(7)Svi podaci, uključujući osobne podatke, koji se odnose na unose u stavcima 1. i 2. ovoga članka, smatraju se podacima od javnog interesa i može im pristupiti bilo koja treća strana. Radi pravne sigurnosti unosi u registru vode se na neodređeno vrijeme.
\n
Članak 120Povjerljive informacije
\n
(1)Kada u postupcima pred Zavodom stranka dostavi dokaze koji sadrže poslovne tajne i povjerljive informacije i tako ih označi, Zavod može na zahtjev stranke poduzeti potrebne mjere radi zaštite poslovnih tajni i povjerljivih informacija, među ostalim:
\n
–odrediti da se dokumenti koji sadrže te informacije ne mogu umnožavati, već se može izvršiti uvid u Zavodu u te dokumente
\n
–izuzeti od davanja na uvid dokumente koji sadrže te informacije, osim ako je uvid u te dijelove spisa opravdan zbog prevagujućih legitimnih interesa stranke koja traži uvid
\n
–odrediti da se dokumenti koji sadrže te informacije zatvore u poseban omot koji se može otvarati samo u Zavodu, u kojem slučaju će se ponovno zatvoriti u poseban omot i na omotu naznačiti da je dokument razgledan, datum razgledavanja i tko je vršio razgledavanje.
\n
(2)Prije davanja na uvid dokumenata koji sadrže poslovne tajne i povjerljive informacije Zavod će upozoriti osobe koje imaju pravo uvida u spis i dokumente koji sadrže te informacije o obvezi čuvanja tih informacija. Osobe koje su izvršile uvid u spis potpisuju izjavu o tome da su upoznate s obvezom čuvanja tajnosti.
\n
Članak 121Ispravljanje pogrešaka i očitih propusta
\n
(1)Ako upis u registar žiga ili objava prijave ili registracije žiga ili rješenje Zavoda sadrži očitu pogrešku do koje je došlo propustom Zavoda, Zavod će ispraviti pogrešku po službenoj dužnosti ili na zahtjev stranke.
\n
(2)Zavod donosi rješenje kojim briše prijašnji upis u registar žiga ili prijašnju objavu odnosno kojim prijašnje rješenje koje sadrži očitu pogrešku ispravlja novim rješenjem kojim ispravlja takvu pogrešku te objavljuje ispravke pogrešno objavljenih podataka.
\n
(3)Za zahtjev za ispravak pogrešaka iz stavka 1. ovoga članka ne plaća se upravna pristojba i naknada troškova.
\n
Članak 122Pretraživanje
\n
Zavod obavlja, na zahtjev svake zainteresirane osobe, usluge pretraživanja na istovjetnost i sličnost prijavljenih i registriranih žigova koji imaju učinak u Republici Hrvatskoj.
\n
Članak 123Zastupanje pred Zavodom
\n
(1)Fizičke ili pravne osobe koje nemaju prebivalište ili stvarno i djelatno industrijsko ili trgovačko sjedište u Republici Hrvatskoj mogu ostvarivati prava iz ovoga Zakona u postupcima pred Zavodom samo preko ovlaštenih opunomoćenika.
\n
(2)Opća načela zastupanja i posebni uvjeti na temelju kojih osobe iz stavka 1. ovoga članka mogu ostvarivati prava iz ovoga Zakona uređeni su posebnim propisima.
\n
Članak 124Odlučivanje o troškovima stranaka u postupcima u kojima sudjeluju dvije stranke ili više njih
\n
(1)U postupcima pokrenutima pred Zavodom u kojima sudjeluju dvije stranke ili više njih s protivnim interesima, svaka stranka, ako je imala troškove, snosi svoje troškove u slučaju okončanja postupka:
\n
1.odbacivanjem zahtjeva stranke za pokretanje postupka 2. obustavom postupka zbog odustanka stranke od pokrenutoga postupka ili zbog mirnog rješavanja spora stranaka ili zbog prestanka postojanja zakonskih pretpostavki za njegovo vođenje tijekom postupka 3. djelomičnim usvajanjem zahtjeva stranke.
\n
(2)Ako su dvostranački ili višestranački postupci iz stavka 1. ovoga članka okončani rješenjem o potpunom usvajanju ili rješenjem o potpunom odbijanju zahtjeva stranke, troškove postupka snosi stranka za koju je postupak nepovoljno okončan.
\n
(3)O troškovima postupka odlučuje se rješenjem kojim se okončava postupak.
\n
DIO JEDANAESTI GRAĐANSKOPRAVNA ZAŠTITA
\n
Članak 125Osobe ovlaštene zahtijevati zaštitu prava
\n
(1)Osim nositelja žiga zaštitu prava iz ovoga Zakona može zahtijevati i nositelj licencije u onoj mjeri u kojoj je na to ovlašten temeljem pravnog posla ili zakona.
\n
(2)Neovisno o odredbama ugovora o licenciji, stjecatelj licencije može pokrenuti postupak zbog povrede žiga samo uz suglasnost nositelja žiga. Međutim, stjecatelj isključive licencije može pokrenuti takav postupak ako nositelj žiga, nakon službene obavijesti, sam ne pokrene postupak zbog povrede žiga u odgovarajućem roku.
\n
(3)Stjecatelj licencije, u svrhu dobivanja naknade za štetu koju je pretrpio, ima pravo umiješati se u postupak zbog povrede koji je pokrenuo nositelj žiga.
\n
Članak 126Zahtjevi zbog povrede žiga
\n
(1)Protiv osobe koja je neovlaštenim poduzimanjem neke od radnji iz članka 11. ovoga Zakona povrijedila žig, nositelj žiga može tužbom zahtijevati utvrđenje povrede, prestanak povrede odnosno zabranu takve i slične povrede ubuduće.
\n
(2)Protiv osobe koja je neovlaštenim poduzimanjem radnje prouzročila ozbiljnu prijetnju da će žig povrijediti, nositelj žiga može tužbom zahtijevati prestanak poduzimanja te radnje i zabranu povrede žiga.
\n
(3)Zahtjevi iz stavaka 1. i 2. ovoga članka mogu se postaviti i protiv posrednika koji pruža usluge koje treća osoba koristi u radnjama kojima se povređuje žig odnosno od kojih prijeti povreda žiga.
\n
(4)Ako pri uvozu proizvoda kojima se vrijeđa žig pošiljatelj djeluje u trgovačkom prometu, bez obzira na to radi li se o robi namijenjenoj za komercijalne svrhe ili za osobnu uporabu primatelja, nositelj žiga ima pravo tužbom protiv deklaranta i/ili primatelja robe zahtijevati utvrđenje povrede žiga kako bi se proizvodi mogli uništiti pod carinskim nadzorom u skladu s propisima Europske unije o carinskoj provedbi prava intelektualnog vlasništva. Utvrđenje povrede žiga u skladu s ovim člankom ne utječe na odgovornost deklaranta ili posjednika robe za povredu žiga.
\n
Članak 127Zahtjev za oduzimanje i uništenje robe kojom je počinjena povreda
\n
(1)Protiv osobe koja je neovlaštenim poduzimanjem neke od radnji iz članka 11. ovoga Zakona povrijedila žig, nositelj žiga može tužbom zahtijevati da sud u odnosu na robu koja je obilježena znakom kojim se povređuje žig odnosno materijal i sredstva korištena za izradu i proizvodnju te robe odredi povlačenje s tržišta, potpuno uklanjanje s tržišta ili uništenje.
\n
(2)Mjere iz stavka 1. ovoga članka sud će odrediti na trošak počinitelja povrede, osim ako postoje osobiti razlozi da tako ne odluči.
\n
(3)Određivanje mjera iz stavka 2. ovoga članka ne utječe na pravo nositelja žiga na naknadu štete prouzročene povredom žiga.
\n
(4)Prilikom određivanja mjera iz stavka 1. ovoga članka sud će paziti da one budu razmjerne naravi i intenzitetu povrede.
\n
Članak 128Zahtjev za naknadu štete, za uobičajenu naknadu i za koristi stečene bez osnove
\n
(1)Protiv osobe koja je neovlaštenim poduzimanjem neke od radnji iz članka 11. ovoga Zakona nositelju žiga prouzročila štetu, nositelj žiga može tužbom zahtijevati naknadu štete prema općim pravilima o naknadi štete i pravilima o naknadi štete prema ovome Zakonu.
\n
(2)Protiv osobe koja je bez osnove u pravnom poslu, odluci suda ili zakonu, neovlaštenim poduzimanjem neke od radnji iz članka 11. ovoga Zakona povrijedila žig te time stekla neku korist, nositelj žiga može tužbom zahtijevati vraćanje ili naknađivanje tih koristi prema općim pravilima o stjecanju bez osnove.
\n
(3)Zahtjevi iz stavaka 1. i 2. ovoga članka međusobno se ne isključuju.
\n
(4)Prilikom određivanja visine naknade štete sud će uzeti u obzir sve odgovarajuće čimbenike, kao što su negativne gospodarske posljedice, uključujući izmaklu korist, koje je pretrpio oštećenik, svaku nepoštenu dobit koju je ostvario počinitelj povrede i, kada to smatra primjerenim, elemente koji nisu gospodarski čimbenici, kao što je neimovinska šteta koja je nositelju žiga nanesena neovlaštenim poduzimanjem neke od radnji iz članka 11. ovoga Zakona kojom se povređuje žig.
\n
(5)Umjesto određivanja visine naknade štete prema stavku 4. ovoga članka sud može, kada to smatra primjerenim, odrediti visinu naknade štete protiv počinitelja povrede u visini iznosa naknade koja bi se u tim okolnostima mogla zahtijevati da je počinitelj povrede zatražio odobrenje za korištenje žiga.
\n
Članak 129Zahtjev za objavu presude
\n
(1)Nositelj žiga može zahtijevati da pravomoćna presuda kojom se makar i djelomično udovoljilo zahtjevu usmjerenom na zaštitu žiga u slučaju povrede bude objavljena u sredstvima javnog priopćavanja na trošak tuženika.
\n
(2)Sud će, u granicama tužbenog zahtjeva, odlučiti u kojem će sredstvu javnog priopćavanja presuda biti objavljena te hoće li se objaviti cijela presuda ili njezin dio.
\n
(3)Ako sud odluči da se objavi samo dio presude, odredit će, u granicama tužbenog zahtjeva, da se objavi izreka i onaj dio presude iz kojeg je vidljivo o kakvoj se povredi radi i tko je povrijedio žig.
\n
Članak 130Zahtjev za dostavu podataka
\n
(1)Nositelj žiga koji je pokrenuo parnični postupak za zaštitu žiga od povrede može zahtijevati dostavu podataka o podrijetlu i distribucijskim kanalima robe ili usluga kojima se povređuje njegov žig.
\n
(2)Zahtjev iz stavka 1. ovoga članka može se postaviti protiv osobe koja je tužena u parničnom postupku iz stavka 1. ovoga članka kao poseban tužbeni zahtjev ili kao manifestacijski zahtjev istaknut u stupnjevitoj tužbi.
\n
(3)Zahtjev iz stavka 1. ovoga članka može se postaviti i protiv:
\n
–osobe koja u obavljanju svoje gospodarske djelatnosti posjeduje robu za koju se sumnja da se njome povređuje žig
\n
–osobe koja u obavljanju svoje gospodarske djelatnosti koristi usluge za koje se sumnja da se njima povređuje žig
\n
–osobe koja u obavljanju svoje gospodarske djelatnosti pruža usluge koje se koriste u radnjama za koje se sumnja da se njima povređuje žig ili
\n
–osobe koja je od jedne od osoba iz stavka 2. ovoga članka odnosno podstavaka 1. do 3. ovoga stavka označena kao osoba koja sudjeluje u proizvodnji ili distribuciji robe ili davanju usluga za koje se sumnja da se njima povređuje žig.
\n
(4)Zahtjev is stavka 1. ovoga članka podnesen protiv neke od osoba navedenih u stavku 2. ovoga članka podnosi se kao poseban tužbeni zahtjev ili kao manifestacijski zahtjev istaknut u stupnjevitoj tužbi protiv navedenih osoba kao suparničara u tužbi protiv osobe koja je tužena u parničnom postupku iz stavka 1. ovoga članka.
\n
(5)Zahtjev za dostavu podataka o podrijetlu robe i distribucijskim kanalima robe ili usluga iz stavka 1. ovoga članka može, među ostalima, obuhvaćati:
\n
–podatke o imenima i adresama proizvođača i distributera, dobavljača i drugih prijašnjih posjednika robe odnosno davatelja usluga, kao i prodavača na veliko i prodavača na malo kojima je ta roba namijenjena
\n
–podatke o količinama proizvedene, izrađene, isporučene, primljene ili naručene robe ili usluga, kao i cijenama ostvarenima za odnosnu robu i usluge.
\n
(6)Osoba prema kojoj je postavljen zahtjev na dostavu podataka iz stavaka 2. ili 3. ovoga članka može odbiti dostavu tih podataka zbog istih razloga zbog kojih se prema pravilima općeg propisa kojim se uređuje parnični postupak može uskratiti svjedočenje.
\n
(7)Ako osoba prema kojoj je postavljen zahtjev na dostavu podataka iz stavaka 2. ili 3. ovoga članka odbije dostavu podataka bez opravdanog razloga, odgovara za štetu u skladu s odredbama općeg propisa kojim se uređuju obvezni odnosi.
\n
(8)Odredbe ovoga članka ne utječu na propise o načinu korištenja povjerljivih podataka u građanskim i kaznenim postupcima, na propise kojima se uređuje odgovornost za zlouporabu prava na dobivanje podataka te na propise kojima se uređuje obrada i zaštita osobnih podataka.
\n
Članak 131Pribavljanje dokaza tijekom parničnog postupka
\n
(1)Kada se stranka u parničnom postupku poziva na ispravu ili druge dokaze koji su određeni ili odredivi i tvrdi da se oni nalaze kod druge stranke ili treće osobe, ili su im dostupni, sud će te osobe pozvati da u određenom roku podnesu isprave odnosno dokaze.
\n
(2)U prijedlogu za podnošenje dokaza stranka mora učiniti vjerojatnim da se ti dokazi nalaze kod druge stranke ili treće osobe odnosno da su im dostupni, a ako je predlagatelj tužitelj, on mora učiniti vjerojatnim i postojanje svoje tražbine.
\n
(3)Kada nositelj žiga kao tužitelj u tužbi tvrdi da se dogodila povreda žiga u obavljanju gospodarske djelatnosti radi stjecanja gospodarske ili ekonomske koristi i tijekom postupka učini to vjerojatnim, te kada se u postupku poziva na bankovne, financijske ili slične ekonomske dokumente, isprave i slične dokaze i tvrdi da se oni nalaze kod druge stranke ili su joj dostupni, sud će tu stranku pozvati da podnese te dokaze, ostavljajući joj za to određeni rok.
\n
(4)Prije nego što donese odluku kojom drugoj stranki odnosno trećoj osobi nalaže podnošenje dokaza, sud će ih pozvati da se o tome izjasne.
\n
(5)Kad stranka odnosno treća osoba tvrdi da se dokaz ne nalazi kod nje odnosno da joj nije dostupan, sud može radi utvrđivanja te činjenice izvoditi dokaze.
\n
(6)U pogledu prava stranke da uskrati podnošenje dokaza na odgovarajući se način primjenjuju odredbe općeg propisa kojim se uređuje parnični postupak o pravu na uskratu svjedočenja.
\n
(7)Prilikom odlučivanja o prijedlogu za otkrivanje dokaza sud će uzeti u obzir i ocijeniti interese stranke koja traži podnošenje dokaza u odnosu na interese druge stranke i trećih osoba od kojih se podnošenje dokaza traži, uzevši u obzir, među ostalim, interes tih osoba da:
\n
1.se ne otkrivaju dokazi ako se predmetne činjenice mogu utvrditi i na temelju drugih dostupnih dokaza 2. dokazi budu određeni koliko je to moguće s obzirom na okolnosti pojedinog slučaja te da budu značajni za postupak 3. opseg i trošak podnošenja ne budu toliki da su u očitom nerazmjeru sa značenjem činjenica koje se žele utvrditi ili 4. se zaštite vlastite ili tuđe poslovne tajne.
\n
(8)Interes tuženika da izbjegne postupke naknade štete odnosno da spriječi tužiteljev uspjeh u postupku nije opravdan razlog za uskraćivanje podnošenja dokaza koji mu idu na štetu.
\n
(9)Ako je izvođenje dokaza iz stavka 3. ovoga članka ili podnošenje dokaza temeljem ovoga članka povezano s određenim troškovima za treću osobu, sud će pozvati predlagatelja da položi predujam troškova.
\n
(10)Ako stranka ne postupi po odluci suda kojom joj se nalaže podnošenje dokaza, sud će, s obzirom na sve okolnosti, po svom vlastitom uvjerenju ocijeniti od kakva je značenja to što stranka kod koje se dokaz nalazi neće postupiti po rješenju suda kojim joj se nalaže da podnese dokaz ili protivno uvjerenju suda poriče da se dokaz nalazi kod nje.
\n
(11)Protiv odluke suda o prijedlogu za podnošenje dokaza strankama u postupku žalba nije dopuštena.
\n
(12)Na temelju odluke kojom je trećoj osobi naloženo podnijeti dokaz sud će na prijedlog provesti ovrhu po pravilima postupka osiguranja i prije pravomoćnosti toga rješenja.
\n
(13)Treća osoba ima pravo na naknadu opravdanih troškova koje je imala u vezi s otkrivanjem dokaza.
\n
(14)Trošak iz stavka 13. ovoga članka treća osoba treba zatražiti u roku od 15 dana nakon potpunog postupanja po odluci suda.
\n
Članak 132Privremene mjere zbog povrede žiga
\n
(1)Na zahtjev nositelja žiga koji učini vjerojatnim da mu je žig povrijeđen ili da prijeti opasnost od povrede žiga, sud može odrediti bilo koju privremenu mjeru koja je usmjerena na prestanak ili sprječavanje povrede, među ostalim:
\n
–naložiti protivniku osiguranja da prestane odnosno odustane od radnji kojima se povređuje žig; ovaj nalog sud može izreći i protiv posrednika čije usluge koriste treće osobe da bi povrijedile žig
\n
–odrediti oduzimanje ili predaju robe za koju se sumnja da je protupravno obilježena žigom kako bi se spriječilo njezino stavljanje u promet ili njezin promet na tržištu.
\n
(2)Na zahtjev nositelja žiga koji učini vjerojatnim da mu je žig povrijeđen u obavljanju djelatnosti radi pribavljanja gospodarske ili ekonomske koristi, te da mu zbog takve povrede prijeti nenadoknadiva šteta, osim privremenih mjera iz stavka 1. ovoga članka sud može odrediti i zapljenu pokretnina ili nekretnina u vlasništvu protivnika osiguranja koje nisu u neposrednoj vezi s povredom, kao i zabranu raspolaganja sredstvima na računu kod financijskih institucija i zabranu raspolaganja drugom imovinom.
\n
(3)Radi određivanja i provedbe privremene mjere iz stavka 2. ovoga članka sud može zahtijevati od protivnika osiguranja ili drugih osoba koje time raspolažu dostavu bankovnih, financijskih i drugih ekonomskih podataka, ili pristup drugim potrebnim podacima i dokumentima. Sud je dužan osigurati čuvanje tajnosti te zabraniti svaku zlouporabu ovih podataka.
\n
(4)Privremena mjera iz stavka 1. ovoga članka može se izreći i bez obavješćivanja protivnika osiguranja ako predlagatelj osiguranja učini vjerojatnim da u protivnom privremena mjera neće biti učinkovita, ili da prijeti opasnost od nastanka nenadoknadive štete.
\n
(5)Privremena mjera iz stavka 2. ovoga članka može se izreći i bez obavješćivanja protivnika osiguranja ako predlagatelj osiguranja učini vjerojatnim da u protivnom privremena mjera neće biti učinkovita ili da je s obzirom na osobito teške okolnosti povrede to potrebno.
\n
(6)Ako je privremena mjera izrečena bez obavješćivanja protivnika osiguranja, sud će rješenje o privremenoj mjeri, odmah po njezinoj provedbi, dostaviti protivniku osiguranja.
\n
(7)U rješenju kojim se određuje privremena mjera sud će odrediti i trajanje te mjere, a ako je mjera određena prije podnošenja tužbe, i rok u kojemu predlagatelj osiguranja mora podnijeti tužbu radi opravdanja mjere.
\n
(8)Sud će odrediti rok iz stavka 7. ovoga članka tako da iznosi najviše 31 kalendarski dan od dana dostave rješenja predlagatelju osiguranja.
\n
(9)Odredbe ovoga članka ne utječu na mogućnost određivanja privremenih mjera prema drugim odredbama ovoga Zakona i općeg propisa kojim se uređuje postupak osiguranja.
\n
Članak 133Privremene mjere za osiguranje dokaza
\n
(1)Na zahtjev nositelja žiga koji učini vjerojatnim da mu je žig povrijeđen ili da prijeti opasnost od povrede žiga, sud može odrediti privremenu mjeru radi osiguranja dokaza.
\n
(2)Privremenom mjerom iz stavka 1. ovoga članka sud, među ostalim, može odrediti:
\n
–izradu detaljnog opisa robe kojom se povređuje žig, uz uzimanje ili bez uzimanja primjeraka
\n
–oduzimanje robe za koju se učini vjerojatnim da se njome povređuje žig i/ili
\n
–oduzimanje materijala i sredstava koji su upotrijebljeni za izradu i distribuciju robe za koju se učini vjerojatnim da se njome povređuje žig te oduzimanje dokumentacije koja se na to odnosi.
\n
(3)Privremena mjera iz ovoga članka može se izreći i bez obavješćivanja protivnika osiguranja ako predlagatelj osiguranja učini vjerojatnim da prijeti opasnost od uništenja dokaza ili od nastanka nenadoknadive štete.
\n
(4)Ako je privremena mjera izrečena bez obavješćivanja protivnika osiguranja, sud će rješenje o privremenoj mjeri, odmah po njezinoj provedbi, dostaviti protivniku osiguranja.
\n
(5)U rješenju kojim se određuje privremena mjera sud će odrediti i trajanje te mjere, a ako je mjera određena prije podnošenja tužbe, i rok u kojemu predlagatelj osiguranja mora podnijeti tužbu radi opravdanja mjere.
\n
(6)Sud će odrediti rok iz stavka 5. ovoga članka tako da iznosi najviše 31 kalendarski dan od dana dostave rješenja predlagatelju osiguranja.
\n
(7)Odredbe ovoga članka ne utječu na mogućnost suda da naloži mjere za osiguranje dokaza u skladu s odredbama općeg propisa kojim se uređuje postupak osiguranja.
\n
Članak 134Novčana kazna
\n
(1)Sud može zapriječiti novčanom kaznom i izreći novčanu kaznu protiv pravne ili fizičke osobe koja ne poštuje bilo koju mjeru donesenu temeljem članaka 127., 132. i 133. ovoga Zakona.
\n
(2)Pravnim osobama može se zapriječiti i izreći novčana kazna iz stavka 1. ovoga članka u iznosu od 1000,00 do 30.000,00 kuna.
\n
(3)Ako se novčana kazna zapriječi i izriče pravnoj osobi, sud će zapriječiti i izreći novčanu kaznu iz stavka 1. ovoga članka u iznosu od 5000,00 do 30.000,00 kuna i odgovornim osobama u pravnoj osobi ako utvrdi da su te osobe činom ili propustom prouzročile kažnjivo djelo pravne osobe.
\n
(4)Fizičkim osobama može se zapriječiti i izreći novčana kazna iz stavka 1. ovoga članka u iznosu od 1000,00 do 30.000,00 kuna.
\n
(5)Ako osoba kojoj je sud, u skladu s ovim Zakonom, zaprijetio novčanom kaznom ne postupi po nalogu suda, sud će joj izreći tu kaznu i, u slučaju potrebe, zaprijetiti joj novim kaznama te ih izricati sve dok ta osoba ne postupi po nalogu suda.
\n
(6)Ako fizička osoba kojoj je izrečena novčana kazna ne plati tu kaznu u roku koji je određen odlukom suda, ta će se kazna zamijeniti zatvorskom kaznom po pravilima kaznenoga prava o zamjeni novčane kazne zatvorskom kaznom. Ukupan zbroj zatvorskih kazni kojima su nekoj osobi zamijenjene izrečene novčane kazne ne može u istom postupku prijeći šest mjeseci.
\n
(7)Zatvorska kazna izrečena prema odredbama ovoga Zakona izvršava se na način propisan za izvršenje zatvorske kazne izrečene u kaznenom postupku.
\n
(8)Izrečenu novčanu kaznu i zatvorsku kaznu sud će izvršiti po službenoj dužnosti, a troškovi izvršenja padaju na teret državnoga proračuna.
\n
(9)Novčana kazna u smislu odredaba ovoga članka ne utječe na kaznenu odgovornost osoba koje su u postupcima prema ovom Zakonu kažnjene novčanom kaznom, ali će se kazna izrečena prema odredbama ovoga Zakona uračunati u kaznu izrečenu u kaznenom postupku.
\n
(10)O kažnjavanju novčanom kaznom odlučuje sud rješenjem. Na rješenje o kažnjavanju dopuštena je žalba u roku od tri dana od dana dostave rješenja. O žalbi na rješenje o kažnjavanju odlučuje sud drugoga stupnja u roku od osam dana od dana primitka žalbe.
\n
(11)Žalba iz stavka 10. ovoga članka odgađa ovršnost rješenja.
\n
Članak 135Hitnost i primjena odredaba drugih zakona
\n
(1)Postupci zbog povrede žiga iz ovoga Zakona su hitni.
\n
(2)U postupku u parnicama zbog povrede žiga rok za odgovor na tužbu je osam dana od dana dostave tužbe tuženiku.
\n
(3)U sporovima zbog povrede žiga ročište za glavnu raspravu mora se održati u roku od 30 dana od dana primitka odgovora na tužbu.
\n
(4)U postupku u parnicama postupak zbog povrede žiga pred prvostupanjskim sudom mora se okončati u roku od godine dana od dana podnošenja tužbe.
\n
(5)U postupku u parnicama zbog povrede žiga drugostupanjski je sud dužan donijeti odluku o žalbi podnesenoj protiv odluke prvostupanjskog suda u roku od šest mjeseci od dana primitka žalbe.
\n
(6)Rješenje o privremenoj mjeri donosi se u roku od 30 dana od dana podnošenja prijedloga za određivanje privremene mjere.
\n
(7)Na zahtjev suda ili neke od stranaka u postupku zbog povrede žiga Zavod će odmah uzeti u rad prijedlog za proglašenje ništavim rješenja o registraciji toga žiga odnosno zahtjev za opoziv toga žiga, koji je podnesen prije ili tijekom parnice, i žurno po njemu postupati. Sud će odrediti prekid postupka do konačne odluke o prijedlogu za proglašenje ništavim rješenja o registraciji žiga. Sud će s obzirom na okolnosti slučaja odlučiti hoće li odrediti prekid postupka do konačne odluke o opozivu žiga.
\n
DIO DVANAESTI ODREDBE O NADZORU I PREKRŠAJNE ODREDBE
\n
Članak 136Nadzor nad provedbom Zakona
\n
Inspekcijski nadzor nad provedbom ovoga Zakona provode inspektori i drugi ovlašteni državni službenici sukladno posebnom propisu kojim se uređuje nadležnost za obavljanje inspekcijskih poslova u području prava intelektualnog vlasništva.
\n
Članak 137Upravni nadzor
\n
Upravni nadzor na provedbom ovoga Zakona i propisa donesenih na temelju njega provodi ministarstvo nadležno za nadzor nad radom Zavoda.
\n
Članak 138Prekršajne odredbe
\n
(1)Novčanom kaznom od 20.000,00 do 100.000,00 kuna kaznit će se pravna osoba ako bez suglasnosti nositelja registriranog žiga:
\n
1.vrijeđa pravo žiga tako da znak koji je istovjetan sa žigom rabi u trgovačkom prometu u vezi s proizvodima i uslugama koji su istovjetni s onima za koje je žig registriran (članak 11. stavak 2. točka 1.) 2. vrijeđa pravo žiga tako da znak koji je istovjetan ili sličan žigu rabi u trgovačkom prometu u vezi s proizvodima i uslugama koji su istovjetni ili slični onima za koje je žig registriran, ako postoji vjerojatnost dovođenja javnosti u zabludu u Republici Hrvatskoj; vjerojatnost dovođenja u zabludu uključuje vjerojatnost dovođenja u vezu tog znaka i žiga (članak 11. stavak 2. točka 2.) 3. vrijeđa pravo žiga tako da znak koji je istovjetan ili sličan žigu rabi u trgovačkom prometu neovisno o tome jesu li proizvodima i uslugama istovjetni, slični ili nisu slični onima za koje je žig registriran, ako taj žig ima ugled u Republici Hrvatskoj i uporaba toga znaka bez opravdanog razloga nepošteno iskorištava razlikovni karakter ili ugled takvog žiga ili im šteti (članak 11. stavak 2. točka 3.) 4. znak kojim se vrijeđa pravo žiga ističe na proizvodima ili njihovim pakiranjima (članak 11. stavak 3. točka 1. u vezi s člankom 11. stavkom 2.) 5. nudi proizvode obilježene znakom kojim se vrijeđa pravo žiga, stavlja na tržište ili skladišti u te svrhe ili nudi i pruža usluge pod tim znakom (članak 11. stavak 3. točka 2. u vezi s člankom 11. stavkom 2.) 6. uvozi ili izvozi proizvode obilježene znakom kojim se vrijeđa pravo žiga (članak 11. stavak 3. točka 3. u vezi s člankom 11. stavkom 2.) 7. upotrebljava znak kojim se vrijeđa pravo žiga kao trgovački naziv ili naziv trgovačkog društva ili dijela trgovačkog naziva odnosno dijela naziva trgovačkog društva (članak 11. stavak 3. točka 4. u vezi s člankom 11. stavkom 2.) 8. znak kojim se vrijeđa pravo žiga upotrebljava na poslovnim dokumentima i u oglašavanju (članak 11. stavak 3. točka 5. u vezi s člankom 11. stavkom 2.) 9. znak kojim se vrijeđa pravo žiga upotrebljava na nedopušten način u komparativnom oglašavanju na način koji je protivan propisima Europske unije ili propisima Republike Hrvatske o zavaravajućem i komparativnom oglašavanju (članak 11. stavak 3. točka 6. u vezi s člankom 11. stavkom 2.).
\n
(2)Za prekršaj iz stavka 1. ovoga članka kaznit će se novčanom kaznom od 5000,00 do 10.000,00 kuna i odgovorna osoba u pravnoj osobi.
\n
(3)Za prekršaj iz stavka 1. ovoga članka kaznit će se novčanom kaznom od 2000,00 do 10.000,00 kuna fizička osoba.
\n
(4)Za prekršaj iz stavka 1. ovoga članka kaznit će se novčanom kaznom od 5000,00 do 50.000,00 kuna fizička osoba obrtnik odnosno osoba koja obavlja drugu samostalnu djelatnost kada su prekršaj počinile u vezi s obavljanjem svog obrta odnosno samostalne djelatnosti.
\n
DIO TRINAESTI PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE
\n
Članak 139
\n
(1)Postupci koji nisu dovršeni do dana stupanja na snagu ovoga Zakona dovršit će se prema odredbama Zakona o žigu (»Narodne novine«, br. 173/03., 54/05., 76/07., 30/09., 49/11. i 46/18.).
\n
(2)Prijedlozi za proglašenje ništavosti podneseni nakon stupanja na snagu ovoga Zakona za žigove registrirane po propisima o žigu koji su vrijedili prije njegova stupanja na snagu riješit će se sukladno odredbama propisa o žigu koje su vrijedile na datum podnošenja prijave žiga.
\n
Članak 140
\n
Ravnatelj Zavoda donijet će Pravilnik o žigu najkasnije u roku od dva mjeseca od dana stupanja na snagu ovoga Zakona.
\n
Pravilnik o žigu
\n
Članak 141
\n
Do stupanja na snagu Pravilnika o žigu iz članka 140. ovoga Zakona primjenjuju se odredbe Pravilnika o žigu (»Narodne novine«, br. 117/07., 66/11., 125/13. i 43/17.).
\n
Članak 142
\n
Danom stupanja na snagu ovoga Zakona prestaje važiti Zakon o žigu (»Narodne novine«, br. 173/03., 54/05., 76/07., 30/09., 49/11. i 46/18.).
\n
Članak 143
\n
Ovaj Zakon stupa na snagu osmoga dana od dana objave u »Narodnim novinama«.
\n
Copyright © Ante Borić