Zakon o sustavu civilne zaštite - Zakon.hr

Zakon o sustavu civilne zaštite - Zakon.hr UPUTE UVJETI CJENIK KONTAKT Zakon.ai Prijava / Registracija Baza je ažurirana 08.06.2026. zaključno sa NN 43/26  EU 2024/2679 × Upozorenje Funkcionalnost kopiranja je dostupna samo prijavljenim korisnicima. Prijava / Registracija U redu Povezani zakoni Oružane snage i branitelji Zakon o općem upravnom postupku Zakon o upravnim sporovima Zakon o Agenciji za strukovno obrazovanje i obrazovanje odraslih Zakon o besplatnoj pravnoj pomoći Zakon o pravima hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata i članova njihovih obitelji 2014-2017 Zakon o službi u Oružanim snagama Republike Hrvatske Zakon o Zakladi hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata i članova njihovih obitelji Zakon o Fondu za stipendiranje hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata i djece hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata 2006-2018 Zakon o Fondu hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata i članova njihovih obitelji Zakon o obrani Zakon o odgovornosti Republike Hrvatske za štetu uzrokovanu od strane pripadnika hrvatskih oružanih i redarstvenih snaga za vrijeme domovinskog rata Zakon o sudjelovanju pripadnika oružanih snaga Republike Hrvatske, policije, civilne zaštite te državnih službenika i namještenika u mirovnim operacijama i drugim aktivnostima u inozemstvu Zakon o odgovornosti Republike Hrvatske za štetu nastalu u bivšoj SFRJ za koju je odgovarala bivša SFRJ Zakon o civilnoj službi Zakon o proizvodnji, remontu i prometu naoružanja i vojne opreme Zakon o eksplozivnim tvarima 2004-2017 Zakon o gospodarenju kemikalijama sadržanim u Konvenciji o zabrani razvijanja, proizvodnje, gomilanja i korištenja kemijskog oružja i o njihovu uništenju Zakon o pravima žrtava seksualnog nasilja za vrijeme oružane agresije na Republiku Hrvatsku u Domovinskom ratu Zakon o sustavu civilne zaštite Zakon o pravima iz mirovinskog osiguranja djelatnih vojnih osoba, policijskih službenika i ovlaštenih službenih osoba Zakon o zaštiti vojnih i civilnih invalida rata Zakon o eksplozivnim tvarima te proizvodnji i prometu oružja Zakon o sustavu domovinske sigurnosti Zakon o hrvatskim braniteljima iz Domovinskog rata i članovima njihovih obitelji Zakon o Zakladi vojne solidarnosti Zakon o prestanku važenja Zakona o Fondu za stipendiranje hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata i djece hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata Zakon o grobljima boraca Zakon o Hrvatskom domovinskom fondu Zakon o Hrvatskom memorijalno-dokumentacijskom centru Domovinskog rata Zakon o obilježavanju mjesta masovnih grobnica žrtava iz Domovinskog rata Zakon o zabrani uporabe, stvaranja zaliha, proizvodnje i prijenosa protupješačkih mina i o njihovom uništenju Zakon o sudjelovanju civilnih stručnjaka u međunarodnim misijama i operacijama Zakon o osnivanju Sveučilišta obrane i sigurnosti Unutarnji poslovi Zakon o osobnom imenu Prekršajni zakon Zakon o sigurnosti prometa na cestama Zakon o ograničavanju uporabe duhanskih proizvoda Zakon o osobnom identifikacijskom broju Ustav Republike Hrvatske Zakon o državnim službenicima Zakon o privatnim detektivima Zakon o pravu na pristup informacijama Zakon o strancima Zakon o policijskim poslovima i ovlastima Zakon o kaznenom postupku Zakon o tajnosti podataka Zakon o zaštiti osobnih podataka Zakon o prekršajima protiv javnog reda i mira Zakon o policiji Zakon o privatnoj zaštiti Zakon o suzbijanju zlouporabe droga Zakon o azilu Zakon o javnom okupljanju Zakon o sprječavanju nereda na športskim natjecanjima Zakon o hrvatskom državljanstvu Zakon o osobnoj iskaznici Zakon o putnim ispravama hrvatskih državljana Zakon o nadzoru državne granice Zakon o Zakladi policijske solidarnosti Zakon o sigurnosnim provjerama Zakon o prebivalištu Zakon o nadzoru prometa robe vojne namjene i nevojnih ubojnih sredstava Zakon o sigurnosno-obavještajnom sustavu Republike Hrvatske Zakon o pojednostavljenju razmjene podataka između tijela država članica Europske unije nadležnih za provedbu zakona Zakon o međunarodnoj i privremenoj zaštiti Zakon o sustavu civilne zaštite Zakon o protuminskom djelovanju Zakon o eksplozivnim tvarima te proizvodnji i prometu oružja Zakon o sustavu domovinske sigurnosti Zakon o prijenosu i obradi podataka o putnicima u zračnom prometu Zakon o nabavi i posjedovanju oružja građana Zakon o ispitivanju i žigosanju odnosno obilježavanju ručnog vatrenog oružja i municije Zakon o provedbi Uredbe (EU) br. 258/2012 o provedbi članka 10. Protokola Ujedinjenih naroda o vatrenom oružju, utvrđivanju odobrenja za izvoz vatrenog oružja, mjera za uvoz i provoz vatrenog oružja, njegovih dijelova i komponenata i streljiva Zakon o državljanima država članica Europskog gospodarskog prostora i članovima njihovih obitelji Zakon o obradi biometrijskih podataka Zakon o provedbi Uredbe (EU) 2019/1148 Europskog parlamenta i vijeća od 20. lipnja 2019. o stavljanju na tržište i uporabi prekursora eksploziva te izmjeni Uredbe (EZ) br. 1907/2006 i stavljanju izvan snage Uredbe (EU) br. 98/2013 Zakon o kritičnoj infrastrukturi Zakon o sustavu civilne zaštitepročišćeni tekst zakona NN 82/15, 118/18, 31/20, 20/21, 114/22 na snazi od 01.01.2023. Samo polako... Preuzmite dokumentu PDF formatu Zanimljivi linkovi PODZAKONSKI PROPISIVijesti o ovom zakonuArhiva:Zakon o sustavu civilne zaštite 2021-2022Zakon o sustavu civilne zaštite 2020-2021Zakon o sustavu civilne zaštite 2019-2020Zakon o sustavu civilne zaštite 2015-2018Ministarstvo unutarnjih poslovaRavnateljstvo civilne zaštite I. OPĆE ODREDBE Članak 1. (1) Ovim Zakonom uređuje se sustav i djelovanje civilne zaštite; prava i obveze tijela državne uprave, jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave, pravnih i fizičkih osoba; osposobljavanje za potrebe sustava civilne zaštite; financiranje civilne zaštite; upravni i inspekcijski nadzor nad provedbom ovog Zakona i druga pitanja važna za sustav civilne zaštite. (2) Civilna zaštita je sustav organiziranja sudionika, operativnih snaga i građana za ostvarivanje zaštite i spašavanja ljudi, životinja, materijalnih i kulturnih dobara i okoliša u velikim nesrećama i katastrofama i otklanjanja posljedica terorizma i ratnih razaranja. (3) Civilna zaštita je od javnog interesa za Republiku Hrvatsku i za sigurnost Republike Hrvatske. (4) Ovim Zakonom propisuju se ograničenja vlasničkih i drugih stvarnih prava na nekretninama i pokretninama radi zaštite interesa i sigurnosti Republike Hrvatske, zaštite i spašavanja ljudi, životinja, materijalnih i kulturnih dobara i okoliša. Članak 2. Ovim se Zakonom u pravni poredak Republike Hrvatske prenosi Direktiva 2012/18/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 4. srpnja 2012. o kontroli opasnosti od velikih nesreća koje uključuju opasne tvari, o izmjeni i kasnijem stavljanju izvan snage Direktive Vijeća 96/82/EZ (Tekst značajan za EPG) (SL L 197, 24. 7. 2012.). Članak 3. (NN 20/21) Pojedini izrazi u smislu ovoga Zakona imaju sljedeće značenje: 1) Aktivnost je poduzimanje istovrsnih djelovanja koja su usmjerena ostvarenju određenog cilja primjenom mjera civilne zaštite. 2) Aktiviranje znači postupke pokretanja žurnih službi, operativnih snaga sustava civilne zaštite i građana. 3) Asanacija animalna je postupak prikupljanja, zbrinjavanja, uklanjanja i ukopa životinjskih leševa i namirnica životinjskog porijekla. 4) Asanacija humana je postupak uklanjanja, identifikacije i ukopa posmrtnih ostataka žrtava. 5) Asanacija terena je skup organiziranih i koordiniranih tehničkih, zdravstvenih i poljoprivrednih mjera i postupaka radi uklanjanja izvora širenja društveno opasnih bolesti. 5a) Domino-efekt je niz povezanih učinaka koji zbog međusobnog razmještaja i blizine područja postrojenja, postrojenja, odnosno dijelova postrojenja ili grupe postrojenja i količina opasnih tvari prisutnih u tim područjima postrojenja povećavaju mogućnost izbijanja velike nesreće ili pogoršavaju posljedice nastale nesreće. 6) Evakuacija znači premještanje ugroženih osoba, životinja i pokretne imovine iz ugroženih objekata ili područja. 7) Izvanredni događaj znači događaj za čije saniranje je potrebno djelovanje žurnih službi te potencijalno uključivanje operativnih snaga sustava civilne zaštite. 8) Katastrofa je stanje izazvano prirodnim i/ili tehničko-tehnološkim događajem koji opsegom, intenzitetom i neočekivanošću ugrožava zdravlje i živote većeg broja ljudi, imovinu veće vrijednosti i okoliš, a čiji nastanak nije moguće spriječiti ili posljedice otkloniti djelovanjem svih operativnih snaga sustava civilne zaštite područne (regionalne) samouprave na čijem je području događaj nastao te posljedice nastale terorizmom i ratnim djelovanjem. 9) Kemijsko-biološko-radiološko-nuklearna zaštita (u daljnjem tekstu: KBRN zaštita) je skup organiziranih postupaka koji obuhvaćaju detekciju, uzimanje uzoraka i identifikaciju kemijskih, bioloških, radioloških i nuklearnih sredstava i/ili tvari te obilježavanje i dekontaminaciju opasnih područja. 10) Koordinacija je usklađivanje djelovanja sudionika sustava civilne zaštite kako bi se ostvarili ciljevi sustava civilne zaštite. 11) Koordinator na lokaciji u slučaju velike nesreće i katastrofe je osoba koja koordinira aktivnosti operativnih snaga sustava civilne zaštite na mjestu intervencije. 12) Međunarodne aktivnosti pripadnika operativnih snaga sustava civilne zaštite znače pružanje žurne međunarodne pomoći, sudjelovanje u međunarodnim programima osposobljavanja i vježbama. 13) Mobilizacija je postupak kojim se po nalogu nadležnog tijela obavlja pozivanje, prihvat i opremanje sudionika sustava civilne zaštite i dovodi ih u spremnost za provođenje zadaća civilne zaštite. 14) Obrazovanje u sustavu civilne zaštite je organizirano stjecanje stručnih znanja, vještina i sposobnosti i provodi se, sukladno posebnim propisima, kao formalno obrazovanje (putem osposobljavanja i usavršavanja, a polaznicima se izdaje javna isprava) i neformalno obrazovanje. 14a) Opasna tvar je tvar, smjesa ili pripravak definirana propisima o zaštiti okoliša i o sprječavanju velikih nesreća koje uključuju opasne tvari. 14b) Operater je pravna ili fizička osoba koja upravlja ili posjeduje neko područje postrojenja ili postrojenje ili ima odlučujuću ekonomsku ulogu u tehničkom upravljanju područjem postrojenja. 15) Osposobljavanje u sustavu civilne zaštite je organizirano stjecanje stručnih znanja i vještina sa svrhom podizanja spremnosti operativnih snaga sustava civilne zaštite i građana za djelovanje u velikoj nesreći i katastrofi. 16) Operativne snage sustava civilne zaštite su sve prikladne i raspoložive sposobnosti i resursi operativnih snaga namijenjeni provođenju mjera civilne zaštite. 17) Osobna i uzajamna zaštita je temeljni oblik organiziranja građana za vlastitu zaštitu te pružanje pomoći drugim osobama kojima je zaštita potrebna. 17a) Područje postrojenja je cijelo područje koje je pod kontrolom operatera i u kojem su prisutne opasne tvari u jednom ili više postrojenja, uključujući zajedničku ili s njima povezanu infrastrukturu ili djelatnosti. 18) Prevencijа izrаžаvа koncept i nаmjeru potpunog izbjegаvаnjа potencijаlnih negаtivnih utjecаjа аkcijom kojа se unаprijed poduzimа. 19) Pripravnost je stanje spremnosti operativnih snaga i sudionika sustava civilne zaštite za operativno djelovanje. 20) Procjena rizika je određivanje kvantitativne i/ili kvalitativne vrijednosti rizika. 21) Pružanje međunarodne žurne pomoći u civilnoj zaštiti je upućivanje operativnih snaga sustava civilne zaštite i materijalne pomoći u državu pogođenu velikom nesrećom ili katastrofom koja je zatražila međunarodnu pomoć. 22) Prva pomoć je skup postupaka kojima se pomaže ozlijeđenoj ili oboljeloj osobi na mjestu događaja, prije dolaska hitne medicinske službe ili drugih kvalificiranih zdravstvenih djelatnika. 23) Reаgiranje znači pružаnje uslugа u izvаnrednim situаcijаmа i pomoć zа vrijeme velike nesreće i kаtаstrofe ili odmаh po njezinom zаvršetku radi spаšаvаnjа životа, smаnjenjа utjecаjа nа zdrаvlje, jаvne sigurnosti i zаdovoljenjа osnovnih dnevnih potrebа ugroženih građana. 24) Rizik je odnos posljedice nekog događaja i vjerojatnosti njegovog izbijanja. 25) Rukovođenje znači aktivnosti planiranja, organiziranja i vođenja operativnih snaga sustava civilne zaštite prema ostvarivanju postavljenih ciljeva (izvršna funkcija upravljanja). 26) Sklanjanje je organizirano upućivanje građana u najbližu namjensku građevinu za sklanjanje ili u drugi pogodan prostor koji omogućava optimalnu zaštitu sa ili bez prilagodbe (podrumske i druge prostorije u građevinama koje su prilagođene za sklanjanje te komunalne i druge građevine ispod površine tla namijenjene javnoj uporabi kao što su garaže, trgovine i drugi pogodni prostori). 27) Spašavanje materijalnih i kulturnih dobara je skup organiziranih i koordiniranih aktivnosti koje se provode radi sprječavanja oštećivanja i/ili uništavanja materijalnih i kulturnih dobara. 28) Spašavanje stanovništva je skup organiziranih i koordiniranih aktivnosti koje se provode radi očuvanja života i zdravlja ljudi. 29) Temeljne operativne snage u sustavu civilne zaštite su snage koje posjeduju spremnost za žurno i kvalitetno operativno djelovanje u provođenju mjera i aktivnosti sustava civilne zaštite u velikim nesrećama i katastrofama: operativne snage vatrogastva, Hrvatske gorske službe spašavanja i Hrvatskog Crvenog križa. 30) Uzbunjivanje i obavješćivanje je skretanje pozornosti na opasnost korištenjem propisanih znakova za uzbunjivanje te pružanje pravodobnih i nužnih informacija radi poduzimanja aktivnosti za učinkovitu zaštitu. 31) Upravljanje je određivanje temeljnog cilja sustava civilne zaštite, plansko povezivanje dijelova sustava civilne zaštite i njihovih zadaća, mjera i aktivnosti u jedinstvenu cjelinu radi postizanja ciljeva sustava civilne zaštite. 32) Upravljanje rizicima znači preventivne i planske aktivnosti usmjerene na umanjivanje ranjivosti i ublažavanje negativnih učinaka rizika. 32a) Vanjski plan civilne zaštite u slučaju nesreća koje uključuju opasne tvari (u daljnjem tekstu: Vanjski plan) je plan mjera i aktivnosti koje će se poduzeti izvan područja postrojenja, a donosi ga izvršno tijelo jedinice područne (regionalne) samouprave kako bi upravljalo rizicima i vanjskim posljedicama scenarija koji uključuju opasne tvari. 33) Velika nesreća je događaj koji je prouzročen iznenadnim djelovanjem prirodnih sila, tehničko-tehnoloških ili drugih čimbenika s posljedicom ugrožavanja zdravlja i života građana, materijalnih i kulturnih dobara i okoliša na mjestu nastanka događaja ili širem području, čije se posljedice ne mogu sanirati samo djelovanjem žurnih službi na području njezina nastanka. 34) Zahtjevi sustava civilne zaštite u području prostornog uređenja znače preventivne aktivnosti i mjere koje moraju sadržavati dokumenti prostornog uređenja jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave. 35) Zaštita i spašavanje znači organizirano provođenje mjera i aktivnosti u sustavu civilne zaštite. 36) Zaštita od požara je sustav mjera i radnji utvrđenih posebnim propisima. 37) Zbrinjavanje je osiguravanje hitnog, privremenog smještaja i opskrbe osnovnim životnim namirnicama i predmetima za osobnu higijenu za ugrožene građane koji se evakuiraju, odnosno premještaju s ugroženog područja. Članak 4. (1) Dan civilne zaštite Republike Hrvatske obilježava se 1. ožujka. (2) Dan europskog broja 112 obilježava se 11. veljače. (3) Međunarodni dan smanjenja rizika od katastrofa obilježava se 13. listopada. II. SUSTAV CIVILNE ZAŠTITE Članak 5. (1) Sustav civilne zaštite obuhvaća mjere i aktivnosti (preventivne, planske, organizacijske, operativne, nadzorne i financijske) kojima se uređuju prava i obveze sudionika, ustroj i djelovanje svih dijelova sustava civilne zaštite i način povezivanja institucionalnih i funkcionalnih resursa sudionika koji se međusobno nadopunjuju u jedinstvenu cjelinu radi smanjenja rizika od katastrofa te zaštite i spašavanja građana, materijalnih i kulturnih dobara i okoliša na teritoriju Republike Hrvatske od posljedica prirodnih, tehničko-tehnoloških velikih nesreća i katastrofa, otklanjanja posljedica terorizma i ratnih razaranja. (2) Sustav civilne zaštite ustrojava se na lokalnoj, područnoj (regionalnoj) i državnoj razini, a povezuje resurse i sposobnosti sudionika, operativnih snaga i građana u jedinstvenu cjelinu radi smanjenja rizika od katastrofa, pružanja brzog i optimalnog odgovora na prijetnje i opasnosti nastanka te ublažavanja posljedica velike nesreće i katastrofe. Članak 6. Djelovanje sustava civilne zaštite (1) Sustav civilne zaštite redovno djeluje putem preventivnih i planskih aktivnosti, razvoja i jačanja spremnosti sudionika i operativnih snaga sustava civilne zaštite. (2) Reagiranje operativnih snaga sustava civilne zaštite nastavlja se na djelovanje žurnih službi i redovnih snaga jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave kada one svojim sposobnostima nisu u mogućnosti spriječiti nastanak i/ili razvoj velike nesreće i katastrofe. (3) Kada velika nesreća i/ili katastrofa nadilazi sposobnosti svih sudionika i operativnih snaga sustava civilne zaštite Republike Hrvatske, Vlada Republike Hrvatske može donijeti odluku o traženju i primanju međunarodne pomoći sukladno odredbama ovog Zakona i obvezama Republike Hrvatske preuzetim iz međunarodnih ugovora. Članak 7. Načela sustava civilne zaštite (1) Načela sustava civilne zaštite su opća načela: načelo humanosti i načelo zabrane diskriminacije te načela operativnog djelovanja sustava civilne zaštite: načelo supsidijarnosti, načelo solidarnosti i načelo kontinuiteta djelovanja. (2) Načelo humanosti ostvaruje se osiguravanjem poštivanja osoba kojima se pruža pomoć, osiguravanjem prava na fizički i mentalni integritet i zaštitom osobnosti. (3) Prema načelu zabrane diskriminacije u sustavu civilne zaštite pruža se potrebna pomoć svima kojima je potrebna, neovisno o rasi, etničkoj pripadnosti, boji kože, spolu, jeziku, vjeri, političkom ili drugom uvjerenju, nacionalnom ili socijalnom podrijetlu, imovnom stanju, članstvu u sindikatu, obrazovanju, društvenom položaju, bračnom ili obiteljskom statusu, dobi, zdravstvenom stanju, invaliditetu, genetskom naslijeđu, rodnom identitetu, izražavanju ili spolnoj orijentaciji. (4) Prema načelu supsidijarnosti odluke i mjere civilne zaštite prvenstveno se donose i provode angažiranjem svih raspoloživih vlastitih resursa i sposobnosti sudionika i operativnih snaga sustava civilne zaštite jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave koja je pogođena velikom nesrećom ili katastrofom. (5) Prema načelu solidarnosti pogođenoj jedinici lokalne i područne (regionalne) samouprave upućuje se dodatna pomoć nakon što je angažirala sve svoje raspoložive resurse i sposobnosti sudionika i operativnih snaga sustava civilne zaštite. (6) Prema načelu kontinuiteta djelovanja sudionici i operativne snage u sustavu civilne zaštite nastavljaju izvršavati poslove iz svog djelokruga i u velikim nesrećama i katastrofama. III. SUDIONICI U SUSTAVU CIVILNE ZAŠTITE Članak 8. (NN 118/18) Mjere i aktivnosti u sustavu civilne zaštite provode sljedeći sudionici: – Vlada Republike Hrvatske – Ministarstvo unutarnjih poslova, kao središnje tijelo državne uprave nadležno za poslove civilne zaštite (u daljnjem tekstu: Ministarstvo) – tijela državne uprave i druga državna tijela – Oružane snage Republike Hrvatske i policija – jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave. Članak 9. Vlada Republike Hrvatske Vlada Republike Hrvatske rukovodi djelovanjem sudionika u sustavu civilne zaštite u katastrofama uz potporu Stožera civilne zaštite Republike Hrvatske. Članak 10. (NN 118/18) (1) Vlada Republike Hrvatske, na prijedlog ministra unutarnjih poslova (u daljnjem tekstu: ministar), donosi: – Procjenu rizika od katastrofa za Republiku Hrvatsku – Strategiju smanjenja rizika od katastrofa – Strategiju razvoja sustava civilne zaštite – Državni plan djelovanja civilne zaštite. (2) Državni plan djelovanja civilne zaštite usklađuje se s Planom obrane Republike Hrvatske u dijelu koji se odnosi na otklanjanje posljedica ratnog razaranja. Članak 11. (NN 118/18) (1) Vlada Republike Hrvatske, na prijedlog ministra, kada je Republika Hrvatska pogođena katastrofom, donosi odluku o traženju i primanju međunarodne pomoći te odluku o pružanju pomoći drugim državama kada su one pogođene katastrofom. (2) Vlada Republike Hrvatske, na prijedlog ministra, donosi odluku o visini međunarodne pomoći Republike Hrvatske drugim državama pogođenima katastrofom. (3) Iznimno od stavka 1. ovoga članka, ako stanje u drugoj državi ne trpi odgodu pružanja žurne pomoći, odluku o pružanju međunarodne pomoći drugoj državi koja je pogođena katastrofom može donijeti ministar sukladno odluci Vlade Republike Hrvatske o visini međunarodne pomoći Republike Hrvatske drugim državama pogođenima katastrofom. (4) Ministar dužan je Vladi Republike Hrvatske podnijeti izvješće o pruženoj međunarodnoj pomoći iz stavka 3. ovoga članka u roku od osam dana od dana upućivanja međunarodne pomoći. Članak 12. (NN 118/18, 20/21) Središnje tijelo državne uprave nadležno za poslove civilne zaštite Ministarstvo je nadležno za sljedeće poslove: – koordinira djelovanje sustava civilne zaštite u Republici Hrvatskoj – obavlja poslove analize, obrade i dostave informacija i podataka o svim vrstama opasnosti i mogućim posljedicama velikih nesreća i katastrofa – uspostavlja i upravlja jedinstvenim sustavom uzbunjivanja u Republici Hrvatskoj i provodi uzbunjivanje i obavješćivanje stanovništva – daje suglasnost pravnim osobama na projekte sustava za uzbunjivanje – putem jedinstvenog europskog broja za hitne službe 112 (u daljnjem tekstu: broj 112) prima sve vrste žurnih poziva, prosljeđuje informacije nadležnim službama, komunikacijski koordinira njihovo međusobno djelovanje i objedinjuje povratne informacije o provedenim aktivnostima – izrađuje i dostavlja Vladi Republike Hrvatske na donošenje propise i planske dokumente za provedbu ovog Zakona – aktivira operativne snage sustava civilne zaštite i koordinira njihovo djelovanje – predlaže i provodi međunarodne ugovore iz područja civilne zaštite – razmjenjuje informacije i podatke s drugim državama, međunarodnim organizacijama i regionalnim inicijativama – u suradnji s nadležnim tijelima Republike Hrvatske i drugih država te međunarodnih organizacija provodi primanje, pružanje ili tranzit žurne humanitarne pomoći – priprema i provodi međunarodne konferencije, seminare, tečajeve, radionice, vježbe i projekte iz područja civilne zaštite – provodi osposobljavanje pripadnika operativnih snaga sustava civilne zaštite i drugih sudionika u sustavu civilne zaštite – utvrđuje stručne, materijalno-tehničke i druge uvjete koje moraju ispunjavati javne ustanove i druge pravne osobe za izvođenje programa formalnog i neformalnog obrazovanja u sustavu civilne zaštite – daje i oduzima suglasnost javnim ustanovama i pravnim osobama za provođenje osposobljavanja u sustavu civilne zaštite – provodi osposobljavanje instruktora/vježbatelja koji mogu sudjelovati u provođenju obrazovanja u sustavu civilne zaštite – ispituje opremu i sredstva za civilnu zaštitu i podnosi prijedlog za donošenje hrvatskih normi u tom području – daje i oduzima suglasnost pravnim osobama za obavljanje djelatnosti u području ispitivanja tehničke ispravnosti opreme i sredstava za civilnu zaštitu – objedinjava i vodi jedinstvenu informacijsku bazu podataka o operativnim snagama sustava civilne zaštite, materijalnim sredstvima i opremi te spremnosti za operativno djelovanje – donosi odluku o izradi Vanjskog plana ili izradi izmjena i dopuna Vanjskog plana, u roku od mjesec dana od primitka potrebne dokumentacije od operatera za njegovo područje postrojenja – daje suglasnost jedinicama područne (regionalne) samouprave na Vanjske planove i na njihove izmjene i dopune te na metodologiju izrade procjene rizika – nadzire pravodobnost izrade i donošenja Vanjskog plana ili njegovih izmjena i dopuna, koji se moraju donijeti u roku od dvije godine od dana izdavanja suglasnosti tijela državne uprave nadležnog za zaštitu okoliša na dokumente operatera, odnosno njegova područja postrojenja, koji je dužan izraditi izvješće o sigurnosti na temelju propisa iz područja zaštite okoliša – daje suglasnost jedinicama lokalne i područne (regionalne) samouprave na planirane mjere zaštite i spašavanja u dokumentima prostornog uređenja i usklađenost s procjenama rizika – daje suglasnost pravnim osobama (ovlaštenicima) za obavljanje stručnih poslova za izradu planskih dokumenata u području civilne zaštite i vodi očevidnik o izdanim suglasnostima – daje suglasnost na odluke izvršnih tijela jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave o određivanju pravnih osoba od interesa za sustav civilne zaštite – sudjeluje u predlaganju bilance državnih robnih zaliha – nositelj je izrade Strategije smanjenja rizika od katastrofa – dostavlja Vladi Republike Hrvatske objedinjeni prijedlog središnjih tijela državne uprave, znanstvenih institucija, ustanova i javnih poduzeća te udruga za imenovanje zamjenika načelnika i članova Stožera civilne zaštite Republike Hrvatske – koordinira rad središnjih i drugih tijela državne uprave pri izradi Procjene rizika od katastrofa za Republiku Hrvatsku – provodi upravni i inspekcijski nadzor nad provedbom ovog Zakona i drugih posebnih propisa – obavlja i druge poslove utvrđene posebnim zakonom. Članak 13. (NN 118/18) (1) Za obavljanje poslova iz djelokruga Ministarstva ministar donosi odluke, naredbe, smjernice, upute, komunikacijske standardne operativne postupke i protokole. (2) Ministar donosi pravilnik o popisu tehničkih sredstava i opreme civilne zaštite (vozila, uređaji, alati i sredstva) koji se moraju ispitivati, postupku ispitivanja, sadržaju, obliku i načinu izdavanja isprava o ispravnosti tehničkih sredstava i opreme civilne zaštite te uvjetima pod kojima ispitivanje može obavljati ovlaštena pravna osoba. 27. Pravilnik o tehničkim i drugim uvjetima koje moraju ispunjavati ovlaštene osobe za ispitivanje ispravnosti tehničkih sredstava i opreme civilne zaštite Članak 14. (NN 118/18) Tijela državne uprave i druga državna tijela (1) Tijela državne uprave i druga državna tijela dužna su u okviru svog djelokruga radi učinkovitog funkcioniranja sustava civilne zaštite izvršavati sljedeće zadaće: – davati obavijesti ranog upozoravanja te neposredne opasnosti za nastanak izvanrednog događaja i upute stanovništvu o postupanju u velikim nesrećama i katastrofama – izraditi dijelove planskih dokumenata civilne zaštite u području iz njihova djelokruga – provoditi mjere pripravnosti iz njihova djelokruga radi učinkovitog reagiranja u katastrofama, sukladno specifičnostima izvanrednog događaja – odrediti pravne osobe koje su od posebnog interesa za sustav civilne zaštite – izraditi i dostaviti Ministarstvu procjenu rizika iz svog djelokruga – dostaviti na zahtjev Ministarstva, podatke bitne za zaštitu i spašavanje stanovništva, materijalnih i kulturnih dobara i okoliša – u slučaju velike nesreće i katastrofe, na zahtjev Vlade Republike Hrvatske ili Državne uprave, vlastitim snagama provesti mjere i aktivnosti civilne zaštite iz svojeg djelokruga. (2) Tijela državne uprave i druga državna tijela osnivaju krizni stožer za obavljanje poslova iz njihova djelokruga sukladno posebnim propisima, koji se može aktivirati za potrebe djelovanja sustava civilne zaštite u velikoj nesreći i katastrofi. Članak 15. (NN 118/18) Oružane snage Republike Hrvatske i policija (1) Kada se proglasi velika nesreća i/ili katastrofa, a sposobnosti i resursi operativnih snaga sustava civilne zaštite nisu dovoljni, na prijedlog Ministarstva, u skladu s posebnim propisima, aktiviraju se Oružane snage Republike Hrvatske i policija. (2) U slučaju iz stavka 1. ovoga članka Oružane snage Republike Hrvatske koordiniraju svoje djelovanje s Ministarstvom. Članak 16. Jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave (1) Jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave dužne su organizirati poslove iz svog samoupravnog djelokruga koji se odnose na planiranje, razvoj, učinkovito funkcioniranje i financiranje sustava civilne zaštite. (2) Jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave dužne su jačati i nadopunjavati spremnost postojećih operativnih snaga sustava civilne zaštite na njihovom području sukladno procjeni rizika od velikih nesreća i planu djelovanja civilne zaštite, a ako postojećim operativnim snagama ne mogu odgovoriti na posljedice utvrđene procjenom rizika, dužne su osnovati dodatne postrojbe civilne zaštite. (3) Jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave za potrebe pripravnosti i reagiranja kod velikih nesreća i katastrofa organiziraju sudjelovanje volontera radi provođenja mjera i aktivnosti u sustavu civilne zaštite, sukladno odredbama ovog Zakona i posebnih propisa. (4) U slučaju velike nesreće stožer civilne zaštite jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave organizira volontere u provođenju određenih mjera i aktivnosti u sustavu civilne zaštite, sukladno odredbama ovog Zakona i posebnih propisa. Članak 17. (NN 118/18, 20/21) (1) Predstavničko tijelo, na prijedlog izvršnog tijela jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave, izvršava sljedeće zadaće: – u postupku donošenja proračuna razmatra i usvaja godišnju analizu stanja i godišnji plan razvoja sustava civilne zaštite s financijskim učincima za trogodišnje razdoblje te smjernice za organizaciju i razvoj sustava koje se razmatraju i usvajaju svake četiri godine – donosi procjenu rizika od velikih nesreća – donosi odluku o određivanju pravnih osoba od interesa za sustav civilne zaštite – donosi odluku o osnivanju postrojbi civilne zaštite – osigurava financijska sredstva za izvršavanje odluka o financiranju aktivnosti civilne zaštite u velikoj nesreći i katastrofi prema načelu solidarnosti. (2) Iznimno od stavka 1. ovoga članka, jedinice lokalne samouprave u kojima nema izraženih rizika te temeljem njihove veličine i drugih kriterija uređenih odredbama pravilnika iz članka 49. stavka 2. ovoga Zakona, nisu u obvezi izraditi i donijeti procjenu rizika od velikih nesreća. (3) Izvršno tijelo jedinice lokalne samouprave izvršava sljedeće zadaće: – donosi plan djelovanja civilne zaštite – donosi plan vježbi civilne zaštite – priprema i dostavlja predstavničkom tijelu prijedlog odluke o određivanju pravnih osoba od interesa za sustav civilne zaštite i prijedlog odluke o osnivanju postrojbi civilne zaštite – kod donošenja godišnjeg plana nabave u plan uključuje materijalna sredstva i opremu snaga civilne zaštite – donosi odluke iz svog samoupravnog djelokruga radi osiguravanja materijalnih, financijskih i drugih uvjeta za financiranje i opremanje operativnih snaga sustava civilne zaštite – odgovorno je za osnivanje, razvoj i financiranje, opremanje, osposobljavanje i uvježbavanje operativnih snaga sukladno usvojenim smjernicama i planu razvoja sustava civilne zaštite – izrađuje i dostavlja predstavničkom tijelu prijedlog procjene rizika od velikih nesreća i redovito ažurira procjenu rizika i plan djelovanja civilne zaštite – osigurava uvjete za premještanje, sklanjanje, evakuaciju i zbrinjavanje te izvršavanje zadaća u provedbi drugih mjera civilne zaštite u zaštiti i spašavanju građana, materijalnih i kulturnih dobara i okoliša – osigurava uvjete za raspoređivanje pripadnika u postrojbe i na dužnost povjerenika civilne zaštite te vođenje evidencije raspoređenih pripadnika – osigurava uvjete za vođenje i ažuriranje baze podataka o pripadnicima, sposobnostima i resursima operativnih snaga sustava civilne zaštite – uspostavlja vođenje evidencije stradalih osoba u velikim nesrećama i katastrofama. (4) Izvršno tijelo jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave koordinira djelovanje operativnih snaga sustava civilne zaštite osnovanih za područje te jedinice u velikim nesrećama i katastrofama uz stručnu potporu nadležnog stožera civilne zaštite. (5) Izvršno tijelo jedinice područne (regionalne) samouprave, osim poslova navedenih u stavku 3. ovoga članka, donosi Vanjski plan ili njegove izmjene i dopune za područje postrojenja ili grupu područja postrojenja koju određuje tijelo državne uprave nadležno za zaštitu okoliša zbog mogućeg domino-efekta, u roku od godinu dana od donošenja odluke Ministarstva o izradi Vanjskog plana ili njegovih izmjena i dopuna te svim osobama koje bi mogle imati značajne materijalne i zdravstvene posljedice zbog nastanka velike nesreće u području postrojenja ili grupi područja postrojenja, a da za to ne trebaju podnositi posebne zahtjeve, pruža redovito i u najprimjerenijem obliku jasne i lako razumljive, preispitane i usklađene informacije o sigurnosnim mjerama i nužnom ponašanju u slučaju velike nesreće na području svoje nadležnosti. (6) Općinski načelnik, gradonačelnik i župan dužni su se osposobiti za obavljanje poslova civilne zaštite u roku od šest mjeseci od stupanja na dužnost, prema programu osposobljavanja koji provodi Ministarstvo. Članak 18. (NN 118/18) (1) Dvije ili više jedinica lokalne samouprave koje su prostorno povezane u jedinstvenu cjelinu i koje pripadaju istom geografskom području i dijele zajedničke rizike (na otoku i sl.) mogu zajednički organizirati obavljanje poslova civilne zaštite iz svoga samoupravnog djelokruga sukladno odredbama ovoga Zakona. (2) Za obavljanje poslova iz stavka 1. ovoga članka jedinice lokalne samouprave mogu: – osnovati zajedničko tijelo te upravni odjel, službu ili zajednički organizirati njihovo obavljanje u skladu s odredbama ovoga Zakona – izraditi zajednički plan djelovanja civilne zaštite koji potvrđuju izvršna tijela jedinica lokalne samouprave koje zajednički obavljaju poslove civilne zaštite – osnovati zajedničke postrojbe civilne zaštite. (3) Jedinice lokalne samouprave međusobne odnose u zajedničkom organiziranju obavljanja poslova civilne zaštite iz svog samoupravnog djelokruga uređuju posebnim sporazumom u skladu sa zakonom, statutima i drugim općim aktima. (4) Na temelju odluke predstavničkih tijela o osnivanju, ustrojstvu i djelokrugu zajedničkog upravnog tijela, odjela, službe ili drugog načina zajedničkog organiziranja poslova civilne zaštite izvršna tijela jedinica lokalne samouprave sklapaju sporazum. (5) Sporazumom iz stavka 4. ovog članka uređuje se financiranje, način upravljanja, odgovornost, statusna pitanja službenika i namještenika i druga pitanja od važnosti za to tijelo. (6) Izvršna tijela jedinica lokalne samouprave dužna su sporazum iz stavka 4. ovoga članka dostaviti Ministarstvu. (7) Jedinice lokalne samouprave koje osnivaju zajedničko tijelo, upravni odjel, službu ili na drugi način zajednički organiziraju obavljanje poslova civilne zaštite iz njihova samoupravnog djelokruga dužne su izraditi svoju procjenu rizika i osnovati svoj stožer civilne zašite. Članak 19. (NN 118/18) (1) Jedinice lokalne samouprave popunjavaju postrojbe i raspoređuju povjerenike i zamjenike povjerenika civilne zaštite, a jedinice područne (regionalne) samouprave popunjavaju postrojbe civilne zaštite, sukladno odredbama pravilnika koji donosi ministar. (2) Jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave, osnivač postrojbi civilne zaštite, obavlja pozivanje obveznika civilne zaštite radi mobilizacije, utvrđivanja dužnosti i usklađivanja podataka u sustavu civilne zaštite, zaduživanja osobne opreme, provedbe smotre te upućivanja na osposobljavanje i vježbe. (3) Jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave dužna je osigurati uvjete za osposobljavanje raspoređenih obveznika snaga civilne zaštite (pripadnika postrojbi civilne zaštite, povjerenika civilne zaštite i njihovih zamjenika) sukladno odredbama ovog Zakona. IV. OPERATIVNE SNAGE SUSTAVA CIVILNE ZAŠTITE Članak 20. (NN 118/18) (1) Mjere i aktivnosti u sustavu civilne zaštite provode sljedeće operativne snage sustava civilne zaštite: a) stožeri civilne zaštite b) operativne snage vatrogastva c) operativne snage Hrvatskog Crvenog križa d) operativne snage Hrvatske gorske službe spašavanja e) udruge f) postrojbe i povjerenici civilne zaštite g) koordinatori na lokaciji h) pravne osobe u sustavu civilne zaštite. (2) Tijela državne uprave i druga državna tijela, jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave i operativne snage sustava civilne zaštite dužna su voditi i ažurirati bazu podataka o pripadnicima, sposobnostima i resursima svojih operativnih snaga te navedene podatke jednom godišnje, najkasnije do ožujka sljedeće godine, dostaviti Ministarstvu. a) Stožeri civilne zaštite Članak 21. (NN 118/18) (1) Stožer civilne zaštite osniva se na državnoj razini, razini područne (regionalne) i razini lokalne samouprave. (2) Stožer civilne zaštite je stručno, operativno i koordinativno tijelo za provođenje mjera i aktivnosti civilne zaštite u velikim nesrećama i katastrofama. (3) Stožer civilne zaštite obavlja zadaće koje se odnose na prikupljanje i obradu informacija ranog upozoravanja o mogućnosti nastanka velike nesreće i katastrofe, razvija plan djelovanja sustava civilne zaštite na svom području, upravlja reagiranjem sustava civilne zaštite, obavlja poslove informiranja javnosti i predlaže donošenje odluke o prestanku provođenja mjera i aktivnosti u sustavu civilne zaštite. (4) Ministar donosi pravilnik o sastavu stožera, načinu rada te uvjetima za imenovanje načelnika, zamjenika načelnika i članova stožera civilne zaštite. (5) Način rada stožera civilne zaštite uređuje se poslovnikom koji donosi ministar za Stožer civilne zaštite Republike Hrvatske ili izvršno tijelo jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave za stožer koji osniva. 44. Pravilnik o sastavu stožera, načinu rada te uvjetima za imenovanje načelnika, zamjenika načelnika i članova stožera civilne zaštite Članak 22. (NN 118/18) (1) Vlada Republike Hrvatske na prijedlog ministra osniva i imenuje rješenjem Stožer civilne zaštite Republike Hrvatske koji se sastoji od rukovodećih osoba iz središnjih tijela državne uprave, operativnih snaga sustava civilne zaštite i drugih pravnih osoba od osobite važnosti za sustav civilne zaštite Republike Hrvatske. (2) Načelnik Stožera civilne zaštite Republike Hrvatske je ministar i rukovodi radom Stožera. (3) Kada se proglasi katastrofa, rukovođenje radom Stožera civilne zaštite Republike Hrvatske preuzima predsjednik Vlade Republike Hrvatske ili, po ovlaštenju predsjednika Vlade Republike Hrvatske, član Vlade ili načelnik Stožera civilne zaštite Republike Hrvatske. (4) Ministarstvo obavlja administrativne i tehničke poslove te osigurava uvjete za rad Stožera civilne zaštite Republike Hrvatske. Članak 22.a (NN 31/20, 105/20) (1) U slučaju nastupanja posebnih okolnosti koje podrazumijevaju događaj ili određeno stanje koje se nije moglo predvidjeti i na koje se nije moglo utjecati, a koje ugrožava život i zdravlje građana, imovinu veće vrijednosti, znatno narušava okoliš, gospodarsku aktivnost ili uzrokuje znatnu gospodarsku štetu, Stožer civilne zaštite Republike Hrvatske donosi odluke i upute koje provode stožeri civilne zaštite jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave. (2) Odluke i upute iz stavka 1. ovoga članka donose se radi zaštite života i zdravlja građana, očuvanja imovine, gospodarske aktivnosti i okoliša te ujednačavanja postupanja pravnih osoba i građana. 46. Odluka o privremenoj zabrani prelaska preko graničnih prijelaza Republike Hrvatske 47. Odluka o graničnim prijelazima preko kojih će se odvijati tranzitni promet teretnih vozila preko teritorija Republike Hrvatske 49. Odluka o stavljanju izvan uporabe dječjih igrališta i otvorenih sportskih igrališta 50. Odluka o mjerama prilikom sklapanja braka i životnog partnerstva 51. Odluka o načinu održavanja pogreba i posljednjih ispraćaja 54. Odluka o mjeri strogog ograničavanja zadržavanja na ulicama i drugim javnim mjestima 56. Odluka o uvođenju nužne mjere posebne organizacije rada epidemiološke službe i posebnih epidemioloških mjera vezanih uz virus SARS CoV-2 za vrijeme proglašene epidemije bolesti COVID19 57. Odluka o uvođenju nužne mjere posebne organizacije hitne medicinske službe i sanitetskog prijevoza za vrijeme proglašene epidemije bolesti COVID19 58. Odluka o općim i specifičnim mjerama zaštite koje obavezno provode pružatelji usluge taxi prijevoza 62. Odluka o uvođenju nužne mjere posebne organizacije ustanova socijalne skrbi i drugih pružatelja socijalnih usluga za vrijeme proglašene epidemije bolesti COVID-19 67. Odluka o posebnom načinu rada tržnica za vrijeme trajanja proglašene epidemije bolesti COVID-19 68. Odluka o nužnoj mjeri pojačane kontrole provođenja upute za sprječavanje i suzbijanje epidemije COVID-19 za pružatelje socijalnih usluga u sustavu socijalne skrbi 70. Odluka o nužnim mjerama ograničavanja društvenih okupljanja, rada u trgovini, uslužnih djelatnosti i održavanja sportskih i kulturnih događanja za vrijeme trajanja proglašene epidemije bolesti COVID-19 71. Odluka o radnom vremenu i načinu rada u djelatnosti trgovine za vrijeme trajanja proglašene epidemije bolesti COVID-19 74. Odluka o mjerama za vozače teretnih vozila međunarodnog transporta za vrijeme proglašene epidemije bolesti COVID-19 75. Odluka o nužnoj mjeri zabrane uplovljavanja putničkim brodovima na međunarodnim kružnim putovanjima u morske luke i luke unutarnje plovidbe za vrijeme trajanja proglašene epidemije bolesti COVID-19 76. Odluka o načinu organizacije javnog prometa za vrijeme trajanja proglašene epidemije bolesti COVID-19 77. Odluka o kontroli pridržavanja Preporuke za sprječavanje zaraze bolešću COVID-19 u ugostiteljskoj djelatnosti noćnih klubova 78. Odluka o privremenoj zabrani prelaska preko graničnih prijelaza Republike Hrvatske 79. Odluka o nužnim mjerama za organizaciju okupljanja na kojima je prisutno više od sto sudionika za vrijeme trajanja proglašene epidemije bolesti COVID-19 80. Odluka o nužnoj mjeri obveznog korištenja maski za lice ili medicinskih maski za vrijeme trajanja proglašene epidemije bolesti COVID-19 82. Odluka o nužnoj mjeri pojačane kontrole provođenja Upute za sprječavanje i suzbijanje epidemije COVID-19 za pružatelje socijalnih usluga u sustavu socijalne skrbi 83. Odluka o nužnoj mjeri obveznog korištenja maski za lice ili medicinskih maski 84. Odluka o ograničavanju društvenih okupljanja 85. Odluka o privremenom uređivanju rada i ograničavanju radnog vremena ugostiteljskih objekata i drugih pružatelja ugostiteljskih usluga Članak 23. (NN 118/18) (1) Izvršno tijelo jedinica područne (regionalne) samouprave odlukom osniva stožer civilne zaštite i imenuje načelnika, zamjenika načelnika i članove stožera od predstavnika operativnih snaga sustava civilne zaštite, upravnih tijela jedinice i područne (regionalne) samouprave i drugih pravnih osoba od osobite važnosti za sustav civilne zaštite jedinice područne (regionalne) samouprave. (2) Radom stožera civilne zaštite jedinice područne (regionalne) samouprave rukovodi načelnik stožera, a kada se proglasi velika nesreća, rukovođenje preuzima izvršno tijelo jedinice područne (regionalne) samouprave. (3) Članovi stožera jedinice područne (regionalne) samouprave su imenovani članovi iz stavka 1. ovoga članka, po prijedlogu tih službi, od kojih se dio članova imenuje po dužnosti, i to: rukovodeći službenici službi koje se civilnom zaštitom bave kao redovitom djelatnošću, djelatnici temeljnih operativnih snaga sustava civilne zaštite, rukovodeći službenik područne ustrojstvene jedinice Ministarstva, policijske uprave te zdravstvenih ustanova. (4) Jedinica područne (regionalne) samouprave obavlja administrativne i tehničke poslove te osigurava uvjete za rad stožera civilne zaštite. Članak 24. (NN 118/18) (1) Izvršno tijela jedinice lokalne samouprave odlukom osniva stožer civilne zaštite i imenuje načelnika, zamjenika načelnika i članove stožera od predstavnika operativnih snaga sustava civilne zaštite, upravnih tijela jedinice lokalne samouprave i drugih pravnih osoba od osobite važnosti za sustav civilne zaštite jedinice lokalne samouprave. (2) Radom stožera civilne zaštite jedinice lokalne samouprave rukovodi načelnik stožera, a kada se proglasi velika nesreća rukovođenje preuzima izvršno tijelo jedinice lokalne samouprave. (3) Članovi stožera jedinice lokalne samouprave su imenovani članovi iz stavka 1. ovoga članka, po prijedlogu tih službi, od kojih se dio članova imenuje po dužnosti, i to: predstavnici službi koje se civilnom zaštitom bave kao redovitom djelatnošću, djelatnici temeljnih operativnih snaga civilne zaštite, predstavnik područne ustrojstvene jedinice Ministarstva, policijske postaje te predstavnik zdravstvenih ustanova. (4) Jedinica lokalne samouprave obavlja administrativne i tehničke poslove te osigurava uvjete za rad stožera civilne zaštite. Članak 25. (NN 118/18) Članovi stožera civilne zaštite dužni su završiti osposobljavanje koje provodi Ministarstvo prema Programu osposobljavanja članova stožera civilne zaštite koji donosi ministar, u roku od godinu dana od imenovanja u stožer civilne zaštite. Članak 26. (1) Radi umanjivanja mogućih posljedica velike nesreće i katastrofe načelnik stožera civilne zaštite može izdati usmeni nalog ili donijeti odluku za preventivno provođenje prisilne evakuacije. (2) Načelnik stožera civilne zaštite dužan je za usmene naloge iz stavka 1. ovoga članka donijeti odluku u pisanom obliku, najkasnije u roku od 24 sata od izdavanja usmenog naloga. (3) Odluka iz stavka 2. ovoga članka mora sadržavati odredbe o nositelju provedbe, mjerama, vremenu i prostoru na kojem se provodi mjera prisilne evakuacije. (4) Osobe kojima se nalaže mjera prisilne evakuacije dužne su postupiti po nalogu/odluci nositelja provedbe prisilne evakuacije. Članak 27. Stožeri civilne zaštite mogu od znanstvenih i drugih institucija, zavoda, javnih poduzeća i ustanova tražiti pružanje stručne pomoći i savjeta, radi poduzimanja učinkovitih operativnih mjera za zaštitu pripadnika operativnih snaga sustava civilne zaštite, građana, materijalnih i kulturnih dobara i okoliša. b) Operativne snage vatrogastva Članak 28. (1) Operativne snage vatrogastva su vatrogasne postrojbe i druge operativne snage vatrogastva određene posebnim propisima kojima se uređuje područje vatrogastva. (2) Operativne snage vatrogastva temeljna su operativna snaga sustava civilne zaštite u velikim nesrećama i katastrofama te su dužne djelovati u sustavu civilne zaštite u skladu s odredbama posebnih propisa kojima se uređuje područje vatrogastva, ovoga Zakona, planovima djelovanja civilne zaštite jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave i Državnim planom djelovanja civilne zaštite. c) Operativne snage Hrvatskog Crvenog križa Članak 29. (1) Hrvatski Crveni križ djeluje na području Republike Hrvatske kao neprofitna pravna osoba sukladno posebnim propisima kojima se uređuje područje djelovanja Hrvatskog Crvenog križa. (2) Operativne snage Hrvatskog Crvenog križa su temeljna operativna snaga sustava civilne zaštite u velikim nesrećama i katastrofama i izvršavaju obveze u sustavu civilne zaštite sukladno posebnim propisima kojima se uređuje područje djelovanja Hrvatskog Crvenog križa i planovima donesenih na temelju posebnog propisa kojim se uređuje područje djelovanja Hrvatskog Crvenog križa, odredbama ovog Zakona i Državnom planu djelovanja civilne zaštite. d) Operativne snage Hrvatske gorske službe spašavanja Članak 30. (1) Hrvatska gorska služba spašavanja djeluje na području Republike Hrvatske kao neprofitna pravna osoba sukladno posebnim propisima kojima se uređuje područje djelovanja Hrvatske gorske službe spašavanja. (2) Operativne snage Hrvatske gorske službe spašavanja su temeljna operativna snaga sustava civilne zaštite u velikim nesrećama i katastrofama i izvršavaju obveze u sustavu civilne zaštite sukladno posebnim propisima kojima se uređuje područje djelovanja Hrvatske gorske službe spašavanja, ovoga Zakona, planovima civilne zaštite jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave i Državnom planu djelovanja civilne zaštite. e) Udruge Članak 31. Udruge koje nemaju javne ovlasti, a od interesa su za sustav civilne zaštite (npr. kinološke djelatnosti, podvodne djelatnosti, radio-komunikacijske, zrakoplovne i druge tehničke djelatnosti), pričuvni su dio operativnih snaga sustava civilne zaštite koji je osposobljen za provođenje pojedinih mjera i aktivnosti sustava civilne zaštite, svojim sposobnostima nadopunjuju sposobnosti temeljnih operativnih snaga i specijalističkih i intervencijskih postrojbi civilne zaštite te se uključuju u provođenje mjera i aktivnosti sustava civilne zaštite sukladno odredbama ovog Zakona i planovima jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave. Članak 32. (NN 118/18) (1) Udruge koje su nositelji pojedinih mjera i aktivnosti u sustavu civilne zaštite određuju se i navode u planovima djelovanja civilne zaštite na svim razinama ustrojavanja sustava. (2) Operativni članovi udruga ne mogu se istodobno raspoređivati u više operativnih snaga sustava civilne zaštite na svim razinama ustrojavanja sustava. (3) Udruge imaju pravo na naknadu stvarnih troškova za sudjelovanje u provedbi mjera i aktivnosti u sustavu civilne zaštite na teret proračuna jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave ili državnog proračuna Republike Hrvatske, ovisno na čiji su zahtjev sudjelovali u aktivnostima civilne zaštite u velikim nesrećama i katastrofama. (4) Ministarstvo i izvršna tijela jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave međusobne odnose s udrugama reguliraju sporazumima kojima se utvrđuju zadaće udruga u sustavu civilne zaštite, uvjeti pod kojim se udruge uključuju u aktivnosti sustava civilne zaštite te financijska sredstva (donacije) namijenjena jačanju sposobnosti udruga za provođenje mjera i aktivnosti u sustavu civilne zaštite u velikim nesrećama i katastrofama. (5) Radi osposobljavanja za sudjelovanje u sustavu civilne zaštite udruge samostalno provode osposobljavanje svojih članova i sudjeluju u osposobljavanju i vježbama s drugim operativnim snagama sustava civilne zaštite na svim razinama. f) Postrojbe i povjerenici civilne zaštite Članak 33. (NN 118/18) (1) Za sudjelovanje u mjerama i aktivnostima u sustavu civilne zaštite, sukladno procjeni rizika, mogu se osnovati sljedeće postrojbe civilne zaštite: – postrojbe civilne zaštite opće namjene osnivaju jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave najniže razine spremnosti namijenjene obavljanju jednostavnih zadaća u velikim nesrećama na području njihove nadležnosti – specijalističke postrojbe civilne zaštite osnivaju jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave za obavljanje specifičnih specijalističkih zadaća po svakoj pojedinoj mjeri civilne zaštite – državna intervencijska postrojba civilne zaštite osniva se kao operativna snaga za djelovanje na području Republike Hrvatske i u međunarodnim aktivnostima, a sastoji se od profesionalnog i pričuvnog dijela. (2) Vlada Republike Hrvatske donijet će uredbu o sastavu i strukturi postrojbi civilne zaštite iz stavka 1. ovog članka, a materijalni i osobni ustroj postrojbi civilne zaštite propisat će pravilnikom koji donosi ministar. (3) Ministar donosi: – pravilnik o mobilizaciji, uvjetima i načinu rada operativnih snaga sustava civilne zaštite – pravilnik o kriterijima zdravstvenih sposobnosti koje moraju ispunjavati pripadnici postrojbi civilne zaštite te kriterijima za raspoređivanje i uvjetima za imenovanje povjerenika civilne zaštite i njegovog zamjenika – pravilnik o vrstama i načinu provođenja vježbi operativnih snaga sustava civilne zaštite. 24. Pravilnik o vrstama i načinu provođenja vježbi operativnih snaga sustava civilne zaštite 32. Pravilnik o mobilizaciji, uvjetima i načinu rada operativnih snaga sustava civilne zaštite 36. Pravilnik o kriterijima zdravstvenih sposobnosti koje moraju ispunjavati pripadnici postrojbi civilne zaštite, kriterijima za raspoređivanje i uvjetima za imenovanje povjerenika civilne zaštite i njegovog zamjenika 39. Uredba o sastavu i strukturi postrojbi civilne zaštite 43. Pravilnik o postupku primanja i prenošenja obavijesti ranog upozoravanja, neposredne opasnosti te davanju uputa stanovništvu Članak 34. (1) Povjerenika civilne zaštite i njegovog zamjenika imenuje izvršno tijelo jedinice lokalne samouprave za pojedinačnu stambenu građevinu, više stambenih građevina, ulice i dijelove ulica, mjesne odbore i manja naselja. (2) Povjerenik civilne zaštite i njegov zamjenik dužni su se odazvati na poziv načelnika nadležnog stožera civilne zaštite. (3) Povjerenik civilne zaštite i njegov zamjenik: – sudjeluju u pripremanju građana za osobnu i uzajamnu zaštitu te usklađuju provođenje mjera osobne i uzajamne zaštite – daju obavijesti građanima o pravodobnom poduzimanju mjera civilne zaštite te javne mobilizacije radi sudjelovanja u sustavu civilne zaštite – sudjeluju u organiziranju i provođenju evakuacije, sklanjanja, zbrinjavanja i drugih mjera civilne zaštite – organiziraju zaštitu i spašavanje pripadnika ranjivih skupina – provjeravaju postavljanje obavijesti o znakovima za uzbunjivanje u stambenim zgradama na području svoje nadležnosti i o propustima obavješćuju inspekciju civilne zaštite. g) Koordinator na lokaciji Članak 35. (1) Koordinator na lokaciji procjenjuje nastalu situaciju i njezine posljedice na terenu te u suradnji s nadležnim stožerom civilne zaštite usklađuje djelovanje operativnih snaga sustava civilne zaštite. (2) Koordinatora na lokaciji, sukladno specifičnostima izvanrednog događaja, određuje načelnik stožera civilne zaštite iz redova operativnih snaga sustava civilne zaštite. h) Pravne osobe u sustavu civilne zaštite Članak 36. (NN 118/18, 20/21) (1) U slučaju prijetnje, nastanka i posljedica velikih nesreća i katastrofa pravne osobe, osobito pravne osobe u većinskom vlasništvu Republike Hrvatske i pravne osobe koje su odlukom nadležnog središnjeg tijela državne uprave određene kao operativne snage sustava civilne zaštite od posebnog interesa na državnoj razini te pravne osobe koje su odlukama izvršnih tijela jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave određene od interesa za sustav civilne zaštite, dužne su u operativnim planovima izraditi plan o načinu organiziranja provedbe mjera i aktivnosti u sustavu civilne zaštite sukladno odredbama ovog Zakona, posebnih propisa i njihovih općih akata. (2) Pravne osobe posebno važne za obranu mogu biti određene za pravne osobe od interesa za sustav civilne zaštite i koristiti se u provođenju mjera civilne zaštite u velikim nesrećama i katastrofama na temelju odluke nadležnog središnjeg tijela državne uprave. (3) Pravne osobe koje obavljaju djelatnost korištenjem opasnih tvari, a nisu obveznici izrade izvješća o sigurnosti sukladno propisima iz područja zaštite okoliša, dužne su izraditi procjene rizika i operativne planove sukladno propisanoj metodologiji. (4) Pravna osoba dužna je Ministarstvu i jedinicama lokalne i područne (regionalne) samouprave bez naknade dostavljati podatke potrebne za izradu procjene rizika i plana djelovanja civilne zaštite. (5) Operater je dužan za svoje područje postrojenja Ministarstvu i jedinicama područne (regionalne) samouprave bez naknade dostaviti podatke potrebne za izradu Vanjskog plana u roku od najviše dva mjeseca od primitka suglasnosti tijela državne uprave nadležnog za zaštitu okoliša na izvješće o sigurnosti. (6) Operater je dužan za svoje područje postrojenja u slučaju izmjene u području postrojenja, postrojenju, skladištu ili procesu ili vrsti ili fizičkom obliku ili količini opasne tvari koja bi mogla imati značajne posljedice za opasnosti od velikih nesreća obavijestiti Ministarstvo o pojedinostima tih ažuriranja prije te izmjene. (7) Pravna osoba koja u području svoje nadležnosti utvrdi prijetnju za nastanak izvanrednog događaja, velike nesreće i/ili katastrofe dužna je o tome bez odgode obavijestiti nadležni centar 112. (8) Pravna osoba dužna je odazvati se zahtjevu načelnika stožera civilne zaštite jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave i načelnika Stožera civilne zaštite Republike Hrvatske te sudjelovati s ljudskim snagama i materijalnim resursima u provedbi mjera i aktivnosti u sustavu civilne zaštite. (9) Stvarno nastali troškovi djelovanja pravnih osoba u situacijama iz stavka 6. ovog članka podmiruju se iz proračuna jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave i državnog proračuna Republike Hrvatske. Članak 37. Pravne osobe dužne su na poziv nadležnog tijela omogućiti svojim zaposlenicima koji su raspoređeni u operativne snage sustava civilne zaštite sudjelovanje u provedbi mjera i aktivnosti u sustavu civilne zaštite. Članak 38. (NN 118/18, 20/21) (1) Pravne osobe – operateri za svoje područje postrojenja dužni su uspostaviti i održavati sustav uzbunjivanja u perimetru stvarnih rizika za građane, i to: – pravne osobe koje se bave djelatnošću koja svojom naravi može ugroziti život i zdravlje građana, materijalna i kulturna dobra i okoliš, a koje koriste velike količine opasnih tvari propisane posebnim propisima na području zaštite okoliša te su dužne izrađivati izvješća o sigurnosti – pravne osobe koje su vlasnici ili upravljaju akumulacijama vode i vodnim kanalima za proizvodnju električne energije i opskrbu vodom – pravne osobe koje se bave djelatnošću koja svojom naravi može ugroziti život i zdravlje građana, materijalnih i kulturnih dobara i okoliša, a posluju unutar industrijske zone koja je prema aktima središnjeg tijela državne uprave nadležnog za zaštitu okoliša ugrožena domino-efektom. (2) Više pravnih osoba iz stavka 1. ovoga članka koje obavljaju djelatnost na istom području mogu sporazumno uspostaviti i održavati zajednički sustav za uzbunjivanje i obavješćivanje građana u svojoj okolini. (3) Pravne osobe iz stavaka 1. i 2. ovoga članka dužne su uspostaviti upravljanje i nadzor nad sirenama svog sustava za uzbunjivanje iz operativnog središta pravne osobe i iz nadležnog centra 112 te snositi troškove uspostavljanja i korištenja komunikacijske veze za potrebe upravljanja i nadzora sirenama iz nadležnog centra 112. (4) Pravne osobe iz stavaka 1. i 2. ovoga članka dužne su na idejni projekt sustava za uzbunjivanje prije instaliranja vlastitog sustava za uzbunjivanje ishoditi suglasnost Ministarstva. Članak 39. (NN 118/18) (1) Vlasnici i korisnici objekata u kojima se okuplja ili istodobno boravi više od 250 ljudi te odgojne, obrazovne, zdravstvene i druge ustanove, prometni terminali, sportske dvorane, stadioni, trgovački centri, hoteli, autokampovi, proizvodni prostori i slično, u kojima se zbog buke ili akustičke izolacije ne može osigurati dovoljna čujnost sustava za javno uzbunjivanje, dužni su uspostaviti i održavati odgovarajući interni sustav za uzbunjivanje i obavješćivanje te preko istog osigurati provedbu javnog uzbunjivanja i prijem priopćenja nadležnog centra 112 o vrsti opasnosti i mjerama za zaštitu koje je potrebno poduzeti. (2) Vlasnici građevina dužni su, bez naknade, na zahtjev Ministarstva dopustiti postavljanje uređaja za uzbunjivanje građana i korištenje električne energije. Članak 40. (NN 118/18) (1) Obveze pravnih osoba – operatora javnih komunikacijskih mreža i javno dostupnih telefonskih usluga u vezi s omogućavanjem poziva na jedinstveni europski broj za hitne službe 112 te druge obveze operatora prema Ministarstvu propisane su posebnim zakonom. (2) Pravne osobe u vlasništvu ili većinskom vlasništvu Republike Hrvatske koje imaju uspostavljen vlastiti komunikacijski sustav dužne su u slučaju velikih nesreća i katastrofa bez naknade omogućiti njegovo korištenje Ministarstvu. Članak 41. (NN 118/18) (1) Pravne osobe – operatori javnih komunikacijskih mreža i javno dostupnih telefonskih usluga dužni su na vidljivom mjestu u javnim telefonskim govornicama istaknuti obavijest o jedinstvenom europskom broju za hitne službe 112. (2) Obavijest o jedinstvenom europskom broju za hitne službe 112 i znakovi za uzbunjivanje moraju biti istaknuti na vidljivom mjestu u svim javnim ustanovama i stambenim zgradama. (3) Pravne osobe iz članka 38 …