Zakon o sustavu osiguranja depozita - Zakon.hr

Zakon o sustavu osiguranja depozita - Zakon.hr UPUTE UVJETI CJENIK KONTAKT Zakon.ai Prijava / Registracija Baza je ažurirana 08.06.2026. zaključno sa NN 43/26  EU 2024/2679 Povezani zakoni Banke, financije i investicije Zakon o deviznom poslovanju Zakon o platnom prometu Zakon o zaštiti tržišnog natjecanja Zakon o sprječavanju pranja novca i financiranju terorizma Zakon o računovodstvu Zakon o posredovanju u prometu nekretnina Stečajni zakon Zakon o tržištu kapitala 1/2 Zakon o trgovini Zakon o zaštiti potrošača Zakon o kreditnim institucijama Zakon o javno-privatnom partnerstvu Zakon o elektroničkoj trgovini Zakon o Hrvatskoj agenciji za nadzor financijskih usluga Zakon o tajnosti podataka Zakon o informacijskoj sigurnosti Zakon o arbitraži Zakon o leasingu Zakon o financijskom inspektoratu Republike Hrvatske Zakon o jamstvenom fondu za gospodarski oporavak i razvitak Zakon o sudskom registru Zakon o Upisniku sudskih i javnobilježničkih osiguranja tražbina vjerovnika na pokretnim stvarima i pravima Zakon o obrtu Pomorski zakonik Zakon o igrama na sreću Zakon o provedbi ovrhe na novčanim sredstvima Zakon o mjenici Zakon o preuzimanju dioničkih društava Zakon o obveznim i dobrovoljnim mirovinskim fondovima Zakon o osiguranju Zakon o financijskim konglomeratima Zakon o čeku Zakon o kamatama Zakon o reviziji Zakon o elektroničkom novcu Zakon o subvencioniranju i državnom jamstvu stambenih kredita Zakon o državnim potporama Zakon o Državnom uredu za reviziju Zakon o kreditnim unijama Zakon o potrošačkom kreditiranju Zakon o poticanju razvoja malog gospodarstva Zakon o konačnosti namire u platnim sustavima i sustavima za namiru financijskih instrumenata Zakon o financijskom osiguranju Zakon o financijskom poslovanju i predstečajnoj nagodbi Zakon o trgovačkim društvima Zakon o istraživanju, uređenju i održavanju vojnih groblja, groblja žrtava Drugog svjetskog rata i poslijeratnog razdoblja Zakon o stambenoj štednji i državnom poticanju stambene štednje Zakon o Državnoj agenciji za osiguranje štednih uloga i sanaciju banaka Zakon o otvorenim investicijskim fondovima s javnom ponudom Zakon o alternativnim investicijskim fondovima Zakon o Hrvatskoj banci za obnovu i razvitak Zakon o provedbi uredbi Europske unije iz područja platnog prometa Zakon o Hrvatskoj narodnoj banci Zakon o unapređenju poduzetničke infrastrukture Zakon o Vijeću za financijsku stabilnost Zakon o nadzoru predmeta od plemenitih kovina Zakon o obveznim mirovinskim fondovima Zakon o dobrovoljnim mirovinskim fondovima Zakon o mirovinskim osiguravajućim društvima Zakon o faktoringu Zakon o sanaciji kreditnih institucija i investicijskih društava Zakon o Hrvatskoj gospodarskoj komori Zakon o zaštiti novčarskih institucija Zakon o poticanju ulaganja Zakon o iznimnim mjerama kontrole cijena Zakon o provedbi Uredbe (EZ) br. 1060/2009 Europskog parlamenta i Vijeća od 16. rujna 2009. o agencijama za kreditni rejting Zakon o postupku izvanredne uprave u trgovačkim društvima od sistemskog značaja za Republiku Hrvatsku Zakon o subvencioniranju stambenih kredita Zakon o postupcima naknade štete zbog povreda prava tržišnog natjecanja Zakon o usporedivosti naknada, prebacivanju računa za plaćanje i pristupu osnovnom računu Zakon o ništetnosti ugovora o kreditu s međunarodnim obilježjima sklopljenih u Republici Hrvatskoj s neovlaštenim vjerovnikom Zakon o stambenom potrošačkom kreditiranju Zakon o provedbi Uredbe (EU) 2015/2365 o transparentnosti transakcija financiranja vrijednosnih papira i ponovne uporabe Zakon o zaštiti neobjavljenih informacija s tržišnom vrijednosti Zakon o provedbi Uredbe (EU) 2016/1011 o indeksima koji se upotrebljavaju kao referentne vrijednosti Zakon o Financijskoj agenciji Zakon o alternativnim investicijskim fondovima 2014-2018 Zakon o davanju ovlasti Državnoj agenciji za osiguranje štednih uloga i sanaciju banaka za izdavanje obveznica Zakon o dobrovoljnim mirovinskim fondovima 2014-2018 Zakon o pretvorbi kapitala društava osiguranja i reosiguranja u Republici Hrvatskoj Zakon o načinu likvidacije poslovanja glavnih filijala Jugobanke d.d. Beograd koje su poslovale na teritoriju Republike Hrvatske Zakon o ništavnosti određenih vrsta ugovora o osiguranju i ugovora o kreditu Zakon o prestanku važenja Zakona o financijskom poslovanju Zakon o pretvaranju deviznih depozita građana u javni dug Republike Zakon o prihvaćanju članstva Republike Hrvatske u Europskoj banci za obnovu i razvoj Zakon o prihvaćanju članstva Republike Hrvatske u Međunarodnom monetarnom fondu i drugim međunarodnim financijskim organizacijama na temelju sukcesije Zakon o privatizacijskim investicijskim fondovima Zakon o provedbi Uredbe (EU) br. 1286/2014 o dokumentima s ključnim informacijama za upakirane investicijske proizvode Zakon o provedbi Uredbe (EU) br. 2017/1131 o novčanim fondovima Zakon o stavljanju izvan snage propisa Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije iz oblasti financija Zakon o uvođenju Europske zadruge - Societas Cooperativa Europaea (SCE) Zakon o provedbi Uredbe (EU) 2017/2402 o utvrđivanju općeg okvira za sekuritizaciju i o uspostavi specifičnog okvira za jednostavnu, transparentnu i standardiziranu sekuritizaciju Zakon o provedbi Uredbe (EU) 2019/1150 o promicanju pravednosti i transparentnosti za poslovne korisnike usluga internetskog posredovanja Zakon o sustavu osiguranja depozita Zakon o prisilnoj likvidaciji kreditnih institucija Zakon o provedbi Uredbe (EU) 2019/2088 o objavama povezanim s održivosti u sektoru financijskih usluga i Uredbe (EU) 2020/852 o uspostavi okvira za olakšavanje održivih ulaganja i izmjeni Uredbe (EU) 2019/2088 Zakon o provedbi Uredbe (EU) 2020/1503 o europskim pružateljima usluga skupnog financiranja Zakon o izdavanju pokrivenih obveznica i javnom nadzoru pokrivenih obveznica Zakon o uvođenju eura kao službene valute u Republici Hrvatskoj Zakon o provedbi Uredbe Vijeća (EZ) br. 2182/2004 o medaljama i žetonima koji nalikuju eurokovanicama Zakon o provedbi Uredbe (EU) 2021/23 o okviru za oporavak i sanaciju središnjih drugih ugovornih strana Zakon o provedbi uredbe (EU) br. 236/2012 Europskog parlamenta i vijeća od 14. ožujka 2012 godine o kratkoj prodaji i određenim aspektima kreditnih izvedenica na osnovi nastanka statusa neispunjavanja obveza Zakon o provedbi uredbe (EU) br. 648/2012 Europskog parlamenta i Vijeća od 4. srpnja 2012. godine o OTC izvedenicama, središnjoj drugoj ugovornoj strani i trgovinskom repozitoriju Zakon o načinu, uvjetima i postupku servisiranja i kupoprodaje potraživanja Zakon o provedbi Uredbe (EU) 2023/1114 o tržištima kriptoimovine Zakon o provedbi Uredbe (EU) 2022/2554 o digitalnoj operativnoj otpornosti za financijski sektor Zakon o provedbi Uredbe (EU) 2023/2631 o europskim zelenim obveznicama i neobveznim objavama za obveznice koje se stavljaju na tržište kao okolišno održive i za obveznice povezane s održivošću Zakon o provjeri stranih ulaganja Zakon o sustavu osiguranja depozita NN 146/20, 119/22 na snazi od 22.10.2022. Uživajte... Preuzmite dokumentu PDF formatu Zanimljivi linkovi PODZAKONSKI PROPISI Arhiva: Zakon o sustavu osiguranja depozita 2021-2022 Zakon o osiguranju depozita Zakon o Državnoj Agenciji za osiguranje štednih uloga i sanaciju banaka Hrvatska agencija za osiguranje depozita Hrvatska narodna banka I. OPĆI DIO Članak 1. Predmet i područje primjene Ovim Zakonom uređuju se pravila i postupci koji se odnose na osnivanje, funkcioniranje, upravljanje i financiranje sustava osiguranja depozita u Republici Hrvatskoj, status, položaj, ciljevi, zadaci i ustroj Hrvatske agencije za osiguranje depozita (u daljnjem tekstu: Agencija), djelokrug, zadaci i nadležnost Agencije u poslovima osiguranja depozita te djelokrug, zadaci i nadležnosti Agencije sukladno posebnom propisu kojim se uređuje prisilna likvidacija kreditnih institucija. Članak 2. Pravo Europske unije Ovim Zakonom u pravni poredak Republike Hrvatske prenosi se Direktiva 2014/49/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 16. travnja 2014. o sustavima osiguranja depozita (Tekst značajan za EGP) (SL L 173, 12. 6. 2014.) (u daljnjem tekstu: Direktiva 2014/49/EU). Članak 3. Obveznici uključivanja u sustav osiguranja depozita (1) Kreditna institucija sa sjedištem u Republici Hrvatskoj koja je od Hrvatske narodne banke dobila odobrenje za rad i podružnica te kreditne institucije u drugoj državi članici obvezne su uključiti se u sustav osiguranja depozita u Republici Hrvatskoj u skladu s odredbama ovoga Zakona. (2) Odredbe ovoga Zakona koje se odnose na kreditnu instituciju sa sjedištem u Republici Hrvatskoj na odgovarajući se način primjenjuju i na podružnicu te kreditne institucije u trećoj zemlji ako ta podružnica nije uključena u službeno priznat sustav osiguranja depozita treće zemlje ili takav sustav ne postoji. (3) Sustavom osiguranja depozita u Republici Hrvatskoj upravlja Agencija, kao pravna osoba koja ima ovlasti i provodi postupke propisane ovim Zakonom. Članak 4. (NN 119/22) Pojmovi (1) U smislu ovoga Zakona pojedini pojmovi imaju sljedeća značenja: 1. kreditna institucija je kreditna institucija kako je definirana u članku 4. stavku 1. Uredbe (EU) br. 575/2013 Europskog parlamenta i Vijeća od 26. lipnja 2013. o bonitetnim zahtjevima za kreditne institucije i investicijska društva i o izmjeni Uredbe (EU) br. 648/2012 (SL L 176, 27.6. 2013.) (u daljnjem tekstu: Uredba (EU) br. 575/2013) 2. investicijsko društvo je investicijsko društvo kako je uređeno zakonom kojim se uređuje tržište kapitala 3. društvo za osiguranje je društvo za osiguranje kako je propisano zakonom kojim se uređuje osiguranje 4. društvo za reosiguranje je društvo za osiguranje kako je propisano zakonom kojim se uređuje osiguranje 5. javnopravno tijelo je javnopravno tijelo kako je definirano zakonom kojim se uređuje opći upravni postupak 6. podružnica je mjesto poslovanja koje predstavlja pravno ovisni dio kreditne institucije i koja izravno obavlja sve ili neke transakcije svojstvene poslovanju kreditnih institucija 7. sustav osiguranja depozita je sustav osiguranja depozita kako je uređen propisima u drugim državama članicama, kojim se prenosi Direktiva 2014/49/EU, a koji obuhvaća skup pravila i postupaka kojima podliježu svi članovi takvog sustava. U Republici Hrvatskoj to je sustav osiguranja depozita uređen ovim Zakonom 8. institucionalni sustavi zaštite ili ISZ-ovi su institucionalni sustavi zaštite kako su navedeni u članku 113. stavku 7. Uredbe (EU) br. 575/2013 9. ciljana razina je iznos financijskih sredstava koji sustav osiguranja depozita mora dosegnuti kroz određeno razdoblje, izražen kao postotak osiguranih depozita svih njegovih članova 10. nadležno tijelo je nacionalno nadležno tijelo kako je definirano u članku 4. stavku 1. točki 40. Uredbe (EU) br. 575/2013, a u Republici Hrvatskoj nadležno tijelo za kreditnu instituciju u skladu sa zakonom kojim se uređuje poslovanje kreditnih institucija je Hrvatska narodna banka 11. imenovano tijelo je tijelo koje upravlja službeno priznatim sustavom osiguranja depozita u državi članici, a u Republici Hrvatskoj imenovano tijelo je Agencija 12. dan nastupa osiguranog slučaja je: a) dan kada Hrvatska narodna banka po službenoj dužnosti donese rješenje o nedostupnosti depozita odnosno određeno tijelo u drugoj državi članici donese odluku kojom utvrđuje da kreditna institucija ne može niti će biti u mogućnosti, zbog razloga koji su izravno povezani s njezinom financijskom situacijom, isplatiti dospjeli depozit ili b) dan kada nadležni sud donese rješenje o otvaranju postupka prisilne likvidacije nad kreditnom institucijom odnosno pravosudno tijelo u drugoj državi članici donese odluku, zbog razloga koji su izravno povezani s njezinom financijskom situacijom i koji imaju učinak suspendiranja prava deponenata na ostvarivanje potraživanja prema kreditnoj instituciji 13. depozit je svaki potražni saldo koji proizlazi iz sredstava preostalih na računu ili privremenih situacija proizašlih iz uobičajenih bankovnih transakcija koje kreditna institucija mora isplatiti prema primjenjivim zakonskim i ugovornim uvjetima, uključujući oročeni depozit i štedni depozit, ali isključujući potražni saldo ako je ispunjen jedan od sljedećih uvjeta: a) postojanje depozita može se dokazati jedino financijskim instrumentom kako je određeno zakonom kojim se uređuje tržište kapitala, osim ako se radi o štednom proizvodu koji se evidentira pomoću potvrde o depozitu koja je izdana imenovanoj osobi i koji postoji 2. srpnja 2014. b) glavnica depozita ne može se isplatiti po nominalnoj vrijednosti ili c) glavnica depozita naplativa je samo po nominalnoj vrijednosti prema posebnom jamstvu ili sporazumu koji pruža kreditna institucija ili treća strana 14. prihvatljiv depozit je svaki depozit u kreditnoj instituciji koji je uključen u sustav osiguranja depozita, a koji nije isključen od zaštite na temelju članka 6. stavaka 3. i 5. ovoga Zakona 15. osigurani depozit je dio prihvatljivog depozita koji ne prelazi razinu pokrića utvrđenu u članku 8. ovoga Zakona 16. deponent je imatelj depozita ili u slučaju zajedničkog računa, svaki od imatelja depozita 17. zajednički račun je račun otvoren na ime dviju ili više osoba imatelja računa ili preko kojeg dvije ili više osoba imaju prava koja se ostvaruju putem potpisa jedne ili više tih osoba 18. nedostupan depozit je depozit koji je dospio i koji treba biti isplaćen, ali koji kreditna institucija nije isplatila prema zakonskim ili ugovornim uvjetima koji su primjenjivi u tom slučaju ako: a) su nadležna upravna tijela utvrdila da se prema njihovu mišljenju kreditna institucija o kojoj je riječ zasad ne čini sposobnom, zbog razloga koji su izravno povezani s njezinom financijskom situacijom, isplatiti depozit i da ta institucija trenutačno nema izgleda da će to biti u stanju učiniti ili b) je pravosudno tijelo donijelo odluku zbog razloga koji su izravno povezani s financijskim stanjem kreditne institucije i koji imaju učinak suspendiranja prava deponenata na ostvarivanje potraživanja prema instituciji 19. raspoloživa financijska sredstva su gotovina, depoziti i niskorizična imovina koja se može unovčiti u roku iz članka 42. ovoga Zakona te obveze plaćanja do granice utvrđene u članku 14. stavku 3. ovoga Zakona 20. obveze plaćanja su obveze plaćanja kreditne institucije prema sustavu osiguranja depozita koje su potpuno kolateralizirane pod uvjetom da kolateral: a) sastoji se od niskorizične imovine b) nije opterećen pravima bilo koje treće strane i da sustav osiguranja depozita njime može raspolagati 21. niskorizična imovina su stavke koje ulaze u prvu ili drugu kategoriju koja je navedena u tablici 1. iz članka 336. Uredbe (EU) br. 575/2013 ili bilo koja imovina koju nadležno ili imenovano tijelo smatra približno jednako sigurnom i likvidnom 22. matična država članica je matična država članica kako je definirana u članku 4. stavku 1. točki 43. Uredbe (EU) br. 575/2013 23. država članica domaćin je država članica domaćin kako je definirana u članku 4. stavku 1. točki 44. Uredbe (EU) br. 575/2013 24. država članica je država članica Europske unije i država potpisnica Ugovora o Europskom gospodarskom prostoru (SL L 1, 3. 1. 1994.) 25. treća zemlja je država koja nije država članica Europske unije i nije država potpisnica Ugovora o Europskom gospodarskom prostoru (SL L 1, 3. 1. 1994.) 26. financijska institucija je financijska institucija kako je uređeno člankom 4. stavkom 1. točkom 26. Uredbe (EU) br. 575/2013 27. EBA je Europsko nadzorno tijelo za bankarstvo, osnovano Uredbom (EU) br. 1093/2010 Europskog parlamenta i Vijeća od 24. studenoga 2010. o osnivanju europskog nadzornog tijela (Europskog nadzornog tijela za bankarstvo), izmjeni Odluke broj 716/2009/EZ i stavljanju izvan snage Odluke Komisije 2009/78/EZ (SL L 331, 15. 12. 2010.) (u daljnjem tekstu: Uredba (EU) br. 1093/2010) 28. regulatorni kapital je kapital kako je definiran u članku 4. stavku 1. točki 118. Uredbe (EU) br. 575/2013. (2) Izrazi koji se koriste u ovome propisu, a imaju rodno značenje odnose se jednako na muški i ženski rod. II. SUSTAV OSIGURANJA DEPOZITA Članak 5. Ciljevi sustava osiguranja depozita Osnovni ciljevi sustava osiguranja depozita su: 1. osigurati jednaku razinu zaštite deponenata od gubitka depozita u slučaju nastupa osiguranog slučaja, kao i u svim drugim državama članicama Europske unije 2. očuvanje povjerenja deponenata u financijski sustav Republike Hrvatske 3. doprinos stabilnosti cijelog financijskog sustava. Članak 6. (NN 119/22) Prihvatljivost depozita i pravo na obeštećenje (1) Prihvatljivim depozitima obuhvaćenim ovim Zakonom smatraju se svi depoziti koje u kreditnoj instituciji imaju deponenti, osim depozita isključenih u skladu sa stavcima 3. i 5. ovoga članka. (2) Kada nastupi osigurani slučaj, deponenti kreditne institucije koji su imatelji prihvatljivih depozita, u odnosu na koju je osigurani slučaj nastupio, imaju pravo na obeštećenje do razine pokrića iz članka 8. ovoga Zakona. (3) U smislu ostvarivanja prava iz stavka 2. ovoga članka prihvatljivim depozitom ne smatraju se: 1. depoziti drugih kreditnih institucija, bez obzira na njihovo sjedište, koji glase na njihovo ime i koji se vode za njihov račun 2. instrumenti deponenata kreditne institucije u odnosu na koju je nastupio osigurani slučaj, a koji su uključeni u regulatorni kapital kako je to definirano člankom 4. stavkom 1. točkom 118. Uredbe (EU) br. 575/2013 3. depoziti financijskih institucija 4. obveze iz dužničkih vrijednosnih papira kreditne institucije u odnosu na koju je nastupio osigurani slučaj i obveze iz vlastitih akcepata i vlastitih mjenica 5. depoziti društava za osiguranje i depoziti društava za reosiguranje u skladu sa zakonom kojim se uređuje poslovanje društava za osiguranje i reosiguranje 6. depoziti dobrovoljnih te obveznih mirovinskih fondova u skladu sa zakonom kojim se uređuje poslovanje obveznih mirovinskih fondova i zakonom kojim se uređuje poslovanje dobrovoljnih mirovinskih fondova 7. depoziti investicijskih društava u skladu sa zakonom kojim se uređuje tržište kapitala 8. depoziti subjekata za zajednička ulaganja u skladu sa zakonom kojim se uređuje tržište kapitala 9. depoziti javnopravnih tijela 10. depoziti koji proizlaze iz poslova u odnosu na koje su donesene pravomoćne presude za kazneno djelo pranja novca u skladu s Kaznenim zakonom (»Narodne novine«, br. 125/11., 144/12., 56/15., 61/15., 101/17., 118/18. i 126/19.) 11. depoziti koji ne glase na ime nego na anonimnog donositelja šifrirane zaporke odnosno depoziti čiji imatelj nikad nije identificiran do dana nastupa osiguranog slučaja 12. tražbine klijenata investicijskog društva, klijenata kreditne institucije za koje dotična kreditna institucija pruža određene investicijske usluge te klijenata društva za upravljanje investicijskim fondovima kada dotično društvo pruža investicijske usluge, a koje su uključene u sustav zaštite ulagatelja u skladu sa zakonom kojim se uređuje tržište kapitala 13. depoziti vladajućih, povezanih i ovisnih društava s kojima kreditna institucija, u odnosu na koju je nastupio osigurani slučaj, čini koncern 14. depoziti članova uprave i članova nadzornog odbora koji su te funkcije obavljali na dan nastupa osiguranog slučaja ili u razdoblju 12 mjeseci prije nastupa osiguranog slučaja te depoziti dioničara koji zajedno s članovima uže obitelji sudjeluju s najmanje 5 % u temeljnom kapitalu kreditne institucije za prethodne tri godine 15. depoziti revizorskog društva koje je obavilo reviziju posljednjih financijskih izvješća za prethodne tri godine kreditne institucije prije nastupa osiguranog slučaja 16. depoziti ili dijelovi depozita koji su nastali nakon što je Hrvatska narodna banka oduzela odobrenje za rad kreditnoj instituciji. (4) Iznimno od stavka 3. točke 9. ovoga članka, prihvatljivim depozitima smatraju se depoziti jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave čiji godišnji proračun za prethodnu godinu u odnosu na dan nastupa osiguranog slučaja iznosi najviše 500.000,00 eura. (5) Pravo na obeštećenje iz stavka 2. ovoga članka nemaju ni deponenti koji imaju prebivalište odnosno sjedište izvan Republike Hrvatske ako njihovi depoziti po svojim obilježjima odgovaraju depozitima iz stavka 3. ovoga članka. (6) Ako je izričito ugovoreno da deponent račun vodi u svoje ime, a za račun drugoga (povjerenički račun), osnovanost prava na obeštećenje utvrđuje se s obzirom na osobu za čiji račun se vodi povjerenički račun, uz uvjet da je kreditna institucija provjerila i utvrdila identitet stranaka i stvarnog vlasnika ili je identitet stranaka i stvarnog vlasnika moguće provjeriti i utvrditi, prije dana nastupa osiguranog slučaja. (7) Obveza Agencije za isplatu obeštećenja s osnova prava iz stavka 2. ovoga članka zastarijeva u roku od tri godine od dana objave da je nastupio osigurani slučaj na internetskim stranicama Agencije ili oglasa u dnevnim novinama iz članka 21. stavka 1. ovoga Zakona. (8) Pravo iz stavka 2. ovoga članka nije prenosivo, ali se može steći nasljeđivanjem. Članak 7. (NN 119/22) Posebnosti računa (1) Kod obračuna obeštećenja udio svakog deponenta u zajedničkom računu uzima se u obzir pri izračunavanju ograničenja iz članka 8. ovoga Zakona. Ako nije drugačije ugovoreno, sredstva na zajedničkom računu dijele se među deponentima na jednake dijelove. (2) Svi računi društava bez pravne osobnosti, nasljedničkih i suvlasničkih zajednica smatraju se za potrebe ovoga Zakona depozitom jednog vjerovnika kreditne institucije. (3) Ako je izričito ugovoreno da deponent račun vodi u svoje ime, a za račun drugoga (povjerenički račun), gornja granica prava na obeštećenje iz članka 8. ovoga Zakona utvrđuje se s obzirom na stvarnog vlasnika odnosno na osobu za čiji račun se vodi povjerenički račun, pod uvjetom da je kreditna institucija utvrdila identitet stvarnog vlasnika ili ga je moguće utvrditi prije dana nastupa osiguranog slučaja te da je utvrđen pripadajući iznos stvarnog vlasnika prije dana nastupa osiguranog slučaja. (4) Ako kreditna institucija nije u mogućnosti utvrditi identitete i pripadajuće iznose stvarnih vlasnika povjereničkih računa, tada se za izračun obeštećenja, u skladu s ovim Zakonom, povjerenički računi smatraju kao računi društava bez pravne osobnosti. (5) Ako je na depozitu zasnovano založno pravo, neovisno o tome je li ono zasnovano dobrovoljno ili u sudskom postupku, Agencija će svoju obvezu ispuniti na račun založnoga dužnika, a založno pravo nastavlja teretiti iznos isplaćenog obeštećenja. (6) Pri izračunu iznosa obeštećenja depoziti fizičkih osoba koji se nalaze na računima otvorenim radi obavljanja njihove samostalne djelatnosti, uključujući djelatnosti koje se obavljaju na obiteljskom poljoprivrednom gospodarstvu, ili obrta uključuju se u ukupni iznos obračuna te fizičke osobe do razine pokrića iz članka 8. ovoga Zakona. (7) Ministar financija pravilnikom detaljnije uređuje način vođenja evidencija u svrhu utvrđivanja identiteta stvarnog vlasnika i iznosa sredstava iz stavka 3. ovoga članka. Članak 8. (NN 119/22) Razina pokrića (1) Svaki deponent kreditne institucije koji je imatelj prihvatljivog depozita iz članka 6. stavka 1. ovoga Zakona u trenutku kada nastupi osigurani slučaj u toj kreditnoj instituciji, ima pravo na obeštećenje do uključivo visine od 100.000,00 eura. (2) Osim navedenog ograničenja u stavku 1. ovoga članka, depoziti koji predstavljaju privremeni visoki saldo zaštićeni su u dodatnom iznosu do 30.000,00 eura odnosno do uključivo ukupne razine do 130.000,00 eura, tri mjeseca nakon datuma knjiženja iznosa ili tri mjeseca od trenutka kada takvi depoziti postanu pravno prenosivi, a odnose se na depozite: 1. od prodaje nekretnine u kojoj je deponent imao prebivalište ili boravište 2. od transakcija vezanih uz događaje sklapanja braka, razvoda, umirovljenja, otpuštanja, invaliditeta, bolesti ili smrti ili 3. utemeljene na plaćanju naknade iz osiguranja ili odštete za žrtve kaznenih djela ili žrtve pravosudnih pogrešaka. (3) Nadzorni odbor Agencije pravilnikom detaljnije uređuje način dokazivanja navedenih kriterija za utvrđivanje depozita iz stavka 2. ovoga članka. Članak 9. Obračun obeštećenja za osigurane depozite (1) Pravo deponenata na obeštećenje određuje se prema ukupnim sredstvima po svim njegovim depozitima koje je imao u kreditnoj instituciji, bez obzira na valutu i lokaciju unutar Europske unije, u trenutku nastupa osiguranog slučaja uključujući i kamatu, umanjenim za sva potraživanja kreditne institucije prema njemu dospjela na dan nastupa osiguranog slučaja, a do razine pokrića utvrđene u članku 8. ovoga Zakona. (2) Kreditna institucija dužna je prije sklapanja ugovora obavijestiti deponente da se njihove dospjele obveze prema kreditnoj instituciji uzimaju u obzir pri izračunavanju iznosa obeštećenja. (3) Obračun obeštećenja za depozite u stranoj valuti obračunava se u kunama, po srednjem tečaju Hrvatske narodne banke koji je vrijedio na dan nastupa osiguranog slučaja. (4) Kamatom na osigurane depozite iz stavka 1. ovoga članka smatra se dospjela kamata i kamata na oročene depozite obračunana od zadnjeg redovitog obračuna do dana nastupa osiguranog slučaja primjenom ugovorene kamatne stope, a bez uvjeta dostizanja pune ugovorene ročnosti. Članak 10. Obveza pristupanja i članstvo u sustavu osiguranja depozita (1) Nakon što kreditna institucija dobije odobrenje za rad od Hrvatske narodne banke, uključuje se u sustav osiguranja depozita u Republici Hrvatskoj kojim upravlja Agencija. (2) Prije početka rada kreditna institucija dužna je platiti Agenciji naknadu za uključivanje u sustav osiguranja depozita u iznosu od 0,3 % svoga inicijalnog kapitala. (3) Kreditna institucija dužna je, prilikom podnošenja prijave za upis osnivanja u sudski registar, uz prijavu priložiti dokaz o uplati iznosa iz stavka 2. ovoga članka. (4) Ako kreditna institucija iz stavka 1. ovoga članka ne ispunjava svoje obveze prema Agenciji ili ih ispunjava nepotpuno ili nepravodobno, Agencija je ovlaštena zahtijevati od kreditne institucije da svoje obveze ispuni u naknadnom roku odnosno ovlaštena je pokrenuti ovršni postupak. (5) Ako kreditna institucija iz stavka 1. ovoga članka u naknadnom roku iz stavka 4. ovoga članka ne ispuni svoju obvezu, Agencija će Hrvatskoj narodnoj banci uputiti prijedlog za ukidanje odobrenja za rad takvoj kreditnoj instituciji u skladu sa zakonom kojim se uređuje poslovanje kreditnih institucija, a o čemu je dužna obavijestiti kreditnu instituciju u roku od 30 dana prije dana upućivanja takvog prijedloga Hrvatskoj narodnoj banci. (6) Depozite deponirane prije dana izvršnosti odluke o ukidanju odobrenja za rad kreditnoj instituciji ili u slučaju prestanka odobrenja za rad otvaranjem postupka prisilne likvidacije kreditne institucije Agencija osigurava do razine pokrića iz članka 8. ovoga Zakona. (7) Nadzorni odbor Agencije pravilnikom detaljnije uređuje postupak pristupanja u sustav osiguranja depozita. Članak 11. (NN 119/22) Suradnja u okviru Europske unije (1) Deponente podružnice koje su u Republici Hrvatskoj osnovale kreditne institucije sa sjedištem u drugoj državi članici, u slučaju nastupa osiguranog slučaja, obeštećuje Agencija u ime i za račun sustava osiguranja depozita matične države članice kojeg je ta kreditna institucija član. (2) Agencija će provoditi isplatu obeštećenja iz stavka 1. ovoga članka na temelju detaljnih uputa i primljenih financijskih sredstava od imenovanog tijela koje upravlja sustavom osiguranja depozita matične države članice. Troškove i odgovornost za postupanje Agencije u skladu s uputama imenovanog tijela matične države članice snosi imenovano tijelo matične države članice. Agencija će i za sve dodatne troškove isplate iz stavka 1. ovoga članka teretiti sustav osiguranja depozita matične države članice. (3) Ako kreditna institucija prestane biti član sustava osiguranja depozita u Republici Hrvatskoj kojim upravlja Agencija i pristupi drugom sustavu osiguranja depozita, premije za osigurane depozite koje je ta kreditna institucija uplatila na ime obračunane premije za osiguranje depozita za razdoblje od 12 mjeseci koji prethode promjeni članstva, uz iznimku izvanrednih premija u skladu s člankom 22. ovoga Zakona, prenose se u drugi sustav osiguranja depozita. (4) Odredba stavka 3. ovoga članka ne primjenjuje se u slučaju iz članka 10. stavka 5. ovoga Zakona. (5) Ako kreditna institucija prenese dio aktivnosti u drugu državu članicu koje na taj način postanu predmet sustava osiguranja depozita u drugoj državi članici, premije za osigurane depozite koje je ta kreditna institucija uplatila na ime obračunane premije za osiguranje depozita za razdoblje od 12 mjeseci koji prethode promjeni članstva, uz iznimku izvanrednih premija u skladu s člankom 22. ovoga Zakona, prenose se u sustav osiguranja depozita u drugoj državi članici razmjerno iznosu prenesenih osiguranih depozita. (6) Agencija je dužna s drugim sustavom osiguranja depozita razmjenjivati podatke i informacije potrebne radi pripremanja isplate obeštećenja deponentima, provođenja testova otpornosti na stres, prijenosa sredstava u slučaju iz stavaka 3. i 5. ovoga članka i zaduživanja kod drugih sustava osiguranja depozita unutar Europske unije. (7) Razmjena osobnih podataka obavlja se u skladu s odredbama propisa kojima se uređuje zaštita osobnih podataka, kao i u skladu s propisima o zaštiti osobnih podataka u Europskoj uniji. (8) U slučajevima iz stavaka 3. i 5. ovoga članka kreditna institucija dužna je obavijestiti Agenciju i drugi sustav osiguranja depozita o svojoj namjeri najmanje šest mjeseci prije promjene članstva. (9) Tijekom razdoblja iz stavka 8. ovoga članka kreditna institucija dužna je plaćati premiju za osigurane depozite i izvanrednu premiju iz članka 22. ovoga Zakona. (10) Agencija sklapa sporazum o suradnji s imenovanim tijelom. (11) Ako Agencija ne sklopi sporazum o suradnji s imenovanim tijelom, takav izostanak sporazuma ne utječe na proces isplate obeštećenja iz stavka 2. ovoga članka. (12) Agencija obavješćuje EBA-u o svakom sporazumu o suradnji koji je sklopila s imenovanim tijelom. Ako Agencija i imenovano tijelo ne mogu postići dogovor ili ako postoji spor oko tumačenja nekog spora, bilo koja strana može uputiti pitanje EBA-i u skladu s člankom 19. Uredbe (EU) br. 1093/2010. (13) Odredbe ovoga Zakona koje se odnose na kreditne institucije na odgovarajući se način primjenjuju i na podružnice kreditne institucije iz stavka 1. ovoga članka koje su uključene u sustav osiguranja depozita u Republici Hrvatskoj. (14) Nadzorni odbor Agencije pravilnikom detaljnije uređuje postupak razmjene podataka i informacija s imenovanim tijelom koje upravlja službeno priznatim sustavom osiguranja depozita odnosno nadležnim tijelima u drugim državama članicama. Članak 12. Podružnica kreditne institucije sa sjedištem u trećoj zemlji (1) Ako kreditna institucija sa sjedištem u trećoj zemlji ima podružnicu u Republici Hrvatskoj, ta podružnica dužna je uključiti se u službeno priznati sustav osiguranja depozita u trećoj zemlji gdje je sjedište te kreditne institucije. Ako kreditna institucija sa sjedištem u trećoj zemlji ima više podružnica u Republici Hrvatskoj, sve se one za potrebe ovoga Zakona smatraju jednom podružnicom. (2) Kreditna institucija iz stavka 1. ovoga članka dužna je podnijeti Agenciji zahtjev za ocjenu sustava osiguranja depozita u koji je uključena prilikom podnošenja zahtjeva za odobrenje za rad podružnice iz stavka 1. ovoga članka Hrvatskoj narodnoj banci. Agencija je dužna donijeti odluku o ocjeni sustava osiguranja depozita u koji je kreditna institucija iz stavka 1. ovoga članka uključena u roku od 60 dana od zaprimanja urednog zahtjeva. (3) Prilikom donošenja odluke o ocjeni iz stavka 2. ovoga članka Agencija procjenjuje sustav osiguranja depozita u koji je kreditna institucija iz stavka 1. ovoga članka uključena, vodeći pritom računa o vrstama depozita koji su osigurani, o iznosu osiguranih depozita po pojedinome vjerovniku, o karakteristikama sustava osiguranja, propisanim i očekivanim rokovima za isplatu osiguranih depozita te o mogućnosti sudske zaštite. (4) Ako odlukom o ocjeni iz stavka 3. ovoga članka Agencija utvrdi da sustav osiguranja depozita pruža manju zaštitu vjerovnicima od sustava osiguranja depozita u skladu s ovim Zakonom, Agencija će naložiti kreditnoj instituciji da se glede depozita podružnice uključi u sustav osiguranja depozita u Republici Hrvatskoj. (5) Podružnica kreditne institucije iz stavka 1. ovoga članka uključuje se u sustav osiguranja depozita uplatom naknade za uključivanje u sustav osiguranja depozita Republike Hrvatske. Naknada za pristupanje u sustav osiguranja depozita za podružnicu kreditne institucije iz stavka 1. ovoga članka iznosi 0,3 % minimalnog inicijalnog kapitala propisanog za osnivanje kreditne institucije u Republici Hrvatskoj. (6) Podružnica kreditne institucije iz stavka 1. ovoga članka dužna je bez odgađanja obavijestiti Agenciju i Hrvatsku narodnu banku o svakoj promjeni glede članstva kreditne institucije u sustavu osiguranja depozita u državi sjedišta kreditne institucije, kao i o promjeni karakteristika sustava osiguranja u koji je kreditna institucija uključena. (7) Ako podružnica kreditne institucije iz stavka 1. ovoga članka ne ispunjava ili nepotpuno ili nepravodobno ispunjava svoje obveze prema Agenciji, na odgovarajući način primijenit će se članak 10. stavci 4. i 5. ovoga Zakona, bez ostavljanja dodatnog roka. Depozite deponirane prije izvršnosti odluke o ukidanju odobrenja za rad Agencija osigurava 12 mjeseci od dana ukidanja odobrenja za rad podružnici iz stavka 1. ovoga članka. (8) Protiv odluke Agencije iz stavka 2. ovoga članka nije dopuštena žalba, ali se može pokrenuti upravni spor. III. ZADACI I OVLASTI U SUSTAVU OSIGURANJA DEPOZITA Članak 13. Financiranje sustava osiguranja depozita (1) Sustav osiguranja depozita financira se iz raspoloživih financijskih sredstava Fonda osiguranja depozita. (2) Sustav osiguranja depozita financira se isključivo na teret kreditnih institucija članica sustava osiguranja depozita, a ne na teret drugih poreznih obveznika niti državnog proračuna Republike Hrvatske. Za sve obveze Agencije i sustava osiguranja depozita iz članka 16. stavaka 1. i 2. ovoga Zakona solidarno odgovaraju članice sustava osiguranja depozita. (3) Sustav osiguranja depozita, u dijelu isplate obeštećenja za osigurane depozite, može se financirati iz raspoloživih novčanih sredstava kreditne institucije u prisilnoj likvidaciji, na način kako je to uređeno zakonom kojim se uređuje prisilna likvidacija kreditnih institucija. (4) Novčana sredstva Fonda osiguranja depozita drže se na posebnom računu otvorenom u Hrvatskoj narodnoj banci koji u tu svrhu otvara Agencija. (5) Fondom osiguranja depozita upravlja Agencija u skladu s odredbama ovoga Zakona. Agencija je dužna imovinu i obveze Fonda osiguranja depozita voditi odvojeno od imovine i obveza drugih djelatnosti Agencije. (6) Agencija najmanje jednom godišnje, do kraja lipnja tekuće godine za prethodnu godinu, izrađuje izvještaj o radu sustava osiguranja depozita, koji uključuje u izvještaj o radu Agencije. (7) Izvještaj o radu Agencije, zajedno s financijskim izvještajima za prethodnu kalendarsku godinu, revidiranim u skladu sa zakonom kojim se uređuje financijsko poslovanje i računovodstvo neprofitnih organizacija, Agencija podnosi Hrvatskome saboru i Vladi Republike Hrvatske te ih objavljuje na svojim internetskim stranicama u roku od 15 dana od dana izrade izvještaja iz stavka 6. ovoga članka. Članak 14. Fond osiguranja depozita (1) Fond osiguranja depozita sastoji se od dva dijela: 1. Osnovni fond osiguranja depozita i 2. Dodatni fond osiguranja depozita. (2) Sredstva Fonda osiguranja depozita čine: 1. inicijalne naknade koje su kreditne institucije obvezne uplatiti radi uključivanja u sustav osiguranja depozita 2. premije za osigurane depozite koje su kreditne institucije dužne plaćati u skladu s odredbama ovoga Zakona 3. povrat sredstava iz stečajnih postupaka i postupaka prisilne likvidacije nad kreditnim institucijama po osnovi isplate obeštećenja 4. sredstva od naplate preuzete imovine kreditnih institucija nad kojima je otvoren stečajni postupak 5. prihodi od ulaganja sredstava Fonda osiguranja depozita 6. potraživanja za neopozive obveze plaćanja i 7. ostali izvori. (3) Na temelju zahtjeva koji kreditna institucija podnese u skladu s pravilnikom iz stavka 9. ovoga članka Agencija može odlučiti da se premija za osigurane depozite prikuplja i u obliku neopozivih obveza plaćanja, a najviše do 30 % ukupnih sredstava Fonda osiguranja depozita. (4) Radi ispunjenja obveza Agencija je ovlaštena u ime i za račun Fonda osiguranja depozita: 1. prikupiti sredstva izdavanjem dužničkih vrijednosnih papira 2. prikupiti sredstva zaduživanjem kod: a) kreditnih institucija u zemlji i inozemstvu b) institucionalnih investitora c) državnog proračuna Republike Hrvatske d) drugih sustava osiguranja depozita unutar Europske unije. (5) Prije upotrebe sredstava Fonda osiguranja depozita za isplatu obeštećenja osiguranih depozita u slučaju postupka prisilne likvidacije utvrdit će se ima li kreditna institucija u prisilnoj likvidaciji raspoloživa novčana sredstva koja se mogu koristiti za isplatu obeštećenja. Ako kreditna institucija u prisilnoj likvidaciji ima raspoloživa novčana sredstva, Agencija je ovlaštena koristiti navedena sredstva za isplatu osiguranih depozita prije upotrebe raspoloživih novčanih sredstava iz Osnovnog fonda osiguranja. (6) Agencija se u ime i za račun Fonda osiguranja depozita može zaduživati kod drugih sustava osiguranja depozita unutar Europske unije samo u slučaju: 1. nedostatka raspoloživih financijskih sredstava za ispunjenje svojih obveza u skladu s člankom 19. stavkom 9. ovoga Zakona 2. ako ni na temelju prikupljenih izvanrednih premija u skladu s člankom 22. stavkom 15. ovoga Zakona nije u mogućnosti ispuniti svoje obveze 3. ako će pozajmljena sredstva koristiti za podmirenje obveza u skladu s člankom 16. ovoga Zakona 4. ako prethodno nije u obvezi otplate zajma drugim sustavima osiguranja depozita 5. ako pozajmljeni iznos ne premašuje 0,5 % osiguranih depozita sustava osiguranja depozita u Republici Hrvatskoj 6. ako je na temelju redovitih i izvanrednih premija u mogućnosti otplatiti zajam i kamatu u roku od pet godina. (7) Agencija će u slučaju zaduživanja iz stavaka 4. i 6. ovoga članka osigurati prikupljanje premija na dovoljno visokoj razini koja će omogućiti postizanje ciljane razine iz članka 15. ovoga Zakona što je prije moguće. (8) Agencija će obavijestiti EBA-u o traženom iznosu i razlozima zbog kojih smatra da su ispunjeni uvjeti za zaduživanje kod drugih sustava osiguranja depozita u skladu sa stavkom 4. ovoga članka. (9) Ministar financija donosi pravilnik radi usklađivanja sa smjernicom EBA-e, a kojom se pobliže uređuju obveze plaćanja. 2. Pravilnik o plaćanju dijela premije u obliku neopozive obveze plaćanja i o poduzimanju mjera za smanjenje rizika nastupa osiguranog slučaja Članak 15. Ciljana razina Fonda osiguranja depozita (1) Osnovni fond osiguranja depozita mora u svakom trenutku raspolagati sredstvima na razini od 1 % iznosa ukupne visine osiguranih depozita svih kreditnih institucija s odobrenjem za rad u Republici Hrvatskoj, a prema revidiranim financijskim izvještajima za prethodnu godinu. Ako se dostigne navedena ciljana razina od 1 %, sredstva se prestaju prikupljati u Osnovnom fondu osiguranja depozita i nastavljaju se prikupljati u Dodatnom fondu osiguranja depozita. (2) Ciljana razina raspoloživih sredstava Dodatnog fonda osiguranja depozita mora iznositi 1,5 % iznosa ukupne visine osiguranih depozita svih kreditnih institucija s odobrenjem za rad u Republici Hrvatskoj, a prema revidiranim financijskim izvještajima za prethodnu godinu. Ako se dostigne navedena ciljana razina Dodatnog fonda osiguranja depozita od 1,5 %, prestaju se prikupljati premije osiguranja. (3) Radi dostizanja ciljanih razina propisanih u stavcima 1. i 2. ovoga članka, kreditne institucije s odobrenjem za rad u Republici Hrvatskoj dužne su plaćati premiju za osiguranje depozita u skladu s člankom 22. stavkom 7. ovoga Zakona. (4) Ciljane razine Osnovnog fonda osiguranja depozita i Dodatnog fonda osiguranja depozita moraju se dostići najkasnije do 3. srpnja 2024. (5) Ako se u bilo kojem trenutku raspoloživa sredstva Osnovnog fonda osiguranja depozita smanje, bez obzira na razlog smanjenja, navedeno smanjenje će se bez odgode nadoknaditi iz Dodatnog fonda osiguranja depozita, i to najkasnije u roku od sedam dana od dana utvrđenog navedenog smanjenja. (6) Ako se u bilo kojem trenutku smanje raspoloživa sredstva Dodatnog fonda osiguranja depozita, bez obzira na razlog smanjenja, automatski se aktivira obveza kreditnih institucija za plaćanje premije sukladno članku 22. stavku 7. ovoga Zakona, i to sve dok se ponovno ne dostigne ciljana razina Dodatnog fonda osiguranja depozita. (7) Agencija je dužna obavijestiti EBA-u, najkasnije do 31. ožujka svake godine, o iznosu osiguranih depozita u Republici Hrvatskoj te o iznosu raspoloživih financijskih sredstava sustava osiguranja depozita na dan 31. prosinca prethodne godine. Članak 16. Upotreba sredstava Fonda osiguranja depozita (1) Sredstva Osnovnog fonda osiguranja depozita namijenjena su isključivo za isplatu obeštećenja deponentima kreditne institucije u slučaju nastupa osiguranog slučaja, u skladu s ovim Zakonom. (2) Sredstva Dodatnog fonda osiguranja depozita, osim za namjenu iz stavka 1. ovoga članka, koriste se za: 1. namirivanje Osnovnog fonda osiguranja depozita do razine od 1 % ukupno osiguranih depozita svih kreditnih institucija u Republici Hrvatskoj, ako se raspoloživa sredstva u bilo kojem trenutku smanje ispod navedene razine 2. plaćanje troškova nastalih u postupku isplate obeštećenja iz stavka 1. ovoga članka 3. plaćanje troškova nastalih u postupku ostvarenja tražbina koje je Agencija stekla na temelju odredbe članka 21. stavka 7. ovoga Zakona 4. troškove vezane uz iskup vrijednosnih papira 5. otplatu zajmova uzetih radi podmirenja obveze iz stavka 1. ovoga članka 6. plaćanje kamata 7. financiranje mjera iz članka 17. stavka 5. ovoga Zakona 8. financiranje sanacije kreditne institucije u skladu s člankom 23. ovoga Zakona 9. financiranje prisilne likvidacije kreditne institucije u skladu s člankom 24. ovoga Zakona 10. financiranje poslovnih rashoda Agencije vezanih za sustav osiguranja depozita. (3) Raspoloživa financijska sredstva Osnovnog fonda osiguranja depozita ulažu se isključivo u niskorizičnu imovinu na dovoljno diverzificiran način kojemu je cilj očuvanje vrijednosti imovine te ograničenje rizika gubitaka od ulaganja. (4) Agencija može raspoloživa financijska sredstva Dodatnog fonda osiguranja depozita pozajmiti sustavima osiguranja depozita drugih država članica kada za taj sustav financiranja nastupe okolnosti iz članka 14. stavka 6. ovoga Zakona. (5) Agencija može donijeti odluku o davanju zajma sustavu osiguranja depozita druge države članice iz Dodatnog fonda osiguranja depozita. Odluka se donosi na temelju zahtjeva imenovanog tijela u žurnom postupku, uz prethodnu suglasnost Ministarstva financija. Agencija odluku dostavlja EBA-i, zajedno s početnom kamatnom stopom i dogovorenim rokom vraćanja takvog zajma. (6) Kamata na odobreni zajam ne smije biti niža od kamatne stope koju Europska središnja banka koristi za instrument »mogućnosti granične posudbe« u provođenju monetarne politike. Kamata dospijeva tek u vrijeme otplate zajma, a zajam se može otplatiti u godišnjim obrocima. Članak 17. Mjere za smanjenje rizika nastupa osiguranog slučaja (1) Agencija može koristiti sredstva iz Dodatnog fonda osiguranja depozita u svrhu poduzimanja mjera za smanjenje rizika nastupa osiguranog slučaja, a s namjerom povećanja likvidnosti i solventnosti kreditne institucije koja posluje s poteškoćama, ako su troškovi takve mjere manji od troškova koji bi nastali za sustav osiguranja depozita nastupom osiguranog slučaja. (2) Pri korištenju sredstava Agencija je dužna primjenjivati tehničke standarde koje donose nadležna tijela Europske unije. (3) Agencija će do stupanja na snagu tehničkih standarda iz stavka 2. ovoga članka primjenjivati načelo najmanjeg troška sukladno zakonu kojim je uređena sanacija kreditnih institucija i investicijskih društava. (4) Agencija može koristiti sredstva iz Dodatnog fonda osiguranja depozita u svrhu poduzimanja mjera iz stavka 1. ovoga članka uz uvjet da: 1. sanacijsko tijelo nije donijelo odluku o otvaranju postupka sanacije nad kreditnom institucijom u skladu sa zakonom kojim se uređuje sanacija kreditnih institucija i investicijskih društava 2. korištenje mjere osigurava pristup osiguranim depozitima deponenata kreditne institucije 3. kreditna institucija s poteškoćama je dostavila detaljno obrazloženje i Zahtjev za povećanje solventnosti i likvidnosti iz stavka 7. ovoga članka i 4. Agencija nadzire provedbu mjera, restrukturiranje i povezane rizike kreditne institucije kojoj je odobreno korištenje mjere za smanjenje rizika nastupa osiguranog slučaja. (5) Mjere za smanjenje rizika nastupa osiguranog slučaja iz stavka 1. ovoga članka jesu: 1. ulaganje u dopunski kapital 2. upisivanje i uplata novih dionica prilikom povećanja temeljnoga kapitala kreditne institucije 3. otkup imovine i financiranje nositelja upravljanja imovine u postupcima otkupa 4. izdavanje jamstava. (6) Ukupan iznos sredstava koji se koristi u smislu mjera iz stavka 5. ovoga članka ne smije prijeći 50 % iznosa osiguranih depozita kreditne institucije iskazane u zadnjem Izvješću o stanju ukupnih i osiguranih depozita kreditne institucije koje kreditna institucija dostavlja Agenciji. (7) Agencija donosi Odluku o poduzimanju mjera radi smanjenja rizika nastupa osiguranog slučaja na temelju urednog Zahtjeva za povećanje solventnosti i likvidnosti koji Agenciji podnosi kreditna institucija. Zahtjev za povećanje solventnosti i likvidnosti mora sadržavati vrstu mjera, nositelje provedbe, rokove ostvarivanja mjera, instrumente osiguranja te detaljan plan restrukturiranja kreditne institucije. Odlukom o poduzimanju mjera radi smanjenja rizika nastupa osiguranog slučaja uređuju se sve obveze kreditne institucije i Agencije. (8) Odluku iz stavka 7. ovoga članka kojom se prihvaća Zahtjev za povećanje solventnosti i likvidnosti donosi Agencija, uz prethodno mišljenje Hrvatske narodne banke kao nadležnog i sanacijskog tijela te u skladu s pravnim okvirom Europske unije za državne potpore i pravilima kojima se uređuju državne potpore financijskom sektoru. (9) Protiv odluke Agencije iz stavka 8. ovoga članka nije dopuštena žalba, ali se može pokrenuti upravni spor. (10) Ministar financija pravilnikom detaljnije uređuje oblik, potrebnu dokumentaciju i sadržaj Zahtjeva za povećanje solventnosti i likvidnosti, kao i obvezan sadržaj plana restrukturiranja iz stavka 7. ovoga članka te razradu mjera za smanjenje rizika nastupa osiguranog slučaja iz stavka 5. ovoga članka. 2. Pravilnik o plaćanju dijela premije u obliku neopozive obveze plaćanja i o poduzimanju mjera za smanjenje rizika nastupa osiguranog slučaja Članak 18. Informiranje o sustavu osiguranja depozita (1) Kreditna institucija dužna je, prije sklapanja ugovora o primanju depozita, svojim postojećim i potencijalnim deponentima staviti na raspolaganje informacije o sustavu osiguranja depozita kojeg je članica, a oni potvrditi primitak tih informacija. U tu svrhu koristi se predložak iz Priloga I. ovoga Zakona koji je sastavni dio ovoga Zakona. (2) Kreditna institucija dužna je deponentu barem jednom godišnje dostaviti informacije o sustavu osiguranja depozita kojeg je članica, u skladu s predloškom iz Priloga I. ovoga Zakona. (3) Ako se deponent koristi internetskim bankarstvom, informacije o sustavu osiguranja depozita u skladu s predloškom iz Priloga I. ovoga Zakona mogu se dostaviti i elektroničkim putem. Ako deponent to zahtijeva, informacije se priopćavaju u papirnatom obliku. (4) U slučaju spajanja odnosno pripajanja, pretvorbe društava kćeri u podružnice ili sličnih statusnih promjena društva kreditna institucija informira deponente barem 30 dana prije nego što takva statusna promjena društva počne proizvoditi pravni učinak, osim ako Hrvatska narodna banka dopusti kraći rok zbog poslovne tajne ili financijske stabilnosti. (5) Nakon obavijesti o spajanju odnosno pripajanju ili pretvorbi ili sličnoj statusnoj promjeni društva deponenti imaju na raspolaganju rok od tri mjeseca da, bez obveze plaćanja penala, povuku ili u drugu kreditnu instituciju prenesu svoje prihvatljive depozite, uključujući sve obračunane kamate i naknade, iako oni u trenutku raskida ugovora premašuju razinu pokrića na temelju članka 8. ovoga Zakona. (6) Informacije iz stavka 1. ovoga članka moraju biti lako dostupne na hrvatskome jeziku i na latiničnom pismu u svim podružnicama i poslovnicama kreditne institucije te na internetskim stranicama kreditne institucije. (7) Podružnica kreditne institucije u drugoj državi članici odnosno trećoj zemlji informacije iz stavka 1. ovoga članka mora učiniti dostupnima na službenome jeziku države u kojoj se podružnica nalazi. (8) Kreditna institucija ne smije deponentima naplaćivati informacije iz stavka 1. ovoga članka. Na zahtjev pojedinoga deponenta kreditna institucija dužna je pružiti dodatne informacije o sustavu osiguranja depozita te uvjetima i postupku obeštećenja. (9) Kreditna institucija ne smije koristiti svoju pripadnost sustavu osiguranja depozita u promidžbene svrhe. Kreditna institucija smije samo javno navesti podatak o tome da pripada sustavu osiguranja depozita. (10) Obveze iz ovoga članka odnose se na odgovarajući način i na podružnicu kreditne institucije sa sjedištem u državi članici i na podružnicu kreditne institucije sa sjedištem u trećoj zemlji, s time da su dužne izričito navesti jesu li ili nisu uključene u sustav osiguranja depozita te deponente informirati i o matičnom sustavu osiguranja depozita kojem eventualno pripadaju. Članak 19. Nedostupnost depozita i nastup osiguranog slučaja (1) Hrvatska narodna banka nadležno je upravno tijelo koje utvrđuje nedostupnost depozita u slučajevima iz ovoga članka. (2) Hrvatska narodna banka donijet će po službenoj dužnosti rješenje o nedostupnosti depozita kada ocijeni da kreditna institucija ne može niti će biti u mogućnosti, zbog razloga koji su izravno povezani s njezinom financijskom situacijom, isplatiti depozit koji je definiran ovim Zakonom, a koji je dospio i koji treba biti isplaćen, ali koji kreditna institucija nije isplatila prema zakonskim ili ugovornim uvjetima koji su primjenjivi u tom slučaju. (3) Hrvatska narodna banka donijet će rješenje iz stavka 2. ovoga članka u najkraćem mogućem roku, a najkasnije u roku od pet radnih dana nakon što je utvrdila da kreditna institucija nije isplatila dospjele depozite utvrđene ovim Zakonom za koje je zatražena isplata. (4) U slučajevima kada je prestalo važiti odobrenje za rad kreditne institucije na temelju odredbi zakona kojim se uređuje poslovanje kreditnih institucija ili kada je rješenje ukinuto, Hrvatska narodna banka može, ako utvrdi postojanje razloga iz stavka 2. ovoga članka, donijeti rješenje o nedostupnosti njezinih depozita. (5) Rješenje iz stavka 2. ovoga članka Hrvatska narodna banka dostavit će bez odgode Agenciji i drugim nadležnim i nadzornim tijelima te objaviti u »Narodnim novinama«. (6) Hrvatska narodna banka ukinut će rješenje o nedostupnosti depozita kada prestanu razlozi iz stavka 2. ovoga članka. (7) Prije donošenja rješenja iz stavka 2. ovoga članka Hrvatska narodna banka o tome će, bez odgađanja, obavijestiti Europsku središnju banku. (8) Danom nastupa osiguranog slučaja Agencija je dužna započeti s poduzimanjem mjera kako bi u što kraćem roku pripremila obračun obeštećenja za deponente kreditne institucije i osigurala sredstva za obeštećenje. Za tu svrhu kreditna institucija dužna je Agenciji staviti na raspolaganje svu dokumentaciju koja je potrebna za obeštećenje deponenata kreditne institucije. (9) Agencija je dužna osigurati da se ukupni iznos sredstava za isplatu obeštećenja stavi na raspolaganje u roku iz članka 42. ovoga Zakona od dana nastupa osiguranog slučaja. (10) Tijekom prijelaznog razdoblja iz članka 42. stavaka 1. i 2. ovoga Zakona Agencija je dužna osigurati da se u roku od pet radnih dana od dana primitka zahtjeva deponenta stavi na raspolaganje odgovarajući iznos sredstava za pokriće osnovnih životnih troškova od iznosa njegovih osiguranih depozita. (11) Rok iz članka 42. ovoga Zakona za izračun obeštećenja i stavljanja na raspolaganje iznosa sredstava može se produžiti do najviše 90 dana ako se odnosi na depozite iz članka 6. stavka 6. ovoga Zakona. (12) Rok iz članka 42. ovoga Zakona za izračun obeštećenja i stavljanja na raspolaganje iznosa sredstava može se produžiti ako: 1. Agencija ne može sa sigurnošću utvrditi ima li određena osoba pravo na obeštećenje ili ako je depozit predmet sudskog spora 2. je na depozitu mjera ograničenja raspolaganja koju je odredilo tijelo u Republici Hrvatskoj ili međunarodno tijelo 3. se iznos koji treba isplatiti smatra dijelom privremenog visokog salda kako je uređeno u članku 8. stavku 2. ovoga Zakona 4. se iznos obeštećenja isplaćuje putem sustava osiguranja depozita države članice domaćina ili 5. u posljednja 24 mjeseca nije bilo transakcije u odnosu na depozit, osim ako je vrijednost depozita niža od administrativnih troškova koji bi provođenjem takve isplate nastali, takva isplata se ne provodi. (13) Protiv rješenja o nedostupnosti depozita odnosno ukidanju rješenja o nedostupnosti depozita iz stavaka 2. i 6. ovoga članka nije dopuštena žalba, ali se može pokrenuti upravni spor. (14) Nakon okončanja postupka obeštećenja Agencija će kreditnim institucijama dostaviti izvješće o obeštećenju deponenata kreditne institucije u odnosu na koju je nastupio osigurani slučaj, s prikazom korištenih izvora sredstava i troškova Agencije. (15) Ministar financija pravilnikom detaljnije uređuje opseg, oblik i sadržaj dokumentacije koju je kreditna institucija dužna staviti na raspolaganje Agenciji iz stavka 8. ovoga članka. (16) Ministar financija pravilnikom detaljnije propisuje sadržaj zahtjeva koji je deponent dužan dostaviti Agenciji u slučaju iz stavka 10. ovoga članka, kao i što se smatra osnovnim životnim troškovima te prikladnom iznosu sredstava potrebnih radi pokrivanja osnovnih životnih troškova. 1. Pravilnik o obvezama Hrvatske agencije za osiguranje depozita Članak 20. Vođenje poslovnih knjiga i izvještavanje (1) Kreditna institucija dužna je organizirati svoje poslovanje i voditi poslovne knjige, poslovnu dokumentaciju i sve ostale evidencije koje se odnose na depozite osigurane ovim Zakonom, u skladu s propisima kojima se uređuje poslovanje kreditnih institucija i računovodstvo poduzetnika te ostalim. (2) Kreditna institucija dužna je poslovnu dokumentaciju i evidencije voditi na način koji omogućuje, u bilo kojem trenutku, provjeru postupa li kreditna institucija u skladu s odredbama ovoga Zakona. (3) Kreditna institucija dužna je Agenciji dostavljati izvješća o poslovima iz stavka 1. ovoga članka u rokovima koji su propisani pravilnikom iz stavka 6. ovoga članka. (4) Agencija je ovlaštena u bilo koje vrijeme i na zahtjev dobiti informacije potrebne radi pripremanja isplate obeštećenja deponentima ili radi provođenja testova otpornosti na stres. (5) Agencija je ovlaštena pregledavati poslovne knjige kreditne institucije u dijelu njihova poslovanja navedenoga u stavku 1. ovoga članka. (6) Ministar financija pravilnikom detaljnije uređuje oblik, sadržaj i rokove za dostavu izvješća iz stavka 3. ovoga članka. Članak 21. Isplata obeštećenja za osigurane depozite (1) Agencija će po nastupu osiguranog slučaja bez odgađanja na internetskim stranicama Agencije te oglasom u najmanje dvojim dnevnim novinama koje su dostupne na području cijele Republike Hrvatske obavijestiti deponente kreditne institucije o nastupu osiguranog slučaja, da su ukupna sredstva potrebna za isplatu obeštećenja na raspolaganju u isplatnoj banci te o načinu i roku ostvarenja prava na obeštećenje. (2) Kreditna institucija dužna je bez odgađanja obavijest iz stavka 1. ovoga članka dostaviti svim svojim deponentima. (3) Deponent kreditne institucije svoje pravo na obeštećenje može ostvariti u roku iz članka 6. stavka 7. ovoga Zakona. (4) Ako deponent nije suglasan s iznosom obeštećenja, može podnijeti prigovor Agenciji sukladno zakonu kojim se uređuje upravni postupak. (5) Ako se pravo deponenta tiče poslova za koje je protiv određenih osoba pokrenut kazneni postupak sukladno zakonu kojim se uređuje kazneni postupak zbog počinjenja kaznenog djela pranja novca propisano Kaznenim zakonom (»Narodne novine«, br. 125/11., 144/12., 56/15., 61/15., 101/17., 118/18. i 126/19.) ili je Agencija podnijela prijavu za to kazneno djelo, Agencija će deponentu uskratiti pravo na obeštećenje do završetka kaznenoga postupka, a u kojem slučaju ne teče rok iz članka 6. stavka 7. ovoga Zakona. (6) Ako je kreditna institucija obavijestila Agenciju o depozitima koji su nastali tri mjeseca prije dana nastupa osiguranog slučaja prijenosom sredstava s računa depozita na više osoba kada kreditna institucija nije bila u mogućnosti izvršiti naloge za plaćanje zbog toga što na računu kreditne institucije nema pokrića ili o promjenama na računima depozita koje su bile poduzete radi stjecanja prava na isplatu obeštećenja u skladu s ovim Zakonom, a zbog čega je Agencija podnijela prijavu zbog počinjenja kaznenog djela zlouporabe povlaštene informacije, pogodovanja vjerovnika ili zlouporabe položaja i ovlasti, Agencija će deponentu uskratiti pravo na obeštećenje do završetka kaznenoga postupka, a u kojem slučaju ne teče rok iz članka 6. stavka 7. ovoga Zakona. (7) Obeštećenjem deponenta na Agenciju u ime i za račun Fonda osiguranja depozita prelazi tražbina deponenta prema kreditnoj instituciji u visini obeštećenja. Zajedno s tražbinom deponenta na Agenciju u ime i za račun Fonda osiguranja depozita prelazi i pravo da se u razmjernom iznosu koristi i svim sporednim pravima koja deponentu pripadaju naspram kreditne institucije. Ako se nad kreditnom institucijom otvori postupak prisilne likvidacije, Agencija u ime i za račun Fonda osiguranja depozita ima pravo i obvezu u postupku prisilne likvidacije prijaviti tražbinu u iznosu ukupne obveze po osnovi obeštećenja deponenta kreditne institucije, neovisno o tome je li u tom času već obeštetila deponente. (8) Sva pisana komunikacija između Agencije i deponenata odvija se na hrvatskom jeziku i latiničnom pismu, a u iznimnim slučajevima, kada se Agencija suglasi, može se koristiti i engleski jezik. (9) Ako kreditna institucija neposredno pruža uzajamno priznate usluge na području druge države članice, informacije se pružaju na jeziku koji je deponent odabrao prilikom otvaranja računa. (10) Ministar financija pravilnikom detaljnije uređuje postupak isplate obeštećenja za osigurane depozite. 1. Pravilnik o obvezama Hrvatske agencije za osiguranje depozita Članak 22. Premija za osigurane depozite (1) Kreditne institucije dužne su plaćati premiju za osigurane depozite koja se temelji na iznosu osiguranih depozita i stupnju rizičnosti pojedine kreditne institucije, a u skladu s odredbama ovoga Zakona. (2) Premija iz stavka 1. ovoga članka neoporeziv je prihod Agencije i koristi se isključivo za svrhe propisane ovim Zakonom. (3) Premija iz stavka 1. ovoga članka obračunava se i plaća tromjesečno u skladu s izračunom iz stavka 4. ovoga članka. (4) Premija iz stavka 1. ovoga članka izračunava se kao umnožak premijske osnovice, premijske stope i stupnja rizičnosti kreditne institucije. (5) Premijsku osnovicu za izračun premije iz stavka 1. ovoga članka čini prosječan iznos osiguranih depozita za prethodno tromjesečje, a koji se izračunava kao prosjek zad …