Zakon o vodama (prečišćeni tekst)

Zakon o vodama (prečišćeni tekst) Upute za korištenje Elektronička pošta Početna stranica Zakon o vodama (prečišćeni tekst) NN 10/1990 (13.2.1990.), Zakon o vodama (prečišćeni tekst) ZAKONODAVNO-PRAVNA KOMISIJA SABORA SOCIJALISTIČKE REPUBLIKE HRVATSKE Na temelju člana 10. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o vodama ("Narodne novine", br. 57/89) Zakonodavno-pravna komisija Sabora Socijalističke Republike Hrvatske, na sjednici održanoj 6. ožujka 1990. godine utvrdila je prečišćeni tekst Zakona o vodama Prečišćeni tekst Zakona o vodama obuhvaća Zakon o vodama ("Narodne novine", br. 32/84) te njegove izmjene i dopune objavljene u "Narodnim novinama", br. 26/87, 47/89 i 57/89 u kojima je naznačeno vrijeme njihova stupanja na snagu. Broj: 6305-90-66 Zagreb, 6. ožujka 1990. Predsjednica Zakonodavno-pravne komisije Sabora Socijalističke Republike Hrvatske Zrinjka Ščirković, v. r. ZAKON o vodama (prečišćeni tekst) I. OPĆE ODREDBE Član 1. Ovim se zakonom uređuje gospodarenje vodama, utvrđuju uvjeti i mjere za zaštitu od štetnog djelovanja voda, zaštitu voda od zagađivanja i za korištenje voda, uređuju druga pitanja od značenja za osiguranje jedinstvenog vodnog režima; utvrđuje obaveza osnivanja samoupravnih interesnih zajednica u oblasti vodoprivrede i uređuju načela za njihovu organizaciju i za međusobne odnose u njima te propisuje obaveza plaćanja doprinosa tim zajednicama; propisuju uvjeti i način obavljanja djelatnosti i poslova u oblasti vodoprivrede i uređuju osnovni društveno-ekonomski odnosi u vodoprivredi. Član 2. Odredbe ovoga zakona odnose se na sve površinske i podzemne vode, uključujući i vodu za piće, termalnu i mineralnu vodu. Odredbe ovoga zakona odnose se i na vode obalnog mora, međunarodne i međurepubličke vode u granicama Socijalističke Republike Hrvatske, ako posebnim zakonom nije drukčije određeno. Član 3. Vode, vodotoci, more i morska obala kao dobra od općeg interesa pod posebnom su društvenom zaštitom i mogu se koristiti pod uvjetima i na način koji su propisani ovim ili drugim zakonom. Dobrima iz stava 1. ovoga člana može se na osnovi zakona odrediti posebna namjena ili ograničiti njihovo korištenje. Član 4. Vodoprivredna djelatnost je, prema ovom zakonu, djelatnost uređenja voda i vodotoka, zaštite od štetnog djelovanja voda, zaštite voda od zagađivanja i osiguravanja vodnih zaliha, kojom se osigurava jedinstveni vodni režim na određenom području. U vodoprivrednoj djelatnosti od posebnog su društvenog interesa ovi poslovi: 1. obrana od poplava i leda i zaštita od erozije i bujica; 2. uređivanje i održavanje vodotoka i održavanje i obnavljanje zaštitnih vodoprivrednih objekata; 3. preventivna zaštita voda od zagađivanja i poduzimanje mjere za uklanjanje ili smanjenje zagađenosti voda 4. uređivanje, održavanje i obnavljanje hidromelioracijskih objekata i uređaja; 5. osiguravanje zaliha vode; 6. izrada vodoprivrednih osnova. Član 5. Javna vodoprivredna poduzeća su društvena poduzeća koja trajno obavljaju pošlove iz člana 4. stava 2. ovoga zakona i druge poslove odredene ovim zakonom. Član 6. Radi trajnog zadovoljavanja osobnih i zajedničkih potreba u vodoprivredi radnici i drugi radni ljudi i građana preko svojih organizacija udruženog rada i drugih samoupravnih organizacija i zajednica odnosno mjesnih zajednica kao korisnici vodoprivrednih usluga (u daljem tekstu korisnici usluga), zajedno s radnicima javnih vodoprivrednih poduzeća kao davaocima usluga (u daljem tekstu: davaoci usluga), osnivaju samoupravne vodoprivredne interesne zajednice za slivna područja i samoupravne vodoprivredne interesne zajednice za vodna područja. Samoupravne vodoprivredne interesne zajednice za vodna područja obavezno se udružuju u Republičku vodo privrednu interesnu zajednicu. Član 7. Pojedini izrazi upotrijebljeni u ovom zakonu imaju ova značenja: 1. vodni režim je kvalitativno i kvantitativno stanje voda i vodoprivrednih objekata na određenom području i određenom vremenu; 2. korito je terensko udubljenje kroz koje stalno ili povremeno teku vode ili u kojem se nalaze stajaće vode; 3. obala je pojas zemljišta koji se proteže od razine vode do ruba korita za veliku vodu, a u područjima koja su vodoprivrednim objektima zaštićena od poplava do vanjskog ruba nasipa odnosno linije obrane od poplave; 4. morska je obala pojas kopna uz more do kojeg dopiru najveći valovi, udaljen najmanje šest metara od crte najviše plime; 5. uređeno inundacijsko područje je pojas kopna između korita za malu vodu i vanjskog ruba zaštitnog nasipa; 6. neuređeno inundacijsko područje je pojas kopna između korita za malu vodu i poplavne linije na području na kojem nisu izgrađeni zaštitni vodoprivredni objekti. II. VODNA I SLIVNA PODRUČJA Član 8. Radi jedinstvenog uređenja vodnog režima u Republici utvrđuju se vodna i slivna područja. Član 9. Vodno područje obuhvaća područje jednog ili više slivova ili njihovih dijelova, koji čine prirodnu hidrografsku cjelinu. Utvrđuju se ova vodna područja; 1. Vodno područje sliva Save; 2. Vodno područje slivova Drave i Dunava; 3. Vodno područje primorsko-istarskih slivova; 4. Vodno područje dalmatinskih slivova. Granice pojedinih vodnih područja utvrđuju se odlukom Izvršnog vijeća Sabora. Član 10. Slivno područje obuhvaća, u okviru vodnog područja dio sliva ili jedan ili više slivova unutrašnjih vodotoka za koje se utvrđuje jedinstveni režim hidrotehničkog uređenja i korištenja. Slivno područje obuhvaća izgrađeno i neizgrađeno građevinsko zemljište, poljoprivredno i šumsko zemljište, površine pod saobraćajnicama i drugo zemljište: - za koje se hidromelioracijskim odnosno zaštitnim vodoprivrednim objektima neposredno ili posredno omogućava brže i pogodnije otjecanje površinskih ili podzemnih voda i osiguravaju povoljniji uvjeti korištenja zemljišta, obavljanja privrednih i drugih djelatnosti i uvjeti za život i rad građana, - sa kojeg otječe voda na zemljište koje se hidromelioracijskim odnosno zaštitnim vodoprivrednim objektima štiti od suvišnih voda, - za koje se dovodi i raspodjeljuje voda za navodnjavanje. Član 11. Slivno područje utvrđuje općinska skupština. Ako se slivno područje prostire na području više općina, slivno područje utvrđuju sporazumno skupštine tih općina. Odlukom o utvrđivanju slivnog područja određuju se i njegove granice. Ako općine na slivnom području koje se prostire na području više općina, ne postignu sporazum o utvrđivanju slivnog područja, odluku o utvrđivanju slivnog područja donosi Sabor Socijalističke Republike Hrvatske. III. VODNI REŽIM Član 12. Vodni režim se utvrđuje na osnovi dugoročnog praćenja kretanja i svojstava voda u prirodi kvantitativnih i kvalitativnih promjena vode pod utjecajem prirodnih činilaca i ljudskog rada. Vodni režim se održava i unapređuje izgradnjom i održavanjem vodoprivrednih objekata i uređaja i primjenom mjera za zaštitu od štetnog djelovanja voda, upotrebu i iskorištavanje voda i zaštitu voda od zagađivanja. Vodni režim se održava i unapređuje u skladu s vodoprivrednom osnovom i planovima razvoja samoupravnih vodoprivrednih interesnih zajednica. Pod promjenama vodnog režima podrazumijevaju se sve promjene kojima se uslijed ljudske djelatnosti ili djelovanja prirodnih sila mijenja količina ili kvaliteta vode odnosno prostorni ili vremenski raspored voda. 1. Vodoprivredna osnova Član 13. Vodoprivredna osnova je dugoročni plan unapređivanja i održavanja vodnog režima na određenom području i predstavlja osnovu za planiranje razvoja vodoprivrede. Vodoprivredna osnova sadrži osobito: postojeće stanje vodnog režima; osnovne elemente i uvjete održavanja i razvoja vodnog režima kojima se osiguravaju najpovoljnija tehnička i ekonomska rješenja za zaštitu od štetnog djelovanja voda, zaštitu voda od zagađivanja, osiguravanje zaliha voda i za kompleksno gospodarenje vodama. Vodoprivredna osnova je sastavni dio prostornog plana društveno-političke zajednice. Član 14. Vodoprivrednu osnovu Republike sačinjavaju vodoprivredne osnove vodnih područja. Vodoprivrednu osnovu za vodno područje donosi Sabor na prijedlog Republičke vodoprivredne interesne zajednice. Član 15. Vodoprivrednu osnovu za slivno područje donose skupštine društveno-političkih zajednica koje su utvrdile slivno područje (član 11) na prijedlog samoupravne vodoprivredne interesne zajednice za slivno područje. Vodoprivredne osnove za slivna područja koja međusobno graniče obavezno se usklađuju. Vodoprivredne osnove za slivna područja s istog vodnog područja usklađuju se s vodoprivrednom osnovom za vodno područje. Član 16. Javno vodoprivredno poduzeće je stručni nosilac pripreme vodoprivredne osnove. U pripremi vodoprivredne osnove sudjeluju zainteresirane organizacije i zajednice, a osobito iz oblasti prostornog planiranja, zaštite čovjekove okoline i zaštite prirode, elektroprivrede, prometa, komunalnih djelatnosti, poljoprivrede i šumarstva. Na postupak pripreme i utvrđivanja vodoprivredne osnove na odgovarajući se način primjenjuju odredbe Zakona o prostornom planiranju i uređivanju prostora. 2. Vodoprivredni uvjeti, vodoprivredne suglasnosti i vodoprivredne dozvole Član 17. Radi osiguravanja jedinstvenog vodnog režima i ostvarivanja utvrđene vodoprivredne politike utvrđuju se vodoprivredni uvjeti i izdaju vodoprivredne suglasnosti i vodoprivredne dozvole. Član 18. Kad prema ovom zakonu vodoprivredne uvjete utvrđuje odnosno vodoprivrednu suglasnost ili vodoprivrednu dozvolu izdaje javno vodoprivredno poduzeće, o žalbi rješava republički organ uprave nadležan za poslove vodoprivrede. Član 19. Kad javno vodoprivredno poduzeće u skladu s odredbama ovoga zakona daje mišljenje odnosno utvrđuje vodoprivredne uvjete ili izdaje vodoprivredne suglasnosti, naknadu za obavljanje tih poslova utvrđuju samoupravnim sporazumom javno vodoprivredno poduzeće i samoupravna vodoprivredna interesna zajednica za vodno područje. Ovom naknadom podmiruju se redovni izdaci za rad javnog vodoprivrednog poduzeća na tim poslovima. Posebne troškove i izdatke u vezi s obavljanjem poslova iz stava 1. ovoga člana podmiruje podnosilac zahtjeva u skladu s odredbama Zakona o općem upravnom postupku. Član 20. Republički organ nadležan za poslove vodoprivrede donijet će bliže propise o utvrđivanju vodoprivrednih uvjeta i davanju vodoprivrednih suglasnosti i dozvola. a) Vodoprivredni uvjeti Član 21. Vodoprivrednim se uvjetima, prije početka izrade tehničke ili druge dokumentacije za izgradnju nekog objekta, za izvođenje regionalnih ili detaljnih geoloških istraživanja i za izvođenje drugih radova koji mogu utjecati na promjene u vodnom režimu, utvrđuju uvjeti i mjere kojima se osigurava odgovarajući vodni režim. Vodoprivredni uvjeti se ne utvrđuju 1. za građenje stambenih objekata, manjih poslovnih objekata (trgovinske i ugostiteljske radnje, zanatske radionice za obavljanje djelatnosti kojima se ne zagađuju vode), objekata društvenih djelatnosti (škole, dječji vrtići, objekti za kulturnu djelatnost i sl.), uredskih prostorija, ako se ti objekti grade na području za koje je donesen provedbeni urbanistički plan odnosno plan uređenja manjeg naselja, te ako se navedeni objekti priključuju na javnu vodoopskrbnu mrežu i sanitarno ispravnu kanalizaciju; 2. za iskop i kaptažu zdenaca, građenje nakapnih površina i cisterni za potrebe domaćinstava. Član 22. Vodoprivredne uvjete utvrđuje javno vodoprivredno poduzeće. Izuzetno, od odredbe stava 1. ovoga člana, republički organ uprave nadležan za poslove vodoprivrede, po prethodno pribavljenom mišljenju javnog vodoprivrednag poduzeća utvrđuje vodoprivredne uvjete za: 1. građenje zaštitnih vodoprivrednih objekata od značenja za Republiku; 2. građenje regionalnih vodovoda i javnih kanalizacijskih sustava s uređajima za pročišćavanje voda za naselja i industriju; 3. građenje objekata kemijske, tekstilne, kožarske i prehrambene industrije; industrije aluminija i glinice, kokjsa, cementa, celuloze i papira; željezara i rafinerija nafte, brodogradilišta, stočnih farmi kapaciteta preko 500 uvjetnih grla, klaonica kapaciteta preko 50 uvjetnih grla i drugih industrijskih objekata s količinom otpadnih voda preko 10 l/sek ili tehnološkim otpadnim vodama opterećenim opasnim odnosno štetnim tvarima; 4. građenje magistralnih naftovoda, plinovoda i produktovoda, te naftovoda i plinovoda za međunarodni transport; 5. gradenje hidroelektrana i termoelektrana, koje se uključuju u elektroenergetski sustav; nuklearnih elektrana, rasklopnih postrojenja, trafostanica i dalekovoda napona 110 kV i više, 6. građenje magistralnih cesta i autocesta, željezničkih pruga, mostova raspona preko 30 m, aerodroma za javni zračni promet, riječnih plovnih putova, prevodnica, luka i pristaništa; 7. regionalna geološka istraživanja. Vodoprivredni uvjeti ponovo se utvrđuju ako se u vezi s obavljanjem privredne ili neprivredne djelatnosti mijenja tehnologija rada, koristi nova sirovina ili na drugi način mijenjaju uvjeti od utjecaja na vodni režim. Član 23. Vodoprivredni uvjeti se utvrđuju na traženje organa nadležnog za utvrđivanje uvjeta uređenja prostora. Organ nadležan za utvrđivanje uvjeta uređenja, prostora dužan je u slučajevima iz člana 21. ovoga zakona prethodno zatražiti vodoprivredne uvjete. Izuzetno od odredaba stava 1. i 2. ovoga člana vodoprivredni uvjeti za regionalna i detaljna geološka istraživanja utvrđuju se na traženje investitora. Akt kojim se utvrđuju vodoprivredni uvjeti iz stava 3 ovoga člana je samostalan upravni akt. Član 24. Vodoprivrednim uvjetima se polazeći od člana 21. stava 1. ovoga zakona određuje kada se obavezno izdaje vodoprivredna suglasnost. b) Vodoprivredna suglasnost Član 25. Vodoprivredna suglasnost je potrebna za izgradnju novih i rekonstrukciju postojećih objekata i postrojenja i promjenu tehnologije, ako to može utjecati na promjenu kvalitete ili kvantitete voda odnosno ako se time mogu trajno, povremeno ili privremeno prouzročiti promjene u vodnom režimu. Vodoprivredna suglasnost je potrebna i za radove koji se ne smatraju građenjem, a koji mogu utjecati na promjene u vodnom režimu (radovi za zaštitu od erozija i bujica. hidromelioracijski radovi, izgradnja šumskih putova i dr.), za organizaciju deponija krutog i tekućeg otpada, rudarske radove kao i za vađenje pijeska, šljunka i kamena na području iz člana 92. ovoga zakona. Vodoprivredna suglasnost nije potrebna za izgradnju objekata iz člana 21. stava 2. ovoga zakona, kao i za radove koji se prema odredbama ovoga zakona smatraju radovima održavanja vodoprivrednih objekata, ako se ti radovi izvode na osnovi plana samoupravne vodoprivredne interesne zajednice. Član 26. Vodoprivrednom suglasnošću se utvrđuje da su izgradnja objekata i uređaja odnosno izvođenje radova u skladu s propisima o vodama i vodoprivrednom osnovom. Vodoprivredna suglasnost za građenje objekata i izvođenje radova za koje su prethodno utvrđeni vodoprivredni uvjeti daje se u skladu s vodoprivrednim uvjetima. Član 27. Vodoprivrednu suglasnost izdaje javno vodoprivredno poduzeće. Vudoprivrednu suglasnost za građenje objekata i izvođenje radova iz člana 22. stava 2. ovoga zakona kao i u slučajevima kad je saveznim zakonom određeno da vodoprivrednu suglasnost daju suglasno organi zainteresiranih republika odnosno autonomnih pokrajina, izdaje republički organ uprave nadležan za poslove vodoprivrede po prethodno pribavljenom mišljenju javnog vodoprivrednog poduzeća. Član 28. Organ nadležan za izdavanje građevinske dozvole, odnosno načelne suglasnosti, u slučajevima iz člana 25. stava 1. ovoga zakona, ne može izdati građevinsku dozvolu ako nije dana vodoprivredna suglasnost na tehničku dokumentaciju za objekte za koje je davanje vodoprivredne suglasnosti predviđeno u uvjetima uređenja prostora. Ako organ, odnosno organizacija ovlašteni za davanje vodoprivredne suglasnosti, utvrde da nisu ispunjeni uvjeti za davanje vodoprivredne suglasnosti, donijet će o tome pusebno rješenje na koje investitor ima pravo žalbe u roku 8 dana. Akt kojim se daje vodoprivredna suglasnost u slučajevima iz člana 25. stava 2. ovoga zakona je samostalan upravni akt. Član 29. Vodopcivredna suglasnost prestaje važiti, ako se u roku dvije godine od dana njenog izdavanja ne započne s radovima odnosno ako prestane važiti građevinska dozvola. c) Vodoprivredna dozvola Član 30. Vodoprivredna dozvola je potrebna za korištenje i upotrebu voda, za ispuštanje otpadnih voda, voda s promijenjenim svojstvima ili otpadnih tvari u vezi s obavljanjem djelatnosti, i to: 1. za korištenje voda iz izvorišta za javnu vodoopskrbu; 2. za korištenje voda u energetske i druge pogonske svrhe (mlinovi, pilane i sl.); 3. za korištenje voda za tehnološke i druge privredne svrhe (navodnjavanje, ribnjaci, separacije i sl.); 4. za ispuštanje otpadnih voda, voda s promijenjenim svojstvima ili otpadnih tvari (industrija, termoelektrane i nuklearne elektrane, javni kanalizacijski sustavi, separacije, stočne farme, bolnice i dr.). Ako se zbog promjene u tehnologiji ili iz drugih razloga naknadno izmijene opseg odnosno uvjeti korištenja vode odnosno ispuštanja otpadnih voda, voda s promijenjenim svojstvima ili otpadnih tvari, potrebna je nova vodoprivredna dozvola. Izuzetno od odredbe stava 1. ovoga člana vodoprivredna dozvola nije potrebna za korištenje voda iz javnog vodoopskrbnog sistema. Član 31. Vodoprivrednom dozvolom se određuju namjena, način i uvjeti za korištenje voda, odnosno način i uvjeti za ispuštanje pročišćenih i nepročišćenih voda i otpadnih tvari što mogu zagaditi vodu. Vodoprivredna dozvola se izdaje u skladu s vodoprivrednom osnovom i vodoprivrednom suglasnošću. Član 32. Vodoprivrednu dozvolu izdaje općinski organ uprave nadležan za poslove vodoprivrede. Izuzetno od odredbe stava 1. ovoga člana, republički organ uprave nadležan za poslove vodoprivrede izdaje vodoprivrednu dozvolu za obavljanje djelatnosti u vezi s korištenjem objekata za koje prema članu 27. stavu 2. ovoga zakona izdaje vodoprivrednu suglasnost. Vodoprivredna dozvola izdaje se po pethodno pribavljenom mišljenju javnog vodoprivrednog poduzeća. Općinska skupština može odlukom ovlastiti javno vodoprivredno poduzeće za izdavanje vodoprivredne dozvole iz stava 1. ovoga člana. Organ nadležan za donošenje rješenja da je udovoljeno uvjetima za obavljanje privredne ili druge djelatnosti odbacit će zahtjev za donošenje takvog rješenja, ako prethodno nije pribavljena vodoprivredna dozvola odnosno ako aktom organa ili organizacije iz stava 1. ovoga člana nije utvrdeno da takva dozvola nije potrebna. Član 33. Vodoprivredna dozvola izdaje se na određeno ili na neodredeno vrijeme. Član 34. Pravo iz vodoprivredne dozvole ne može se prenijeti na drugog korisnika bez suglasnosti organa koji je izdao vodoprivrednu dozvolu. Član 35. Pravo iz vodoprivredne dozvole prestaje istekom roka na koji je vodoprivredna dozvola izdana; 1. ako se korisnik odrekne prava koje je stekao na temelju vodoprivredne dozvole; 2. ako se voda prestane koristiti za vrijeme duže od dvije godine. Prestanak prava iz vodoprivredne dozvole utvrđuje organ koji je izdao vodoprivrednu dozvolu. Član 36. Ako korisnik koristi vodu ili ispušta otpadne vode odnosno tvari protivno vodoprivrednoj dozvoli, organ koji je izdao vodoprivrednu dozvolu upozorit će na to korisnika i odrediti mu rok u kojem je dužan korištenje vode odnosno ispuštanje otpadnih voda ili tvari uskladiti s vodoprivrednom dozvolom. Ako korisnik u određenom roku ne uskladi korištenje voda ili ispuštanje otpadnih voda odnosno tvari s vodoprivrednom dozvolom, organ iz stava 1. ovoga člana oduzet će mu vodoprivrednu dozvolu. Organ iz stava 1. ovoga člana rješenjem će oduzeti vodoprivrednu dozvolu ili će privremeno zabraniti korištenje vode ili ispuštanje otpadnih voda odnosno tvari, ako se izmijene uvjeti pod kojima je dozvola izdana, tako da dalje korištenje vode ili ispuštanje otpadnih voda ili tvari dovodi u opasnost život i zdravlje ljudi, životinjski i biljni svijet ili ako uslijed izmjene vodoprivredne osnove izdana dozvola nije više u skladu s vodoprivrednom osnovom. 3. Vodoprivredni objekti Član 37. Vodoprivrednim objektima, prema ovom zakonu, smatraju se: 1. objekti za zaštitu od poplava i drugih oblika štetnog djelovanja voda (nasipi, regulacijski objekti, objekti za zaštitu od erozija i bujica, retencije, akumulacije za zaštitu od poplava, ustave i dr.) - zaštitni vodoprivredni objekti; 2. objekti za odvodnjavanje odnosno navodnjavanje - hidromelioracijski objekti; 3. akumulacije voda za pogonske i energetske svrhe, objekti za zahvaćanje vode za vodoopskrbu, objekti za pročišćavanje zagađenih voda, objekti za uređenje rijeka za plovidbu, prevodnice, umjetni kanali za plovidbu - posebni vodoprivredni objekti. Član 38. Vodoprivrednim uređajima i opremom, prema ovom zakonu, smatraju se uređaji i oprema za zaštitu od štetnog djelovanja voda, uređaji i oprema na hidromelioracijskim objektima i posebni vodoprivredni uređaji i oprema. Vodoprivredni uredaji i oprema za zaštitu od štetnog djelovanja voda, vode se kao osnovna sredstva javnih vodoprivrednih poduzeća. Član 39. Zaštitni vodoprivredni objekti izgrađuju se u skladu s planom samoupravne vodoprivredne interesne zajednice u kojoj se osiguravaju odnosno udružuju sredstva za financiranje njihove izgradnje. Vodoprivredni objekti iz stava 1. ovoga člana, predaju se nakon izgradnje javnom vodoprivrednom poduzeću, koje se brine o njihovom redovnom obrazovanju, obnavljanju, korištenju i funkcioniranju u skladu s njihovom namjenom. Vrijednost vodoprivrednih objekata iz stava 1. ovoga člana ne uzima se u obzir pri utvrđivanju ukupnog prihoda i dohotka javnog vodoprivrednog poduzeća, niti služi kao osnovica za utvrđivanje obaveza odnosno za udruživanje sredstava za zadovoljavanje općih društvenih odnosno zajedničkih potreba. Javno vodoprivredno poduzeće ne može objekte iz stava 1. ovoga člana prenijeti na drugog korisnika. Izuzetno, ako je zbog izmjene u vodnom režimu ili zbog izgradnje drugih vodoprivrednih objekata prestala svrha zbog koje su objekti izgrađeni, javno vodoprivredno poduzeće može uz suglasnost samoupravne vodoprivredne interesne zajednice izmijeniti njihovu namjenu ili ih prenijeti na drugog korisnika. Odredbe stava 1. do 4. cvoga člana ne odnose se na vodoprivredne objekte koji se osim za zaštitu od štetnog djelovanja voda koriste i za druge namjene (višenamjenske akumulacije i sl.). Način upravljanja i korištenja tim objektima uređuje se samoupravnim sporazumom koji zaključuju samoupravne vodoprivredne interesne zajednice, javna vodoprivredna poduzeća i drugi korisnici tih objekata. Član 40. Hidromelioracijski objekti se izgrađuju u skladu s planom samoupravne vodoprivredne interesne zajednice u kojoj se osiguravaju odnosno udružuju sredstva za financiranje njihove izgradnje. Odredbe člana 39. stava 2, 3. i 4. na odgovarajući se način primjenjuju i na hidromelioracijske objekte. Član 41. Posebni vodoprivredni objekti iz člana 37. točke 3. ovoga zakona, koji su izgrađeni sredstvima udruženim u samoupravnoj vodoprivrednoj interesnoj zajednici predaju se nakon dovršenja izgradnje na upravljanje komunalnoj ili drugoj organizaciji udruženog rada koja se brine o njihovom korištenju i održavanju. Izuzetno od odredbe stava 1. ovoga člana objekti za uređenje rijeka za plovidbu predaju se na održavanje javnom vodoprivrednom poduzeću. Član 42. Zaštitni vodoprivredni objekti na rijekama Savi, Dravi, Muri, Dunavu, Neretvi, Cetini, Krki, Zrmanji, Mirni, Kupi i Uni, njihovim pritocima do kote uspora velikih voda; oteretni kanali Odra, Kupa - Kupa, Lonja - Strug; objekti na akumulacijama i retencijama i lateralni kanali utvrdeni republičkim planom za obranu od poplava - objekti su od značenja za Republiku. Zaštitni vodoprivredni objekti iz stava 1. ovoga člana izgrađuju se u skladu s planom Republičke vodoprivredne interesne zajednice. Član 43. Radovima na održavanju zaštitnih vodoprivrednih i hidromelioracijskih objekata smatraju se: 1. održavanje zaštitnih vodoprivrednih objekata; popravci, pojačanje i obnavljanje nasipa i radovi na zaštiti krune i pokosa nasipa, radovi na obnavljanju i zamjeni oštećenih dijelova zaštitnih vodoprivrednih objekata: 2. održavanje dna i pokosa prirodnih i umjetnih vodotoka, bujica, akumulacija i retencija; uređenje korita i bankina, djelomično produbljavanje dna prirodnih i umjetnih vodotoka, obnavljanje i zamjena dotrajalih objekata, ublažavanje zavoja. zemljani radovi u inundacijama; krčenje, košnja, obnavljanje i zamjena oštećenih ili dotrajalih propusta i mostova raspona do 10 m u toku regulacijskih radova; 3. održavanje hidromelioracijskih objekata: radovi na gospodarskom i tehničkom uređenju kanala i bankina, pokosa i dna; obnavljanje i zamjena oštećenih objekata, ublažavanje zavoja i nagiba i drugi zemljani radovi, manje dopune kanalske mreže, drenažni radovi, izrada tipskih propusta i sličnih objekata. Član 44. Javno vodoprivredno poduzeće svake godine predlaže plan održavanja vodoprivrednih objekata kojima upravlja i podnosi ga na usvajanje skupštini samoupravne vodoprivredne interesne zajednice u kojoj ostvaruje slobodnu razmj enu rada. Član 45. Zemljište za izgradnju i obnavljanje zaštitnih vodoprivrednih objekata osiguravaju općine na čijem se području objekti izgrađuju i općine čije se područje izgradnjom tih objekata štiti od štetnog djelovanja voda. Društvena pravna osoba koja upravlja zemljištem odnosno vlasnik ili posjednik zemljišta (u daljem tekstu; korisnici i vlasnici zemljišta), koji se vodoprivrednim objektima zaštićuju od poplava ili drugih oblika štetnog djelovanja voda, dužni su općini naknaditi dio troškova za osiguranje zemljišta iz stava 1. ovoga člana, ovisno o koristi koju od toga imaju. Način i visinu učešća u snašanju dijela troškova za osiguranje zemljišta utvrdit će odlukom općinska skupština. Član 46. Prijenos zemljišta iz člana 45. stava 1. ovoga zakona na kojem postoji pravo vlasništva u društveno vlasništvo vrši se prema propisima o eksproprijaciji. Član 47. Ako zemljištem iz člana 45. stava 1. ovoga zakona upravlja organizacija udruženog rada ili druga društvena pravna osoba, općinska skupština ili organ koga ona ovlasti prenijet će rješenjem to zemljište na javno vodoprivredno poduzeće. Za zemljište koje se prenosi prema stavu 1. ovoga člana općina će u pravilu dati u zamjenu drugo odgovarajuće zemljište kojim upravlja. Ako općina ne raspolaže odgovarajućim zemljištem za zamjenu, isplaćuje se naknada koja odgovara iznosu plaćenom prilikom stjecanja toga zemljišta i uloženim sredstvima za privođenje zemljišta kultu: i. Ako je zemljište uvjet rada organizacije udruženog rada ili druge društvene pravne osobe, ta organizacija odnosno druga društvena pravna osoba ima pravo na naknadu kojom se osigurava da ti uvjeti ne budu pogoršani. Ova naknada ne može sadržavati naknadu za očekivani prirast ili drugu očekivanu dobit nakon isteka godine u kojoj se prijenos obavlja. Član 48. Kada je za izgradnju i obnavljanje zaštitnih vodoprivrednih objekata pntrebno izvršiti prijenos prava na šumi odnosno šumskom zemljištu u društvenom vlasništvu u sastavu šumskogospodarskog područja, prijenos se obavlja na način i prema postupku određenom Zakonom o šumama. Naknada za prijenos prava na šumi i šumskom zemljištu iz stava 1. ovoga člana ne može biti veća od vrijednosti ulaganja u tu šumu odnosno šumsko zemljište izvršenih prije prijenosa prava. Ova naknada ne može sadržavati naknadu za očekivani prirast ili drugu očekivanu dobit nakon isteka godine u kojoj se prijenos obavlja. Naknada iz stava 2. ovoga člana utvrđuje se sporazumno, a ako se ne postigne sporazum, naknadu određuje sud u vanparničnom postupku. Član 49 Radi sprečavanja štetnog djelovanja voda i zaštite vodoprivrednih objekata javno vodoprivredno poduzeće koje održava zaštitne vodoprivredne objekte provodi u inundacijskom području zaštitne mjere uzgoja drveća i drugog raslinja. Uzgoj, održavanje i sječu drveća i drugog raslinja iz stava 1. ovoga člana provodi javno vodoprivredno poduzeće u skladu s planom održavanja tih površina koji donosi samoupravna vodoprivredna interesna zajednica. Sredstva ostvarena od prodaje drveća i drugog raslinja iz stava 1. ovoga člana prihod su samoupravne vodoprivredne interesne zajednice. Član 50. Javno vodoprivredno poduzeće koje održava zaštitne vodoprivredne objekte ima pravo, bez naknade protuvrijednosti, na zemljištu u društvenom vlasništvu kojim upravlja općina: 1. vaditi pijesak, šljunak i kamen iz korita i s obala vodotoka ako se koristi za izgradnju i održavanje zaštitnih vodoprivrednih objekata i uređaja; 2. rezati odnosno sjeći šiblje, pruće i kolje u koritu, na obali i u inundacijskom području ako se koristi za zaštitu od štetnog djelovanja voda ili za regulaciju vodotoka. 4. Zaštita od štetnog djelovanja voda Član 51. Zaštita od štetnog djelovanja voda obuhvaća aktivnosti i mjere za zaštitu od poplava, zaštitu od leda na vodotocima, zaštitu od erozija i bujica i za otklanjanje posljedica od takvog djelovanja voda. a)Zaštita od poplava Član 52. Radi sprečavanja poplava i štetnog djelovanja poplavnih voda izgrađuju se i održavaju objekti za zaštitu od poplava (nasipi, akumulacije, retencije, odušni kanali, ustave, regulacije vodotoka, uređenje obala i dr.), obavljaju zaštitni radovi i provode mjere obrane od poplava. Član 53. Obrana od poplava može biti redovna i izvanredna Redovna odnosno izvanredna obrana od poplava proglašava se kada vodostaj dosegne visinu utvrđenu planom za obranu od poplava uz očekivanje daljnjeg porasta. Član 54. Plan za obranu od poplava na vodotocima iz člana 42. stava 1. ovoga zakona i drugim vodotocima koji čine republičku odnosno državnu granicu ili su njome presječeni, donosi Izvršno vijeće Sabora (u daljem tekstu: republički plan za obranu od poplava). Planove za obranu od poplava na ostalim vodotocima donose općinske skupštine u skladu s planom iz stava 1. ovoga člana. Republički plan za obranu od poplava iz stava I. ovoga člana objavljuje se u "Narodnim novinama". Plan za obranu od poplava iz stava 2. ovoga člana objavljuje se u službenom glasilu općine koja ga je donijela. Član 55. Plan za obranu od poplava sadrži osobito: mjere koje se moraju poduzeti prije ili u slučaju opasnosti od poplave, organizacije koje provode obranu od poplave i imena stručnih rukovodilaca obrane od poplave, vodostaj kada na pojedinim sektorima počinje redovna odnosno izvanredna obrana, odredbe o opremi i materijalu koji se moraju pripremiti; dužnosti, odgovornosti i ovlaštenja u pogledu poduzimanja određenih radnji u vezi s obranom, način obavještavanja o pojavama i mjerama u toku obrane od popiave. Planom za obranu od poplava utvrđuje se i obaveza sudjelovanja organizacija udruženog rada i građana ako nastupi opasnost od poplave u takvom opsegu da se raspoloživim sredstvima i radnicima javnog vodoprivrednog poduzeća ne može osigurati obrana od poplave. Sudjelovanje jedinica Jugoslavenske narodne armije i teritorijalne obrane dogovara se s nadležnim organima Jugoslavenske narodne armije odnosno teritorijalne obrane. Član 56. O izvršenju plana za obranu od poplava brinu se organi društveno-političkih zajednica i javna vodoprivredna poduzeća s područja za koje je plan donesen. Izvanrednom obranom od poplava rukovode štabovi civilne zaštite i drugi organi civilne zaštite na ugroženom području. Član 57. Javna vodoprivredna poduzeća općim aktom utvrđuju mjere i način izvršavanja zadataka i obavljanja poslova obrane od poplava koje su dužne izvršavati odnosno obavljati na osnovi ovoga zakona i u skladu s planom za obranu od poplava. Općim aktom iz stava 1. ovoga člana utvrđuje se i podjela inundacijskih područja prema stupnju ugroženosti od poplave. Član 58. Organizacije udruženog rada, druge samoupravne organizacije i zajednice i građani mogu se pozivati da sudjeluju u obrani od poplava kada nastupi opasnost od poplave u takvom opsegu da se obrana ne može osigurati s radnicima i sredstvima javnih vodoprivrednih poduzeća. U obrani od poplava dužni su sudjelovati u prvom redu građani ugroženih područja, radnici udruženih organizacija udruženog rada i radni ljudi u drugim ugroženim samoupravnim organizacijama i zajednicama. Ako sudjelovanje organizacija udruženog rada i drugih samoupravnih organizacija i zajednica i građana s ugroženog područja predviđenog planom za obranu od poplava nije dovoljno za otklanjanje neposredne opasnosti od poplave, rukovodilac određen planom za obranu od poplave može zatražiti obavezno sudjelovanje i ostalih organizacija, zajednica i građana. Općinska skupština odredit će potrebne mjere za osiguranje smještaja i prehranu građana pozvanih da sudjeluju u obrani od poplava izvan njihova prebivališta odnosno boravišta. Član 59. U slučaju opasnosti od poplava republički organ uprave nadležan za poslove vodoprivrede, u suglasnosti sa republičkim organom uprave nadležnim za poslove prometa, može na ugroženom području privremeno ograničiti odnosno zabraniti cestovni, željeznički ili riječni promet. Član 60. Korisnici akumulacija i retencija dužni su ih koristiti na način kojim se osigurava prihvaćanje poplavnog vala. Veličina zapremine odnosno visina slobodnog prostora koji se mora u akumulaciji stalno održavati u pojedinim godišnjim razdobljima i pogonski uvjeti za ispuštanje vode iz akumulacija određuju se općim aktom korisnika iz stava 1. ovoga člana uz suglasnost organa odnosno organizacije nadležne za izdavanje vodoprivredne dozvole (član 32): Član 61. Sredstva za provođenje preventivnih mjera i pripremnih radova utvrđenih republičkim planom za obranu od poplava osiguravaju se u Republičkoj vodoprivrednoj interesnoj zajednici. Sredstva za provođenje preventivnh mjera i pripremnih radova utvrđenih planom za obranu od poplava koji donosi općinska skupština osiguravaju samoupravna vodoprivredna interesna zajednica i općina. Član 62. Sredstva za provođenje neposrednih mjera zaštite u toku poplave i za ublažavanje nastalih posljedica te za naknade organizacijama udruženog rada i građanima sudionicima u obrani od poplave, osiguravaju se na način utvrden Zakonom o zaštiti od elementarnih nepogoda i iz drugih izvora utvrđenih zakonom i odlukama općinskih skupština. Odlukom općinske skupštine utvrđuje se pravo na naknadu za sudjelovanje u obrani od poplava, za materijal i opremu korištenu u toku obrane od poplava i za štete nastale u toku obrane od poplava. Ova naknada ne može biti veća od visine stvarnih troškova. Organizacije udruženog rada i druge društvene pravne osobe, građani i građanske pravne osobe nemaju pravo na naknadu za sudjelovanje u obrani od poplava radi zaštite sredstava koja koriste i kojima upravljaju odnosno koja su u njihovom vlasništvu. b) Zaštita od leda Član 63. Ako se zbog nagomilavanja leda stvaraju pregrade koje mogu prouzrokovati poplavu ili ako zbog pokretanja leda može doći do oštećenja zaštitnih objekata i uređaja i drugih stalnih ili plovnih objekata na vodotoku, moraju se poduzeti mjere utvrđene planom za obranu od poplava. Mjere za obranu od leda poduzima javno vodoprivredno poduzeće. Sredstva za provođenje mjera za obranu od leda iz stava 1. ovoga člana osiguravaju se na način utvrđen u članovima 61. i 62. ovoga zakona. Član 64. Mjere za obranu od leda radi neposredne zaštite mostova, plovnih i drugih objekata kojima upravljaju pojedine organizacije udruženog rada, druge organizacije ili zajednice, poduzimaju te organizacije odnosno zajednice. c) Zaštita od erozija i bujica Član 65. Zemljištem ugroženim od erozije, prema ovom zakonu, smatra se zemljište na kojem uslijed djelovanja površinskih voda dolazi do ispiranja, podrivanja, odronjavanja i drugih štetnih pojava. Bujičnim tokovima, prema ovome zakonu, smatraju se povremeni vodotoci ili promjene u stalnim vodotocima koje nastaju uslijed kiša ili topljenja snijega i zbog čijeg djelovanja dolazi do poremećaja u vodnom režimu. Član 66. Radi sprečavanja i otklanjanja erozija i djelovanja bujica izgrađuju se i održavaju zaštitni i drugi objekti, izvode drugi zaštitni radovi i provode mjere zaštite. Objektima za zaštitu od erozija i bujica smatraju se: regulacije bujićnih tokova, objekti za odvodnju površinskih voda, pregrade, ustave, terase, akumulacije, retencije i slični objekti. Radovima na zaštiti od erozija i bujica smatraju se pošumljavanje, uzgoj i održavanje zaštitne vegetacije, terasiranje, krčenje raslinja, čiščenje korita i slični radovi. Mjerama za zaštitu od erozija i bujica smatraju se osobito: zabrana ili ograničenje sječe drveća i grmlja, zabrana ili ograničenje vađenja pijeska, šljunka i kamena; zabrana odlaganja otpadnih tvari. odgovarajući način korištenja poljoprivrednog i drugog zemljišta Član 67. Objekti za zaštitu od erozija i bujica izgrađuju se u skladu s planom samouprvne vodoprivredne interesne zajednice za slivno područje. Ako je ugroženost od erozija i bujica na slivnom području takvog opsega da značajnije utječe na pogoršanje vodnog režima od značenja za vodno područje, samoupravna vodoprivredna interesna zajednica za vodno područje udružuje dio sredstava sa samoupravnom vodoprivrednom interesnom zajednicom za slivno područje radi izvršenja radova od zajedničkog interesa. Na području za koje nije osnovana samoupravna vodoprivredna interesna zajednica za slivno područje, općinska skupština donosi plan za zaštitu od erozija i bujica i osigurava sredstva za izvršenje toga plana. Član 68. Vodoprivredne osnove i odredbe u planovima iz člana 67. stava 1. ovoga zakona kojima se utvrđuju zadaci i radovi na zaštiti od erozija i bujica na području na kojem se nalaze šume i šumsko zemljište usklađuju se sa šumsko-gospodarskom osnovom. 5. Uređivanje i održavanje hidromelioracijskog sustava Član 69. Hidromelioracijski sustav, prema ovom zakonu, je skup vodoprivrednih objekata i uređaja za odvodnjavanje suvišnih voda na poljoprivrednom, šumskom, izgrađenom i neizgradenom građevinskom i drugom zemljištu, čijim se funkcioniranjem neposredno ili posredno omogućava brže i pogodnije otjecanje površinskih i podzemnih voda, kao i skup vodoprivrednih objekata i uređaja za navodnjavanje zemljišta Hidromelioracijskim objektima i uređajima za odvodnjavanje smatraju se osobito: uređeni prirodni vodotoci, nasipi, lateralni kanali i drugi objekti za zaštitu od vanjskih voda; osnovna i detaljna kanalska mreža, crpne stanice, drenaže i drugi objekti za zaštitu od unutrašnjih voda. Hidromelioracijskim objektima i uređajima za navodnjavanje smatraju se osobito: uređeni prirodni vodotoci, akumulacije za skupljanje voda, bunari i kaptaže, kanalska mreža i objekti za skupljanje, dovođenje i raspodjelu voda. Član 70. Hidromelioracijski sustav uređuje se u skladu s planom samoupravne vodoprivredne interesne zajednice za slivno područje. Hidromelioracijskim sustavom upravlja javno vodoprivredno poduzeće, koje se brine o njegovom redovnom održavanju i namjenskom korištenju. Član 71. Hidromelioracijski sustav za navodnjavanje koristi se u skladu s pravilnikom o korištenju hidromelioracijskog sustava koji donosi samoupravna vodoprivredna interesna zajednica za slivno područje na prijedlog javnog vodoprivrednog poduzeća. Pravilnikom se utvrđuju osobito: površine zemljišta, korisnici kojima se osigurava dovođenje vode za navodnjavanje, kriteriji za raspodjelu vode i kriteriji za utvrđivanje naknade koju plaćaju korisnici ovisno o količini osigurane i iskorištene vode. Član 72. Izuzetno od odredbe člana 70. ovoga zakona organizacije udruženog rada koje obavljaju poljoprivrednu djelatnost, mogu svojim sredstvima izgrađivati hidromelioracijske objekte koji služe isključivo za odvodnjavanje odnosno navodnjavanje površina koje koriste te organizacije. Plan izgradnje tih objekata obavezno se usklađuje sa vodoprivrednom osnovom i planom razvoja samoupravne vodoprivredne interesne zajednice za slivno područje. Organizacije iz stava 1. ovoga člana mogu održavanje hidromelioracijskih objekata i uređaja povjeriti javnom vodoprivrednom poduzeću s kojim zaključuju samoupravni sporazum. Hidromelioracijski objekti za navodnjavanje koje je organizacija iz stava 1. ovoga člana izgradila za svoje potrebe, koriste se u skladu s pravilnikom o korištenju hidromelioracijskih objekata, koji donosi ta organizacija nakon ubaveznog usklađivanja s planovima samoupravne vodoprivredne interesne zajednice za slivno područje. 6. Zaštita voda od zagađivanja Član 73. Zaštita voda od zagađivanja uključujući i zaštitu mora, provodi se radi omogućavanja neškodljivog i nesmetanog korištenja voda, zaštite zdravlja ljudi, zaštite životinjskog i biljnog svijeta i zaštite čovjekove okoline. Zaštita voda od zagađivanja provodi se zabranom, ograničavanjem i sprečavanjem unošenja u vode opasnih i štetnih tvari, propisivanjem i poduzimanjem drugih mjera za očuvanje i poboljšavanje kvalitete vode. Opasnim tvarima, prema ovom zakonu, smatraju se tvari koje svojim sastavom, količinom, radioaktivnošću ili drugim svojstvima mogu dovesti u opasnost život i zdravlje ljudi i opstanak životinjskog odnosno biljnog svijeta. Štetnim tvarima, prema ovom zakonu, smatraju se tvari koje mogu prouzrokovati promjene kemijskih, fizikalnih, radioaktivnih, bakterioloških ili bioloških osobina voda, uslijed čega se ograničava ili onemogućava upotreba voda u korisne svrhe. lzvršno vijeće Sabora pobliže propisuje koje se tvari prema stavu 3. i 4. ovoga člana smatraju opasnim odnosno štetnim tvarima. Član 74. Opasne i štetne tvari zabranjeno je ispuštati ili unositi u vode ili odlagati na području gdje postoji mogućnost zagađivanja voda osim pod uvjetima utvrđenim ovim zakonom ili propisima donesenim na osnovi ovoga zakona. Član 75. Radi utvrđivanja upotrebljivosti vode za određene namjene vrši se klasifikacija voda i kategorizacija voda Klasifikacijom voda utvrđuje se podjela voda po vrstama, karakteristike pojedinih voda i svrha za koju se mogu upotrebljavati, te dopušteni stupanj zagađenosti iznad kojeg je vodu opasno koristiti ili je za pojedine korisnike onemogućena njihova upotreba odnosno korištenje. Kategorizacijom voda utvrđuje se kvaliteta i namjena voda u pojedinim vodotocima, jezerima, akumulacijama, te podzemnih voda i voda obalnog mora. Klasifikaciju i kategorizaciju voda propisuje Izvršno vijeće Sabora. Član 76. Radi sprečavanja pogoršanja kvalitete voda, donosi se plan za zaštitu voda od zagađivanja. Plan za zaštitu voda od zagađivanja na vodnim područjima donosi Izvršno vijeće Sabora na prijedlog republičkog organa uprave nadležnog za poslove vodoprivrede. Plan za zaštitu voda od zagađivanja na području općine donosi općinska skupština. Planom za zaštitu voda od zagađivanja utvrđuju se osobito: mjere za sprečavanje ili ograničavanje unošenja u vode opasnih i štetnih tvari, mjere za sprečavanje odlaganja otpadnih i drugih tvari na područjima na kojima to može utjecati na pogoršanje kvalitete voda, mjere za pročišćavanje zagađenih voda, način provođenja interventnih mjera u izvanrednim slučajevima zagađivanja, organizacije koje su dužne provoditi pojedine mjere, te odgovornosti i ovlaštenja u vezi s provođenjem zaštite. Član 77. Ako uslijed niskog vodostaja prijeti opasnost za pogoršanje kvalitete voda, republički organ uprave nadležan za poslove vodoprivrede može odrediti poseban režim za ispuštanje opasnih i štetnih tvari odrtosno druge mjere za očuvanje odgovarajuće kvalitete voda. Član 78. Nadležni organ odnosno organizacija odbit će zahtjev za utvrđivanje vodoprivrednih uvjeta odnosno za davanje vodoprivredne suglasnosti: 1. za izgradnju ili proširenje mreže za odvodnju otpadnih voda u naseljima ako nisu izgrađeni uređaji za pročiščavanje voda; 2. za izgradnju objekata ili povećanje opsega proizvodnje u organizacijama udruženog rada koje u vezi sa obavljanjem djelatnosti ispuštaju u vode opasne ili štetne tvari, ako nemaju ili ne izgrađuju odgovarajući uređaj za pročiščavanje, a nisu priključene na javnu kanalizacijsku mrežu. Izuzetno, nadležni organ može utvrditi vodoprivredne uvjete ili dati vodoprivrednu suglasnost i u slučajevima iz stava 1. ovoga člana, ako je za područje na kojem je predviđena izgradnja donesen provedbeni urbanistički plan udnosno plan uređenja manjeg naselja kujim su utvrđene odgovarajuće mjere za zaštitu voda od zagadivanja i ako su osigurana sredstva za njihovo provođenje. Član 79. Ako je uslijed izvanrednog slučaja, kvara ili iz drugih razloga nastala opasnost za zagađivanje voda opasnim ili štetnim tvarima, organizacija udruženog rada, druga društvena pravna osoba ili građanin u vezi s čijim je djelovanjem ili propustom nastala opasnost, dužni su bez odlaganja o tome obavijestiti najbližu službu javne sigurnosti. Osoba koja primijeti da je došlo do većeg stupnja zagađivanja voda ili da postoji opasnost za nastajanje zagađivanja u slučaju iz stava 1. ovoga člana ili u drugom slučaju, dužna je bez odlaganja o tome obavijestiti najbližu stanicu službe javne sigurnosti. Služba javne sigurnosti će o nastalom zagađivanju odnosno opasnosti za zagađivanje voda obavijestiti javno vodoprivredno poduzeće koje djeluje na području na kojem je došlo do opasnosti odnosno zagađivanja voda. Javno vodoprivredno poduzeće odnosno druga organizacija utvrđena planom za zaštitu voda od zagađivanja, dužne su neposredno po saznanju o nastanku opasnosti ili zagađivanju vode poduzeti mjere za otklanjanje opasnosti odnosno zagađivanja. Troškove poduzetih mjera dužna je snositi organizacija ili osoba uslijed čijeg je djelovanja ili propusta došlo do opasnosti odnosno zagađivanja vode. Član 80. Organizacije udruženog rada koje proizvode ili stavIjaju u promet kemijska sredstva za masovnu upotrebu koja nakon upotrebe dospijevaju u vode (površinske i podzemne vode i more) dužne su prije puštanja u promet takvih sredstava pribaviti suglasnost republičkog organa uprave nadležnog za poslove vodoprivrede. Član 81. Organizacije udruženog rada i druge organizacije koje ispuštaju u vode opasne odnosno štetne tvari dužne su voditi evidenciju o učestalosti ispuštanja, količini i sastavu tih tvari i o tome dostavljati podatke javnom vodoprivrednom poduzeću odnosno dati takve podatke na zahtjev vodoprivredne ili sanitarne inspekcije. Republički organ uprave nadležan za poslove vodoprivrede u suglasnosti s republičkim organom uprave nadležnim za poslove zdravstva donijet će uputstvo o vođenju evidencije iz stava 1. ovoga člana. Član 82. Javna vodoprivredna poduzeća i komunalne organizacije koje obavljaju djelatnost odvođenja otpadnih voda, prate, ispituju i ocjenjuju kvalitativne promjene voda; utvrđuju uzročnike, opseg i stupanj zagađivanja i provode mjere za sprečavanje i sanaciju zagadenja. Organizacije koje obavljaju stalno i sistematsko ispitivanje kvalitete voda dužne su dati podatke organizacijama koje se bave zaštitom voda od zagađivanja. 7. Korištenje voda Član 83. Voda se mora koristiti racionalno i elonomično. Korištenje voda za opskrbu stanovništva vodom za piće, sanitarne potrebe i za potrebe narodne obrane ima prvenstvo u odnosu na korištenje voda za ostale namjene Izgradnja objekata i uređaja za svrhe iz stava 2. ovoga člana ima prvenstvo u udnosu na izgradnju objekata za korištenje voda za ostale namjene. Član 84. Ako nastupi nestašica vode u tulikoj mjeri da se ne mogu zadovoljiti sve potrebe kurisnika vude na određenom području, upćinska skupština ili organ koji ona udredi može pojedinim korisnicima privremeno ograničiti ili obustaviti upotrebu odnosno iskorištavanje vode. U slučaju iz stava 1. ovoga člana općinski urgan uprave nadležan za poslove vodoprivrede može privremeno ograničiti ili zabraniti korištenje vode i iz umjetnih vodotoka odnusno umjetnih objekata za skupljanje vode kojima upravljaju pojedine organizacije udruženog rada ili drugi korisnici. Član 85. Voda koja služi ili je namijenjena za piće, za proizvodnju i preradu živežnih namirnica, za sanitarne putrebe i rekreaciju, mora u pogledu kemijskog, fizikalnog, bakteriološkog i biološkog sastava i radioaktivnih osobina odgovarati propisanim uvjetima. Član 86. Prilikom davanja vodoprivredne suglasnosti za građenje novih ili obnavljanje postojećih objekata i uređaja za javnu opskrbu vodom za piće, obavezno se utvrđuju: sadašnja i buduća potrebna količina vode za piće; izdašnost izvorišta; kemijske, fizikalne, bakteriološke, biološke i radioaktivne osobine vode; zaštita izvorišta. Član 87. Dozvola za upotrebu i puštanje u rad objekata i uređaja za javnu opskrbu vodom za piće može se izdati samu ako nadležni sanitarni inspektor utvrdi da su ispunjeni uvjeti iz člana 85. ovoga zakona. Član 88. Područje na kojem se nalaze izvorišta vode, koja se po količini i kvaliteti mogu koristiti ili se koriste za javnu opskrbu vodom za piće, mora biti zaštićeno od namjernog ili slučajnog zagađivanja i od drugih utjecaja koji mogu nepovoljno djelovati na zdravstvenu ispravnost vode ili na izdašnost izvorišta. Zaštita izvorišta iz stava 1. ovoga člana provodi se utvrđivanjem i održavanjem zona sanitarne zaštite, čija se veličina, granice, sanitarni režim i drugi uvjeti određuju u skladu s rezultatima istražnih radova, te utvrđivanjem drugih zaštitnih mjera. Republički organ uprave nadležan za poslove vodoprivrede u suglasnosti s republičkim organom uprave nadležnim za poslove zdravstva i republičkim organom uprave nadležnim za zaštitu čovjekove okoline utvrđuje uvjete za određivanje zona sanitarne zaštite izvorišta i propisuje zaštitne mjere. Zone sanitarne zaštite izvorišta i zaštitne mjere određuje općinska skupština. Član 89. Organizacije udruženog rada i druge organizacije koje obavljaju djelatnost opskrbe vodom za piće, dužne su organizirati stalni i sistematski pregled vode i poduzimati mjere za usiguravanje odgovarajuće kvalitete vode i sanitarne ispravnosti objekata i uređaja za opskrbu vodom za piće i podatke o tome dati nadležnom organu sanitarne inspekcije. Republički urgan uprave nadležan za poslove zdravstva propisuje opseg, vrste i metode pregleda vode, objekata i uređaja za vodoopskrbu te mjere za zaštitu kvalitete vode za piće. Član 90. Organizacije udruženog rada koje koriste vodu, osim vode iz javnog vodoopskrbnog sistema, dužne su voditi evidenciju o iskorištenim količinama te vode i o tome dostavljati podatke javnom vodoprivrednom poduzeću. Član 91. Općina na čijem se području nalazi akumulacija iz koje se voda koristi u privredne svrhe ima pravo na naknadu. Visinu naknade utvrđuju općina i korisnik iz stava 1. uvoga člana sporazumno. Ako se ne dođe do sporazuma iz stava 2. ovoga člana, visinu naknade utvrđuje nadležni sud uzimajući u obzir visinu prihoda koji općina gubi zbog izgradnje akumulacije i druge štete koja zbog toga nastaje. Odredbe ovoga člana ne odnose se na korištenje voda iz akumulacije za potrebe elektroprivrede, ako je posebnim zakonom ili u skladu s njim propisana obaveza snošenja naknade. 8. Vađenje pijeska, šljunka i kamena na području od značenja za jedinstveni vodni režim Član 92. Vađenje pijeska, šljunka ili kamena na području od značenja za održavanje jedinstvenog vodnog režima može se obavljati samo u skladu sa odredbama ovoga zakona. Područjem od značenja za održavanje jedinstvenog vodnog režima, u smislu stava 1. ovoga člana, smatraju se more i morska obala, uređena i neuređena inundacijska područja zajedno s koritom tekućih voda, korita i obale jezera, retencija i akumulacija. Područjem iz stava 1. ovoga člana smatraju se nalazišta pijeska, šljunka i kamena u zonama sanitarne zaštite (član 88. stav 2) te vodonosnim i drugim područjima od značenja za vodni režim određenim vodoprivrednom osnovom ili planom uređenja prostora. Član 93. Na području iz člana 92. stava 2. ovoga zakona pijesak, šljunak i kamen mogu vaditi organizacije udruženog rada koje obavljaju takve djelatnosti i organizacije udruženog rada koje vade pijesak i šljunak prilikom regulacijskih radova i radova održavanja zaštitnih vodoprivrednih objekata na vodotocima i drugim vodama kao i radova na uređivanju i održavanju plovnih putova. Na području iz člana 92. stava 2. ovoga zakona pijesak, šljunak i kamen mogu vaditi i mjesne zajednice ako to obavljaju isključivo za potrebe izgradnje i održavanje komunalnih objekata na svom području. lzuzetno od udredbe stava 1. i 2. ovoga člana, općinska skupština može propisati da na području mora i morske obale pijesak, šljunak i kamen mogu vaditi i radni ljudi koji samostalno obavljaju tu djelatnost osobnim radom sredstvima u vlasništvu građana. Član 94. Pijesak, šljunak i kamen na području iz člana 92. ovoga zakona može se vaditi samo na osnovi vodoprivredne suglasnosti. Za vađenje pijeska, šljunka i kamena na području iz člana 92 stava 3. ovoga zakona osim vodoprivredne suglasnosti potrebno je i odobrenje koje se izdaje prema odredbama Zakona o rudarstvu. Nadležni organ društveno-političke zajednice može izdati odobrenje samo na osnovi prethodno izdane vodoprivredne suglasnosti. Član 95. Vodoprivrednu suglasnost za vađenje pijeska, šljunka i kamena na području iz člana 92. stava 2. ovoga zakona izdaje javno vodoprivredno poduzeće, a vodoprivrednu suglasnost za vađenje pijeska, šljunka i kamena iz međudržavnih i međurepubličkih vodotoka izdaje republički organ uprave nadležan za poslove vodoprivrede. Član 96. Vodoprivrednom suglasnošću iz člana 95. ovoga zakona utvrđuju se eksploatacijsko polje, uvjeti vađenja i količina pijeska, šljunka ili kamena koja se može izvaditi. Eksploatacijsko polje na kojem se vadi pijesak, šljunak odnosno kamen u skladu s odredbama ovoga zakona, je prostor na površini zemlje, pod vodom ili u vodi na kojem se nalazi pijesak, šljunak ili kamen koji se može vaditi. Član 97. Vodoprivredna suglasnost za vađenje pijeska, šljunka i kamena vrijedi samo za korisnika kojem je izdana. Vodoprivredna suglasnost može se oduzeti ako se naknadno ustanovi da se vađenjem pijeska, šljunka odnosno kamena narušava vodni režim, ugrožava život, zdravlje ili imovina, te ako se korisnik ne pridržava mjera i ograničenja utvrđenih u vodoprivrednoj suglasnosti. Član 98. Korisnici koji na području iz člana 92. ovoga zakona vade pijesak, šljunak ili kamen dužni su voditi evidenciju o količini i kvaliteti izvađenog pijeska, šljunka i kamena i podatke o tome dostaviti organu koji obavlja nadzor nad vađenjem. Republički organ uprave nadležan za poslove vodoprivrede propisuje oblik i način vođenja evidencije iz stava 1. ovoga člana. Član 99. Organizacija, mjesna zajednica ili građanin koji na području iz člana 92. stava 2. ovoga zakona bez vodoprivredne suglasnosti vade pijesak, šljunak ili kamen, dužni su nadoknaditi tako učinjenu štetu. Naplaćeni iznos naknade štete iz stava 1. ovoga člana prihod je samoupravne vodoprivredne interesne zajednice za slivno područje, a ako je šteta učinjena na području međudržavnog ili međurepubličkog vodotoka ili voda, naplaćeni iznos naknade prihod je samoupravne vodoprivredne interesne zajednice za vodno područje. 9. Ograničenja prava korisnika i vlasnika zemljišta i posebne mjere radi održavanja vodnog režima Član 100. Radi očuvanja i održavanja zaštitnih, hidromelioracijskih i drugih vodoprivrednih objekata i održavanja vodnog režima, zabranjeno je: 1. na nasipima i drugim zaštitnim vodoprivrednim objektima kopati zemlju, pijesak ili šljunak; puštati stoku, prelaziti i voziti motornim vozilima izuzev na mjestima na kojima je to izričito dopušteno, te obavljati druge radnje kojima se može ugroziti sigurnost ili stabilnost tih objekata; 2. u inundacijskom području i na udaljenosti manjoj od 10 metara od nožice nasipa orati zemlju, saditi i sjeći drveće i grmlje, osim kada je to dozvoljeno prema ovom zakonu; 3. u inundacijskom području i na udaljenosti manjoj od 20 metara od nožice nasipa podizati zgrade, ograde i druge objekte osim zaštitnih vodoprivrednih objekata, vaditi kamen, glinu i ostali materijal, kopati i bušiti zdence i obavljati bez vodoprivredne suglasnosti druga bušenja tla; 4. na hidromelioracijskim kanalima i na udaljenosti manjoj od 2 metra od ruba tih kanala odnosno drugoj udaljenosti utvrđenoj odlukom opštinske skupštine orati ili kopati zemlju i obavljati druge radnje kojima se mogu oštetiti hidromelioracijski kanali ili poremetiti njihovo redovno funkcioniranje; 5. u vodotoke, hidromelioracijske i druge kanale, akumulacije, retencije i druge vode odlagati zemlju, kamen ili druge tvari odnosno obavljati druge radnje kojima se može utjecati na promjenu toka, vodostaja ili količine vode. Izuzetno od odredbe stava 1. ovoga člana javno vodoprivredno poduzeće koje održava vodoprivredne objekte može na zahtjev vlasnika odnosno korisnika zemljišta, odobriti obradu zemljišta, sađenje drveća ili drugih nasada, sječu drveća, ispašu ili obavljanje drugih radnji, ako se time ne ugrožava stabilnost i sigurnost vodoprivrednih objekata odnosno postojeći vodni režim. Odredba stava 1. točke 2. ovoga člana ne odnosi se na uzgoj i sječu koju obavljaju organizacije udruženog rada iz djelatnosti šumarstva prema šumskogospodarskoj osnovi, ako je ta osnova usklađena s vodoprivrednom osnovom. Član 101. Ako radnjom iz člana 100. stava 1. ovoga zakona nastane šteta koja se može popraviti, društvena pravna osoba odnosno građanin odgovorni za štetu, dužni su uspostaviti prijašnje stanje u roku koji odredi organ vodoprivredne inspekcije na prijedlog javnog vodoprivrednog poduzeća koje održava vodoprivredne objekte. Ako društvena pravna osoba ili građanin prema odredbi stava 1. ovoga člana ne uspostave prijašnje stanje, potrebne radove će izvršiti javno vodoprivredno poduzeće na teret odgovornog počinitelja. Ako štetu nije moguće popraviti na način iz stava 1. i 2. ovoga člana, odgovorna društvena pravna osoba odnosno građanin dužni su naknaditi štetu prema cjeniku koji utvrđuje samoupravna vodoprivredna interesna zajednica iz čijih se sredstava osigurava održavanje vodoprivrednih objekata na prijedlog javnog vodoprivrednog poduzeća. Član 102. Ceste, putovi i prijelazi na nasipima i drugim zaštitnim vodoprivrednim objektima moraju se održavati u takvom stanju da se na njima ne skuplja odnosno ne zadržava voda koja može smanjiti njihovu otpornost i funkcionalnu sposobnost. Općinski organ uprave nadležan za poslove vodoprivrede zabranit će promet na cesti, putu osnosno prijelazu na zaštitnom objektu dok se ne provedu mjere iz stava 1. ovoga člana. Član 103. Radi provođenja neposredne obrane od poplave korisnici i vlasnici zemljišta na ugroženom području dužni su na zahtjev organa odnosno organizacije koja provodi obranu od poplave: 1. dopustiti korištenje pijeska, šljunka, zemlje ili drugog materijala sa njihovog zemljišta; 2. dopustiti prijelaz osobama i prijevoznim sredstvima. Ako korisnik odnosno vlasnik zemljišta iz stava 1. ovoga člana ne dopusti korištenje materijala ili prijelaz, općinski organ uprave nadležan za poslove vodoprivrede, rješenjem će naložiti korisniku odnosno vlasniku zemljišta da postupi u skladu s odredbama stava 1. ovoga člana. Žalba protiv rješenja ne odlaže izvršenje. Korisnik odnosno vlasnik zemljišta ima pravo na naknadu za korištenje materijala u slučaju iz stava 1. točke 1. ovoga člana. Visinu naknade utvrđuju sporazumno korisnik odnosno vlasnik zemljišta i organ odnosno organizacija koja provodi obranu od poplave. Ako se ne postigne sporazum o visini naknade, naknadu utvrđuje komisija nadležna za procjenu štete od elementarnih nepogoda. Član 104. Korisnici i vlasnici zemljišta dužni su dopustiti prijelaz preko zemljišta javnom vodoprivrednom poduzeću ili drugoj organizaciji za potrebe premjeravanja, snimanja ili obilježavanja zemljišta odnosno voda u vezi s projektiranjem, izgradnjom ili održavanjem vodoprivrednih objekata i uređaja. Na zahtjev organizacije iz stava 1. ovoga člana o pravu prijelaza rješava općinski organ uprave nadležan za poslove vodoprivrede. Žalba protiv ovog rješenja ne odlaže izvršenje. Korisnici i vlasnici zemljišta iz stava 1. ovoga člana imaju pravo na naknadu štete koja nastaje prijelazom preko njihovog zemljišta. Ako se ne postigne sporazum o visini naknade štete, nak …