Pretvorba u nacionalnu prijavu patenta
\n
(1)Zavod provodi postupak za priznavanje nacionalnog patenta na zahtjev podnositelja europske prijave patenta u sljedećim slučajevima:
\n
1.kada se europska prijava patenta smatra povučenom prema članku 77. stavku 3. EPC-a ili 2. kada prijevod europske prijave patenta iz članka 14. stavka 2. EPC-a nije pravodobno podnesen u skladu s odredbom članka 90. stavka 3. EPC-a.
\n
(2)U slučaju iz stavka 1. točke 1. ovoga članka zahtjev za pretvorbu europske prijave patenta u nacionalnu prijavu patenta podnosi se Zavodu koji zahtjev prosljeđuje neposredno središnjim uredima za industrijsko vlasništvo država ugovornica koje su u njemu navedene, pridržavajući se propisa o nacionalnoj sigurnosti.
\n
(3)U slučaju iz stavka 1. točke 2. ovoga članka zahtjev za pretvorbu europske prijave patenta u nacionalnu prijavu patenta podnosi se EPO-u koji ga prosljeđuje Zavodu ako je u njemu navedena Republika Hrvatska.
\n
(4)Zahtjev za pretvorbu europske prijave patenta u nacionalnu prijavu patenta podnosi se u roku propisanom EPC-om, a učinci europske prijave patenta iz članka 123. ovoga Zakona prestaju ako zahtjev za pretvorbu nije pravodobno podnesen.
\n
(5)U roku od dva mjeseca od dana zaprimanja zahtjeva za pretvorbu europske prijave patenta u nacionalnu prijavu patenta podnositelj prijave dužan je platiti propisanu upravnu pristojbu i naknadu troškova za podnošenje prijave u skladu s posebnim propisima te podnijeti Zavodu prijevod izvornog teksta europske prijave patenta na hrvatski jezik.
\n
(6)Ako upravna pristojba i naknada troškova nisu pravodobno plaćene odnosno ako prijevod izvornog teksta europske prijave patenta na hrvatski jezik nije pravodobno podnesen, smatra se da zahtjev za pretvorbu nije podnesen, o čemu Zavod donosi rješenje.
\n
(7)Podatak o pretvorbi objavljuje se u službenom glasilu Zavoda, a sadržaj objave tih podataka utvrđuje čelnik Zavoda pravilnikom.
\n
Članak 129Pristojbe za održavanje europskih patenata
\n
Pristojbe za održavanje europskih patenata plaćaju se Zavodu za godine koje slijede nakon godine u kojoj je objavljen podatak o priznavanju europskog patenta, u skladu s posebnim propisima, pri čemu se primjenjuje članak 141. stavak 2. EPC-a.
\n
Članak 130Raspolaganja europskom prijavom patenta i europskim patentom
\n
Odredbe dijela devetog ovoga Zakona te odredbe ovoga Zakona o prisilnim licencijama primjenjuju se i na europske patente s učinkom u Republici Hrvatskoj.
\n
Članak 131Zaštita od povrede
\n
Odredbe ovoga Zakona o zaštiti patenata u slučaju povrede primjenjuju se na europske prijave patenata i europske patente u kojima je naznačena Republika Hrvatska.
\n
Članak 132Proglašenje europskog patenta ništavim
\n
(1)Pridržavajući se odredaba iz članka 138. EPC-a odnosno odredaba iz članka 112. ovoga Zakona, europski patent može biti proglašen ništavim u postupku pred Zavodom u skladu s odredbama ovoga Zakona, s učinkom za Republiku Hrvatsku.
\n
(2)U postupku proglašenja europskog patenta ništavim pred Zavodom nositelj patenta može ograničiti patent izmjenom patentnih zahtjeva, a postupak proglašenja ništavim provodi se na temelju tako ograničenog patenta.
\n
(3)Ako je Zavodu podnesen zahtjev za proglašenje europskog patenta ništavim nakon što je pred EPO-m pokrenut postupak povodom prigovora iz članka 99. EPC-a ili zahtjeva za ograničenje ili proglašenje ništavim iz članka 105.a EPC-a, Zavod će prekinuti postupak povodom zahtjeva za proglašenje ništavim do okončanja navedenih postupaka pred EPO-om.
\n
Članak 133Primjena EPC-a
\n
Na europske prijave patenta i europske patente koji u skladu s odredbama EPC-a i ovoga Zakona imaju učinak u Republici Hrvatskoj primjenjuje se ovaj Zakon, osim ako EPC-om nije drukčije određeno.
\n
DIO DVANAESTI MEĐUNARODNA PRIJAVA PREMA PCT-u
\n
Članak 134Međunarodna prijava
\n
Na međunarodne prijave koje se Zavodu podnose kao prijamnom uredu, ili u kojima je Zavod naveden kao naznačeni ili izabrani ured, primjenjuju se odredbe PCT-a, ovoga Zakona i propisa donesenih na temelju ovoga Zakona.
\n
Članak 135Međunarodna prijava koja se Zavodu podnosi kao prijamnom uredu
\n
(1)Međunarodna prijava može se podnijeti Zavodu kao prijamnom uredu ako je podnositelj prijave hrvatski državljanin ili ako ima prebivalište odnosno stvarno i djelatno industrijsko ili trgovačko poslovno sjedište na teritoriju Republike Hrvatske.
\n
(2)Za prosljeđivanje Međunarodnom uredu Svjetske organizacije za intelektualno vlasništvo međunarodne prijave iz stavka 1. ovoga članka podnositelj prijave mora platiti propisanu naknadu troškova u roku od mjesec dana od dana kada je Zavod zaprimio međunarodnu prijavu.
\n
Članak 136Način podnošenja međunarodne prijave Zavodu kao prijamnom uredu
\n
(1)Međunarodna prijava podnosi se Zavodu kao prijamnom uredu u pisanom obliku u jednom primjerku, neposredno, poštom ili elektroničkim putem na engleskom ili hrvatskom jeziku.
\n
(2)Ako je međunarodna prijava podnesena na hrvatskom jeziku, podnositelj je dužan u roku od mjesec dana od dana kada je Zavod zaprimio tu prijavu podnijeti prijevod međunarodne prijave na engleski jezik.
\n
(3)Pristojbe propisane Pravilnikom prema PCT-u i pristojbe propisane Sporazumom između EPO-a i Međunarodnog ureda Svjetske organizacije za intelektualno vlasništvo uplaćuju se na račun propisan pravilnikom iz stavka 5. ovoga članka u roku od mjesec dana od dana primitka međunarodne prijave.
\n
(4)Međunarodno pretraživanje i međunarodno prethodno ispitivanje međunarodnih prijava koje se Zavodu podnose kao prijamnom uredu obavlja EPO.
\n
(5)Pojedinosti o tehničkim pretpostavkama za podnošenje prijave i načinu plaćanja pristojbi iz stavka 3. ovoga članka pravilnikom utvrđuje čelnik Zavoda.
\n
Članak 137Međunarodna prijava koja se Zavodu podnosi kao naznačenom ili izabranom uredu
\n
(1)Međunarodna prijava u kojoj je Republika Hrvatska, u skladu s odredbama PCT-a, naznačena ili izabrana radi priznanja nacionalnoga patenta, za koju je plaćena upravna pristojba i naknada troškova upravnog postupka, podnosi se Zavodu na hrvatskom jeziku najkasnije do isteka 31. mjeseca računajući od međunarodnog dana podnošenja odnosno dana prvenstva ako je u međunarodnoj prijavi zahtijevano prvenstvo u skladu s člankom 8. PCT-a.
\n
(2)Ako su patentni zahtjevi izmijenjeni u skladu s člankom 19. PCT-a, međunarodna prijava iz stavka 1. ovoga članka mora sadržavati tako izmijenjene patentne zahtjeve i prijevod izjave iz članka 19. PCT-a.
\n
(3)Ako je međunarodna prijava patenta izmijenjena u skladu s člankom 34. PCT-a i izvješće o međunarodnom prethodnom ispitivanju sadržava dodatke s učinjenim izmjenama, međunarodna prijava iz stavka 1. ovoga članka mora biti u skladu s dodacima izvješća o međunarodnom prethodnom ispitivanju.
\n
(4)Odredbe ovoga Zakona koje se odnose na postupak priznanja pokrenut redovitom nacionalnom prijavom patenta na odgovarajući se način primjenjuju i na međunarodnu prijavu iz stavka 1. ovoga članka.
\n
(5)Međunarodna prijava iz stavka 1. ovoga članka objavljuje se u službenom glasilu Zavoda u skladu s člankom 59. ovoga Zakona najkasnije šest mjeseci od dana podnošenja prijave.
\n
(6)Privremena prava propisana odredbom članka 95. ovoga Zakona međunarodna prijava iz stavka 1. ovoga članka stječe danom objave prijave patenta na hrvatskom jeziku.
\n
(7)Zahtjev za potpuno ispitivanje međunarodne prijave iz stavka 1. ovoga članka može se podnijeti u roku od šest mjeseci od dana objave prijave u službenom glasilu Zavoda.
\n
(8)Međunarodna prijava objavljena prema članku 21. PCT-a neće se smatrati stanjem tehnike u skladu s odredbom članka 10. stavka 3. ovoga Zakona sve dok se ne udovolji uvjetima predviđenim odredbom stavka 1. ovoga članka.
\n
DIO TRINAESTI GRAĐANSKOPRAVNA ZAŠTITA
\n
Članak 138Osobe ovlaštene zahtijevati zaštitu prava
\n
(1)Osim nositelja prava, zaštitu prava iz ovoga Zakona može zahtijevati i nositelj licencije u onoj mjeri u kojoj je na to ovlašten na temelju pravnog posla ili zakona.
\n
(2)Podnositelj prijave patenta i stjecatelj isključive licencije zaštitu prava iz stavka 1. ovoga članka mogu zahtijevati nakon objave prijave patenta.
\n
(3)Zaštitu prava iz stavka 1. ovoga članka ne može zahtijevati nositelj uporabnog modela.
\n
Članak 139Zahtjev za utvrđenje prava na zaštitu
\n
(1)Protiv osobe koja je neovlašteno podnijela prijavu patenta ili, u slučaju zajednički stvorenoga izuma, protiv osobe koja nije jedini ovlaštenik toga prava izumitelj odnosno njegov pravni sljednik može tužbom zahtijevati utvrđenje svog prava na zaštitu izuma patentom.
\n
(2)Protiv osobe koja je rješenjem o priznanju patenta upisana u registar kao nositelj prava izumitelj odnosno njegov pravni sljednik može tužbom zahtijevati od suda utvrđenje svog prava na zaštitu izuma patentom umjesto osobe ili zajedno s osobom koja je upisana u registar kao nositelj prava.
\n
(3)Tužba iz stavka 1. ovoga članka može se podnijeti do donošenja rješenja o priznanju patenta, a tužba iz stavka 2. ovoga članka može se podnijeti do isteka trajanja patenta.
\n
(4)Izumitelj odnosno njegov pravni sljednik, čije je pravo na zaštitu izuma patentom utvrđeno pravomoćnom sudskom presudom, može nastaviti pokrenuti postupak za priznanje patenta u roku od tri mjeseca od dana pravomoćnosti sudske presude.
\n
(5)Izumitelj odnosno njegov pravni sljednik, čije je pravo na zaštitu izuma patentom utvrđeno pravomoćnom presudom, može u svako doba od Zavoda zahtijevati upis svog imena u prijavu patenta i sve isprave koje se izdaju za patent te u odgovarajuće registre Zavoda.
\n
Članak 140Zahtjev zbog povrede prava navođenja izumitelja
\n
(1)Izumitelj može tužbom zahtijevati upis svog imena u prijavu patenta, u sve isprave koje se izdaju za patent i u odgovarajuće registre Zavoda ako je u prijavi u svojstvu izumitelja navedena osoba koja nije izumitelj ili ako izumitelj nije naveden.
\n
(2)Kada je u prijavi patenta i/ili u ispravama koje se izdaju za patent i/ili u registrima Zavoda u svojstvu izumitelja upisana osoba koja nije izumitelj, zahtjev se postavlja protiv te osobe, a ako izumitelj nije upisan, zahtjev se postavlja protiv Zavoda.
\n
(3)Zahtjev iz stavka 1. ovoga članka pripada i izumitelju zajedničkog izuma.
\n
(4)Pravo na podnošenje zahtjeva iz stavka 1. ovoga članka ne zastarijeva, a u slučaju smrti izumitelja prenosi se na njegove nasljednike.
\n
Članak 141Zahtjevi kod povrede patenta
\n
(1)Protiv osobe koja je neovlaštenim poduzimanjem neke od radnji iz članka 93. stavaka 2. i 3. i članka 94. ovoga Zakona povrijedila patent nositelj patenta može tužbom zahtijevati utvrđenje povrede, prestanak povrede odnosno zabranu takve i slične povrede ubuduće.
\n
(2)Protiv osobe koja je neovlaštenim poduzimanjem neke radnje prouzročila ozbiljnu prijetnju da će patent biti povrijeđen nositelj patenta može tužbom zahtijevati prestanak poduzimanja te radnje i zabranu povrede patenta.
\n
(3)Zahtjevi iz ovoga članka mogu se postaviti i protiv posrednika koji pruža usluge koje treća osoba koristi u radnjama kojima se povređuje patent odnosno od kojih prijeti povreda patenta.
\n
Članak 142Zahtjev za oduzimanje i uništenje robe kojom je počinjena povreda
\n
(1)Protiv osobe koja je neovlaštenim poduzimanjem neke od radnji iz članka 93. stavaka 2. i 3. i članka 94. ovoga Zakona povrijedila patent nositelj patenta može tužbom zahtijevati da sud odredi povlačenje s tržišta, potpuno uklanjanje s tržišta ili uništenje proizvoda koji su nastali ili su pribavljeni povredom patenta i sredstava korištenih za izradu i proizvodnju tih proizvoda.
\n
(2)Mjere iz stavka 1. ovoga članka sud će odrediti na trošak počinitelja povrede, osim ako ne postoje osobiti razlozi da tako ne odluči.
\n
(3)Prilikom određivanja mjere iz stavka 1. ovoga članka sud će paziti da one budu razmjerne naravi i intenzitetu povrede.
\n
(4)Određivanje mjera iz stavka 1. ovoga članka ne utječe na pravo nositelja patenta na naknadu štete prouzročene povredom patenta.
\n
Članak 143Zahtjev za naknadu štete, za uobičajenu naknadu i za koristi stečene bez osnove
\n
(1)Protiv osobe koja je znala ili je morala znati da sudjeluje u nezakonitom poduzimanju neke od radnji iz članka 93. stavaka 2. i 3. i članka 94. ovoga Zakona nositelj patenta može tužbom zahtijevati naknadu štete prema općim pravilima o naknadi štete i pravilima o naknadi štete prema ovom Zakonu.
\n
(2)Protiv osobe koja je znala ili je trebala znati da sudjeluje u nezakonitom poduzimanju neke od radnji iz članka 93. stavaka 2. i 3. i članka 94. ovoga Zakona, a čime je stekla neku korist nositelj patenta može tužbom zahtijevati vraćanje ili naknađivanje tih koristi prema općim pravilima o stjecanju bez osnove.
\n
(3)Zahtjevi iz stavaka 1. i 2. međusobno se ne isključuju.
\n
(4)Prilikom određivanja visine naknade štete sud će uzeti u obzir sve odgovarajuće čimbenike, kao što su negativne gospodarske posljedice, uključujući izmaklu korist koju je pretrpio oštećenik, svaku nepoštenu dobit koju je ostvario počinitelj povrede i, kada to smatra primjerenim, elemente koji nisu gospodarski čimbenici, kao što je neimovinska šteta koja je nositelju patenta nanesena nezakonitim poduzimanjem neke od radnji iz članka 93. stavaka 2. i 3. i članka 94. ovoga Zakona.
\n
(5)Umjesto određivanja visine naknade štete prema stavku 4. ovoga članka, sud može, kada to smatra primjerenim, odrediti visinu naknade štete protiv počinitelja povrede koji je znao ili je morao znati da sudjeluje u nezakonitom poduzimanju neke od radnji iz članka 93. stavaka 2. i 3. i članka 94. ovoga Zakona u visini iznosa naknade koja bi se u tim okolnostima mogla zahtijevati da je počinitelj povrede zatražio odobrenje za korištenje patenta.
\n
Članak 144Zahtjev za naknadu štete zbog povrede prava iz prijave patenta
\n
Protiv osobe koja je u razdoblju između dana objave prijave patenta i dana objave podatka o priznanju patenta neovlaštenim poduzimanjem neke od radnji iz članka 93. stavaka 2. i 3. i članka 94. ovoga Zakona povrijedila privremena prava iz prijave patenta iz članka 95. ovoga Zakona podnositelj prijave patenta može tužbom zahtijevati naknadu štete prema općim pravilima o naknadi štete.
\n
Članak 145Zahtjev za objavu presude
\n
(1)Nositelj patenta može zahtijevati da pravomoćna presuda kojom se u cijelosti ili djelomično udovoljilo zahtjevu usmjerenom na zaštitu patenta u slučaju povrede bude objavljena u sredstvima javnog priopćavanja na trošak tuženika.
\n
(2)Sud će, u granicama tužbenog zahtjeva, odlučiti u kojem će sredstvu javnog priopćavanja presuda biti objavljena te hoće li se objaviti cijela presuda ili njezin dio.
\n
(3)Ako sud odluči da se objavi samo dio presude, odredit će, u granicama tužbenog zahtjeva, da se objavi izreka i prema potrebi onaj dio presude iz kojeg je vidljivo o kakvoj se povredi radi i tko je povrijedio patent.
\n
Članak 146Teret dokazivanja
\n
(1)U parničnom postupku koji se vodi zbog povrede patentom zaštićenog postupka za dobivanje novog proizvoda smatra se da je svaki identičan proizvod koji je proizveden bez suglasnosti nositelja patenta dobiven postupkom zaštićenim patentom.
\n
(2)U nedostatku dokaza o suprotnom smatrat će se da je proizvod dobiven zaštićenim postupkom ako je proizvod nov ili ako je vjerojatno da je proizvod dobiven zaštićenim postupkom i da nositelj patenta nije mogao, unatoč razumnom trudu, utvrditi postupak koji je stvarno korišten. Vjerojatnost da je proizvod dobiven zaštićenim postupkom postoji osobito kad je zaštićeni postupak jedini poznati postupak.
\n
(3)Teret dokazivanja leži na osobi koja takav proizvod proizvodi, pri čemu se uzimaju u obzir njezini legitimni interesi da zaštiti svoje proizvodne i poslovne tajne.
\n
Članak 147Zahtjev za dostavu podataka
\n
(1)Nositelj patenta koji je pokrenuo parnični postupak za zaštitu patenta od povrede može zahtijevati dostavu podataka o podrijetlu i distribucijskim kanalima robe ili usluga kojima se povređuje njegov patent.
\n
(2)Zahtjev iz stavka 1. ovoga članka može se postaviti protiv osobe koja je tužena u parničnom postupku iz stavka 1. ovoga članka kao poseban tužbeni zahtjev ili kao manifestacijski zahtjev istaknut u stupnjevitoj tužbi.
\n
(3)Zahtjev iz stavka 1. ovoga članka može se postaviti i protiv:
\n
1.osobe koja u obavljanju svoje gospodarske djelatnosti posjeduje robu za koju se sumnja da se njome povređuje patent 2. osobe koja u obavljanju svoje gospodarske djelatnosti koristi uslugu za koju se sumnja da se njome povređuje patent 3. osobe koja u obavljanju svoje gospodarske djelatnosti pruža usluge koje se koriste u radnjama za koje se sumnja da se njima povređuje patent ili 4. osobe koja je od jedne od osoba iz stavka 2. ovoga članka odnosno točaka 1. do 3. ovoga stavka označena kao osoba koja sudjeluje u proizvodnji ili distribuciji robe ili davanju usluge za koju se sumnja da se njome povređuje patent.
\n
(4)Zahtjev iz stavka 1. ovoga članka podnosi se kao poseban tužbeni zahtjev ili kao manifestacijski zahtjev istaknut u stupnjevitoj tužbi protiv navedenih osoba kao suparničara u tužbi protiv osobe koja je tužena u parničnom postupku iz stavka 1. ovoga članka.
\n
(5)Zahtjev za dostavu podataka o podrijetlu robe i distribucijskim kanalima robe ili usluga iz stavka 1. ovoga članka može, među ostalim, obuhvaćati:
\n
1.podatke o imenima i adresama proizvođača i distributera, dobavljača i drugih prijašnjih posjednika robe, kao i prodavača na veliko i prodavača na malo kojima je ta roba namijenjena ili/i 2. podatke o količinama proizvedene, izrađene, isporučene, primljene ili naručene robe, kao i cijenama ostvarenima za odnosnu robu.
\n
(6)Osoba prema kojoj je postavljen zahtjev za dostavu podataka iz stavka 2. ili stavka 3. ovoga članka može odbiti dostavu tih podataka zbog istih razloga zbog kojih se prema pravilima općeg propisa kojima se uređuje parnični postupak može uskratiti svjedočenje.
\n
(7)Ako osoba prema kojoj je postavljen zahtjev na dostavu podataka iz stavka 2. ili stavka 3. ovoga članka odbije dostavu podataka bez opravdanog razloga, odgovara za štetu u skladu s odredbama općeg propisa kojim se uređuju obvezni odnosi.
\n
(8)Odredbe ovoga članka ne utječu na propise o načinu korištenja povjerljivih podataka u građanskim i kaznenim postupcima, na propise kojima se uređuje odgovornost za zlouporabu prava na dobivanje podataka te na propise kojima se uređuje obrada i zaštita osobnih podataka.
\n
Članak 148Pribavljanje dokaza tijekom parničnog postupka
\n
(1)Kada se stranka u parničnom postupku poziva na ispravu ili druge dokaze koji su određeni ili odredivi i tvrdi da se oni nalaze kod druge stranke ili treće osobe ili su im dostupni, sud će te osobe pozvati da u određenom roku podnesu isprave odnosno predoče dokaze.
\n
(2)U prijedlogu za podnošenje dokaza stranka mora učiniti vjerojatnim da se ti dokazi nalaze kod druge stranke ili treće osobe odnosno da su im dostupni, a ako je predlagatelj tužitelj, on mora učiniti vjerojatnim i postojanje svoje tražbine.
\n
(3)Kada nositelj patenta kao tužitelj u tužbi tvrdi da se dogodila povreda patenta u obavljanju gospodarske djelatnosti radi stjecanja gospodarske ili ekonomske koristi i tijekom postupka učini to vjerojatnim te kada se u postupku poziva na bankovne, financijske ili slične ekonomske dokumente, isprave i slične dokaze i tvrdi da se oni nalaze kod druge stranke ili pod njezinom kontrolom, sud će tu stranku pozvati da podnese te dokaze, ostavljajući joj za to određeni rok.
\n
(4)Prije nego što donese odluku kojom drugoj stranki odnosno trećoj osobi nalaže podnošenje dokaza, sud će ih pozvati da se o tome izjasne.
\n
(5)Kada stranka odnosno treća osoba koja je pozvana na podnošenje dokaza poriče da se dokaz nalazi kod nje odnosno da joj je dostupan, sud može radi utvrđivanja te činjenice izvoditi dokaze.
\n
(6)Glede prava stranke da uskrati podnošenje dokaza na odgovarajući se način primjenjuju odredbe općeg propisa kojim se uređuje parnični postupak o pravu na uskratu svjedočenja.
\n
(7)Prilikom odlučivanja o prijedlogu za otkrivanje dokaza sud će uzeti u obzir i ocijeniti interese stranke koja traži podnošenje dokaza u odnosu na interese druge stranke i trećih osoba od kojih se podnošenje dokaza traži, uzevši u obzir, među ostalim, interes tih osoba:
\n
1.da se ne otkrivaju dokazi ako se predmetne činjenice mogu utvrditi i na temelju drugih dostupnih dokaza 2. da dokazi budu određeni koliko je to moguće s obzirom na okolnosti pojedinog slučaja te da budu značajni za postupak 3. da opseg i trošak podnošenja ne budu toliki da su u očitom nerazmjeru sa značenjem činjenica koje se žele utvrditi ili 4. da se zaštite vlastite ili tuđe poslovne tajne.
\n
(8)Interes tuženika da izbjegne postupke naknade štete odnosno da spriječi tužiteljev uspjeh u postupku nije opravdan razlog za uskraćivanje podnošenja dokaza koji mu idu na štetu.
\n
(9)Ako je izvođenje dokaza iz stavka 3. ovoga članka ili podnošenje dokaza na temelju ovoga članka povezano s određenim troškovima za treću osobu, sud će pozvati predlagatelja da položi predujam troškova.
\n
(10)Ako stranka ne postupi po odluci suda kojom joj se nalaže podnošenje dokaza, sud će, s obzirom na sve okolnosti, po vlastitom uvjerenju ocijeniti od kakva je značenja to što stranka kod koje se dokaz nalazi neće postupiti po rješenju suda kojim joj se nalaže da podnese dokaz ili protivno uvjerenju suda poriče da se dokaz nalazi kod nje.
\n
(11)Protiv odluke suda o prijedlogu za podnošenje dokaza strankama u postupku žalba nije dopuštena.
\n
(12)Na temelju odluke kojom je trećoj osobi naloženo podnijeti dokaz sud će na prijedlog provesti ovrhu po pravilima postupka osiguranja i prije pravomoćnosti toga rješenja.
\n
(13)Treća osoba ima pravo na naknadu opravdanih troškova koje je imala u vezi s otkrivanjem dokaza, a treba ga zatražiti u roku od 15 dana nakon potpunog postupanja po odluci suda.
\n
Članak 149Privremene mjere zbog povrede patenta
\n
(1)Na zahtjev nositelja patenta koji učini vjerojatnim da mu je patent povrijeđen ili da prijeti opasnost od povrede patenta sud može odrediti bilo koju privremenu mjeru koja je usmjerena na prestanak ili sprečavanje povrede, među ostalim:
\n
1.naložiti protivniku osiguranja da prestane odnosno odustane od radnji kojima se povređuje patent, koji nalog sud može izreći i protiv posrednika čije usluge koriste treće osobe da bi povrijedile patent 2. odrediti oduzimanje ili isključenje iz prometa proizvoda koji su nastali ili su pribavljeni povredom patenta i predmeta (pribora i alata) pretežito upotrijebljenih u stvaranju proizvoda kojima se povređuje patent.
\n
(2)Na zahtjev nositelja patenta koji učini vjerojatnim da mu je patent povrijeđen u obavljanju djelatnosti radi pribavljanja gospodarske ili ekonomske koristi te da mu zbog takve povrede prijeti nenadoknadiva šteta, osim privremenih mjera iz stavka 1. ovoga članka, sud može odrediti i zapljenu pokretnina ili nekretnina u vlasništvu protivnika osiguranja koje nisu u neposrednoj vezi s povredom, kao i zabranu raspolaganja sredstvima na računu kod financijskih institucija i zabranu raspolaganja drugom imovinom.
\n
(3)Radi određivanja i provedbe privremene mjere iz stavka 2. ovoga članka sud može zahtijevati od protivnika osiguranja ili drugih osoba koje time raspolažu dostavu bankovnih, financijskih i drugih ekonomskih podataka ili pristup drugim potrebnim podacima i dokumentima. Sud je dužan osigurati čuvanje tajnosti te zabraniti svaku zlouporabu ovih podataka.
\n
(4)Privremena mjera iz stavka 1. ovoga članka može se izreći i bez obavješćivanja protivnika osiguranja ako predlagatelj osiguranja učini vjerojatnim da u protivnom privremena mjera neće biti učinkovita ili da prijeti opasnost od nastanka nenadoknadive štete.
\n
(5)Privremena mjera iz stavka 2. ovoga članka može se izreći i bez obavješćivanja protivnika osiguranja ako predlagatelj osiguranja učini vjerojatnim da u protivnom privremena mjera neće biti učinkovita ili da je s obzirom na osobito teške okolnosti povrede to potrebno.
\n
(6)Ako je privremena mjera izrečena bez obavješćivanja protivnika osiguranja, sud će rješenje o privremenoj mjeri, odmah po njezinoj provedbi, dostaviti protivniku osiguranja.
\n
(7)U rješenju kojim se određuje privremena mjera sud će odrediti i trajanje te mjere, a ako je mjera određena prije podnošenja tužbe, i rok u kojemu predlagatelj osiguranja mora podnijeti tužbu radi opravdanja mjere, koji ne može biti kraći od 20 radnih dana odnosno 31 kalendarskog dana od dana dostave rješenja predlagatelju osiguranja, ovisno o tome koji kasnije istječe.
\n
(8)Odredbe ovoga članka ne utječu na mogućnost određivanja privremenih mjera prema drugim odredbama ovoga Zakona i odredbama općeg propisa kojim se uređuje postupak osiguranja.
\n
Članak 150Privremene mjere za osiguranje dokaza
\n
(1)Na zahtjev nositelja patenta koji učini vjerojatnim da mu je patent povrijeđen ili da prijeti opasnost od povrede patenta sud može odrediti privremenu mjeru radi osiguranja dokaza.
\n
(2)Privremenom mjerom iz stavka 1. ovoga članka sud, među ostalim, može odrediti:
\n
1.izradu detaljnog opisa robe kojom se povređuje patent, uz uzimanje ili bez uzimanja primjeraka 2. oduzimanje robe za koju se učini vjerojatnim da se njome povređuje patent 3. oduzimanje materijala i sredstava koji su upotrijebljeni za izradu i distribuciju robe za koju se učini vjerojatnim da se njome povređuje patent te oduzimanje dokumentacije koja se na to odnosi.
\n
(3)Privremena mjera iz ovoga članka može se izreći i bez obavješćivanja protivnika osiguranja ako predlagatelj osiguranja učini vjerojatnim da prijeti opasnost od uništenja dokaza ili od nastanka nenadoknadive štete.
\n
(4)Ako je privremena mjera izrečena bez obavješćivanja protivnika osiguranja, sud će rješenje o privremenoj mjeri, odmah po njezinoj provedbi, dostaviti protivniku osiguranja.
\n
(5)U rješenju kojim se određuje privremena mjera sud će odrediti i trajanje te mjere, a ako je mjera određena prije podnošenja tužbe, i rok u kojemu predlagatelj osiguranja mora podnijeti tužbu radi opravdanja mjere, koji ne može biti kraći od 20 radnih dana odnosno 31 kalendarskog dana od dana dostave rješenja predlagatelju osiguranja, ovisno o tome koji kasnije istječe.
\n
(6)Odredbe ovoga članka ne utječu na mogućnost suda da naloži mjere za osiguranje dokaza u skladu s odredbama općeg propisa kojim se uređuje postupak osiguranja.
\n
Članak 151Novčana kazna
\n
(1)Sud može zapriječiti novčanom kaznom i izreći novčanu kaznu protiv pravne ili fizičke osobe koja ne poštuje bilo koju mjeru donesenu na temelju članaka 142., 149. i 150. ovoga Zakona.
\n
(2)Pravnim osobama može se zapriječiti i izreći novčana kazna iz stavka 1. ovoga članka u iznosu od 1000,00 do 30.000,00 kuna.
\n
(3)Ako se novčana kazna zapriječi i izriče pravnoj osobi, sud će zapriječiti i izreći novčanu kaznu iz stavka 1. ovoga članka u iznosu od 5000,00 do 30.000,00 kuna i odgovornim osobama u pravnoj osobi ako utvrdi da su te osobe činom ili propustom prouzročile kažnjivo djelo pravne osobe.
\n
(4)Fizičkim osobama može se zapriječiti i izreći novčana kazna iz stavka 1. ovoga članka u iznosu od 1000,00 do 30.000,00 kuna.
\n
(5)Ako osoba kojoj je sud, u skladu s ovim Zakonom, zaprijetio novčanom kaznom ne postupi po nalogu suda, sud će joj izreći tu kaznu i, u slučaju potrebe, zaprijetiti joj novim kaznama te ih izricati sve dok ta osoba ne postupi po nalogu suda.
\n
(6)Ako fizička osoba kojoj je izrečena novčana kazna ne plati tu kaznu u roku koji je određen odlukom suda, ta će se kazna zamijeniti zatvorskom kaznom prema pravilima kaznenoga prava o zamjeni novčane kazne zatvorskom kaznom. Ukupan zbroj zatvorskih kazni kojima su nekoj osobi zamijenjene izrečene novčane kazne ne može u istom postupku prijeći šest mjeseci.
\n
(7)Zatvorska kazna izrečena prema odredbama ovoga Zakona izvršava se na način propisan za izvršenje zatvorske kazne izrečene u kaznenom postupku.
\n
(8)Izrečenu novčanu kaznu i zatvorsku kaznu sud će izvršiti po službenoj dužnosti, a troškovi izvršenja padaju na teret državnoga proračuna.
\n
(9)O kažnjavanju novčanom kaznom odlučuje sud rješenjem. Na rješenje o kažnjavanju dopuštena je žalba u roku od tri dana od dana dostave rješenja. O žalbi na rješenje o kažnjavanju odlučuje sud drugoga stupnja u roku od osam dana od dana primitka žalbe.
\n
(10)Žalba iz stavka 9. ovoga članka odgađa ovršnost rješenja.
\n
Članak 152Hitnost i primjena odredaba drugih zakona
\n
(1)Postupci u parnicama zbog povrede prava iz ovoga Zakona su hitni.
\n
(2)U postupku u parnicama zbog povrede patenta rok za odgovor na tužbu je osam dana od dana dostave tužbe tuženiku.
\n
(3)U sporovima zbog povrede prava iz ovoga Zakona ročište za glavnu raspravu mora se održati u roku od 30 dana od dana primitka odgovora na tužbu.
\n
(4)U postupku u parnicama postupak zbog povrede patenta pred prvostupanjskim sudom mora se okončati u roku od godine dana od dana podnošenja tužbe.
\n
(5)U postupku u parnicama zbog povrede patenta drugostupanjski je sud dužan donijeti odluku o žalbi podnesenoj protiv odluke prvostupanjskog suda u roku od šest mjeseci od dana primitka žalbe.
\n
(6)Rješenje o privremenoj mjeri donosi se u roku od 30 dana od dana podnošenja prijedloga za određivanje privremene mjere.
\n
(7)Na zahtjev suda ili neke od stranaka u postupku zbog povrede patenta Zavod će odmah uzeti u rad zahtjev za proglašenje ništavim patenta koji je podnesen prije ili u tijeku parnice i žurno po njemu postupati. Sud će odrediti prekid postupka do konačne odluke o prijedlogu za proglašenje patenta ništavim.
\n
DIO ČETRNAESTI ODREDBE O NADZORU I PREKRŠAJNE ODREDBE
\n
Članak 153Nadzor nad provedbom Zakona
\n
Inspekcijski nadzor nad provedbom ovoga Zakona provodi tijelo državne uprave nadležno sukladno posebnom propisu kojim se uređuje nadležnost za obavljanje inspekcijskih poslova u području prava intelektualnog vlasništva.
\n
Članak 154Upravni nadzor
\n
Upravni nadzor na provedbom ovoga Zakona i propisa donesenih na temelju njega provodi ministarstvo nadležno za nadzor nad radom Zavoda.
\n
Članak 155Prekršajne odredbe
\n
(1)Novčanom kaznom od 20.000,00 do 100.000,00 kuna kaznit će se za prekršaj pravna osoba ako bez odobrenja nositelja patenta:
\n
1.izrađuje, nudi, stavlja u promet, upotrebljava, uvozi ili skladišti u te svrhe proizvod koji je izrađen prema zaštićenom izumu (članak 93. stavak 2. točka 1.) 2. primjenjuje ili nudi na primjenu postupak koji je predmet zaštićenog izuma (članak 93. stavak 2. točka 2.) 3. nudi, stavlja u promet, upotrebljava, uvozi ili skladišti u te svrhe proizvod koji je izravno dobiven postupkom koji je predmet zaštićenog izuma (članak 93. stavak 2. točka 3.) ili 4. nudi ili isporučuje proizvod koji čini bitan element zaštićenog izuma osobama koje nisu ovlaštene za korištenje tog izuma (članak 93. stavak 3.).
\n
(2)Za prekršaj iz stavka 1. ovoga članka kaznit će se i odgovorna osoba u pravnoj osobi novčanom kaznom od 5000,00 do 10.000,00 kuna.
\n
(3)Za prekršaj iz stavka 1. ovoga članka kaznit će se fizička osoba novčanom kaznom od 2000,00 do 10.000,00 kuna.
\n
(4)Za prekršaj iz stavka 1. ovoga članka kaznit će se novčanom kaznom od 5000,00 do 50.000,00 kuna fizička osoba obrtnik odnosno osoba koja obavlja drugu samostalnu djelatnost kada je prekršaj počinila u vezi s obavljanjem svog obrta odnosno samostalne djelatnosti.
\n
Članak 156Prekršajne odredbe u slučaju patenta kojim se štiti biološki materijal
\n
(1)Novčanom kaznom od 20.000,00 do 100.000,00 kuna kaznit će se za prekršaj pravna osoba ako bez odobrenja nositelja patenta:
\n
1.izrađuje, nudi, stavlja u promet, upotrebljava, uvozi ili u te svrhe skladišti u smislu članka 93. stavka 2. točke 1. ovoga Zakona bilo koji biološki materijal iz članka 94. stavka 1. ovoga Zakona 2. primjenjuje ili nudi na primjenu u smislu članka 93. stavka 2. točke 2. ovoga Zakona patentom zaštićeni postupak iz članka 94. stavka 2. ovoga Zakona koji omogućuje proizvodnju biološkog materijala koji sadržava posebna obilježja koja iz izuma proizlaze 3. nudi, stavlja u promet, upotrebljava, uvozi ili skladišti u te svrhe u smislu članka 93. stavka 2. točke 3. ovoga Zakona biološki materijal dobiven neposredno postupkom iz članka 94. stavka 2. ovoga Zakona, kao i svaki drugi biološki materijal koji je izveden iz toga neposredno dobivenog biološkog materijala razmnožavanjem ili reprodukcijom u istovjetnom ili različitom obliku s istovjetnim obilježjima ili 4. nudi ili isporučuje u smislu članka 93. stavka 3. ovoga Zakona proizvod i sve materijale iz članka 94. stavka 3. ovoga Zakona osobama koje nisu ovlaštene za korištenje tog izuma.
\n
(2)Za prekršaj iz stavka 1. ovoga članka kaznit će se i odgovorna osoba u pravnoj osobi novčanom kaznom od 5000,00 do 10.000,00 kuna.
\n
(3)Za prekršaj iz stavka 1. ovoga članka kaznit će se fizička osoba novčanom kaznom od 2000,00 do 10.000,00 kuna.
\n
(4)Za prekršaj iz stavka 1. ovoga članka kaznit će se novčanom kaznom od 5000,00 do 50.000,00 kuna fizička osoba obrtnik odnosno osoba koja obavlja drugu samostalnu djelatnost kada je prekršaj počinila u vezi s obavljanjem svog obrta odnosno samostalne djelatnosti.
\n
DIO PETNAESTI PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE
\n
Članak 157
\n
(1)Patenti koji su do dana stupanja na snagu ovoga Zakona upisani u registar patenata pri Zavodu ostaju na snazi i na njih će se primjenjivati odredbe ovoga Zakona.
\n
(2)Konsenzualni patenti koji su do dana stupanja na snagu ovoga Zakona upisani u registar konsenzualnih patenata pri Zavodu ostaju na snazi i na njih će se primjenjivati odredbe Zakona o patentu (»Narodne novine«, br. 173/03., 54/05., 87/05., 76/07., 30/09., 128/10., 49/11., 76/13. i 46/18.).
\n
Članak 158
\n
(1)Postupci pokrenuti do dana stupanja na snagu ovoga Zakona dovršit će se prema odredbama Zakona o patentu (»Narodne novine«, br. 173/03., 54/05., 87/05., 76/07., 30/09., 128/10., 49/11., 76/13. i 46/18.).
\n
(2)Podnositelji koji su Zavodu podnijeli prijavu patenta na temelju Zakona o patentu (»Narodne novine«, br. 173/03., 54/05., 87/05., 76/07., 30/09., 128/10., 49/11., 76/13. i 46/18.) mogu u roku od tri mjeseca od dana stupanja na snagu ovoga Zakona podnijeti zahtjev za pretvorbu prijave patenta u prijavu uporabnog modela iz članka 73. ovoga Zakona, pod uvjetom da prijava patenta na dan podnošenja zahtjeva za pretvorbu nije objavljena.
\n
Članak 159
\n
(1)Čelnik Zavoda donijet će pravilnik kojim se uređuju pitanja iz članka 20. stavka 4., članka 26. stavka 5., članka 27. stavka 4., članka 28. stavka 6., članka 29. stavka 7., članka 30. stavka 8., članka 31. stavka 3., članka 33. stavka 2., članka 52. stavka 2., članka 56. stavka 7., članka 57. stavka 6., članka 58. stavka 8., članka 59. stavka 7., članka 68. stavka 2., članka 69. stavka 2., članka 70. stavka 2., članka 77. stavka 7., članka 80. stavka 4., članka 81. stavka 3., članka 83. stavka 4., članka 84. stavka 3., članka 109. stavka 7., članka 119. stavka 3., članka 124. stavka 6., članka 128. stavka 7. i članka 136. stavka 5. ovoga Zakona u roku od dva mjeseca od dana stupanja na snagu ovoga Zakona.
\n
(2)Do dana stupanja na snagu pravilnika iz stavka 1. ovoga članka ostaje na snazi Pravilnik o patentu (»Narodne novine«, br. 117/07., 3/11., 66/11., 145/12., 85/13. i 43/17.).
\n
Članak 160
\n
Uredba iz članka 19. stavka 2. ovoga Zakona uskladit će se s odredbama ovoga Zakona u roku od 60 dana od dana njegova stupanja na snagu.
\n
Članak 161
\n
Danom stupanja na snagu ovoga Zakona prestaje važiti Zakon o patentu (»Narodne novine«, br. 173/03., 54/05., 87/05., 76/07., 30/09., 128/10., 49/11., 76/13. i 46/18.).
\n
Članak 162
\n
Ovaj Zakon stupa na snagu osmoga dana od dana objave u »Narodnim novinama«.
\n
Copyright © Ante Borić