1.u A-kategoriju uvrštava)u se rezerve. arhitektonskoga građevnog kamena u ležištu odgovarajuće skupine utvrđene istražnim radovima u granicama najvećih udaljenosti predviđenih za kategoriju A (tablica 15);
\n
2.u B-kategoriju uvrštavaju se rezerve arhitektonskoga građevnog kamena u ležištu odgovarajuače skupine utvrđene istratnim radovima u granicama najvećih udaljenosti predviđenih za kategoriju B (tablica 15);
\n
3.u C1-kategoriju uvrštavaju se rezerve arhitektonskoga građevnog kamena u ležištu odgovarajuće skupine utvrđene istražnim radovima u granicama najvećih udaljenosti predvidenih za kategoriju C1 (tablica 15).
\n
III-3.14. Silikatne sirovine za industrijsku preradu Podjela ležišta silikatnih sirovina za industrIjsku preradu na skupine
\n
Članak 128Prema veličini, složenosti oblika mineralnom sastavu i strukturno tektonskim
\n
karakteristikama, ležišta silikatnih sirovina za industrijsku preradu (u nastavku teksta: silikatne sirovine) razvrstavaju se u tri skupine:
\n
1.u prvu skupinu uvrštavaju se ležišta silikatnih sirovina slojevitog, lečastog ili žićnog oblika, postojane debljine i ujednačenog sastava;
\n
2.u drugu skupinu uvrštavaju se ležišta silikatnih sirovina slojevitog lećastog i žičnog oblika, promjenljive debljine ili neujednaćenog sastava;
\n
3.u treću skupinu uvrštavaju se ležišta silikatnih sirovina slojevitog lećastog i žičnog oblika, promjenljive debljine ili neujednačenog sastava koja su postrudnom tektonikom razlomljena u manje blokove.
\n
Istraživanje ležišta silikatnih sirovina
\n
Članak 130
\n
Ležišta silikatnih sirovina istražuju se prema odredbama članaka 52. do 54. ovoga pravilnika, pri čemu za utvrđivanje i razvrstavanje rezervi kategorija A, B i C1 najveće udaljenosti izmedu istražnih radova za pojedine skupine ležišta iznose :
\n
Tablica 16. _______________________________________________________________________________ Najveće udaljenosti izmedu Skupina istražnih radova u m ležišta A-kategorija B-kategorija C1-kategorija _______________________________________________________________________________ I 50 100 150 II 40 80 120 III 25 50 75 _______________________________________________________________________________ Određivanje kakvoče rezervi silikatnih sirovina
\n
Članak 131Kakvoča rezervi silikatnih sirovina određuje se prema odredbama članaka
\n
55.do 57. ovoga praivlnika, pri čemu za određivanje kakvoće rezervi kategorija A, B i C1, mora biti udovoljeno i slijedećim uvjetima:
\n
1.pojedinačni uzroci za određivanje kakvoće silikatnih sirovina uzimaju se iz istražnih radova metodom brazde duljine do 2 m;
\n
2.kakvoća silikatnih sirovina odreduje se analizira uzimanjem pojedinačnih i kompozitnih uzoraka koji se uzimaju za svakih 100.000 t rezervi sirovine;
\n
3.određivanje kakvoče i primjenjivosti silikatne sirovine izvodi se:
\n
-utvrđivanjem mineraloško-petrografskog sastava;
\n
-utvrđivanjem kemijskih i fizičko-kemijskih značajki ;
\n
-provođenjem i drugih ispitivanja specifičnih za pojedine tehnologije u kojima će se upotrebljavati silikatna sirovina;
\n
-poluindustrijskim i industrijskim ispitivanjlma primjenjivosti.
\n
Kategorizacija rezervi silikatnih sirovina
\n
Članak 132Rezerve silikatnih sirovina svrstavaju se u kategorije A, B i C1 prema
\n
odredbama članaka 58. do 61. i članka 72. ovoga pravilnika te prema slijedečim uvjetima:
\n
1.u A-kategoriju uvrštavaju se rezerve silikatnih sirovina u ležištu odgovarajuće skupine utvrđene istražnim radovima u granisma najvećih udaljenosti predviđenih za kategoriju A (tablica 16);
\n
2.u B-kategorlju uvrštavaju se rezerve silikatnih sirovina u ležištu odgovarajuće skupine utvrđene istražnim radovima u granicama najvećih udaljenosti predviđenih za kategoriju B (tablica 17);
\n
3.u C1-kategoriju uvrštavaju se rezerve silikatnih sirovina u ležištu odgovarajuće skupine utvrđene istražnim radovima u granicama najvećih udaljenosti predviđenih za kategoriju C1, (tablica 16) III - 3.15: Tehničkii građevni kamen Podjela ležišta tehničkoga građevnog kamena na skupine i podskupine
\n
Članak 133Prema složenosti građe, debljini, značajkama i kakvoči ležišta tehničkoga
\n
građevnog kamena razvrstavaju se u dvije skupine:
\n
1.u prvu skupinu uvrštavaju se ležišta tehničkoga građevnog kamena jednostavne građe, postojane debljine i ujednačene kakvoće koja su neznatno poremečena;
\n
2.u drugu skupinu uvrštavaju se ležišta tehničkoga građevnog kamena složene grade, promjenljive debljine i neujednaćene kakvoće koja su tektonski znatnije poremečena.
\n
Prema sastavu i genetskim značajkama ležišta tehničkoga građevnog kamena, svaka skupina iz stavka 1. ovoga članka dijeli se na dvije podskupine:
\n
1.u prvu podskupinu uvrštavaju se sedimentna i metamorfna ležišta karbonatnog sastava;
\n
2.u drugu podskupinu uvrštavaju se magmatska, sedimentna i metamorfna ležišta silikatnog sastava.
\n
Istraživanje ležišta tehničkoga građevnog kamena
\n
Članak 134Ležišta tehnićkoga građevnog kamena istražuju se prema odredbama članaka
\n
52.do 54. ovoga pravilnika, pri čemu za utvrđivanje i razvrstavanje rezervi kategorija A, B i C1 najveće udaljenosti izmedu istražnih redova za pojedine skupine i podskupine ležišta iznose:
\n
2 Tablica 17. ____________________________________________________________________________________ Skupina Podskupina Najveće udaljenosti između ležišta ležišta istražnih radova u m A-kategorija B-kategorija C-kategorija ____________________________________________________________________________________ I prva 100 200 300 druga 80 160 240 II prva 60 120 180 druga 50 100 150 ____________________________________________________________________________________ Određivanje kakvoće tehničkoga građevnog kamena
\n
Članak 135Kakvoća tehničkoga građevnog kamena određuje se prema odredbama članaka
\n
55.do 57. ovoga pravilnika, pri čemu za određivanje kvalitete rezervi kategorija A, B i C1 mora biti udovoljeno i slijedećim uvjetima:
\n
1.kakvoća ležišta tehničkoga gređevnog kamena određuje se:
\n
-djelomično laboratorijskim analizama kojima se određuje: čvrstoća na pritisak u suhom stanju, upijanje vode, prostorna masa, porozitet i brzina prostiranja longitudinalnih valova;
\n
-kompletnim laboratorijskim analizama kojima se određuje: čvrstoća na pritisak u suhom i vodom zasićenom stanju te nakon 25 ciklusa smrzavanja, upijanje vode, gustoća, prostorna masa, porozitet, mineralno petrografski sastav, brzina prostiranja longitudinalnih valova;
\n
2.otpornost na habanje struganjem i los angeles agregata određuje se ako se tehničko građevni kamen upotrebIjava u cestogradnji;
\n
3.ako se tehničko građevni kamen upotrebljava za proizvodnju betona određue se i sadržaj pirita, sulfata te alkalno silikatna reakcija (ako je petrografskom analizom utvrđeno učešče alkalno-silikatno reaktivnih sastojaka), te alkalno-dolomitna reakcija (ako je petrografskom analizom utvrđeno da je ležište izgrađeno od dolomitičnog vapnenca ili vapnenačkog dolomita);
\n
4.ovisno o veličini, skupini ležišta i kategoriji rezervi, broj djelomičnth i kompletnih analiza iznosi:
\n
Tablica 18. ________________________________________________________________________________ Broj analiza Rezerve Skupna A-kategorija B-kategorija C1-kategorija u m3 ležišta kom- djelomič- kom- djelomić- kom- djelomić- pletne ne pletne ne pletne ne _______________________________________________________________________________ do 3 I 1 5 do 10 1 5 do 8 - 3 do 5 milijuna II 1 10 do 15 1 10 do 15 - 5 do 10 od 3 do 5 I 1 5 do 10 1 8 do 12 - 5 do 8 milijuna II 1 10 do 15 1 10 do 20 - 8 do 10 preko 5 I 2 10 do 20 2 12 do 15 1 8 do 10 milijuna II 2 15 do 25 2 15 do 20 1 10 do 15 _______________________________________________________________________________ Kategorizacija rezervi tehničkoga građevnog kamena
\n
Članak 136
\n
Rezerve tehničkoga građevnog kamena razvrstavaju se u kategorije A, B i C1, prema odredbama članaka 58. do 61. i članka 72. ovoga pravilnika te prema slijedećim uvjetima:
\n
1.u A - kategoriju uvrštavaju se rezerve tehničkoga građevnog kamena u ležištu odgovarajuće skupine utvrđene istražnim radovima u granicama najvećih udaljenosti predvidenih za kategoriju A (tabIica 17);
\n
2.u B - kategoriju uvrštavaju se rezerve tehničkoga građevnog kamena u ležištu odgovarajuće skupine utvrđene istražnim radovima u granicama najvećih udaljenosti predvidenih za kategoriju B (tablica 17);
\n
3.u C1, - kategoriju uvrštavaju se rezerve tehničkoga građevnog kamena u ležištu odgovarajuće skupine utvrđene istražnim radovima u granicama najvećih udaljenosti predvidenih u kategoriju C1, (tablica 17).
\n
III - 3.16. Opekarske gline Podjela ležišta opekerskih glina na skupine
\n
Članak 136Prema obliku, veličini, složenosti građe i ujednačenosti sastava, ležišta
\n
opekarskih glina razvrstavaju se u dvije skupine:
\n
1.u prvu skupinu uvrštavaju se slojevita i lećasta ležišta opekarskih glina konstantne debljine i ujednačenog sastava;
\n
2.u drugu skupinu uvrštavalu se slojevit i lećasta ležišta opekarskih glina promjenljive debljine ili neujednačenog sastava.
\n
Istraživanje ležišta opekarskih glina
\n
Članak 137Ležišta opekarskih glina istražuju se prema odredbama članaka 52. do
\n
54.ovoga pravilnika, pri čemu za utvrđivanje i razvrstavanje rezervi kategorija A, B i C1, največe udaljenosti, između istražnih radova, za pojedine skupine ležišta iznose:
\n
Tablica 19. _______________________________________________________________________________ Najveće udaljenosti izmedu Skupina istražnih radova u m ležišta A-kategorija B-kategorija C1-kategorija _______________________________________________________________________________ I 60 120 240 II 30 60 120 _______________________________________________________________________________ Određivanje kakvoće opekarsklh glina
\n
Članak 138Kakvoča rezervi opekarskih glina određuje se prema odredbama članaka
\n
55.do 57. ovoga pravilnika kod čega za rezerve kategorija A, B i C1. treba biti udovoljeno i slijedećim uvjetima:
\n
1.kakvoća opekarskih glina određuje se analiziranjem pojedinačnih i kompozitnih uzoraka;
\n
2.pojedinačni uzorci uzimaju se iz svih istražnih radova i za sve vrste glina koje se makroskopski mogu razlikovati. Največa dužina intervala koji predstavlja pojedinačni uzorak je 3 m;
\n
3.na pojedinačnim uzorcima obavljaju se slijedeča određivanja:
\n
-reakcija na karbonate;
\n
-ostatak na situ 4.900 oč/ca';
\n
-stezanje pri sušenju na 105\"C;
\n
-proba pečenja;
\n
-stezanje kod pečenja;
\n
4.kompozitni uzorci pripremaju se za svakih 100.000 m' rezervi opekarskih glina. Kompozitni uzorci predstavIjaju mješavine pojedintenih uzoraka, pripremaju se po vrstama glina koje su u ležištu prisutne;
\n
5.na kompozjtnim uzorcima obavljaju se slijedeća određivanja:
\n
-mineralni sastav (RTO i DTA);
\n
-granulometrijski sastav;
\n
-ostatak na situ 4.900 oč/cm' i njegova identifikacija;
\n
-prostorna mase;
\n
-čvrstoča na 10 m u sirovom stanju;
\n
-plastičnost;
\n
-stezanje i osjetljivost kod sušenja;
\n
-količina vode potrebne za plastičnu obradu;
\n
-probe pečenja;
\n
-temperatura klinkeriranja i sinteriranja;
\n
-stezanje kod pečenja;
\n
-upijanje vode nakon pečenja;
\n
-čvrstoča na 10 m nakon pečenja;
\n
-vodopropušnost nakon pečenja (kod gline za proizvodnju crljepa);
\n
-otpornost na mraz (kod gline ze proizvodnju fsadne opeke i crijepa).
\n
Kategorizacija rezervi opekarske gline
\n
Članak 138Rezerve opekarske gline razvrstavaju se u kategorije A, B i C1, prema
\n
odredbama članaka 58. do 57. članka 72. ovoga pravilnika te prema slijedečim uvjettma:
\n
1.u A - kategoriju uvrštavaju ·se rezerve opekarskih glina u ležištu odgovarajuče skupine utvrđene istražnim radovima u granicama največih udaljenosti predviđenih za kategoriju A (tablica 19);
\n
2.u B -·kategoriju uvrštavaju se rezerve opekarskih glina u ležištu odgovarajuče skupine utvrđene istražnim radovima u granicama najvećih udaljenosti predviđenih za kategoriju B (tablica 19);
\n
3.u C1 - kategoriju uvrštavaju se rezerve opekarskih glina u ležištu odgovarajuče skupine utvrđene istražnim radovima u granicama najvećih udaljenosti predviđenih za kategoriju C1 (tablica 19).
\n
III - 3.17. Građevni pijesak i šljunak Podjela leiišta građevnog pljeska i šljunka na skupine
\n
Članak 140Prema načinu sedimentacije, vremenu nastanka i veličini, ležišta građevnog
\n
pijeska i šljunka (u daljem tekstu: pijesak i šljunak) razvrstavaju se u četiri skupine:
\n
1.u prvu skupinu uvrštavaju se ležišta pijeska i šljunka koja se u obliku slojevitih ili lečastih naslaga nevezanoga stijenskog materijala nalaze na mjestima gdje je sedimentacija odnosno odlaganje završeno ili je u završnoj fazi, a količine rezervi premašuju 5.000.000 m':
\n
2.u drugu skupinu uvrštavaju se ležišta pijeska i šljunka koja se u obliku slojevitih ili lečastih naslaga nevezanoga stijenskog materijala nalaze na mjestima gdje je sedimentacija, odnosno odlaganje žavršeno ili je u završnoj fazi, a količine rezervi su od 1,000.000 do 5,000.000 m';
\n
3.u treću skupinu uvrštavaju se ležišta pijeska i šljunka koja se u obliku slojevitih ili lečastih naslaga nevezanoga stijenskog materijala nalaze na mjestima gdje je sedimentacija odnosno odlaganje materajala završeno ili je u završnoj fazi, a količine rezervi su do 1,000.000 m';
\n
4.u četvrtu skupinu uvrštavaju se ležišta pijeska i šljunka odloženog u vodenoj sredini ili obalnoj zoni rijeka i jezera, gdje odlaganje još traje.
\n
Istraživanje ležišta pijeska i šljunka
\n
Članak 141
\n
Ležišta pijeska i šljunka istražuju se prema odredba ma članaka 52. do 54. ovoga pravilnika, pri čemu za utvrđivanje i razvrstavanje rezervi kategorija A, B i C1, največe udaljenosti između istražnih radova za pojedine skupine ležišta iznose :
\n
Tablica 20. _______________________________________________________________________________ Najveće udaljenosti izmedu Skupina istražnih radova u m ležišta A-kategorija B-kategorija C1-kategorija _______________________________________________________________________________ I 80 160 240 II 60 120 180 III 40 80 120 IV 40 80 120 _______________________________________________________________________________ Određivanje kakvoće pijeska i šljunka
\n
Članak 142Kakvoća pijeska i šljunka određuje se prema odredbama članaka 55. do
\n
57.ovoga pravilnika, pri čemu za odredivanje kakvoće rezervi kategorija A, B i C1 treba biti udovoljeno i slijedećim uvjetima:
\n
1.uzorci se uzimaju iz svih istražnih radova po debljini naslaga u najvećem intervalu od 5 m;
\n
2.kakvoča pijeska i šljunka određuje se djelomičnim i kompletnim analizama:
\n
-djelomične analize obavljaju se na svim uzorcima;
\n
-kompletne analize obavljaju se na uzorcima fornliranim od najviše 4 uzorka uzetih za djelomične analize iz jednog ili najviše 4 susjedna istražna rada;
\n
3.kakvoća pijeska i šljunka ispltuje se prema njihovoj namjeni;
\n
4.kao agregat za beton, pijesak i šljunak se ispituje:
\n
a)kompletnom analizom prirodne mješavine pijeska i šljunka koja obuhvača slijedeća ispitivanja:
\n
-oblika zrna;
\n
-prostorne mase ;
\n
-sadržaja muljevitih sastojaka;
\n
-sadržaja organske tvari;
\n
-sadržaja trošnih zrna;
\n
-sadriaja S i SO2;
\n
-određivanja granulometrijskog sastava;
\n
-određivanja petrografskog sastava;
\n
-postojanosti na mrazu;
\n
-alkalne reaktivnosti agregata (po potrebi);
\n
b)djelomičnom analizom prirodne mješavine pijeska i šljunka koja obuhvača slijedeča ispitivanja:
\n
-prostorne mase;
\n
-sadržaja muljevitih sastojaka;
\n
-određivanja granulometrijskog sastava;
\n
-sadržaja gruda glina;
\n
c)poluindustrljskom izradom betona i određivanjem marke;
\n
5.kao agregat za gradnju cesta, pijesak i šljunak se ispituje:
\n
a)kompletnom analizom prirodne mješavine pijeska i šljunka koja obuhvaća slijedeća ispitivanja;
\n
-otpornosti na habanje;
\n
-otpornosti na udarce;
\n
-drobljivosti pod tlakom;
\n
-sadržaja čestica manjih od 0,02 mm;
\n
-postojanosti na mrazu;
\n
-određivanja oblika i izgleda zrna;
\n
-sadržaja mekih zrna;
\n
-određivanja granulometrijskog sastava;
\n
-određivanja prionjivosti za bitumen;
\n
-određivanja petrografskog sastava;
\n
b)djelomičnom analizom prirodne mješavine pijeska i šljunka koja obuhvaća slijedeća ispitavanja;
\n
-otpornost na habanje;
\n
-otpornost na udarce.
\n
Kategorizaclja rezervi pijeska i šljunka
\n
Članak 143Rezerve pijeska i šljunka razvrstavaju se u kategorije A, B i C1 prema
\n
odredbama članaka 58. do sl. i članka 72. ovoga pravilniks te prema slijedečim uvjetima:
\n
1.u A - kategoriju uvršavaju se rezerve pijeska i šljunka u ležištu odgovarajuće skupine utvrđene istražnim radovima u granicama najvećih udaljenostl predviđenih za kategorlju A (tablica 20);
\n
2.u B - kategoriju uvrštavaju se rezerve pijeska i šljunka u ležištu odgovarajuće skupine utvrđene istražnim radovima u granicama najvećih udaljenosti predviđenih za kategoriju B (tablica 20);
\n
3.u C1 - kategoriju uvrštavaju se rezerve pijeska i šljunka u ležištu odgovarajuće skupine utvrđene istražnim radovima u granicama najvećih udaljenosti predviđenih za kategoriju C1, (tablica 20).
\n
IV. KATEGORIZACIJA, KLASIFIKACIJA I EVIDENCIJA REZERVI MINERALNIH I GEOTERMALNIH VODA IV -1. Osnovne odredbe
\n
Članak 144Ovim se pravilnikom propisuju jedinstveni kriteriji za kategorizaciiju
\n
i klasifikaciju podzemne mineralne i geotermalne vode.
\n
Pod mineralnim vodama iz stavka 1. ovoga članka podrazumijevaju se vode iz kojih se mogu pridobivati i koristiti mineralne sirovine u gospodarske svrhe.
\n
Pod geotermalnim vodama iz stavka 1. ovoga članka podrazumijevaju se geotermalne vode koje se mogu koristiti u energetske svrhe.
\n
Članak 145Pod podzemnim mineralnim i geotermalnim vodama podrazumijevaju se vode
\n
koje se nalaze u podzemnim ležištima koja se ne napajaju, vode koje prolaze kroz podzemna ležišta koja se napajaju prirodno ili umjetno utiskivanjem.
\n
Pod podzemnim ležištem podrazumijeva se prirodna ili umjetno stvorena šupljikava sredina u podzemlju, koja ima povoljna protočna svojstva, te povoljan geotermijski gradijent.
\n
Članak 146Ukupne rezerve mineralne i geotermalne vode razvrstavaju se prema stupnju
\n
istraženosti i stupnju poznavanja ležišnih parametara na: utvrđene rezerve kategorija A, B i C1 te potencijalne rezerve kategorija C1, D1, i D2z.
\n
Utvrđene rezerve mineralne i geotermalne vode kategorija A, B i C1 svrstavaju se u klase: bilančne i izvanbilančne.
\n
Članak 147Svrstane i evidentirane rezerve mineralne i geotermalne vode iskazuju
\n
stupanj istraženosti i pripremljenosti za njihovu eksploataciju ili za daljnja istraživanja:
\n
1.bilančne rezerve kategorija A i B kao osnova za projektiranje razrade ležišta i pripreme za eksploataciju;
\n
2.rezerve kategorije C1 - kao podloga za izradu projekta istražnih radova u svrhu prevođenja rezervi kategorije C1, u A i B kategoriju, kao podloga za izradu projekata za pokusnu eksploataciju čija je svrha utvrđivanje neophodnih parametara potrebnih za odredivanje proizvodnih mogučnosti ležišta i rezervi viših kategorija;
\n
3.potencijalne rezerve kategorije C1 - kao osnova za izradu projekta detaljnih istražnih radova;
\n
4.potencijalne rezerve kategorije D1, - kao osnova za izgradu programa ili projekata detaljnih geoloških istraživanja u prognoznim područjima akumulacije mineralnih i geotermalnih voda;
\n
5.potencijalne rezerve kategorije D2 - kao osnova za programiranje radova odnosno izradu projekata namjenskih regionalnih istraživanja i procjenu potencijalnosti istratnog područja.
\n
Članak 148Rezerve mineralne i geotermalne vode kategorija A i B izračunavaju se
\n
za ležište ili dio ležišta koji je istražen bušotinama i hidrodinamićkim ispitivanjima.
\n
Rezerve mineralne i geotermalne vode kategorije C1, izraćunavaju se za pojedino ležište odnosno pretpostavljenu hidrodinamičku cjelinu.
\n
Rezerve kategorije C2, D1 i D2 izračunavaju se:
\n
1.za kategoriju C2 - posebno za svako perspektivno ležište;
\n
2.za kategoriju D1, - za prognozno područje akumulacije mineralne i geotermalne vode;
\n
3.za kategoriju D2z - za regionalno rasprostiranje akumulacije mineralne i geotermalne vode.
\n
Članak 149Prvom izračunavanju rezervi mineralnih i geotermalnih voda pristupa
\n
se u fazi istraživanja kad se na istražnom području odrede parametri predviđeni ovim pravilnikom.
\n
Ponovnom izračunavanju rezervi pristupa se:
\n
a)tijekom istraživanja:
\n
1.nakon realizacije projekata istraživanja predvidenih člankom 147. točke 2. do 5. ovog pravilnika;
\n
2.tijekom istraživanja ili pripreme ležišta za eksploataciju kada izvedeni istražni radovi ukažu na bitne promjene količine rezervi, odnosno na potrebu za novom kategorizacijom ili klasifikacijom rezervi;
\n
b)tijekom eksploatacije:
\n
1.kada se, nakon analize dinamike iskorlštavanja ležišta ili preispitivanjem utvrđenih parametara, zaključi da njihove vrijednosti treba mijenjati;
\n
2.kada se promijene raspoloživi podaci dobiveni izradom novih bušotina ili novoprovedenim hidrodinamićkim i termodinamičkam ispitivanjima;
\n
3.kada se projektira promjena dugoroćne dinamike iskorištavanja, promjenom broja i rasporeda bušotina, promjenom dinamike crpljenja (utiskivanja) za pojedine bušotine.
\n
IV-2. Kategorizacija rezervi mineralne i geotermalnevode
\n
Članak 150
\n
Prema stupnju istraženosti ležišta, stupnju poznavanja kemijskog sastava, fizikalnih svojstava, poznavanja parametara za utvrđivanje rezervi i pripremljenosti za eksploataciju, ukupne rezerve mineralne igeotermalne vode svrstavaju se u:
\n
a)utvrđene rezerve mineralne i geotermalne vode:
\n
1.kategorije A;
\n
2.kategorije B;
\n
3.kategorije C1,
\n
b)potencijalne rezerve mineralne i geotermalne vode:
\n
1.kategorije C1 2. kategorije D1 3. kategorije D2 Ukupne rezerve mineralne i geotermalne vode iskazuju se:
\n
-za ležišta koja se ne napajaju u 10' m';
\n
-za ležišta koja se napajaju prirodno ili umjetno u 1/s.
\n
Kroz ukupne rezerve geotermalne vode iskazuje se i količina topline koja se može pridobiti promjenom stanja na ušću bušotine do stanja u okolišu (srednja godišnja temperatura i atmosferski pritisak).
\n
Za svaku kategoriju iz stavka 1. ovoga članka utvrđeni su u člancima 151. do 156. ovoga pravilnika kriterlji, značajke i uvjeti za razvrstavanje rezervi. Neudovoljavanje bilo kojeg od utvrđenih uvjeta uzrokuje uvrštavanje rezervi u odgovarajuću nižu kategoriju.
\n
Članak 151U kategoriju A uvrštavaju se rezerve mineralne i geotermalne vode u
\n
ležištu ili dijelovima ležišta kod kojih su istražena i utvrđena geološka građa i hidrogeološki parametri, rasprostranjenost, uvjeti prlrodnog ili umjetnog napajanja, stupanj povezanosti s vodama susjednih vodonosnih sredina ili ležišta ugljikovodika.
\n
Kemijski sastav i fizikalna svofslva mineralne i geotermalne vode i u njoj otopljenih plinova moraju biti poznata u stupnju koji omogućuje njihovo korištenje za određene namjene.
\n
Odnos stvarne statičke temperature i dubine ud površine do ležišta, a gdje tehničke mogućnosti dozvoljavaju i ispod ležišta, mora biti poznat na svim bušotinama.
\n
Gustoća stijena od površine do ležišta, te gustoća matriksa ležišnih stijena, a gdje tehničke mogučnosti dozvoljavaju i stijena ispod ležišta mora biti određena laboratorIjskim ili karotažnim mjerenjima u bušotinama ležišta ili užeg istražnog prostora.
\n
Početni ležišni tlak, transmisivnost i koeficijent uskladištenja moraju biti utvrđeni.
\n
Toplinski parametrl stifena i fluida određuju se neposredno ispitivanjima i mjerenjima na uzorcima stijena i fluida.
\n
Prostiranje rezervi kategorije A ograničeno je tektonskim, litološkim i stratigrafskim ekranima, zonom napajanja i rasporedom bušotina ili granicama utvrđenim hidrodinamičkim mjerenjima.
\n
Efektivna debljina kolektora i šupljikavost mora biti određena kvantitativnom interpretacijom karotažnih ili drugih geofizičkih mjerenja.
\n
Protočna debljina letišta mora biti provjerena dubinskim mjerenjem profila pritoka ili utiskivanja, te uspoređena sa koeficijentom uskladištenja.
\n
Kod kolektora kombiniranog tipa šupljikavosti, odnos sekundarne i intergranularne šupljikavosti ocjenjuje se na temelju rezultata hidrodinamićkih mjerenja.
\n
Razdoblje provedbe hidrodinamičkih mjerenja i pokusne eksploatacije mora se prilagoditi specifičnostima ležišta. Kod ležišta koja mogu imatt hidrodinamićku povezanost sa drugim nalazištima pitkih, mineralnih i termalnih voda ili ležištima uglfikovodika, pokusna eksploatacija mora se obavljati najmanje jednu godinu neprekidno, ako se planira iskorištavanje bez umjetnog napajanja.
\n
Da bi se rezerve mineralne i geotermalne vode u ležištu ili u dijelu ležišta svrstale u kategoriju A, moraju na tom dijelu ležišta postojati najmanje dvije bušotine između kojih je detaljno izučena hidrodinamička povezanost te na kojima su detaljno utvrđeni hidrodinamički i termodinamički parametri.
\n
Članak 152U kategoriju B uvrštavaju se rezerve mineralne i geotermalne vode u
\n
ležištu ili dijelovima ležišta kod kojih su istražena geološka građa, hidrogeološki parametri, rasprostranjenost i mogućnost prirodnog ili umjetnog napajanja odnos prema drugim vodonosnim sredinama ili ležištima ugljikovodika.
\n
Kemijski sastav i fizikalna svojstva mineralne i geotermalne vode i u njoj otopljellih plinova, moraju biti poznata u stupnju koji omogućuje njihovo korištenje za određene namjene.
\n
Odnos stvarne statičke temperature i dubine mora biti poznat od površtne do ležišta, a gdje tehničke mogučnosti dozvoljavaju i ispod letišta.
\n
Gustoča stijena od površine do ležišta, te gustoča matriksa ležišnih stijena, a gdje tehničke mogućnosti dozvoljavaju i stijena ispod ležišta mora biti određena laboratorijskim ili karotažnim mjerenjima na bušotinama ležišta ili uieg istražnog prostora. Početni ležišni tlak, transmisivnost i drugi hidrodinamički parametri ležišta moraju biti utvrđeni.
\n
Toplinski parametrl stifena i fluida određuju se neposredno mjerenjima i ispitivanjima stijena i fluida.
\n
Prostiranje rezervi kategorije B ograničeno je tektonskim, mitološkim i stratigrafskim ekranima, te zonom napajanja, rasporedom bušotina, granicama procjenjenim na temelju hidrodinamičkih mjerenja.
\n
Efektivna debljina kolektora i šupljikavost mora biti utvrđena kvantitativnom interpretacijom karotažnih ili drugih geofizičkih mjerenja.
\n
Protočna debljina ležišta mora biti provjerena dubinskim mjerenjima profila dotjecanja ili utiskivanja.
\n
Kod kolektora kombiniranog tipa šupljikavosti, odnos sekundarne i intergranularne šupljikavosti ocjenjuje se na temelju rezultata hidrodinamičkih mjerenja.
\n
Razdoblje provedbe hidrodinamičkih mjerenja i pokusne eksploatacije mora se prllagoditi specifičnostima ležišta. Kod ležišta koja mogu imati hidrodinamičku povezanost sa drugim nalazištima pitkih, mineralnih i geotermalnih voda ili ležištima ugljikovodika, pokusna eksploatacija mora se obavljati najmanje jednu godinu neprekidno, ako se planira iskorištavanje bez umjetnog napajanja.
\n
Da bi se rezerve mineralne i geotermalne vode u ležištu ili u dijelu ležišta mogle svrstati u kategoriju B mora postojati barem jedna bušotina na kojoj su obavljena detaljna termodinamIčka i hidrodinamička ispitivanja s kojima su utvrđeni parametrl letišta.
\n
Članak 153U kategoriju C1, uvrsavaju se rezerve mineralne i geotermalne vode u
\n
ležištu kod kojih su djelomično istraženi i utvrđni: geološka građa i filtracijska svojstva, rasprostranjenost i mogućnost prirodnog ili umjetnog napajanja, veze s drugim vodonosnim sredinama ili letištima ugljikovodika.
\n
Kemijski sastav i fizikalna svojstva vode i u njoj otopljenih plinova moraju biti poznati.
\n
Odnos stvarne statičke temperature i dubine mora biti poznat od površine do ležišta, a gdje termičke mogučnosti dozvoljavaju i ispod ležišta.
\n
Gustoća stijena od površine do ležišta, te gustoča matriksa ležišnih stijena, kao i gustoča stijena ispod ležišta može se preuzeti od drugih bušotina šireg istražnog područja, ako su one utvrdile iste litostratigrafske jedinice, u približno jednakoj debljini, te ako su za nfih gustoće određene karotatnim ili laboratorijskim mjerenjima.
\n
Početni ležišni tlak i filtracijska svojstva moraju biti utvrđena dovoljno točna.
\n
Toplinski parametri stijena i fluida gu se odrediti posredno na temelju poznavanja fizikalnih svojstava stijena i fluida.
\n
Prostiranje rezervi kategorije C1, ograničeno je indiciranima litološkim, tektonskim i stratigrafshim ekranima i zonom napajanja, te granicama rasprostiranja rezervi viših kategorija.
\n
Efektivna debljina kolektora i šupljikavost mora biti utvrđena kvantitativnom interpretacijom karotažnih ili drugih geofizičkih mjerenja.
\n
Protočna debljina ležišta treba biti procijenjena.
\n
Kod kolektora kombiniranog tipa šupljikavosti, odnos sekundarne i intergranularne šupljikavosti ocjenjuje se ne temelju rezultata hidrodinamičkih mjerenja.
\n
Razdoblje provedbe hidrodinamičkih mjerenja i pokusne eksploatacije treba trajati najmanje 10 dana i mora se prilagoditi specifičnostima ležišta.
\n
Da bi se rezerve mineralne i geotermalne vode u ležištu mogle svrstati u kategoriju C1, mora postojati barem jedna bušotina na kojoj su obavljena osnovna hidrodinamička i termodinamička ispitivanja.
\n
Članak 154U kategoriju C2 uvrštavaju se rezerve mineralne i geotermalne vode perspektivnog
\n
ležišta, kod kojeg su orjentacijski istraženi i utvrdeni: geološka građa, rasprostranjenost, filtracijska svojstva, uvjeti napajanja, veze s drugim vodonosnim sredinama i ležištima ugljikovodika.
\n
Kemijski sastav i fizikalna svojstva mineralne i geotermalne vode i u njoj otopljeni plinovi, efektivna debljina ležišta, geometrijski gradijent, fizikalna svojstva stijena i fluida pretpostavljaju se analogijom s drugim bušotinama šireg istražnog područja, na kojima su ti podaci utvrđeni karotažnim i laboratorijskim mjerenjima.
\n
Članak 155U kategoriju D1, uvrštavaju se mineralne i geotermalne vode u prognoznom
\n
području njene akumulacije, ćiji su parametri procijenjeni na temelju geoloških i geofizičkih istraživanja te analogije sa susjednim istražnim područjima višeg stupnja istraženosti.
\n
Članak 156U kategoriju D2 uvrštavaju se rezerve mineralne i geotermalne vode u
\n
regionalnom rasprostiranju njene akumulacije za koju se parametri pretpostavljaju na temelju geoloških i geofizičkih istraživanja te općegpoznavanja geotermijskih karakteristika istražnog područja.
\n
IV-3. Klasifikacija rezervi mineralne i geotermalne vode
\n
Članak 157Rezerve mineralne i geotermalne vode svrstavaju se u klase:
\n
-bilančne;
\n
-izvanbilančne.
\n
Članak 158U bilančne rezerve uvrštavaju se utvrđene rezerve mineralne i geotermalne
\n
vode kategorija A, B i C1 koje se zavisno od kemijskih i fizikalnih svojstava te ležišnih uvjeta, mogu poznatom tehnikom i tehnologijom eksploatacije rentabilno koristiti.
\n
Mogućnost rentabilnog korištenja utvrđenih rezervi A, B i C1 kategorije mineralne i geotermalne vode utvrđuje se tehničko-ekonomskom ocjenom.
\n
Članak 159U izvanbilančne rezerve uvrštavsju se utvrđene rezerve mineralne i geotermalne
\n
vode A, B i C1 kategorije:
\n
1.koje se poznatom tehnikom i tehnologijom ne mogu eksplatirati (u daljem tekstu: nepridobive).
\n
2.koje se poznatom tehnikom i tehnologijom ne mogu rentabilno eksploatirati (u daljem tekstu: nerentabilne).
\n
Članak 160Tehničko-ekonomska ocjena iz članka 158. stavka 2. ovoga pravilnika
\n
temelji se na naturalnim i vrijednosnim pokazateljima.
\n
Naturalni pokazatelji jesu: količina rezervi i mogučnost njihovog korištenja ovisno o ležišnim uvjetima, kemijskom sastavu i fizikalnim svojstvima, te tehnološkim mogučnostima eksploatacije ležišta i uporabe pridobivene mineralne i geotermalne vode.
\n
Vrijednosni pokazatelji jesu: potrebna financijska ulaganja u razradu ležišta, te izgradnju sustava za pridobivanje, sabiranje, pripremu i utiskivanje vode, ovisno o mjestu i načinu dalje prerade mineralne vode i korištenja geotermalne vode, te ulaganja u druge uređaje i postrojenja. Na odgovarajući način se uključuju i prolzvodni troškovi, troškovi istražnih radova, te tržna vrijednost sirovine.
\n
Tehničko ekonomska ocjena rezervi kategorija C1 ima orijentacijski karakter.
\n
IV-4, Metode izračunavanja rezervi mineralne i geotermalne vode
\n
Članak 161Pri izračunavanju rezervi zavisno radi li se o mineralnoj ili geotermalnoj
\n
vodi moraju biti utvrđeni za kategorije A, B i djelomično C1 odnosno procjenjeni za kategorije C2, D1, D2 i djelomično za C1 ovi parametri:
\n
-površina ležišta (A u m2)
\n
-srednfa efektivna debljina ležlšta (ho u m);
\n
-srednja protočna debljina ležišta (hP u m);
\n
-srednja šupljikavost u odnosu na efektivnu i protočnu debljinu (u dijelovima jedinica);
\n
-obujamska specifična toplina stijena iznad i ispod ležišta (u J m-3 K-1);
\n
-obujamska specifična toplina matriksa ležišnih stijena (u J m-3 K-1);
\n
-koeficijenttoplinske vodljivosti stijena iznad i ispod ležišta, te čelika i cementnog kamena (u Wm-1 K-1);
\n
-gustoća vode kod ležišnih uvjeta te uvjeta koji vladaju na ušću bušotine (u kg m-3);
\n
-obujamska specifična toplina geotermalne vode u uvjetima ležišta te uvjetima koji vladaju u ušću bušotine (J m-3 K-1);
\n
-početni ležišni tlak (u Pa);
\n
-početna ležišna temperatura te temperatura vode na dnu utisnih bušotina (u K);
\n
-dinamika promjene temperature na dnu i ušču proizvodnih bušotina (u K);
\n
-dinamički tlak ušća bušotine (u Pa) ili/i dinamička razina (u m);
\n
-dinamika pridoblvanja te dinamika i raspored utiskivanja termalne vode po bušotlnama (u m3 s-1);
\n
-transmisivnost ležišta (u m3 Pa-1 s-1);
\n
-koeficijent uskladištenja (bezdimenzionalna orljednost).
\n
Članak 162Pri izračunavanju rezervi mineralne i geotermalne vode svih kategorija
\n
primjenjuju se ove metode:
\n
1.za hidrodinamičke pokazatelje:
\n
-metoda tipskih krivulja;
\n
-grafičke i analitičke metode;
\n
-numeričke metode;
\n
2.za termodinamičke pokazatelje;
\n
-analitičke metode;
\n
-numeričke metode.
\n
Izbor metode uvjetovan je specifičnostima geološke grade ležišta, režimom protoka, kao i količinom i pouzdanošču podataka u vrijeme izračunavanja rezervi.
\n
Članak 163Za svako ležište s utvrđenim rezervama mineralne i geotermalne trode
\n
kategorija A, B i C1 prikazuju se i rezerve prirodnih plinova ako su u njima otopljeni, a izračunavaju se prema njihovom postotnom udjelu u pridobivanoj vodi.
\n
IV-5. Elaborat o rezervama mineralne i geotermalne vode
\n
Članak 164Izračunate rezerve mineralne i geotermalne vode, te njihova hategorizacija
\n
i klasifikacija prikazuju se elaboratom o rezervama (u daljem tekstu: elaborat).
\n
Članak 165Sadržaj elaborata uvjetovan je kategorijom rezervi mineralne i geotermalne
\n
vode.
\n
Utvrđene rezerve kategorije A, B i C1, prikazuju se elaboratom za istražni prostor ili eksploataciono polje u kojem se rezerve izračunavaju, a prlkazuju posebno za svako ležište.
\n
Potencijalne rezerve kategorije C2, D1, i D2 prikazuju se elaboratom za perspektivno ležište, prognoznu zonu akumulacije odnosno za regionalno rasprostiranje akumulacije mineralne i geotermalne vode.
\n
Članak 166Elaborat o rezervama, bez obzira na kategorije i klase sastoji se od:
\n
1.tekstovnog dijela;
\n
2.tablica;
\n
3.grafičkih priloga.
\n
Članak 167Tekstovni dio elaborata iz članka 166. točke 1. ovoga pravilnika za
\n
rezerve kategorija A, B i C1, sadrži:
\n
1.uvod;
\n
2.zemljopisni položaj istražnog prostora ili eksploatacionog polja (koordinate točaka, topografske i klimatske prilike, glavne komunikacije i pripadnost jedinici lokalne uprave, lokacije potrošača);
\n
3.kratak pregled tzvedenih istražnih radova na istražnom prostoru ili eksploatacionom polju (opseg i vrste istražnih radova);
\n
4.prikaz geološke građe ležišta (stratigrafski i strukturno-tektonski odnosi, povezanost sa drugim vodonosnim sretiinama i zonom prihranjivanja, povezanost s ležištima ugljikovodika);
\n
5.geotermijska obilježja ležišta i šireg istražnog područja (utjecaj konvekcije, kodukcije, radioaktivnosti i dr. na geotermalnu akumulaciju);
\n
6.geološko-tehnološke karakteristike ležišta i fluida (fizikalne karakteristike kolektorskih stijena, tip ležišta, veličina ležišta. ležišni tlakovi i temperature, kemijski sastav i fizikalna svojstva mineralne i geotermalne vode i u njoj otopljenih plinova);
\n
7.tehnološko-tehničke mogućnosti eksploatacije ležišta (proizvodna obllježja ležišta) i zaštita okoliša;
\n
8.prikaz izračunatih rezervi, njihovu kategorizaciju i klasifikacifu (metode izračunavanja rezervi);
\n
9.tehničko-ekonomsku ocjenu rezervi (dinamika rudarskih radova, investicijskih ulaganja, proizvodnje i proizvodnih troškova);
\n
10.zaključak (opća ocjena ležišta i perspektive s posebnim osvrtom na prevođenje izvanbilančnih u bilančne rezerve).
\n
Članak 168Tablični prilozi elaborata iz članka 186. točka 2. ovoga pravilnika
\n
za rezerve kategorija A, B i C1 sadrže:
\n
1.tablične preglede svih bušotina na polju s podacima o konačnim dubinama, namjeni i proizvodnim sposobnostima;
\n
2.tablični pregled analiza šupljikavosti, propusnosti, gustoće stijena t njihovlh toplinskih svojstava;
\n
3.tablični pregled analiza prosječnoga granulometrijskog sastava kolektora;
\n
4.tablične preglede laboratorijskih analiza sastava vode i plinova, te njihovih fizikalnih i kemijskih svojstava;
\n
5.tablični pregled izmjerenoga statičkog ležišnog tlaka i odnosa stvarne statičke temperature i dubine;
\n
6.tablični pregled podataka o proizvodnji mineralne i geotermalne vode;
\n
7.tablične preglede bilančnih i izvanbilančnih rezervi po kategorijama;
\n
8.ispunjene obrasce broj 1, 2. i 6.
\n
Članak 169Grafički prilozi elaborata iz članka 166. točka 3. ovoga pravilnika
\n
sadrže:
\n
1.topografsku kartu s ucrtanom granicom odobrenog istražnog prostora ili eksploatacionog polja;
\n
2.strukturne karte po krovini ležišta s označenim lokacijama bušotina i granicama ležišta;
\n
3.uzdužne i poprečne geološke profile polja, s naznačenim stratigrafskim granicama;
\n
4.karte efektivnih debljina svakog ležišta s naznačenim površinama pojedinih kategorija rezervi;
\n
5.reprezentativni karotažni dijagram karakteristične bušotine na polju;
\n
6.dijagramski prikaz PVT odnosa termalne vode i plina 7. odnos stvarne statičke temperature i dubine za karakteristične bušotine;
\n
Grafički prilozi iz stavka 1. ovoga članka izrađuju se, ovisno o namjeni, u mjerilu pogodnom za prikazivanje njihovog sadržaja.
\n
Članak 170Tekstovni dio elaborata iz članka 166. točke 1. ovoga pravilnika za
\n
potencijalne rezerve kategorija C2, D1, i D2 sada) za rezerve kategorije C2;
\n
1.uvod;
\n
2.zemljopisni položaj istražnog područja (glavne komunikacije i pripadnost jedinici lokalne uprave, lokacije potencijalnih potrošača);
\n
3.kratki pregled istražnih radova na istražnom području (opseg i vrste geoloških, geofizičkih i dr. metoda);
\n
4.prikaz geološke građe istražnog područja (stratigrafska osnova s opisom oćekivanoga stratigrafskog stupa i strukturno-tektonska osnova);
\n
5.geološku i geometrijsku interpretaciju perspektivnog ležišta (značajke kolektorskih i zaštitnih stijena i oćekivane značajke mineralne i geotermalne vode te ležišnih uvjeta);
\n
6.prikaz izračunavanja rezervi;
\n
7.zaključak;
\n
b)za rezerve kategorije D1 1. uvod;
\n
2.zemljopisni položaj istražnog područja (glavne komunikacije i pripadnost jedinici lokalne uprave);
\n
3.prikaz geoloških, geofizičkih i dr. istražnih radova koji su osnova za izradu elaborata;
\n
4.prikaz geološke građe istražnog područja (stratigrafska i strukturno-tektonska osnova);
\n
5.prikaz prognoze postojanja akumulacija mineralne ili geotermalne vode;
\n
6.prikaz izračunavanja rezervi;
\n
7.zaključak;
\n
c)za rezerve kategorije D2:
\n
1.uvod ;
\n
2.zemljopisni položaj istražnog područja (glavne komunikacije i pripadnost jedinici lokalne uprave);
\n
3.prllaz geoloških, geofizfčkih i dr. istražnih radova koji su osnova za izradu elaborata;
\n
4.osnovne geotermijske, stratigrafske i strukturno-tektonske karakteristike istražnog područja i uspoređivanje sa sličnim područjem većeg stupnja istraženosti;
\n
5.prognoziranje parametara za procjenu rezervi;
\n
6.procjenu prognoznih rezervi;
\n
7 zaključak.
\n
Članak 171Tabližni prilozi elaborata iz članka 166. točke 2. ovoga pravilnika
\n
za potencijalne rezerve kategorije C2, D1, i D2 sadrže:
\n
1.tablični prikaz istražnih radova (opseg i vrste);
\n
2.tablični prikaz parametara za izračunavanje rezeri 3. ispunjen obrazac broj 7.
\n
Članak 172Grafički prilozi elaborata iz članka 166. točke 3. ovoga pravilnika
\n
za potencijalne rezerve kategorije C2, D1, i D2 sadrže:
\n
a)ze rezerve kategorije C2:
\n
1.indeksnu kartu istražnog područja;
\n
2.karakteristični stratigrafski stup;
\n
3.strukturne karte po krovini perspektivnih prirodnih rezervoara i/ili ležišta;
\n
4.karakteristične geološke profile;
\n
5.karte debljina perspektivnih prirodnih rezervoara i/ili ležišta.
\n
b)za rezerve kategorije D1 1. indeksnu kartu istražnog područja;
\n
2.karakteristični stratigrafski stup;
\n
3.strukturne karte po krovini prognoziranih prirodnih rezervoara;
\n
4.karte debljina i litofacijesnih karakteristika prirodnih rezervoara;
\n
5.karakteristične geološke profile;
\n
6.pojednostavljeni prikaz paleogeološke i geotermijske rekonstrukcije istražnog prostora.
\n
c)za rezerve kategorlje D2:
\n
1.indeksnu kartu istražnog područja;
\n
2.karakteristični stratigrafski stup istražnog područja;
\n
3.prognozne karte debljina sedimenata ili debljina objekata istraživanja:
\n
4.karte rajonizacije istražnog područja po stupnju perspektivnosti.
\n
Članak 173
\n
Elaborat o rezervama, osim sadržaja iz članka 166. ovoga pravilnika, sadrži:
\n
1.naslovnu stranicu na kojoj je dan puni naziv poduzeča odnosno samostalnog poduzetnika koji je obavio istraživanje i proračun rezervi, naziv ležišta, naziv istražnog prostora ili eksploatacionog polja, vrijeme i mjesto izrade elaborata;
\n
2.potpis odgovornih osoba poduzeća odnosno samostalnog poduzetnika, ovjeren pećatom;
\n
3.ime i potpis ovlaštene stručne osobe za izradu elaborata i imena i potpise sudionika u izradi elaborata;
\n
4.sadržaj elaborata s popisom priloga;
\n
5.popis korištene dokumentacije i literature.
\n
Članak 174Tekst elaborata i njegovi grafički i tablični prilozi moraju biti numerlrani
\n
i uvežani.
\n
Aklo je za neko ležište, istražni prostor ili eksploataciono polje prethodno izrađen elaborat, u slijedećim elaboratima treba dati smo izmijenjeni ili dopunjeni dokumentacijski materijal s tim da se posebno naznači koji su dijelovi ispušteni.
\n
IV - 6. Evidencija rezervi mineralne i geotermalne vode
\n
Članak 175Utvrđene rezerve mineralne i geotermalne vode evidentiraju se posebno
\n
po kategorijama A, B i C1, te po klasama u bilančne i izvanbilančne.
\n
Članak 176Potencijalne rezerve mineralne i geotermalne vode evidentiraju se po
\n
kategorijama C2, D1, i D2.
\n
Članak 177Rezerve mineralne i geotermalne vode evidentiraju se na obrascima br:
\n
1, 2, 6. i 7.
\n
Obrasci iz stavka 1. ovoga članka ulažu se u knjigu evidencije rezervi mineralnih sirovina.
\n
V. BILANCA REZERVI MINERALNIH SIROVINA U REPUBLICI HRVATSKOJ
\n
Članak 178Na osnovi podataka o stanju rezervi mineralnih sirovina koje dostavljaju
\n
rudarska poduzeča i samostalni poduzetnici, Ministarstvo energetike i industrije izrađuje svake godine do 30. lipnja bilancu stanja rezervi mineralnih sirovina u Republici Hrvatskoj sa stanjem 31. prosinca prethodne godine.
\n
Članak 179Bilancom rezervi mineralnih sirovina treba obuhvattti sve utvrđene rezerve
\n
mineralnih sirovina u ležištima koja se istražuju, u ležištima u eksploataciji, u ležištima u rezervnim eksploatacionim poljima te preostale rezerve u ležištima koja se više ne eksploatiraju.
\n
Uz brojčani iskaz stanja rezervi pojedine mineralne sirovine po kategortjama i klasma, bilanca sadrži i kratak tekstovni prikaz problematike vezane uz istraživanje i eksploataciju određene mineralne sirovine.
\n
Članak 180Bilanca rezervi mineralnih sirovlna dostavlja se zainteresiranim drevnim
\n
organima u Republici Hrvatskoj.
\n
Podaci iz bilance mineralnih sirovina za svako pojedino ležište poslovna su tajna rudarskog poduzeća ili samostalnog poduzetnika i bez njihove suglasnosti, ne smiju se javno objavljivati.
\n
VI. ZAVRŠNE ODREDBE
\n
Članak 181Danom stupanja na snagu ovoga pravilnika prestaje važiti Pravilnik o
\n
klasifikaciji i kategorizaciji rezervi čvrstih mineralnih sirovina i vođenju evidencije o njima (\"Službeni list SFRI\" br. 53/79 i \"Narodne novine\" br. 53/91), Pravilnik o klasifikaciji i kategorizaciji rezervi nafte, kondenzata i prirodnih plinova te o vođenju evidencije o njima (\"Službeni list SFRJ\" br. 60/87 i \"Narodne novine\" br. 53/91), a odredbe Pravilnika o klasifikaciji i kategorizaciji rezervi podzemnih voda i vođenju evidencije o njima (\"Službeni list SFRJ\" br. 34/79 i \"Narodne novine\" br. 53/91) ne primjenjuju se na mineralne i geotermalne vode iz kojih se mogu pridobivati mineralne sirovine ili koristiti akumulirana toplina u energetske svrhe.
\n
Članak 182Ovaj pravilnik stupa na snagu osmog dana od dana objave u \"Narodnim
\n
novinama\".
\n
Klasa: 310-01/92-3/04 Urbroj: 526-01-92-04 Zagreb, 17. srpnja 1992.
\n
Ministar energetike i industrije dr. Franjo Kajfež, dipl. ing, v. r.
\n
Pravilnik, NN 48/1992-1248 Više Dio NN: Službeni Vrsta dokumenta: Pravilnik Izdanje:
\n
NN 48/1992 Broj dokumenta u izdanju: 1248 Datum tiskanog izdanja: 1.8.1992.
\n
ELI: /eli/sluzbeni/1992/48/1248 Opći uvjeti korištenjaZaštita privatnostiPristup podatcimaELI©2026. g. Narodne novine d.d. , izrada Novena d.o.o.
\n
Opći uvjeti korištenja Odgovornost za objavljene sadržaje Narodne novine d.d. će poduzeti razumne i odgovarajuće napore kako bi informacije na ovim internetskim stranicama bile potpune i točne, ali ne odgovara u slučaju njihove netočnosti ili nepotpunosti. Narodne novine d.d. ne odgovaraju za štetu ili povredu koja može biti rezultat korištenja ili nemogućnosti korištenja bilo kojeg dijela ove web-lokacije ili nečeg što je na njoj objavljeno.
\n
Ove internetske stranice sadrže i informacije trećih osoba i poveznice na druge internetske sadržaje. Narodne novine d.d. ne odgovaraju za sadržaje na vanjskim izvorima podataka do kojih mogu voditi poveznice s naših internetskih stranica, niti odgovara, niti upućuje na način i uvjete korištenja tih sadržaja.
\n
Narodne novine d.d. ne odgovaraju za sadržaje koje na ove internetske stranice stave treće osobe.
\n
Zaštita autorskog prava Svi sadržaji objavljeni na ovim internetskim stranicama zaštićeni su autorskim pravom i mogu se koristiti samo pod uvjetima propisanim Zakonom.
\n
Promjene Narodne novine d.d. zadržavaju pravo izmjene, dopune ili uklanjanja bilo kojeg dijela ovih internetskih stranica u bilo kojem trenutku. Promjene stupaju na snagu objavljivanjem na ovim internetskim stranicama ili kada su korisnici o njima obaviješteni.
\n
Zaštita privatnosti Narodne novine d.d se obvezuju poštivati anonimnost i privatnost korisnika ovih internetskih stranica. O posjetiteljima se neće prikupljati nikakvi osobni podaci osim u slučajevima ako ih posjetitelj dobrovoljno dostavi Narodnim novinama d.d. U slučajevima kad je poznat indentitet posjetitelja/pošiljatelja, njegovi će se podaci koristiti samo u svrhu zbog koje ih je pošiljatelj poslao. Narodne novine d.d. takve podatke mogu koristiti i za što bolji uvid i razumijevanja pojedinačnih potreba i zahtjeva korisnika kao i razvijanja mogućnosti što kvalitetnijega pružanja svojih usluga korisnicima. Narodne novine d.d. se obvezuju da navedene podatke neće učiniti dostupnim bilo kojoj trećoj osobi odnosno strani bez izričitoga pristanka korisnika.
\n
Narodne novine d.d. upozoravaju posjetitelje/korisnike na ograničenja suvremenih informacijsko-komunikacijskih tehnologija u odnosu na sigurnost i zaštitu privatnosti osobnih podataka.