže saznanjima da porezni dužnik raspolaže imovinom u državi članici kojoj se dostavlja zahtjev za naplatu 2. kada bi pokretanje takvog postupka u Republici Hrvatskoj uzrokovalo nerazmjerne poteškoće.
\n
(3)Uz svaki zahtjev za naplatu prilaže se jedinstvena ovršna isprava iz članka 46. ovoga Zakona. Uz zahtjev za naplatu tražbine mogu se dostaviti i drugi dokumenti koji se odnose na tražbinu.
\n
(4)Čim porezno tijelo stekne bitna saznanja o predmetu po kojem je proslijedilo zahtjev za naplatu, dostavit će ih tijelu koje je primilo zahtjev.
\n
Članak 46Jedinstvena ovršna isprava
\n
(1)Jedinstvena ovršna isprava propisana općim zakonom kojim se uređuje odnos između poreznih obveznika i poreznih tijela temeljem koje je moguća naplata tražbina iz članka 39. ovoga Zakona u državi članici koja prima zahtjev, sadržajem upućuje na temeljnu ovršnu ispravu i jedina je osnova za naplatu i mjere osiguranja koje se poduzimaju u državi članici koja prima zahtjev.
\n
(2)Jedinstvena ovršna isprava sadržava najmanje sljedeće podatke:
\n
1.podatke koji upućuju na temeljnu ovršnu ispravu, opis i vrstu tražbine, razdoblje na koje se tražbina odnosi, sve datume važne za postupak naplate tražbina iz članka 39. ovoga Zakona te iznos tražbine koji se potražuje i njegove sastavne dijelove, odnosno glavnicu, obračunate kamate i druge troškove postupka naplate 2. ime/naziv i druge podatke bitne za utvrđivanje identiteta poreznog dužnika 3. ime/naziv i adresu i druge detalje o tijelu koje je nadležno za utvrđivanje tražbine, te ako je različito, o tijelu koje je nadležno za davanje informacija o tražbinama i mogućnostima za njihovo osporavanje.
\n
Članak 47Zahtjev za mjere osiguranja
\n
(1)U slučaju osporavanja tražbine ili ovršne isprave u državi članici koja podnosi zahtjev u vrijeme podnošenja zahtjeva ili kada tražbina još uvijek nije predmetom ovršne isprave u državi članici koja podnosi zahtjev, porezno tijelo poduzima mjere osiguranja u skladu s odredbama o mjerama osiguranja koje uređuje, opći zakon kojim se uređuje odnos između poreznih obveznika i poreznih tijela na zahtjev nadležnog tijela države članice. Dokument koji se prilaže uz zahtjev za mjere osiguranja ne podliježe postupku priznavanja, dopunjavanja ili zamjene u Republici Hrvatskoj te je isti podoban za provođenje mjera osiguranja. Država članica koja podnosi zahtjev dužna je bez odlaganja, po okončanju spora, dostaviti državi članici koja prima zahtjev ovršnu ispravu, odnosno izmijenjenu ovršnu ispravu koja više ne može biti osporena.
\n
(2)Porezno tijelo može dostaviti zahtjev kojim se od druge države članice traže mjere osiguranja kada su tražbina ili ovršna isprava u Republici Hrvatskoj osporene u vrijeme podnošenja zahtjeva. Dokument koji se odnosi na tražbinu prilaže se uz zahtjev za provođenje mjera osiguranja.
\n
(3)Odredbe o zahtjevima za naplatu na odgovarajući se način primjenjuju i na zahtjeve za mjere osiguranja.
\n
Članak 48Nadležnost u sporovima
\n
(1)Sporovi u vezi s tražbinom i temeljnom ovršnom ispravom u državi članici koja podnosi zahtjev ili u vezi s jedinstvenom ovršnom ispravom u državi članici koja prima zahtjev, kao i sporovi u vezi s valjanosti službene obavijesti nadležnog tijela države članice koja je podnijela zahtjev, u nadležnosti su tijela države članice koja podnosi zahtjev.
\n
(2)Zainteresirana strana je dužna postupak osporavanja iz stavka 1. ovoga članka pokrenuti pred nadležnim tijelom države članice koja je podnijela zahtjev u skladu s njezinim važećim zakonskim propisima.
\n
(3)Sporovi u vezi s mjerama naplate poduzetim u Republici Hrvatskoj ili u vezi s valjanosti obavijesti poreznog tijela vode se pred nadležnim tijelom Republike Hrvatske u skladu s nacionalnim zakonodavstvom.
\n
(4)Kada je postupak iz stavka 1. ovoga članka pokrenut pred nadležnim tijelom Republike Hrvatske, porezno tijelo o tome obavještava nadležno tijelo države članice koje je primilo zahtjev i navodi koji dio tražbine nije osporen.
\n
(5)Kada porezno tijelo od nadležnog tijela države članice koje je podnijelo zahtjev ili od zainteresirane strane dobije informaciju o postupcima iz stavka 1. ovoga članka, bez odgađanja će zastati s ovršnim postupkom nad osporenim dijelom tražbine, do donošenja rješenja nadležnog tijela države članice u toj stvari. Nadležno tijelo države članice koje je podnijelo zahtjev može, u ovim slučajevima, zatražiti poduzimanje mjera osiguranja naplate u skladu sa stavkom 6. ovoga članka.
\n
(6)Na zahtjev nadležnog tijela države članice koje je podnijelo zahtjev ili kada porezno tijelo iz nekog drugog razloga smatra potrebnim, porezno tijelo može poduzeti mjere osiguranja naplate sukladno odredbama iz općeg zakona kojim se uređuje odnos između poreznih obveznika i poreznih tijela.
\n
(7)Zahtjevi za naplatu mogu sadržavati osporenu tražbinu ili njezin dio, ako je to u skladu sa zakonskim propisima i važećom službenom praksom u državi članici koja prima zahtjev. Svaki takav zahtjev mora biti obrazložen. Ako je spor okončan u korist poreznog dužnika, tijelo koje je podnijelo zahtjev dužno je izvršiti povrat naplaćenih iznosa, kao i svake druge dospjele naknade, u skladu s važećim zakonskim propisima države članice koja je primila zahtjev.
\n
(8)Ako je između Republike Hrvatske i druge države članice pokrenut postupak zaključivanja sporazuma o međusobnoj suradnji i ako bi ishod postupka mogao utjecati na tražbinu u vezi s kojom je zatražena pomoć, mjere naplate se privremeno obustavljaju ili se s njima zastaje do završetka postupka, osim u slučaju žurnosti zbog prijevare ili nesolventnosti. Ako su mjere naplate obustavljene ili je doneseno rješenje o zastoju, primjenjuje se stavak 6. ovoga članka.
\n
Članak 49Izmjena i poništavanje zahtjeva za naplatu
\n
(1)Porezno tijelo odmah obavještava nadležno tijelo države članice koje je primilo zahtjev za naplatu o svakoj naknadnoj izmjeni takvog zahtjeva ili njegovom poništenju, uz obrazloženje izmjena ili poništenja.
\n
(2)Ako su izmjene zahtjeva posljedica sporova iz članka 48. stavka 1. ovoga Zakona, porezno tijelo dostavlja taj akt zajedno s izmijenjenom jedinstvenom ovršnom ispravom nadležnom tijelu države članice koje je primilo zahtjev.
\n
(3)Ako porezno tijelo primi izmijenjeni zahtjev od nadležnog tijela druge države članice, nastavlja provoditi mjere naplate na temelju izmijenjene isprave.
\n
(4)Mjere naplate ili osiguranja koje su poduzete temeljem prvotne jedinstvene ovršne isprave u Republici Hrvatskoj mogu se nastaviti na temelju izmijenjene ovršne isprave, osim ako su izmjene zahtjeva izvršene zbog ništavosti temeljne ovršne isprave u državi članici koja je podnijela zahtjev ili prvotne jedinstvene ovršne isprave u Republici Hrvatskoj.
\n
Članak 50(NN 151/22)
\n
Ograničenja
\n
(1)Ako bi naplata tražbine, zbog dužnikove situacije, stvorila ozbiljne gospodarske ili socijalne poteškoće u Republici Hrvatskoj, porezno tijelo nije dužno pružiti pomoć iz članaka 44. do 49. ovoga Zakona.
\n
(2)Ako se prvotni zahtjev odnosi na tražbine starije od pet godina, počevši od datuma dospijeća tražbine u državi članici koja je podnijela zahtjev do datuma prvotnog zahtjeva za pomoć, porezno tijelo nije dužno pružiti pomoć iz članaka 40., 41., 43., 44. i 47. ovoga Zakona.
\n
(3)U slučaju osporavanja tražbine ili prvotne ovršne isprave u državi članici koja podnosi zahtjev, smatra se da petogodišnje razdoblje počinje teći od trenutka kada je u državi članici koja podnosi zahtjev utvrđeno da tražbina ili ovršna isprava više ne mogu biti osporeni.
\n
(4)Kada nadležna tijela države članice koja podnose zahtjev odobre odgodu plaćanja ili plan obročne otplate, smatra se da petogodišnje razdoblje počinje teći od trenutka isteka cijelog razdoblja plaćanja.
\n
(5)U slučajevima iz stavaka 3. i 4. ovoga članka, porezno tijelo nije dužno pružiti pomoć u vezi s tražbinama starijim od deset godina, počevši od datuma dospijeća plaćanja u državi članici koja podnosi zahtjev.
\n
(6)Porezno tijelo nije dužno pružiti pomoć po zahtjevima drugih država članica iz članka 44. i 47. ovoga Zakona, ako je ukupni iznos tražbina za koje je zatražena pomoć manji od 1.500,00 eura.
\n
(7)Porezno tijelo obavještava nadležno tijelo države članice koje podnosi zahtjev o razlozima za odbijanje zahtjeva za pomoć.
\n
Članak 51Zastara
\n
(1)Rokovi zastare primjenjuju se prema važećim zakonskim propisima u državi članici koja podnosi zahtjev.
\n
(2)Mjere naplate poduzete od nadležnog tijela države članice po zahtjevu Republike Hrvatske koje utječu na prekid, zastoj ili produljenje rokova zastare u državi članici koja prima zahtjev, imat će isti učinak u Republici Hrvatskoj ako je isto propisano nacionalnim zakonodavstvom.
\n
(3)Ako prekid, zastoj ili produljenje rokova zastare nisu mogući prema važećim propisima u državi članici koja prima zahtjev, smatrat će se da je mjere koje poduzima nadležno tijelo države članice koja prima zahtjev poduzelo porezno tijelo ili da su one poduzete u njegovo ime, ako bi te mjere imale utjecaj na prekid ili produljenje rokova zastare u skladu s nacionalnim zakonodavstvom.
\n
(4)Stavci 2. i 3. ovoga članka ne utječu na pravo države članice koja podnosi zahtjev na poduzimanje mjera kojima se prekida zastara, zastaje sa zastarom ili se produljuju rokovi zastare.
\n
(5)Porezno tijelo obavještava nadležna tijela država članica koja podnose zahtjeve o svakoj radnji kojom se prekida zastara, zastaje sa zastarom ili produljuju rokovi zastare za tražbine za koje su zatražene mjere naplate ili osiguranja.
\n
Članak 52Troškovi
\n
(1)Osim iznosa iz članka 44. stavka 7. ovoga Zakona, porezno tijelo će od poreznog dužnika naplatiti i troškove postupka naplate, u skladu s odredbama o redoslijedu plaćanja koja uređuje opći zakon kojim se uređuje odnos između poreznih obveznika i poreznih tijela.
\n
(2)Sve troškove nastale u vezi s pružanjem uzajamne pomoći drugim državama članicama snosit će Republika Hrvatska.
\n
(3)Iznimno, porezno tijelo može s nadležnim tijelom države članice koje podnosi zahtjev dogovoriti naknadu troškova u određenim slučajevima:
\n
1.kada postoje poteškoće u naplati tražbina 2. kada su troškovi naplate izrazito visoki ili 3. kada je naplata povezana s borbom protiv organiziranog kriminala.
\n
(4)Neovisno o stavku 2. ovoga članka, država članica koja podnosi zahtjev obvezna je nadoknaditi državi članici koja prima zahtjev sve troškove i gubitke proizašle iz postupaka koji se pokažu neutemeljenima, s obzirom na suštinu tražbine ili valjanost ovršne isprave i/ili mjera osiguranja poduzetih od tijela koje je podnijelo zahtjev.
\n
Članak 53Standardni obrasci i načini komunikacije
\n
(1)Zahtjevi za informacije u skladu s člankom 40. ovoga Zakona, zahtjevi za prosljeđivanje obavijesti u skladu s člankom 43. ovoga Zakona, zahtjevi za naplatu u skladu s člankom 44. i 45. ovoga Zakona ili zahtjevi za mjere osiguranja u skladu s člankom 47. ovoga Zakona dostavljaju se u elektroničkom obliku, na standardnim obrascima. Ovi se obrasci u najvećoj mjeri koriste i u svakoj drugoj daljnjoj komunikaciji vezanoj uz zahtjev.
\n
(2)Jedinstvena ovršna isprava u državi članici koja prima zahtjev, dokument koji omogućuje mjere osiguranja u državi članici koja podnosi zahtjev i drugi dokumenti iz članka 44., 45., 46. i 47. ovoga Zakona također se dostavljaju elektroničkim putem.
\n
(3)Uz standardne obrasce mogu se, po potrebi, dostaviti izvješća, izjave i svi drugi dokumenti te njihove ovjerene vjerodostojne preslike ili njihovi dijelovi, koji se također dostavljaju elektroničkim putem.
\n
(4)Standardni obrasci i komunikacija elektroničkim putem mogu se koristiti i za razmjenu informacija iz članka 41. ovoga Zakona.
\n
(5)Stavak 1. ovoga članka ne odnosi se na informacije i dokumentaciju pribavljene u skladu s člankom 42. ovoga Zakona.
\n
(6)Ako se komunikacija ne odvija elektroničkim putem ili na standardnim obrascima, to ne utječe na valjanost dobivene informacije ili mjera poduzetih u postupanju po zahtjevu za pomoć.
\n
Članak 54Korištenje informacija i dokumenata
\n
(1)Informacije koje se u bilo kojem obliku razmjenjuju u skladu s ovim poglavljem podliježu obvezi čuvanja porezne tajne.
\n
(2)Informacije iz stavka 1. ovoga članka mogu se koristiti u svrhu provođenja mjera naplate ili mjera osiguranja s obzirom na tražbine iz članka 39. ovoga Zakona, kao i za utvrđivanje i naplatu doprinosa za obvezna osiguranja.
\n
(3)Država članica koja dostavlja informacije odobrava njihovo korištenje i u druge svrhe osim onih koje su navedene u stavku 2. ovoga članka, ako se, prema zakonodavstvu države članice koja informacije dostavlja, iste mogu koristiti u slične svrhe.
\n
(4)Ako tijelo koje podnosi zahtjev ili tijelo koje prima zahtjev smatra da bi informacije dobivene u skladu s člancima od 39. do 55. ovoga Zakona mogle biti korisne nekoj trećoj državi članici, može te informacije dostaviti, pod uvjetom da se dostava odvija u skladu s pravilima i postupcima utvrđenim u ovom poglavlju. Država članica koja namjerava dostaviti informacije trećoj državi članici o tome obavještava državu članicu iz koje informacije potječu. Država članica iz koje informacije potječu može uskratiti dozvolu za dostavom informacija u roku od deset radnih dana od datuma primitka takve obavijesti.
\n
(5)Na informacije dostavljene u bilo kojem obliku u skladu s člancima 39. do 55. ovoga Zakona mogu se pozvati sva tijela u Republici Hrvatskoj ili ih koristiti kao dokaz, kao da se radi o sličnim informacijama prikupljenim u Republici Hrvatskoj.
\n
(6)Porezno tijelo obavještava jednom godišnje, i to do 31. ožujka tekuće godine za prethodnu godinu Europsku komisiju, o:
\n
1.broju zahtjeva za informacijama, zahtjeva za prosljeđivanje obavijesti, zahtjeva za naplatu i zahtjeva za mjere osiguranja koji su zaprimljeni iz i poslani u druge države članice 2. iznosu tražbina za koja se traži pomoć i o naplaćenim iznosima tražbina.
\n
Članak 55Primjena drugih sporazuma o pružanju pomoći
\n
(1)Članci od 39. do 55. nisu zapreka izvršenju bilo koje obveze pružanja šire pomoći koja proizlazi iz bilateralnih ili multilateralnih sporazuma ili dogovora, kao i iz obavijesti o sudskim ili sličnim pravnim aktima drugih javnopravnih tijela.
\n
(2)Kada Republika Hrvatska zaključi takve bilateralne ili multilateralne sporazume ili dogovore o stvarima obuhvaćenim ovim poglavljem, koji se ne odnose samo na pojedinačne slučajeve, odmah će o tome obavijestiti Europsku komisiju.
\n
(3)U slučaju pružanja šire uzajamne suradnje u okviru bilateralnog ili multilateralnog sporazuma ili dogovora, Republika Hrvatska može koristiti elektroničku komunikacijsku mrežu i standardne obrasce u skladu s člankom 53. ovoga Zakona.
\n
DIO TREĆI PROVEDBA SPORAZUMA IZMEĐU VLADE REPUBLIKE HRVATSKE I VLADE SJEDINJENIH AMERIČKIH DRŽAVA O UNAPRJEĐENJU ISPUNJAVANJA POREZNIH OBVEZA NA MEĐUNARODNOJ RAZINI I PROVEDBI FATCA-e
\n
Članak 56Značenje pojmova
\n
Pojmovi iz ovog poglavlja imaju značenje u skladu s odredbama Sporazuma između Vlade Republike Hrvatske i Vlade Sjedinjenih Američkih Država o unaprjeđenju ispunjavanja poreznih obveza na međunarodnoj razini i provedbi FATCA-e (u daljnjem tekstu: Sporazum).
\n
Članak 57Obveza registracije
\n
Hrvatske izvještajne i druge financijske institucije te drugi subjekti, kojima obveza registracije proizlazi iz Sporazuma, obvezni su registrirati se na mrežnoj stranici porezne uprave Sjedinjenih Američkih Država sukladno odredbama o registraciji iz Sporazuma.
\n
Članak 58Vanjski pružatelji usluga
\n
Hrvatske izvještajne financijske institucije mogu koristiti vanjske pružatelje usluga radi izvršavanja obveza iz Sporazuma i ovoga Zakona ali su te obveze i nadalje odgovornost hrvatskih izvještajnih financijskih institucija.
\n
Članak 59(NN 151/22)
\n
Nadležnost
\n
(1)Ministarstvo financija, Porezna uprava je tijelo nadležno za prikupljanje informacija iz članka 61. ovoga Zakona.
\n
(2)Ministarstvo financija, Porezna uprava provodi nadzor nad točnošću prikupljana propisanih informacija i nad provedbom dubinske analize u smislu ovoga Zakona koju su obvezne provoditi hrvatske izvještajne i neizvještajne financijske institucije te jesu li hrvatske izvještajne i neizvještajne financijske institucije utvrdile račune o kojima se izvješćuje u smislu ovoga Zakona.
\n
(3)Ministarstvo financija, Porezna uprava provodi nadzor nad točnošću i potpunosti popunjenih propisanih izvješća te jesu li izvještajne financijske institucije podnijele propisano izvješće u roku koji je propisan ovim Zakonom.
\n
(4)Na postupak nadzora koji provodi Ministarstvo financija, Porezna uprava primjenjuju se u odgovarajućem dijelu i propisi koji uređuju ovlasti i postupanje Porezne uprave prilikom provođenja postupaka iz svoje nadležnosti.
\n
Članak 60Dostavljanje informacija
\n
Ministarstvo financija, Porezna uprava prikuplja i u okviru automatske razmjene u skladu s odredbama Sporazuma dostavlja informacije iz članka 61. stavaka 1. i 2. ovoga Zakona nadležnom tijelu Sjedinjenih Američkih Država.
\n
Članak 61Informacije o kojima se izvješćuje
\n
(1)Hrvatske izvještajne financijske institucije obvezne su Ministarstvu financija, Poreznoj upravi dostaviti sljedeće informacije u odnosu na sve račune o kojima se izvješćuje u skladu s odredbama Sporazuma, uključujući svoj globalni identifikacijski broj (GIIN) dobiven prilikom registracije u skladu s člankom 57. ovoga Zakona:
\n
1.ime i prezime/naziv, adresa, osobni identifikacijski broj (OIB) i američki porezni identifikacijski broj (PIB) svake određene osobe iz Sjedinjenih Američkih Država koja je imatelj računa i u slučaju subjekta koji nije iz Sjedinjenih Američkih Država za koji se nakon primjene pravila dubinske analize utvrđenih u Dodatku I. Sporazuma utvrdi da je pod kontrolom jedne određene osobe iz Sjedinjenih Američkih Država ili više njih, ime i prezime/naziv, adresa, osobni identifikacijski broj (OIB) i američki porezni identifikacijski broj (PIB) (ako ga ima) takvog subjekta i svake određene osobe iz Sjedinjenih Američkih Država 2. broj računa (ili, ako nema broja računa, funkcionalno istovjetna oznaka) 3. naziv i identifikacijski broj hrvatske izvještajne financijske institucije 4. stanje računa ili vrijednost (uključujući, u slučaju ugovora o osiguranju ili ugovora o rentnom osiguranju uz mogućnost isplate otkupne vrijednosti police, novčanu ili otkupnu vrijednost) na kraju relevantne kalendarske godine ili drugog odgovarajućeg izvještajnog razdoblja ili, ako je tijekom te godine račun zatvoren, neposredno prije zatvaranja 5. u slučaju skrbničkog računa: a. ukupan bruto iznos kamata, ukupan bruto iznos dividendi i ukupan bruto iznos drugog prihoda ostvarenog od imovine na računu, u svakom slučaju ono što je plaćeno ili pripisano na račun (ili u vezi s računom) tijekom kalendarske godine ili drugog odgovarajućega izvještajnog razdoblja i b. ukupni bruto primici od prodaje ili otkupa imovine, plaćeni ili pripisani na račun tijekom kalendarske godine ili drugog odgovarajućeg izvještajnog razdoblja u kojem je hrvatska izvještajna financijska institucija djelovala kao skrbnik, broker, opunomoćenik ili zastupnik imatelja računa po nekoj drugoj osnovi 6. u slučaju depozitnog računa, ukupan bruto iznos kamata plaćenih ili pripisanih na račun tijekom kalendarske godine ili drugog odgovarajućeg izvještajnog razdoblja i 7. u slučaju računa koji nije naveden u točkama 5. ili 6. ovoga stavka, ukupan bruto iznos plaćen ili pripisan na račun imatelja računa tijekom kalendarske godine ili drugog odgovarajućeg izvještajnog razdoblja u kojoj je hrvatska izvještajna financijska institucija obveznik ili dužnik, uključujući zbirni iznos isplata po osnovi otkupa imatelju računa tijekom kalendarske godine ili drugog odgovarajućega izvještajnog razdoblja.
\n
(2)Uz informacije iz stavka 1. ovoga članka navodi se valuta u kojoj je iskazan svaki relevantni iznos.
\n
(3)Informacije iz stavaka 1. i 2. ovoga članka dostavljaju se elektroničkim putem na način i u formatu objavljenom na mrežnim stranicama Ministarstva financija, Porezne uprave.
\n
(4)Hrvatske izvještajne financijske institucije obvezne su Ministarstvu financija, Poreznoj upravi dostaviti informacije iz stavaka 1. i 2. ovoga članka do 30. lipnja tekuće godine za prethodnu kalendarsku godinu.
\n
(5)Ako hrvatske izvještajne financijske institucije u kalendarskoj godini za koju se izvještava nisu identificirale račune o kojima se izvješćuje, obvezne su o tome obavijestiti Ministarstvo financija, Poreznu upravu u roku iz stavka 4. ovoga članka.
\n
(6)Ministarstvo financija, Porezna uprava može zahtijevati od hrvatskih izvještajnih financijskih institucija da sve ili određene informacije iz stavaka 1. i 2. ovoga članka dostave u roku različitom od roka iz stavka 4. ovoga članka i u obliku različitom od oblika za dostavu informacija iz stavka 3. ovoga članka.
\n
(7)Hrvatske izvještajne financijske institucije obvezne su dostaviti informacije o nazivu svake nesudjelujuće financijske institucije kojoj su izvršile uplate i zbirni iznos takvih uplata za 2015. i 2016. izvještajnu godinu u roku iz stavka 4. ovoga članka.
\n
Članak 62Utvrđivanje i izvješćivanje
\n
(1)Hrvatske izvještajne financijske institucije i hrvatske neizvještajne financijske institucije, kada je to Sporazumom predviđeno, prikupljaju informacije, primjenjuju pravila dubinske analize određene Sporazumom i utvrđuju račune o kojima se izvješćuju Sjedinjene Američke Države te o njima izvješćuju Ministarstvo financija, Poreznu upravu.
\n
(2)Ministar financija može hrvatskim izvještajnim financijskim institucijama, u svrhu razlikovanja računa o kojemu se izvješćuju Sjedinjene Američke Države i računa nesudjelujućih financijskih institucija, dopustiti primjenu pravila dubinske analize opisanih u relevantnim propisima Ministarstva financija Sjedinjenih Američkih Država.
\n
(3)Hrvatske izvještajne financijske institucije provode dubinsku analizu, utvrđuju i izvješćuju o svim računima o kojima se izvješćuje, osim ako odluče koristiti iznimku u odnosu na sve račune osoba ili zasebno u odnosu na svaku jasno utvrđenu skupinu računa osoba kada je takva mogućnost za određene račune predviđena Sporazumom.
\n
(4)Hrvatske izvještajne financijske institucije mogu prikupljati informacije iz ovog poglavlja za sve svoje stranke.
\n
Članak 63
\n
(1)Ministarstvo financija, Porezna uprava i hrvatske izvještajne financijske institucije smatraju se voditeljima zbirke osobnih podataka u skladu sa zakonom kojim se uređuje zaštita osobnih podataka.
\n
(2)Hrvatske izvještajne financijske institucije prikupljaju i dostavljaju informacije iz članka 62. ovoga Zakona u skladu sa zakonom kojim se uređuje zaštita osobnih podataka.
\n
DIO ČETVRTI OBVEZE U ODNOSU NA RAZMJENU INFORMACIJA IZMEĐU DRŽAVA ČLANICA EUROPSKE UNIJE O ISPLAĆENIM KAMATAMA NA DOHODAK OD ŠTEDNJE
\n
Članak 64(NN 151/22)
\n
Povrat poreza po odbitku na isplaćene kamate
\n
(1)Ministarstvo financija, Porezna uprava obvezno je hrvatskim rezidentima osigurati uklanjanje dvostrukog oporezivanja kamata na štednju iz članka 65. ovoga Zakona koje je rezultat primjene poreza po odbitku u drugim državama članicama, ili trećim državama koje su s Europskom unijom ili Republikom Hrvatskom sklopile sporazume kojima se uređuje oporezivanje dohotka od štednje isplaćenog u obliku kamata, koji primjenjuju porez po odbitku umjesto automatske razmjene informacija, u odnosu na obustavljen porez po odbitku na kamate od 1. srpnja 2013.
\n
(2)Ministarstvo financija, Porezna uprava će hrvatskim rezidentima kojima je obustavljen porez po odbitku na isplaćene kamate u smislu stavka 1. ovoga članka osigurati povrat obustavljenog poreza po odbitku za razdoblje od 1. srpnja 2013. do 31. prosinca 2014., u zastarnim rokovima iz općeg zakona kojim se uređuje odnos između poreznih obveznika i poreznih tijela.
\n
(3)Ministarstvo financija, Porezna uprava će hrvatskim rezidentima kojima je obustavljen porez po odbitku na isplaćene kamate u smislu stavka 1. ovoga članka za razdoblje od 1. siječnja 2015. do 31. prosinca 2016. osigurati povrat obustavljenog poreza po odbitku na način da će im odobriti uračunavanje poreza koji odgovara obustavljenom iznosu poreza po odbitku, u zastarnim rokovima iz općeg zakona kojim se uređuje odnos između poreznih obveznika i poreznih tijela. Ako je iznos poreza po odbitku veći od iznosa poreza koji hrvatski rezident treba platiti prema domaćem zakonodavstvu, Ministarstvo financija, Porezna uprava će razliku obustavljenog poreza po odbitku vratiti stvarnom korisniku.
\n
(4)Ministarstvo financija, Porezna uprava može umjesto uračunavanja obustavljenog poreza po odbitku vratiti obustavljeni porez po odbitku. Unutar 30 dana od dana primitka zahtjeva u skladu sa stavkom 5. ovoga članka Ministarstvo financija, Porezna uprava prenijet će uplatu na porezni račun stvarnoga korisnika, obračunatu u eurima.
\n
(5)Uračunavanje ili povrat poreza po odbitku Ministarstvo financija, Porezna uprava izvršit će samo onda ako stvarni korisnik, hrvatski rezident, dostavi potrebne dokumente iz kojih se može utvrditi njegov status i iznos obustavljenog poreza po odbitku.
\n
(6)Ako je pored poreza po odbitku iz stavka 1. ovoga članka kamata koju je primio stvarni korisnik, hrvatski rezident, bila oporezovana bilo kojom drugom vrstom poreza po odbitku, Ministarstvo finnacija, Porezna uprava će tako plaćeni porez uračunati prije postupka iz stavka 1. ovoga članka.
\n
(7)Na zahtjev stvarnog korisnika hrvatskog rezidenta fizičke osobe, u razdoblju od dva mjeseca od zaprimanja zahtjeva, Ministarstvo financija, Porezna uprava će izdati potvrdu u svrhu neobustavljanja poreza po odbitku na isplaćene kamate u državama članicama. Potvrda vrijedi najviše tri godine računajući od datuma njezina izdavanja, a sadržava:
\n
1.ime, prezime, adresu i porezni ili drugi identifikacijski broj, a u nedostatku istoga, datum i mjesto rođenja stvaranog korisnika 2. ime, prezime i adresu isplatitelja 3. broj bankarskog računa stvarnog korisnika, a u nedostatku istog instrument osiguranja.
\n
Članak 65(1) Isplaćene kamate u smislu članka 64. ovoga Zakona su:
\n
1.kamate isplaćene u gotovini ili uplaćene na račun, vezano za tražbine svake vrste, bez obzira na to jesu li te tražbine osigurane zalogom i bez obzira na to nose li pravo sudjelovanja u dobiti dužnika, a posebno prihod od državnih vrijednosnih papira i prihod od obveznica ili zadužnica, uključujući premije i nagrade u svezi s tim vrijednosnim papirima, obveznicama i zadužnicama. Zatezne kamate zbog kašnjenja u plaćanju ne smatraju se kamatom 2. obračunate ili kapitalizirane kamate pri prodaji, reotkupu ili otplati tražbina iz točke 1. ovoga stavka 3. dohodak od kamata koje su isplaćene izravno ili putem isplatitelja po primitku, a koje je raspodijelio: a. subjekt za zajednička ulaganja u prenosive vrijednosne papire u skladu s posebnim propisom države članice (dalje u tekstu: UCITS) b. subjekt koji koristi mogućnost da se s njim postupa kao s investicijskim fondom UCITS c. investicijski fond osnovan izvan Europske unije 4. dohodak ostvaren pri prodaji, reotkupu ili otplati dionica ili udjela u određenim osobama i subjektima, od izravnih ili neizravnih ulaganja, putem određenih subjekata za zajednička ulaganja ili osoba, pod uvjetom da je više od 25% njihove imovine uloženo u tražbine iz točke 1. ovoga stavka: a. investicijski fond UCITS b. osoba s kojom se postupa kao da je investicijski fond UCITS c. investicijski fond osnovan izvan područja Europske unije.
\n
5.Ovaj dohodak će se smatrati isplaćenom kamatom samo do granice koja odgovara dobicima koji izravno ili neizravno potječu od isplaćene kamate iz točke 1. i 2. ovoga stavka.
\n
(2)Ako isplatitelj ne posjeduje informacije iz stavka 1. točke 3. i 4. ovoga članka vezano za udio dohotka koji potječe od isplaćenih kamata, isplaćenom kamatom se smatra ukupan iznos dohotka.
\n
(3)Ako isplatitelj ne posjeduje informacije vezano uz omjer imovine uložene u tražbine ili u dionice ili udjele kako je određeno u stavku 1. točki 4. ovoga članka, smatra se da je taj postotak iznad 25%. Ako isplatitelj ne može utvrditi iznos dohotka koji je stvarni korisnik realizirao, smatra se da iznos dohotka odgovara prihodima od prodaje, reotkupa ili otplate dionica ili udjela.
\n
(4)Isplatitelj kamate iz stavka 1. točke 2. i 4. ovoga članka dužan je izvijestiti Ministarstvo financija, Poreznu upravu o ukupnoj obračunatoj kamati za razdoblje koje ne može biti dulje od jedne godine, čak i ako ne dođe do prodaje, reotkupa ili otplate tijekom toga razdoblja.
\n
(5)Kamata iz stavka 1. točke 3. i 4. ovoga članka neće se smatrati isplaćenom kamatom u slučajevima kada je druga država članica koristila mogućnost izbora da se s isplaćenom kamatom postupa kao da se radi o kamati isplaćenoj od investicijskog fonda UCITS ili drugih subjekata sa sjedištem na području te druge države članice, ako ulaganje u tražbine iz stavka 1. točke 1. ovoga članka ne prelazi 15% njihove imovine.
\n
(6)Postotak iz stavka 1. točke 4. ovoga članka utvrđuje se u skladu s investicijskom politikom fonda UCITS, odnosno u skladu s važećim zakonodavstvom i statutima investicijskih fondova i drugih subjekata, a u slučaju nepostojanja navedenoga, utvrđuje se prema aktualnom sastavu imovine.
\n
DIO PETI PREKRŠAJNE ODREDBE
\n
Članak 66(NN 130/17, 121/19, 151/22, 114/23, 146/25)
\n
(1)Novčanom kaznom u iznosu od 260,00 do 26.540,00 eura kaznit će se za prekršaj:
\n
1.pravna osoba ako ne prikuplja propisane informacije, ne provodi dubinsku analizu, ne utvrđuje račune o kojima se izvješćuje i ne izvješćuje o njima, ili ne izvješćuje u roku Ministarstvo financija, Poreznu upravu (članak 27. stavci 1. do 4.) 2. pravna osoba ako ne podnese točno popunjeno propisano izvješće, ako ne podnese potpuno propisano izvješće, ako ne podnese propisanu obavijest i ako u roku ne podnese propisano izvješće Ministarstvu financija, Poreznoj upravi (članak 35. stavci 1. do 3.) 3. pravna osoba ako ne podnese potpuno propisano izvješće i ako u roku ne podnese propisano izvješće Ministarstvu financija, Poreznoj upravi (članak 35.f stavak 1.) 4. pravna osoba ako ne podnese potpuno propisano periodično izvješće s ažuriranim informacijama o kojima se izvješćuje i ako u roku ne podnose propisano izvješće Ministarstvu financija, Poreznoj upravi (članak 35.f stavak 3.) 5. pravna osoba ako se pozove na profesionalnu tajnu, a ne obavijesti u roku od tri dana pisanim putem svojeg klijenta, ako je taj klijent posrednik ili ako takvog posrednika nema, ako je taj klijent relevantni porezni obveznik, o obvezi izvješćivanja tog klijenta (članak 35.h stavak 2.) 6. pravna osoba ako ne podnese potpuno propisano izvješće i ako u roku ne podnese propisano izvješće Ministarstvu financija, Poreznoj upravi (članak 35.i stavak 2.) 7. pravna osoba ako u roku ne podnese propisano izvješće o informacijama o upotrebi prekograničnih aranžmana o kojima se izvješćuje Ministarstvu financija, Poreznoj upravi (članak 35.j stavci 5. i 6.) 8. pravna osoba ako ne prikuplja propisane informacije u skladu s pravilima izvješćivanja i dubinske analize, ako ne podnese točno popunjeno propisano izvješće, ako ne podnese potpuno propisano izvješće i ako u roku ne podnese propisano izvješće Ministarstvu financija, Poreznoj upravi (članak 35.m stavak 1.) 9. pravna osoba ako ne prikuplja propisane informacije u skladu s pravilima izvješćivanja i dubinske analize, ako ne podnese točno popunjeno propisano izvješće, ako ne podnese potpuno propisano izvješće i ako u roku ne podnese propisano izvješće Ministarstvu financija, Poreznoj upravi (članak 35.v stavci 1. do 4.) 10. pravna osoba ako ne podnese točno popunjenu prijavu s informacijama o dopunskom porezu, ako ne podnese potpuno propisanu prijavu s informacijama o dopunskom porezu ili ako u roku ne podnese propisanu prijavu s informacijama o dopunskom porezu Ministarstvu financija, Poreznoj upravi (članak 35.af stavci 1. do 9., članak 35.ag) 11. hrvatska izvještajna financijska institucija ako Ministarstvu financija, Poreznoj upravi ne dostavi propisane informacije u odnosu na sve račune o kojima se izvješćuje, ili propisane informacije ne dostavi u propisanom roku ili obliku (članak 61. stavci 1. i 5.)
\n
12.hrvatska izvještajna i neizvještajna financijska institucija ako ne prikuplja propisane informacije, ne provodi dubinsku analizu ili ne utvrđuje račune o kojima se izvješćuje (članak 62. stavak 1.).
\n
(2)Novčanom kaznom u iznosu od 260,00 do 2650,00 eura kaznit će se i odgovorna osoba u pravnoj osobi za prekršaj iz točaka 1. do 10. ovoga članka.
\n
(3)Novčanom kaznom u iznosu od 260,00 do 2650,00 eura kaznit će se i odgovorna osoba u hrvatskoj izvještajnoj i neizvještajnoj financijskoj instituciji za prekršaj iz stavka 1. točaka 11. i 12. ovoga članka.
\n
(4)Novčanom kaznom u iznosu od 130,00 do 13.270,00 eura za prekršaj iz stavka 1. točaka 3. do 7. ovoga članka kaznit će se fizička osoba.
\n
DIO ŠESTI PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE
\n
Članak 67
\n
Ovlašćuje se ministar financija da u roku od 30 dana od stupanja na snagu ovoga Zakona donese pravilnik iz članka 29. stavka 5. i članka 35. stavka 3. ovoga Zakona.
\n
Članak 68
\n
(1)Postupci pokrenuti prema odredbama glave VIII. i IX. Općeg poreznog zakona (»Narodne novine«, br. 147/08., 18/11., 78/12., 136/12., 73/13., 26/15., 44/16.) koji nisu dovršeni do stupanja na snagu ovoga Zakona dovršit će se prema odredbama ovoga Zakona.
\n
(2)Do donošenja pravilnika iz članka 67. ovoga Zakona ostaje na snazi Pravilnik o automatskoj razmjeni informacija u području poreza (»Narodne novine«, br. 69/16.).
\n
Članak 69(NN 151/22)
\n
(1)Ministarstvo financija, Porezna uprava će do 1. siječnja 2018. nadležnim tijelima država članica i Europskoj komisiji automatskom razmjenom dostaviti prethodna porezna mišljenja s prekograničnim učinkom iz članka 30. stavka 1. ovoga Zakona i prethodne sporazume o transfernim cijenama iz članka 31. stavka 1. ovoga Zakona koji su izdani, izmijenjeni ili obnovljeni u razdoblju od 5 godina prije 1. siječnja 2017., s tim da:
\n
1.prethodna porezna mišljenja s prekograničnim učinkom iz članka 30. stavka 1. ovoga Zakona i prethodne sporazume o transfernim cijenama iz članka 31. stavka 1. ovoga Zakona koji su izdani, izmijenjeni ili obnovljeni između 1. siječnja 2012. i 31. prosinca 2013. dostavit će samo pod uvjetom da su još valjani 1. siječnja 2014.
\n
2.prethodna porezna mišljenja s prekograničnim učinkom iz članka 30. stavka 1. ovoga Zakona i prethodni sporazumi o transfernim cijenama iz članka 31. stavka 2. ovoga Zakona koji su izdani, izmijenjeni ili obnovljeni između 1. siječnja 2014. i 31. prosinca 2016. dostavit će bez obzira na njihovu valjanost.
\n
(2)Iznimno od odredbe stavka 1. ovoga članka Ministarstvo financija, Porezna uprava neće dostavljati informacije o prethodnim poreznim mišljenjima s prekograničnim učinkom iz članka 30. stavka 1. ovoga Zakona i prethodnim sporazumima o transfernim cijenama iz članka 31. stavka 1. ovoga Zakona koji su izdani, izmijenjeni ili obnovljeni prije 1. travnja 2016. određenoj osobi ili skupini osoba, isključujući one koje obavljaju uglavnom financijske ili ulagačke djelatnosti, s godišnjim neto prihodom skupine od 40.000.000,00 eura u poreznoj godini koja prethodi datumu izdavanja, izmjene ili obnove poreznih mišljenja s prekograničnim učinkom i prethodnih sporazuma o transfernim cijenama.
\n
Članak 70
\n
Iznimno od odredbe članka 27. stavka 1. ovoga Zakona izvještajne financijske institucije dostavljat će informacije iz članka 26. stavka 1. ovoga Zakona za rezidente drugih jurisdikcija nakon stupanja na snagu sporazuma o automatskoj razmjeni informacija o financijskim računima.
\n
Članak 71
\n
Iznimno od odredbe članka 61. stavka 4. ovoga Zakona rok za dostavu informacija za 2014. i 2015. godinu je 30. lipnja 2017.
\n
Članak 72
\n
(1)Iznimno od odredbe članka 61. stavka 1. ovoga Zakona hrvatske izvještajne financijske institucije prikupljaju i dostavljaju informacije iz članka 61. stavka 1. ovoga Zakona kako slijedi:
\n
1.za 2014. godinu – informacije iz točaka 1. do 4.
\n
2.za 2015. godinu – informacije iz točaka 1. do 7., osim točke 5. podtočke b.
\n
(2)Iznimno od odredbe članka 61. stavka 1. točke 1. ovoga Zakona, u odnosu na svaki račun o kojem se izvješćuje, a koji vode na dan 30. lipnja 2014., hrvatske izvještajne financijske institucije nisu obvezne prikupiti, utvrditi i izvješćivati o američkom poreznom identifikacijskom broju (PIB-u) za izvještajne godine 2014., 2015. i 2016. ako ti brojevi nisu u njihovoj evidenciji. U tom slučaju hrvatske izvještajne financijske institucije će prikupiti, utvrditi i izvještavati o datumu rođenja, ako takav podatak imaju u svojoj evidenciji.
\n
Članak 73
\n
Ovaj Zakon objavit će se u »Narodnim novinama«, a stupa na snagu 1. siječnja 2017., osim članaka 56. do 63., 71. i 72. ovoga Zakona koji stupaju na snagu datumom stupanja na snagu Zakona o potvrđivanju Sporazuma između Vlade Republike Hrvatske i Vlade Sjedinjenih Američkih Država o unaprjeđenju ispunjavanja poreznih obveza na međunarodnoj razini i provedbi FATCA-a.
\n
Prijelazne i završne odredbe iz NN 130/17 od 27.12.2017.
\n
Članak 8
\n
Ovaj Zakon objavit će se u »Narodnim novinama«, a stupa na snagu 1. siječnja 2018.
\n
Prijelazne i završne odredbe iz NN 106/18 od 30.11.2018.
\n
Članak 8
\n
Ovaj Zakon stupa na snagu osmoga dana od dana objave u »Narodnim novinama«, osim članaka 1. i 2. ovoga Zakona koji stupaju na snagu 1. siječnja 2021.
\n
Prijelazne i završne odredbe iz NN 121/19 od 11.12.2019.
\n
Članak 5
\n
(1)Ministarstvo financija, Porezna uprava će do 31. listopada 2020. nadležnim tijelima država članica i Europskoj komisiji automatskom razmjenom dostaviti informacije iz odredbi članka 3. ovoga Zakona u dijelu koji se odnosi na informacije o kojima se izvješćuje počevši od 25. lipnja 2018.
\n
(2)Iznimno od odredbe članka 3. ovoga Zakona u dijelu koji se odnosi na rokove izvješćivanja, posrednici i relevantni porezni obveznici podnose Ministarstvu financija, Poreznoj upravi do 31. kolovoza 2020. informacije o prekograničnim aranžmanima o kojima se izvješćuje čiji je prvi korak proveden u razdoblju između 25. lipnja 2018. i 1. srpnja 2020.
\n
Članak 6
\n
Ministar financija uskladit će Pravilnik o automatskoj razmjeni informacija u području poreza (»Narodne novine«, br. 18/17. i 1/19.) s odredbama ovoga Zakona u roku od 30 dana od dana njegova stupanja na snagu.
\n
Članak 7
\n
Ovaj Zakon objavit će se u »Narodnim novinama«, a stupa na snagu 1. siječnja 2020.
\n
Prijelazne i završne odredbe iz NN 151/22 od 22.12.2022.
\n
Članak 25
\n
(1)Operater platformi koji izvješćuje obvezan je ispuniti obvezu iz članka 15. ovoga Zakona koja se odnosi na obvezu registracije te za razdoblje o kojem se izvješćuje koje počinje teći 1. siječnja 2023. izvršiti registraciju u roku od 90 dana prije prvog roka za dostavu informacija 31. siječnja 2024.
\n
(2)Prva automatska razmjena informacija iz članka 35.l, koji je dodan člankom 15. ovoga Zakona, odvija se za razdoblje o kojem se izvješćuje počevši od 1. siječnja 2023.
\n
Članak 26
\n
Ministar financija uskladit će Pravilnik o automatskoj razmjeni informacija u području poreza (»Narodne novine«, br. 18/17., 1/19. i 1/20.) s odredbama ovoga Zakona u roku od 30 dana od dana stupanja na snagu ovoga Zakona.
\n
Članak 27
\n
Ovaj Zakon objavit će se u »Narodnim novinama«, a stupa na snagu 1. siječnja 2023., osim odredbi članka 22. stavka 2. koji je dodan člankom 8. ovoga Zakona, članka 24. stavka 2. koji je izmijenjen člankom 10. ovoga Zakona i članka 18. ovoga Zakona koji stupaju na snagu 1. siječnja 2024.
\n
Prijelazne i završne odredbe iz NN 114/23 od 04.10.2023.
\n
Članak 10
\n
Ovaj Zakon stupa na snagu osmoga dana od dana objave u »Narodnim novinama«, osim odredbi članka 1. ovoga Zakona koji stupa na snagu 1. siječnja 2024.
\n
Prijelazne i završne odredbe iz NN 146/25 od 03.12.2025.
\n
Članak 24
\n
(1)Subjekt povezan s kriptoimovinom koji je pružatelj usluga povezanih s kriptoimovinom koji izvješćuje obvezan je ispuniti obvezu registracije iz članka 35.ac koji je dodan člankom 21. ovoga Zakona do 30. lipnja 2027. za razdoblje o kojem se izvješćuje koje počinje teći 1. siječnja 2026.
\n
(2)Prva automatska razmjena informacija iz članka 35.u koji je dodan člankom 21. ovoga Zakona odvija se za razdoblje o kojem se izvješćuje počevši od 1. siječnja 2026.
\n
(3)Prijave s informacijama o dopunskom porezu propisane člankom 35.ae koji je dodan člankom 22. ovoga Zakona dostavljaju se za prvu izvještajnu fiskalnu godinu koja počinje 31. prosinca 2023., osim ako je posebnim zakonom drugačije određeno.
\n
(4)Ministarstvo financija, Porezna uprava razmjenjuje informacije na temelju članka 35.ag koji je dodan člankom 22. ovoga Zakona u odnosu na prvu izvještajnu godinu u roku od šest mjeseci nakon roka za podnošenje prijave propisanog člankom 35.af stavka 3. ovoga Zakona koji je dodan člankom 22. ovoga Zakona.
\n
Članak 25
\n
Ministar financija uskladit će Pravilnik o automatskoj razmjeni informacija u području poreza (»Narodne novine«, br. 18/17., 1/19., 1/20., 27/23. i 1/24.) s odredbama ovoga Zakona u roku od 30 dana od dana stupanja na snagu ovoga Zakona.
\n
Članak 26
\n
Ovaj Zakon stupa na snagu osmoga dana od dana objave u »Narodnim novinama«.
\n
Copyright © Ante Borić