Pravilnik o primjeni Zakona o porezu na promet proizvoda i usluga

Pravilnik o primjeni Zakona o porezu na promet proizvoda i usluga Upute za korištenje Elektronička pošta Početna stranica Pravilnik o primjeni Zakona o porezu na promet proizvoda i usluga NN 114/1993 (24.12.1993.), Pravilnik o primjeni Zakona o porezu na promet proizvoda i usluga MINISTARSTVO FINANCIJA Na temelju članka 49. stavak 4. i članka 70. Zakona o porezu na promet proizvoda i usluga ("Narodne novine", broj 36/91, 73/91, 18/92, 25/93, 57/93, 63/93, 73/93, 81/93, 89/93, 90/93. i 98/93) ministar financija, donosi PRAVILNIK o primjeni Zakona o porezu na promet proizvoda i usluga I. UVODNA ODREDBA Članak 1. Ovim se Pravilnikom propisuje primjena poreznih stopa, poreznih olakšica i oslobođenja, vođenje evidencije o prometu po različitim stopama odnosno poreznim osnovicama, obračun i plaćanje poreza na promet, mjesto plaćanja poreza, popisi robe za koju se mijenjaju porezne stope, obračuni i plaćanje razlike poreza na promet proizvoda kod promjene stope te mjesečno izvješćivanje o obračunatom i uplaćenom porezu. II. POREZ NA PROMET PROIZVODA 1. PREDMET OPOREZIVANJA Članak 2. Prometom proizvoda koji služe krajnjoj potrošnji na koji se plaća porez na promet proizvoda smatra se svaka prodaja proizvoda, osim prodaje koja se po odredbama Zakona o porezu na promet proizvoda i usluga (u nastavku teksta: Zakon) ne smatra prometom. Uvoz proizvoda za krajnju potrošnju Članak 3. (1) Uvozom proizvoda koji služe krajnjoj potrošnji smatra se uvoz proizvoda što ih krajnji potrošač uvozi neposredno za vlastite potrebe ili što ih za njegov račun uvoze pravne osobe registrirane za obavljanje vanjskotrgovačkog prometa (u nastavku teksta: uvoznik). (2) Uvozom prolzvoda koji služi krajnjoj potrošnji smatra se i privremeni uvoz, propisan prema odredbama Carinskog zakona. (3) Na proizvode što ih uvozi krajnji potrošač porez na promet obračunava carinarnica po stopama koje vrijede na dan nastanka obveze plaćanja carine. Propisane stope carinarnica primjenjuje na poreznu osnovicu iz članka 17. stavka 1. Zakona i naplaćuje porez na promet od uvoznika istodobno s carinom i drugim uvoznim pristojbama. (4) Za motorna vozila što ih uvoze pravne osobe i građani ili se uvoze za njihov račun, carinarnica ne obračunava i ne naplaćuje porez na promet proizvoda, o čemu stavlja klauzulu na uvoznu carinsku deklaraciju. Carinarnica u roku od pet dana od dana carinjenja motornog vozila pismeno o tome izvješčuje nadležnu ispostavu Porezne uprave prema mjestu sjedišta pravne osobe odnosno prebivališta građanina s naznakom vrijednosti uvezenog motornog vozila i o iznosu carine i drugih izvoznih pristojbi koje su plaćene pri uvozu: (5) Pravna osoba i građanin plaća porez na promet proizvoda najkasnije u roku od 15 dana od dana plačanja carine i drugih uvoznih pristojbi. (6) Bez dokaza o plaćenom porezu na promet ne može se izvršiti registracija vozila. Članak 4. (1) Pravna osoba koja za vlastitu potrošnju uzima proizvode što ih je sama proizvela, uvezla ili nbavila radi daljnje prodaje, a na koje se plaća porez na promet, obračunava porez na promet u trenutku uzimanja tih proizvoda po propisanim stopama ovisno o namjeni proizvoda (oprema, repromaterijal, krajnja potrošnja). (2) Smatra se da je porezna obveza nastala u trenutku uzimanja proizvoda za vlastitu potrošnju i da je u trenutku nastanka porezne obveze porez na promet naplaćen. Članak 5. (1) Pravna osoba koja bez naknade daje vlastite proizvode ili proizvode što ih je nabavila ili uvezla, a na njih se plaća porez na promet, obračunava porez u trenutku davanja proizvoda primjenom propisanih stopa na osnovicu koju čini vrijednost koja bi se postigla prodajom tih proizvoda krajnjim potrošačima, a obračunati porez plaća u roku od 5 dana od dana nastanka porezne obveze. (2) Na motorno vozilo ili plovni objekt koji podliježe obvezi godišnje registracije, a građanin ga daje bez naknade drugom građaninu, plaća se porez na promet po stopi iz tar. br 8. Tarife. (3) Osnovicu utvrđuje nadležna ispostava Porezne uprave u mjestu prebivališta davatelja. (4) Ako građanin daje bez naknade pravnoj osobi motorno vozilo koje podliježe obvezi godišnje registracije, obveznik poreza na promet proizvoda je pravna osoba, porez se plaća po stopi iz tar. broja 5. Tarife, a poreznu osnovicu utvrđuje nadležna ispostava Porezne uprave. Plaćanje poreza na promet na vrijednost manjka i rashoda Članak 6. (1) Porez na promet proizvoda plaća se na manjak proizvoda. (2) Manjak proizvoda utvrđuje se popisom. (3) Manjak proizvoda čini i rashod na temelju kala, rastepa, loma i kvara iznad visine utvrđene općim aktom poreznog obveznika odnosno aktom strukovne sekcije gospodarske komore. (4) Dopuštenim rashodom na koji se ne plaća porez na promet proizvoda, smatra se remitenda vlastitih izdanja. (5) Utvrđeni manjak i rashod u prodavaonici ili drugome poslovnom objektu koji se zadužuje za proizvode po prodajnim cijenama s uračunatim porezom na promet, razvrstava se po tarifnim brojevima i istim poreznim stopama na temelju koeficijenta udjela utvrđenog manjka odnosno rashoda u ukupnom zaduženju prodavaonice ili drugog poslovnog objekta, na slijedeći način: vrijednost manjka Koeficijent udjela =_______________________________ vrijednost ukupnog zaduženja (6) Koeficijent iz stavka 5. ovog članka primjenjuje se na vrijednost zaduženja prodavaonice odnosno poslovnog objekta po tarifnim brojevima i istim stopama poreza na promet proizvoda. (7) Iznos poreza na promet koji je sadržan u vrijednosti manjka po pojedinim tarifnim brojevima i istim stopama poreza na promet utvrđuje se primjenom preračunatih propisanih poreznih stopa. (8) Na vrijednost manjka proizvoda nastalog djelovanjem više sile, ne plaća se porez na promet proizvoda. (9) Pođ višom silom, u smislu ovog Pravilnika, razumijevaju se elementarne nepogode (poplava, požar, potres i dr.), ratna razaranja, i provalne krađe, a na temelju očevidnika nadležnog organa. (10) Porez na promet proizvoda sadržan u vrijednosti manjka koji je nastao djelovanjem više sile obračunava se na temelju podatka o ukupnom zaduženju prodavaonice odnosno drugoga poslovnog objekta (prenešeno stanje iz prošle godine i zaduženja tijekom godine) i podatka o prodaji proizvoda do dana nastanka štete, kojima se utvrđuje vrijednost proizvoda koji su trebali biti na zalihama prije nastanka štete. Usporedbom ovako utvrđene vrijednosti proizvoda koji su trebali biti na zalihi i vrijednosti zaliha utvrđenih popisom na dan nastanka štete dobiva se iznos manjka u kojem je sadržan i obračunati porez na promet proizvoda. (11) Udio štete po pojedinim vrstama proizvoda utvrđuje se na temelju udjela pojedinih vrsta proizvoda razvrstanih po tarifnim brojevima i istim stopama poreza na promet proizvoda te proizvoda na koje se ne plaća porez na promet proizvoda u ukupnom zaduženju prije nastanka štete. Utvrđeni udio primjenjuje se na vrijednost zaduženja po pojedinim tarifnim brojevima i istim stopama poreza na promet proizvoda i vrijednost proizvoda na koje se ne plaća porez na promet proizvoda. (12) Iznos poreza na promet proizvoda koji je sadržan u vrijednosti utvrđene štete po pojedinim tarifnim brojevima i istim stopama poreza na promet utvrđuje se primjenom preračunatih propisanih poreznih stopa. (13) Obveza obračuna poreza na promet proizvoda u slučajevima iz stavka 3. ovog članka, nastaje u trenutku utvrđivanja manjka, odnosno rashoda, a to je datum pod kojim je obavljen popis proizvoda. (14) Obračunati porez na promet proizvoda p!aća se u roku iz članka 32. Zakona. (15) Obračun poreza na promet proizvoda obavljen po odredbama ovog članka konačan je za svaki nastali manjak odnosno rashod proizvoda. Komisiona prodaja proizvoda Članak 7. (1) Pri komisionoj prodaji proizvoda krajnjem potrošaču što je obavila pravna osoba u svoje ime a za račun komitenta (u nastavku teksta: komisionar) plaća se porez na promet proizvoda, osim na promet upotrebljavanih stvari iz članka 8. st.1. točka 3. Zakona. (2) Porezni obveznik za promet proizvoda iz stavka 1. ovog članka jest komisionar koji je prodao proizvode krajnjem potrošaču. Poreznu osnovicu čini krajnja prodajna cijena komisionare s uključenom komisionom provizijom. (3) Pri komisionoj prodaji proizvoda plaća se porez na promet po stopama iz odgovarajućih tar. brojeva Tarife, ovisno o vrsti proizvoda. (4) Iznimno od odredbe stavka (2) ovog članka pri komisionoj prodaji upotrebljavanih osobnih automobila, ostalih motornih vozila i plovnih objekata koji podliježu obvezi godišnje registracije, a u vlasništvu su građanina, drugom građaninu, porezni obveznik je kupac a porez na promet plaća se po stopi iz točke 1) tar. broja 8 Tarife. Ako su ti proizvodi u vlasništvu pravne osobe, a prodaju se građaninu, porezni obveznik je kupac a porez na promet proizvoda plaća se po stopi iz tar. broja 1 ili 5 Tarife (5) Iznimno od odredbe stavka (4) ovog članka, pri komisionoj prodaji upotrebljavanih osobnih automobila u vlasništvu pravne osobe drugoj pravnoj osobi, plaća se porez na promet proizvoda po stopi iz tar. broja 5. Tarife. Pri komisionoj prodaji ostalih motornih vozila i plovnih objekata plaća se porez na promet proizvoda po stopi iz točke 1. tar. broja 8. Tarife ako je prodaja obavljena na način i uz uvjete iz članka 9. Zakona. (6) Iznimno od odredbe stavka (2) ovog članka pri komisionoj prodaji upotrebljavanih osobnih automobila u vlasništvu građana, pravnoj osobi, plaća se porez na promet proizvoda po stopi iz tar. broja 5 Tarife. Prodaja proizvoda s konsignacijskog skladišta Članak 8. (1) Na promet proizvoda s konsignacijskog skladišta držalac konsignacijskog skladišta obračunava porez na promet proizvoda primjenom propisanih poreznih stopa na prodajnu cijenu proizvoda iskazanu u dinarima u kojoj su osim carine i drugih uvoznih pristojbi što se plaćaju pri uvozu, sadržani i ovisni troškovi i konsignacijska marža. (2) Konsignacijsko skladište za promet na veliko odnosno na malo plaća porez na promet po odredbama članka 32. Zakona. Prodaja proizvoda javnim nadmetanjem Članak 9. Na proizvode koji se prodaju krajnjim potrošačima javnim nadmetanjem (licitacija i sl.), porezni obveznik koji ih prodaje obračunava porez na promet proizvoda primjenom propisanih poreznih stopa na prodajnu cijenu postignutu javnim natjecanjem. Ako je javnim natjecanjem određeno da se proizvodi prodaju po cijenama u koje je uključen porez na promet proizvoda, porezni obveznik obračunava taj porez primjenom preračunate porezne stope. 2. PROMET PROIZVODA KOJI NE SLUŽE KRAJNJOJ POTROŠNJI Promet proizvoda radi daljnje prodaje Članak 10. (1) Prometom proizvoda koji ne služe krajnjoj potrošnji, smatra se prodaja svih proizvoda osim prodaje alkoholnih pića, osvježavajućih gaziranih i umjetnih bezalkoholnih pića, mineralnih i gaziranih voda i kave, pravnoj osobi koja te proizvode nabavlja radi daljnje prodaje, na način i uz uvjete što su propisani člankom 9. Zakona. (2) Ako trgovačke organizacije ovlaštene za vanjskotrgovački promet nabavljaju od proizvođača alkoholna pića, osvježavajuća gazirana i umjetna bezalkoholna pića, mineralne i gazirane vode i kavu, za koje su porezni obveznici poreza na promet proizvoda proizvodači, trgovačke organizacije moraju proizvodačima dati izjavu da te proizvode nabavljaju u svrhu daljnje prodaje u inozemstvu, pa u tom slučaju proizvođač kao porezni obveznik ne obračunava porez na promet, u čemu se na fakturu stavlja posebna kaluzula s pozivom na izjavu kupca. (3) Trgovačke organizacije su obvezne proizvode iz prethodnog stavka izvesti u roku od 30 dana od dana preuzimanja robe od proizvođača. Kopije izvoznih carinskih deklaracija trgovačke organizacije su dužne dostaviti proizvođaču do 15. u mjesecu za protekli mjesec. (4) U slučaju da trgovačke organizacije ne dostave dokaz da su proizvode iz stavka (2) ovog članka izvezle u roku 30 dana od dana preuzimanja od proizvođača, proizvođač je dužan obračunati i uplatiti propisani porez na promet Promet proizvoda za servisiranje, remont i popravak proizvoda Članak 11. (1) Remontna poduzeća, radnje i servisi, registrirani za remont, popravak i održavanje proizvoda trajnije uporabne vrijednosti (strojevi, uređaji i aparati), mogu bez poreza na promet proizvoda nabavljati rezervne dijelove nužne za ugradnju u proizvode koji se popravljaju i servisiraju, uz uvjete propisane člankom 9. Zakona. (2) Ako se rezervni dijelovi i stavka 1. ovog članka ugrađuju u proizvode koji se smatraju opremom pravnih osoba na vrijednost ugrađenih dijelova plaća se porez na promet proizvoda po stopi iz točke 1. tar. broja 8. Tarife ako je udovoljeno uvjetima iz članka 9. Zakona. (3) Ako se rezervni dijelovi iz stavka 1. ovog članka ugrađuju u proizvode koji se ne smatraju opremom pravnih osoba na vrijednost ugrađenih dijelova obračunava se i plaća porez na promet proizvoda po stopama iz odgovarajućih tarifnih brojeva. (4) Ako se rezervni dijelovi iz stavka 1. ovog članka ugrađuju u proizvode u vlasništvu građana, na vrijednost ugrađenih dijelova obračunava se i plaća porez na promet proizvoda po stopama iz odgovarajućih tarifnih brojeva. (5) U fakturi se posebno iskazuje vrijednost rezervnih dijelova za ugradnju, posebno porez na promet proizvoda za rezervne dijelove, posebno naknada za obavljenu uslugu, te posebno porez na promet usluga. Promet proizvoda za preradu i prodaju u ugostiteljstvu Članak 12. Proizvodima što ga bez plaćanja poreza na promet proizvoda nabavljaju ugostiteljska poduzeća i ugostiteljske radnje iz članka 8. stavka 1. točke 2. Zakona smatraju se prehrambeni i drugi proizvodi koji služe za pripremanje hrane i napitaka, pomoćni i potrošni mateijal i proizvodi nužni u procesu prerade ili prodaje proizvedene hrane, kao što su začini i drugi sastojci koji se dodaju hrani, sredstva za čišćenje (deterdžent, sapun, i sl ) te salvete, čačkalice i ostali potrošni materijal. Prodaja proizvoda u ugostiteljstvu Članak 13. (1) Na promet proizvoda (jela, pića i sl.), osim alkoholnih pića, osvježavajućih, gaziranih i umjetnih bezalkoholnih pića, mineralnih i gaziranih voda, kave i prerađevina od duhana, što ga obavi pravna osoba registrirana za obavljanje ugostiteljske djelatnosti i ugostiteljska radnja, obračunava se i plaća porez na promet proizvoda po stopi iz tar broja 8. Tarife poreza na promet proizvoda, na osnovicu koju čini prodajna cijena. (2) Na promet svih proizvoda što ga obave osobe iz stavka 1. ovog članka, plaća se i porez na promet usluge iz tar. broja 5. Tarife poreza na promet usluga (uključujući i na promet proizvoda izuzetnih u stavku 1. ovog članka). Ugostiteljskim poduzećem iz stavka 1. i 2. ovog članka, ne smatraju se dijelovi pravnih osoba koji nisu registrirani za obavljanje ugostiteljske djelatnosti s trećim osobama (radnički restorani i kantine, kuhinje i kantine u ustanovama predškolskog i školskog obrazovanja i zdravstvenim ustanovama i sl.). Na proizvode što ih nabavljaju ove pravne osobe porez na promet obračunava se i naplaćuje pri nabavi. Članak 14. Pravne i fizičke osobe koje uvoze ili nabavljaju od uvoznika sirovu kavu radi reprodukcije uz uvjete iz članka 9. Zakona, ne plaćaju porez na promet proizvoda. Promet opreme Članak 15. (1) Prometom proizvoda na koji se porez na promet proizvoda plaća po povlaštenoj stopi iz tar. broja 8. Tarife smatra se prodaja opreme u smislu članka 11. Zakona, pravnoj osobi, na način i uz uvjete što su propisani člankom 9. Zakona. (2) Radi praćenja nabave i nadzora nad korištenjem opreme koja je kupljena po povlaštenim stopama sukladno članku 10. Zakona, kupac - pravna osoba vodi evidenciju o nabavi i korištenju te opreme po vrsti, količini i vrijednosti, na temelju podataka iz fakture o kupnji i drugih isprava (prijemnice, dostavnice, tovarnog lista i slično). Promet proizvoda za reprodukciju Članak 16. (1) Proizvode koji služe kao reprodukcijski materijal mogu po povlaštenoj stopi nabavljati pravne osobe koje obavljaju proizvođačke djelatnosti navedene u stavku 2. članka 12. Zakona. (2) Osim osoba navedenih u stavku 1. i 2. članka 12. Zakona, reprodukcijski materijal o povlaštenoj stopi mogu nabavljati obrtničke zadruge, pravne osobe s područja zdravstva te muzeji, biblioteke, arhivi, zavodi za zaštitu spomenika kulture, arheološke i restauratorske institucije. Članak 17. Pravne osobe s područja zdravstva mogu nabavljati po povlaštenoj poreznoj stopi, za potrošnju u liječenju i njezi bolesnika, slijedeće proizvode: - laboratorijsko suđe i pribor - laboratorijsko staklo, - instrumente (sve vrste sitnih instrumenata), - sredstva za pranje i održavanje bolničkog rublja, - sredstva za pranje i održavanje prostorija u zdravstvenim ustanovama - papir za dijagnostičke postupke (EKG, EEG, EMG, role za ultrazvuk i dr.) - laboratorijske reagense, kemikalije, podloge za mikrobiološke analize i sI. - papirnati i plastični kirurški materijal za jednokratnu uporabu (ogrtači, maske, kape, štitnici za obuću, rukavice i sI.) - RTG filmove i kemikalije za obradu RTG filmova - filtere (mikrobiološke i papirnate) Članak 18. (1) Ekološki prihvatljivom ambalažom u smislu točke 5. stavka 1. članka 13. Zakona, razumijeva se: - ambalaža načinjena od recikliranog i drugog papira, - ambalaža od ekološki prihvatljivog razgradivog materijala, - povratna ambalaža od stakla i metala, - ambalaža od drveta, - ambalaža bez potisnih plinova freona, - ambalaža od otpada biljnog materijala (rognza, komušine, šibe, lika i sl.). (2) Mišljenje o razgradivosti ambalaže iz stavka 1. alineje 2. ovog članka potrebno je pribaviti od Ministarstva graditeljstva i zaštite okoliša. Promet reprodukcijskog materijala što ga obrtnička zadruga upotrebljava u proizvodnji preko svojih zadrugara Članak 19. (1) Proizvođačka odnosno građevinsko-obrtnička zadruga koja je registrirana za obavljanje proizvodnih odnosno građevinskih radova može za radove što ih obavlja u svoje ime i za svoj račun preko svojih zadrugara (obrtnika udruženih u zadrugu) nabavljati, uz uvjete iz članka 9. Zakona, reprodukcijski materijal po povlaštenoj poreznoj stopi. Zadruga može davati reprodukcijski materijal zadrugarima (ali ne i prodavati ili na drugi način otuđivati) bez obračuna poreza na promet proizvoda, na temelju pisanih ugovora, uz ove uvjete: 1) da zadruga raspolaže stručnim radnicima za izradu normativa utroška materijala te za nadzor nad radovima i vođenje radova; 2) da zadrugari vode poslovne knjige; 3) da su zadrugari udruženi, što se dokazuje ugovorom o udruživanju u zadrugu; 4) da se zadrugari koriste dobivenim reprodukcijskim materijalom isključivo za proizvodnju po ugovorima, 5) da se zadrugari koriste dobivenim reprodukcijskim materijalom u okviru utvrđenih normativa utroška materijala koji su sastavnim dijelom ugovora; 6) da i zadruga i zadrugari vode u knjigovodstvu odnosno u poslovnim knjigama evidencije o stanju, kretanju i utrošku reprodukcijskog materijala, po vrsti, količini i vrijednosti; 7) da zadrugari zadruzi fakturiraju samo vrijednost rada ili usluge, a ne i vrijednost materijala; 8) da zadruga iz stavka 1) ovog članka obavlja stalni nadzor nad korištenjem isporučenog reprodukcijskog materijala te da najmanje jedanput mjesečno obavi kontrolu i uskladivanje svojih evidencija sa stanjem materijala kod zadrugara i njihovim evidencijama o čemu treba sastaviti pisani zapisnik. (2) Na vrijednost materijala danog u smislu stavka 1. ovog članka, za koji se kontrolom utvrdi da nije opravdan isporučenim proizvodima odnosno obavljenim građevinskim radovima, a ne nalazi se na zalihama zadruge, zadruga će obračunati porez na promet proizvoda po stopi iz tar. broja u kojem je proizvod imenovan i uplatiti ga u roku od 5 dana od dana kada je ta činjenica utvrđena. Promet materijala za uslužne djelatnosti Članak 20. Materijal potreban za obavljanje uslužne djelatnosti iz pudručja obrtništva i osobnih usluga, kao i za ostale uslužne djelatnosti (frizerske, kozmetičarske, fotografske usluge, brijačke, usluge pranja i čišćenja stvari i prostora, fotokopiranje i dr.) ne smatra se reprodukcijskim materijalom iz članka 13. Zakona, te se ne može nabavljati po povlaštenoj poreznoj stopi, već se na isti plaća porez na promet po stopi iz tarifnog broja u koji materijal spada. Uvoz opreme i proizvoda radi reprodukcije ili prerade Članak 21. (1) Pravne osobe mogu uz uvjete iz članka 9. Zakona uvoziti opremu i proizvode radi reprodukcije i prerade uz plaćanje poreza na promet po povlaštenoj poreznoj stopi iz tar broja 8. Tarife. (2) Kad uvoznik uvozi proizvode u svoje ime i za svoj račun, on daje izjavu o poreznoj olakšici, a kad ih uvozi u svoje ime a za tuđi račun, pisanu izjavu o poreznoj olakšici daje korisnik uvoza. U oba slučaja izjava se podnosi prije carinjenja proizvoda carinarnici preko koje se obavlja uvoz. (3) Ako pravna osoba opremu i reprodukcijski materijal uvozi neposredno, pisanu izjavu kao uvjet za korištenje povlaštene porezne stope podnosi prije carinjenja proizvoda carinarnici preko koje se obavlja uvoz. Ako se uvozi oprema i reprodukcijski materijal preko uvoznika, pisanu izjavu daje uvoznik robe, prije carinjenja carinarnici preko koje se obavlja uvoz. (4) Na uvoz proizvoda koji nije obavljen na način i uz uvjete iz članka 9. Zakona, porez na promet plaća se po stopama iz odgovarajućih tarifnih brojeva Tarife ovisno o tome koji se proizvodi uvoze. (5) Za uvoz opreme i reprodukcijskog materijala na način i uz uvjete iz članka 9. Zakona plaća se porez na promet po stopi iz tar. broja 8. Tarife. Carinarnica porez obračunava i naplaćuje zajedno s carinom i drugim uvoznim pristojbama. Uvjeti prodaje proizvoda po povlaštenoj stopi i bez plaćanja poreza na promet Članak 22. (1) Proizvode iz članka 8. stavak 1. toč. 1., 2., 5. i 6. Zakona mogu prodavati bez plaćanja poreza na promet proizvođačko poduzeće ili proizvođačka radnja, trgovačko poduzeće koje je registrirano za obavljanje prometa na veliko i poduzeće koje je registrirano za uvoz. (2) Iznimno od odredbe točke 1. stavka 1. članka 9. Zakona prodaja proizvoda po povlaštenim poreznim stopama odnosno bez plaćanja poreza na promet može se obaviti i iz prodavaonice koja se s proizvodima zadužuje po prodajnim cijenama s uključenim porezom na promet uz uvjet da porezni obveznik za takvu prodaju vodi trgovačku knjigu za trgovinu na veliko (obrazac TV) u skladu s odredbama Zakona o trgovini. (3) Građani mogu prodavati proizvode po povlaštenoj poreznoj stopi ili bez plaćanja poreza na promet uz uvjet da se ti proizvodi plaćaju preko žiro-računa i to: - vlastite proizvode trgovačkom poduzeću ill radnji i ugostiteljskom poduzeću ili radnji koji te proizvode nabavljaju radi daljnje prodaje ili prerade; - poljoprivredne proizvode proizvođačkom ili ugostiteljskom poduzeću i radnji koji te proizvode nabavljaju radi reprodukcije i prerade, te industrijske ili druge otpatke proizvođačkom poduzeću ili radnji. (4) Iznimno od stavka 1. isplata se može obaviti izravno a ne preko žiro-računa kod prodaje poljoprivrednih proizvoda na tržnicama i kod organiziranog otkupa te za prodaju industrijskih i drugih otpadaka. Članak 23. Pisanu izjavu iz članka 9. stavak 1. točka 3. Zakona kupac daje na narudžbenici ili kao poseban prilog uz narudžbenicu prije obavljenog prometa odnosno prije isporuke robe ili izdavanja fakture. Ako se pisana izjava daje kao poseban prilog uz narudžbenicu, ona mora sadržati podatke o vrsti, količini, mjernoj jedinici, cijeni i vrijednosti proizvoda. Ako se u tijeku godine po jednom ugovoru, koji obvezno sadrži vrstu i količinu proizvoda, sukcesivno isporučuju proizvodi, kupac može u prvoj narudžbenici iii ugovoru dati pisanu izjavu, a pri kasnijim isporukama prodavatelj se u fakturama o prodaji proizvoda može pozivati na broj i datum tog ugovora odnosno narudžbenice u kojoj je dana takva pisana izjava. Oslobođenja od plaćanja poreza na promet proizvoda Članak 24. (1) Prehrambenim proizvodima iz člana 19. točke 1) Zakona na koje se, ne plaća porez na promet proizvoda, smatraju se : 1) sve vrste kruha (pšenični, raženi, ječmeni, kukuruzni, kruh od heljde, kruh od soje, kruh od posija i kruh od krumpira) koji se stavlja u promet pod nazivom kruh; bijeli, polubijeli, crni i drugi osim peciva i drugih pekarskih proizvoda, kao što su kifle, pereci, žemlje, pogače, lepinje, kajzerice, sve vrste kolača, burek i ostali pekarski i slastičarski proizvodi; 2) sve vrste mlijeka (kravlje, ovčje, kozje) koje se stavlja u promet pod tim nazivom u tekućem stanju, svježe, pasterizirano, homogenizirano, kondenzirano, mlijeko za bebe uključujući dječju hranu za dojenčad izrađenu od mlijeka, mlijeko u prahu, maslac, osim kiselog mlijeka, jogurta, kefira, čokoladnog mlijeka i drugih mliječnih proizvoda; 3) margarin, jestivo ulje od suncokreta, soje, maslina, i kukuruznih klica te druga ulja koja služe za ljudsku hranu kao što su: topljena i prešana mast, topljeni loj i maslo, biljna mast, biljno maslo. (2) Ortopedskim spravama i pomagalima u smislu točke 11. stavka 1. članka 19. Zakona razumijevaju se: - proteze za gornje i donje ekstremitete, - zubne proteze i umjetni zubi, - aparati za regulaciju kralješnice, - aparati za poboljšanje sluha, - bioelektroterapeutski aparati, - korzeti, mideri i pojasevi, - ortopedske štake i štapovi, - ortopedska obuća koja se na temelju pisanog nalaza liječnika specijalista izrađuje po mjeri, - kožne rukavice za proteze za gornje ekstremitete, - ortopedski aparati za noge i ruke i druga slična ortopedska pomagala, - invalidska kolica, - umjetni bubreg, - umjetna pluća i drugi slični uređaji, - intragal-spirale, - kompletne naočale i stakla za korekciju vida, - pomagala za slijepe osobe (bijeli štapovi, Brailleovi satovi, strojevi i tablice za pisanje Brailleova pisma, Brailleov papir za pisanje knjiga za slijepe i specijalne naočale za slijepe), - očne proteze, - kontaktne leće. III. POREZ NA PROMET USLUGA 1. PREDMET OPOREZIVANJA Članak 25. (1) Porez na promet usluga plaća se na vrijednost usluga koje su obavljene uz naknadu u novcu; stvarima ili u vrijednosti protuusluge. (2) Porez na promet usluga plaća se na promet svih usluga, osim usluga navedenih u članku 23. Zakona, odnosno usluga koje su Tarifom poreza na promet usluga oslobođene plaćanja poreza na promet usluga. Nastanak porezne obveze Članak 26. (1) Obveza obračunavanja poreza na promet usluga nastaje u trenutku kad je usluga obavljena. (2) Smatra se da je promet usluga obavljen u trenutku izdavanja računa o obavljenoj usluzi. (3) Ako je usluga obavljena bez izdavanja računa, smatra se da je promet usluga obavljen u trenutku knjiženja usluge u prihod ili kad je iz dokumentacije vidljivo da je usluga obavljena i tad nastaje obveza obračunavanja poreza na promet usluga. 2. POREZNA OSNOVICA Članak 27. (1) Porez na promet usluga nije sadržan u poreznoj osnovici, pa u slučaju kad je u cijenu usluge uključen porez na promet, primjenjuje se preračunata porezna stopa, a u fakturi je obavezno navesti klauzulu: "Porez na promet usluga iz tar. br.___________ po stopi____________% uračunat u cijenu usluge." (2) U poreznu osnovicu kod vanjskotrgovačkih usluga iz alineje 1. stavka 3. članka 26. Zakona ne ulaze izdaci učinjeni u ime i za račun korisnika uvoza, odnosno izvoza (carina, prijevoz, osiguranje i drugo). (3) Izdaci koji predstavljaju troškove uvoznika odnosno izvoznika iako su posebno zaračunati, ulaze u poreznu osnovicu. (4) Poreznu osnovicu poreza na promet usluga kod trgovine na veliko čini razlika između nabavne i prodajne cijene proizvoda. (5) Pod razlikom u cijeni, u smislu Zakona i ovog Pravilnika razumijeva se vrijednost koju porezni obveznik u svojim poslovnim knjigama iskazuje kao realiziranu razliku u cijeni. Članak 28. U slučaju kada uslugu obavlja više poreznih obveznika, uključujući i nositelja posla, porezni obveznik iz čl. 25. Zakona je svaki sudionik pojedinačno za svoj dio usluge, uključujući i nositelja posla, bez obzira tko fakturira konačnu uslugu. Pri tome je svaki porezni obveznik obvezan uz svoju fakturu sastaviti obračun obavljenog posla, odnosno obavljene usluge radi osiguranja podataka o poreznim osnovicama iz članka 26. Zakona. IV. POREZNE EVIDENCIJE Članak 29. (1) Radi ispravnog i pravodobnog obračuna i plaćanja poreza na promet proizvoda i usluga, porezni obveznici iz članka 14. i 25. Zakona osiguravaju u svojem knjigovodstvu podatke o poreznim osnovicama po tarifnim brojevima i poreznim stopama na temelju kojih se utvrđuje, obračunava, plaća i usmjerava porez na promet te izvješćuje nadležna ispostava Porezne uprave o obračunatom i plačenom porezu na promet. (2) Porezni obveznici mogu podatke iz stavka 1. ovog članka osigurati i u izvanknjigovodstvenoj evidenciji koja mora biti usklađena s podacima u knjigovodstvenoj evidenciji. (3) Porezni obveznik koji prodaje proizvode radi daljnje prodaje, reprodukcije ili prerade odnosno kao opremu po povlaštenim poreznim stopama dužan je o prodanim proizvodima izdati fakturu čiju kopiju s priloženom narudžbenicom i izjavom o poreznom oslobađanju odnosno o plaćanju poreza po povlaštenoj poreznoj stopi odlaže i čuva kao svoju knjigovodstvenu dokumentaciju. Evidencija nabavljenog reprodukcijskog materijala i opreme Članak 30. Kupac koji nabav!ja reprodukcijski materijal i opremu uz plaćanje poreza na promet po nižoj (povlaštenoj) poreznoj stopi i kupackoji nabavlja proizvode bez plaćanja poreza na promet proizvoda za daljnju prodaju, preradu, doradu i ugradnju (ugostitelji, servisi, remont), osigurava u knjigovodstvu odnosno u izvanknjigovodstvenoj evidenciji podatke o nabavi, kretanju i utrošku materijala odnosno opreme, po vrsti, količini i vrijednosti iz fakture, i drugih dokumenata o nabavi, dostavi i prijemu. Knjige koje su obvezni voditi porezni obveznici iz članka 5. stavak 2 Zakona (fizičke osobe koje samostalno obavljaju djelatnost i građansko-pravne osobe) Članak 31. (1) Porezni obveznik iz članka 5. stavak 2. Zakona vodi ove knjige : 1) knjigu prometa 2) knjigu nabave i uporabe reprodukcijskog materijala i opreme kupljene po povlaštenoj poreznoj stopi i materijala kupljenog bez plaćanja poreza na promet proizvoda (ugostitelji, servisi, remont). (2) Porezni obveznik iz članka 5. stavak 2. Zakona koji obavlja trgovačku djelatnost vodi trgovačke knjige suglasno Zakonu o trgovini ("Narodne novine", br. 53/91) te nije obvezan voditi knjigu prometa iz stavka 1. točke 1. ovog članka. (3) Porezni obveznik iz članka 5. stavak 2. Zakona koji obavlja ugostiteljsku djelatnost osim knjiga iz stavka 1. ovog članka vodi i knjigu nabave i utroška alkoholnih i bezalkoholnih pića, mineralne vode i soda-vode. (4) Obrasci knjiga iz stavka 1. i 3. ovog članka sastavnim su dijelom ovog Pravilnika. (5) Knjige iz stavka 1. i 3. ovog članka prije početka knjiženja ovjerava nadležna ispostava Porezne uprave. Knjige prometa Članak 32. (1) Porezni obveznik iz članka 5. stavak 2. Zakona koji obavlja ugostiteljsku djelatnost vodi knjigu prometa na obrascu KPU. (2) Porezni obveznik iz članka 5. stavak 2. Zakona koji obavlja proizvodnu ili uslužnu obrtničku djelatnost ili drugu djelatnost vodi knjigu prometa na obrascu KP. (3) Podaci iz knjige prometa na odgovarajući se način unose u knjigu prihoda i rashoda koja se vodi suglasno odredbama Zakona o porezu na dohodak. Vođenje knjige prometa (obrazac KPU) Članak 33. (1) Porezni obveznik iz članka 5. stavak 2. Zakona koji obavlja ugostiteljsku djelatnost evidentira ostvareni promet istoga a najkasnije idućeg dana za prethodni dan, i to za ostvareni promet hrane u kolonama 4. i 5., za promet pića u kolonama 7. i 8. te za ostali promet u kolonama 10. i 11. (2) Zbroj iznosa iz kolona 4., 7. i 10. mora odgovarati dnevnom prometu registar blagajne (blagajni). (3) U kolonama 6., 9. i 12. porezni obveznik unosi datum uplata po izdanim fakturama za bezgotovinski promet. Datumom uplate smatra se datum uplate naznačen u dokumentu o prispjeloj uplati uz izvadak žiro-računa. (4) Nakon proteka svakog tjedna zbrajaju se podaci iz kolone 4. 5., 7, 8., 10., 11. i 13. obrasca KPU u obliku međuzbroja, a u idućem retku ispod međuzbroja, iskazuje se i kumulativni promet od 1. siječnja do kraja dotičnog mjeseca. Vođenje knjige prometa (obrazac KP) Članak 34. (1) U knjigu prometa koja se vodi na obrascu KP knjiži se ostvareni promet za prodane proizvode odnosno obavljene usluge svakodnevno, a najkasnije idućeg dana za prethodni dan, ovako: 1) u kolonama 4. i 6. iskazuje se prodajna vrijednost s porezom na promet prodanih proizvoda u gotovu odnosno preko žiro-računa; 2) u kolonama 5. i 7. iskazuje se prodajna vrijednost proizvoda koji su oslobođeni plaćanja poreza na promet (prodaja proizvoda radi daljnje prodaje i dr.) u gotovu od nosno preko žiro-računa; 3) u kolonama 10. i 12. iskazuje se vrijednost obavljenih usluga s porezom na promet, naplaćenih u gotovu odnosno preko žiro-računa; 4) u kolonama 11. i 13. iskazuje se vrijednost obavljenih usluga, koje ne podliježu plaćanju poreza na promet, naplaćenih u gotovu odnosno preko žiro-računa; 5) u kolone 8. i 14. unosi se datum uplata po izdanim fakturama za ostvareni promet preko žiro-računa. Pod datumom uplata razumijeva se datum uplate naznačen u izvodu o prispjeloj uplati; 6) u koloni 18. knjiži se obračunani porez na promet; 7) u kolonu 16. unosi se odgovarajući tar. broj iz Tarife poreza na promet, u kolonu 17 - zbrojna preračunata stopa poreza na promet, a u kolonu 18 - iznos zbrojne preračunate stope iz kolone 17. na zbroj kolona 4. i 6. odnosno 10. i 12. (2) Zbroj iznosa iz kolone 4, 5, 10 i 11 mora odgovarati dnevnom prometu registar blagajne (blagajni). (3) Nakon proteka svakog tjedna, u knjizi prometa zbrajaju se podaci iz svih kolona u obliku međuzbroja, a isto tako, iskazuje se i kumulativni zbroj ostvarenog prometa od 1. siječnja do kraja mjeseca tekuće godine. Knjiga nabave i uporabe reprodukcijskog materijala i opreme (obrazac KRM) Članak 35. (1) Porezni obveznik iz članka 5. stavak 2. Zakona koji nabavlja reprodukcijski materijal i opremu po povlaštenoj poreznoj stopi ili materijal bez plaćanja poreza na promet proizvoda vodi evidenciju o nabavi i uporabi tog materijala i opreme u knjizi nabave i uporabe reprodukcijskog materijala i opreme - obrazac KRM. (2) Knjiga nabave i uporabe reprodukcijskog materijala i opreme vodi se na posebnim karticama za svaku vrstu reprodukcijskog materijala i opreme, ovako: 1) u kolonu 3. unose se podaci o nabavi reprodukcijskog materijala i opreme (naziv dobavljača, broj i datum fakture) i podaci o uporabi reprodukcijskog materijala (broj internog dokumenta - specifikacije, radnog naloga i sl.). Interni dokument o uporabi reprodukcijskog materijala mora sadržavati podatke o količini i vrijednosti utrošenog reprodukcijskog materijala te količinu i vrijednost proizvoda u koji je ugrađen reprodukcijski materijal. 2) u kolone 4., 5., 6. i 7. unose se odgovarajući podaci o nabavi reprodukcijskog materijala i opreme, a u kolone 8., 9. i 10. podaci o uporabi odnosno utrošku reprodukcijskog materijala; 3) u kolonama 11, 12. i 13. iskazuje se stanje reprodukcijskog materijala na zalihi; 4) u kolonu 14. unosi se datum otuđenja opreme. (3) Promjena u knjizi nabave i upotrebe reprodukcijskog materijala i opreme knjiži se najkasnije u roku od osam dana od dana nastanka promjene. Porezni obveznik koji svakodnevno upotrebljava reprodukcijski materijal može obavljati knjiženje i na temelju specifikacije o tjednoj uporabi reprodukcijskog materijala. (4) Iskazani podaci o utrošku reprodukcijskog materijala iz kolone 10. unose se na odgovarajući način u Knjigu prihoda i rashoda koja se vodi suglasno Zakonu o porezu na dohodak. Knjiga, nabave, utroška i stanja alkoholnih i bezalkoholnih pića, mineralne vode i soda-vode (obrazac KNUP) Članak 36. (1) U Knjigu nabave, utroška i stanja alkoholnih i bezalkoholnih pića, mineralne vode i soda-vode (u daljnjem tekstu: Knjiga nabave i utroška pića) porezni obveznici iz članka 5. stavak 2. Zakona koji prodaju alkoholna i bezalkoholna pića upisuju sve nabavljene i prodane količine pića te one količine pića koje su sami proizveli ili potrošili. (2) U Knjigu nabave i utroška pića posebno se upisuje nabava, utrošak - prodaja i stanje pića. (3) Nabave se pića upisuje na ovaj način: 1. u stupac 1. upisuje se redni broj svake pojedinačne nabave pića, redom kako je piće nabavljeno; 2. u stupac 2. upisuje se datum knjiženja; 3. u stupac 3. upisuje se broj temeljnice (isprave) na temelju koje je provedeno upisivanje; 4. u stupac 4. upisuje se opis knjiženja, tako da se može utvrditi od koga je i kada piće nabavljeno; 5. u stupac 5. upisuje se veza (redni broj) s upisom u Knjigu prihoda i rashoda za nabavnu vrijednost, a u Knjigu prometa za ugostiteljstvo za prodajnu vrijednost alkoholnih i bezalkoholnih pića; 6. u stupce 6. do 13. i 15. do 16. upisuje se nabavljena i utrošena (prodana) količina pića u litrama i to po vrstama pića. Ako pojedine vrste pića nabavljene u posudama sadrže manje od jedne litre (pivo, bezalkoholna pića i drugo), tada se u Knjigu nabave i utroška pića upisuje nabavljena količina preračunata u litre; 7. u stupac 16. upisuje se nabavna, a u stupac 17. prodajna vrijednost pića. (4) Upisivanje u Knjigu nabave, utroška i stanja pića obavlja se svakodnevno, a najkasnije do početka radnog vremena u slijedećem danu. (5) Knjiga nabave, utroška i stanja pića vodi se po prodajnim mjestima. Članak 37. (1) Knjige iz članka 32. do 36. ovog Pravilnika zaključuju se sa satanjem na dan 31. prosinca najkasnije do 15. siječnja tekuće godine. (2) Knjige se čuvaju najmanje 5 godina nakon proteka poslovne godine na koju se odnose, a dokumentacija na temelju koje se knjižilo najmanje tri godine. (3) Zaključene knjige potpisuje osoba koja ih je vodila, a ovjerava porezni obveznik svojim potpisom i pečatom. Evidentiranje prometa preko registar blagajne Članak 38. (1) Porezni obveznik koji promet proizvoda i usluga naplaćuje u gotovom novcu dužan je promet evidentirati preko registar blagajne. (2) Od obveze evidentiranja prometa preko registar blagajne izuzimaju se obveznici koji pretežni dio prometa ostvaruju prodajom tiska i duhanskih prerađevina ili promet obavljaju na tržnicama i drugim slobodnim prostorima. (3) U registar blagajni moraju biti evidentirani podaci koji su istovjetni na isječku vrpce. Porezni obveznik dužan je izdati isječak vrpce svakom kupcu proizvoda, odnosno korisniku usluge. (4) Iznimno porezni obveznici - fizičke osobe iz članka 5. stavak 2. Zakona kojima je zbog posebnosti u obavljanju djelatnosti otežano voditi registar blagajnu kao i oni koji svoje proizvode ili usluge naplaćuju na terenu (izvan sjedišta radnje) za naplatu u gotovom novcu mogu izdavati račune - paragon blokove. Ovi računi pišu se u dva primjerka od kojih jedan ostaje u bloku, a drugi se izdaje stranci. Članak 39. (1) Porezni obveznik mora u registar blagajni i na isječku vrpce evidentirati: - naziv pravne ili fizičke osobe koja vrši prodaju, - broj računa - isječka vrpce, - datum i mjesto prodaje proizvoda odnosno obavljanja usluge, - jediničnu cijenu prodanog proizvoda ili usluge i količinu prodanih proizvoda, odnosno obavljenih usluga, - stopu poreza prema Tar.br. Tarife po vrsti prodanog proizvoda, odnosno obavljene usluge, - iznos poreza prema Tar. br. Tarife po prodanom proizvodu i obavljenoj usluzi. - ukupno naplaćeni iznos i ukupno naplaćeni porez na promet po tarifnim brojevima i stopama. (2) Porezni obveznik dužan je evidentirati zaduženje prodajnog mjesta po vrsti proizvoda i iznosu poreza. (3) Porezni obveznik mora dnevno zaključiti evidentirani promet i porez prema Tar. br. Tarife po vrsti prodanih proizvoda, odnosno obavljenih usluga i sastaviti rekapitulaciju poreza po računima. Članak 40. (1) Porezni obveznik dužan je za prodane proizvode, odnosno obavljene usluge kupcu obvezatno izdati odgovarajući isječak registarske vrpce bez obzira da li je kupac to posebno zahtijevao ili ne. (2) Rekapitulacije računa (vrpce) iz registar blagajne služe kao dokumentacija za utvrđivanje ostvarenog prometa poreznog obveznika i na odgovarajući se način iskazuju u knjigama prometa i Knjizi prihoda i rashoda. V. OBRAČUNAVANJE I PLAĆANJE POREZA NA PROMET PROIZVODA I USLUGA Članak 41. (1) Porezni obveznik iz članka 5. Zakona, obračunava i plaća porez na promet u roku od 5 dana po isteku tjedna na vrijednost prodanih i naplaćenih proizvoda i usluga tijekom tjedna. (2) Naplaćenom realizacijom iz stavka 1. ovog članka smatra se: 1) naplata gotovinom i na žiro-račun 2) naplata vrijednosnim papirima 3) iznos potraživanja sadržan u instrumentima osiguranja plaćanja 4) naplata putem kompenzacija (bilateralne i multilateralne), asignacijama, preuzimanjem duga, cesijama i dr. 5) vrijednost proizvoda i usluga prodanih na robni i potrošački kredit 6) vrijednost proizvoda i usluga prodanih građanima na čekove, platne i kreditne kartice i drugo. Prodaja proizvoda i usluga građanima smatra se naplaćenom realizacijom u trenutku prodaje, bez obzira na ugovoreno vrijeme, rok i način plaćanja. 7) vrijednost proizvoda uzetih za vlastitu potrošnju ili uporabu 8) vrijednost proizvoda danih bez naknade 9) vrijednost manjka kao i kala, rastepa, kvara i loma ako su veći od dopuštenih općim aktom odnosno aktom strukovne sekcije gospodarske komore. (3) Naplaćenom realizacijom u smislu stavka 1. ovog članka smatra se i vrijednost prodanih a nenaplaćenih proizvoda i usluga ako je od dana izdavanja fakture odnosno od dana isporuke robe, ako je isporuka robe obavljena prije izdavanja robe, proteklo više od 30 dana. Članak 42. (1) Porezni obveznik može prenijeti poslove evidentiranja i obračuna poreza na promet na drugu pravnu osobu ili fizičku osobu. U tom slučaju porez se plaća sa žiro-računa poreznog obveznika i porezni obveznik je odgovoran za ispravno obračunavanje i plaćanje poreza na promet proizvoda i usluga. (2) Porezni obveznik - pravna osoba koja posluje preko svojih dijelova može ovlastiti te dijelove da utvrđuje i plaćaju porez na promet preko računa dijela pravne osobe uz uvjet da takvi dijelovi raspolažu podacima o poreznim osnovicama po tarifnim brojevima i istim poreznim stopama i podacima na temelju kojih se taj porez privremeno i konačno obračunava. (3) Porezni obveznik koji obavlja promet proizvoda preko svojih prodavaonica i drugih sličnih poslovnih jedinica na području drugih općina može ovlastiti te posluvne jedinice da same utvrđuju i plaćaju porez na promet proizvoda i usluga, uz uvjet da raspolažu poreznim evidencijama potrebnim za ispravno utvrđivanje i plaćanje poreza na promet i da je porezni obveznik za plaćanje poreza poreza na promet otvorio akreditiv kod nadležne organizacije za platni promet. Članak 43. (1)Porezni obveznik konačno obračunava porez na proteklu godinu i na temelju podataka o vrijednosti prodanih i naplaćenih proizvoda i vrijednosti obavljenih i naplaćenih usluga sa stanjem na dan 31. prosinca godine za koju sce obračun sastavlja. Naplaćenim prodanim proizvodima odnosno naplaćenim naknadama za obavljene usluge smatraju se naplaćeni prodani proizvodi i naplaćene naknade za obavljene usluge sukladno članku 32. Zakona i članku 41. ovog Pravilnika. (2) Konačni obračun poreza na promet podnosi se na obrascu PP-MI kao kumulativ za razdoblje od 01. siječnja do 31. prosinca izvještajne godine i podnosi se nadležnoj ispostavi Porezne uprave do konca veljače tekuće godine za proteklu godinu. (3) Porezni obveznik iz članka 5. stavak 2. Zakona podnosi konačni obračun poreza na promet nadležnoj ispostavi Porezne uprave do 31. siječnja tekuće godine za proteklu godinu. (4) Porezni obveznik koji porez plaća preko računa dijela pravne osobe odnosno preko akreditiva podnosi konačni obračun poreza nadležnoj ispostavi Porezne uprave. (5) Porezni obveznik koji porez na promet plaća preko svojih jedinica (dijelova) sastavlja i zbrojni konačni obračun poreza na promet za pravnu osobu kao cjelinu. Članak 44. Porezni obveznik - pravna osoba pri konačnom obračunu poreza na promet proizvoda u prometu na malo postupa na slijedeći način: 1) utvrđuje ukupno zaduženje, tako što iznosu zaliha proizvoda sa stanjem na dan 1. siječnja u godini za koju se utvrđuje konačni godišnji obračun poreza dodaje iznos svih nabava proizvoda od 1. siječnja do 31. prosinca te godine, raspoređenih po tarifnim brojevima i istim poreznim stopama i tome pribraja vrijednost viška proizvoda utvrđenih popisom na dan 31. prosinca iste godine, raspoređujući ga po tarifnim brojevima i istim poreznim stopama razmjerno udjelu u ukupnom zaduženju; 2) od ukupnog zaduženja utvrđenog na način iz točke 1. ovog stavka odbija se: - vrijednost rashoda (kala, rastepa, loma i kvara) dopuštenog općim aktom poreznog obveznika ili aktom strukovne sekcije gospodarske komore raspoređenog po tarifnim brojevima i istim poreznim stopama razmjerno udjelu u ukupnom zaduženju: - vrijednost manjka za koji je porezni obveznik konačno platio porez na promet proizvoda prema odredbama članka 6. ovog Pravilnika; - vrijednost zaliha proizvoda utvrđenih popisom sa stanjem na dan 31. prosinca godine za koju se obavlja obračun, raspoređenih po tarifnim brojevima i istim poreznim stopama; 3)utvrđuje iznos poreza na promet primjenom preračunatih stopa na razliku iznosa iz toč. 1. i 2. ovog članka. Na tako utvrđeni iznos poreza na promet dodaje se iznos poreza sadržan u nenaplaćenim potraživanjima za prodane proizvode po godišnjem obračunu iz protekle godine i odbija iznos poreza sadržan u nenaplaćenim potraživanjima za prodane proizvode sa stanjem na dan 31. prosinca godine za koju se obavlja konačni obračun. Tako dobiveni iznos predstavlja iznos poreza u naplaćenoj realizaciji odnosno konačni iznos poreza na promet. VI. PLAĆANJE POREZA NA PROMET PROIZVODA Plaćanje poreza na promet proizvoda iz tar. broja 1. Tarife poreza na promet proizvoda Članak 45. (1) Po tar. broju 1. Tarife plaća se porez na promet na sve one proizvode koji nisu posebno imenovani u tar. br. od 2. do 8. Tarife poreza na promet proizvoda ili za koje nije propisano porezno oslobođenje po članku 19. Zakona. (2) Po tar. broju 1. Tarife plaća se porez na promet i na ove proizvode: 1) sve grafičke proizvode (osim grafičkih proizvoda za koje je izdato mišljenje nadležnog republičkog organa u smislu Napomene 4. uz tar. br 8. Tarife, kao što su kalendari, telefonski imenici, vozni redovi, različiti prospekti, ekološki neprihvatljiva ambalaža, cjenici, katalozi, obrasci, čekovne i štedne knjižice, putovnice, ulaznice, ljepljive i druge vrpce te drugi slični proizvodi; 2) papir za pisanje, crtanje i kopiranje, te ostali uredski materijal; 3) proizvodi koji se priključuju na instalacijsku mrežu: telefonski aparati i kućne centrale, strujomjeri, vodomjeri, brojači protoka pare i plina, mjerila kalorija, protustrujni aparati, električni satovi, prekidači, priključne kutije, osigurači i drugi proizvodi koji se ugrađuju u zidove ili u razvodne ploče; grijala svih vrsta, radijatori, ventilatori i drugi uređaji i aparati za grijanje i hlađenje, sanitarni uređaji i drugi proizvodi koji se priključuju na instalacijsku mrežu. 4) motorna i druga vozila, osim vozila iz tar. broja 5. Tarife. 5) sve vrste žigica 6) sve vrste upaljača, osim upaljača gdje je udio zlata i plemenitih metala više od 2% 7) rezervni dijelovi svih proizvoda, osim ako nisu izrađeni od materijala ili sirovina (koža, guma, tekstil) koji su posebno imenovani u drugom tar. broju e) naftni derivati na čiji se promet ne plaća porez na promet proizvoda po tar. broju 2. Tarife. Plaćanje poreza na promet pri prometu proizvoda iz tar. broja 2. Tarife Članak 46. (1) Pri preračunu kilograma u litre uzima se prosječna specifična težina i to: za motorni benzin od 86 i od 98 i više od 98 oktana 0,741, za dizelsko gorivo D-1 - 0,822, za dizelsko gorivo D-2 - 0,839, za dizelsko gorivo D-3 - 0,851, za loživo ulje ekstralako (EL) - 0,838, za loživo ulje lako specijalno (LS), - 0,842. (2) Proizvodima iz tar. broja 2. stavak 1. alineja 6) Tarife smatraju se proizvodi izrađeni pretežno odnosno s više od 50% od nafte i naftnih derivata, a u koje se uz ostalo, ubrajaju i vretensko ulje, ulje za finu mehaniku, ležišno ulje, ulje za pneumatske alate, ulje za hlađenje, ulje za hladnjače, vazelinsko ulje, turbo-ulje, ulje za vakumske crpke, ulje za kaljenje, ulje za opuštanje, ulje za mašćenje, ulje za honovanje, ulje za rezanje, ulje za bušenje, ulje za kočnice, ulje za mjenjače, ulje za motore na plin, izolacijsko ulje, ulje za zračne liftove, mast za kuglične ležajeve, natrijeva mast, mast za šasije, aluminijska mast, litijska mast, automobilska univerzalna mast, mast za vodene crpke, grafitna tovatna mast, tehnička mast, mast za jamska kolica, mast za čeličnu užad, tehnički vazelin i druga slična ulja i masti. Plaćanje poreza na promet proizvoda iz tar. broja 4. Tarife Članak 47. (1) Prirodnim vinom iz točke 1. tar. broja 4. Tarife smatra se proizvod dobiven prirodnim alkoholnim vrenjem mošta ili kljuka vinove loze, i to bez dodavanja šećera i drugih slatkih tvari, bez dodavanja alkohola, žestokih alkoholnih pića, boje, kiseline, komine, koncentriranog mošta, mirisnih i drugih tvari i primjesa i bez mješanja vina sa specijalnim vinom. Prirodnim vinom smatraju se i pjenušava vina koja, osim sastojaka što ih sadrže prirodna vina, sadrže još samo ugljični dioksid u količinama koje su određene posebnim propisima. Pjenušava vina mogu biti prirodna pjenušava vina i umjetna (gazirana) pjenušava vina, ovisno o tome je li ugljični dioksid nastao isključivo alkoholnim vrenjem ili je djelomično dodan pod tlakom, ovisno o sadržaju ugljičnog dioksida. Pjenušava vina mogu biti polupjenušava vina, pjenušava vina i jako pjenušava vina. (2) U ostala alkoholna pića iz točke 2. tar. broj 4. Tarife ubrajaju se, uz ostalo: 1) desertna vina koja su dobivena alkoholnim vrenjem od prevrelog ili provenulog grožđa plemenite vinove loze, s dodatkom šećera. U desertna vina ubrajaju se i pečena desertna vina koja se dobivaju alkoholnim vrenjem ukuhanog (zgusnutog) mošta uz dodatak šećera; 2) likerska vina koja su dobivena od zgusnutoga i zaslađenog mošta uz dodatak vinskog destilata; 3) aromatizirana vina koja su dobivena od prirodnih ili specijalnih vina uz dodatak mirišljavih biljaka, kao, na primjer, razni vermuti, i slična vina; 4) desertna pića koja se stavljaju u promet pod nazivima: "ribizla-dezert", "šeri-dezert" i sI. i koja se po propisima smatraju dezertnim pićima; 5) likeri i druga alkoholna pića koja se, po propisima kojima se propisuje njihova proizvodnja i kvaliteta, smatraju likerima; 6) žestoka alkoholna pića koja se stavljaju u promet pod nazivom: votka, rum, viski, džin, konjak i slično, bez obzira na to jesu li deklarirana kao prirodna ili kao umjetna pića. (3) Pivom iz točke 3. tar. broja 4. Tarife smatra se alkoholno piće koje se kao proizvod pod nazivom pivo stavlja u promet bez obzira na udio alkohola u njemu. (4) Osvježavajućim gaziranim bezalkoholnim pićima, aromatiziranim sirupima i pićima koja sadrže alkohol, ali ne više od 2%, iz točke 4. tar. broj 4 Tarife smatraju se: 1) pića dobivena mješanjem voćnih baza, citrusa baza ili aromatiziranih sirupa u vodi ili mineralnoj vodi, uz dodatak šećera, organskih kiselina, aroma, boja i drugih aditiva i uz eventualni dodatak ugljičnog dioksida. Ova pića mogu sadržavati i alkohol (etanol) ali ne više od 2%. 2) umjetna osvježavajuća pića od ekstrakta ili esencija, dobivena mješanjem biljnih ekstrakta te prirodnih esencija, umjetnih esencija i kombiniranih esencija s vodom ili mineralnom vodom, uz dodatak šećera, dopuštenih organskih kiselina i drugih aditiva i uz eventualni dodatak ugljičnog dioksida. Uz ostala, u ova se pića ubrajaju i pića tipa: "cola", "bitter", "tonic" te umjetne limunade, klakeri i srodna pića sličnog sastava proizvedene od esencija. Ta pića mogu sadržavati i alkohol (etanol) ali ne više od 2%; 3) visokokalorična osvježavajuća pića dobivena otapanjem u vodi jednoga ili više od ovih sastojaka citrus baze (limuna, naranče, mandarine, grapefruta i njihovih hibrida), voćne baze kontinentalnih vrsta voća (jagode, maline, breskve, šipurka i dr.) aromatiziranih sirupa od citrusa voća i aromattiziranih sirupa od kontinentalnog voća, šećera (saharoze, šećernog sirupa, glukoze i glukoznog sirupa, dekstroze i fruktoze), kiseline (limunske, jabučne, vinske ili askorbinske) prirodnih aroma i prirodnih emulzija, dopuštenih prirodnih boja, natrijeva benzonata i askorbinske kiseline i njihovih soli, i uz eventualno dodavanje ugljičnog dioksida. Ta pića mogu sadržavati i alkohol (etanol) ali ne više od 2%; 4) ostala pića, bez obzira jesu li dobivena od prirodnih ili umjetnih sastojaka ili u kombinaciji tih kiselina i drugih aditiva pojedinačno ili u kombinacijama, s dodavanjem ili bez dodavanja ugljičnog dioksida, koja sadrže alkohol (etanoI) ali ne više od 2%; 5) osvježavajućim gaziranim bezalkoholnim pićima iz ovog stava smatraju se i proizvodi izrađeni u obliku tableta, praškova i dr, od kojih se otapanjem u vodi dobivaju osvježavajuća gazirana bezalkoholna pića. (5) Ne smatraju se osvježavajućim gaziranim bezalkoholnim pićima, nego ostalim prehrambenim proizvodima, prirodni voćni sokovi i ovi proizvodi: 1) pića dobivena od voća, povrća i šumskih plodova te od njihovih koncentrata, uz dodatak vode; 2) fermentirana osvježavajuća pića od žitarica (boza i sl.) dobivena nepotpunom alkoholnom fermentacijom kuhanoga i ohlađenoga hidrolizata škroba, u kojima su zaostali ili su naknadno stvoreni i prateći proizvodi fermentacije: šećeri, organske kiseline, sluzave tvari, aldehidi i dr. Za izradu tih pića upotrebljava se kukuruzno brašno i krupica, proso, posije i drugi škrobni proizvodi, žitarice, pekarski kvasac, saharoza odnosno šećerni sirup i limunska kiselina. Udio alkohola (etanola) u ovim pićima ne smije premašiti 0,6% neto količine proizvoda; 3) fermentirana osvježavajuća pića od slada (kvas i sl.) dobivena nepotpunom mliječno-alkoholnom fermentacijom sladnog ekstrakta nastelog od proklijalog, osušenog i sahariziranog zrna žitarica odnosno slada ječma i raži, uz prateće aromatske i ekstraktivne tvari. Za izradu tih proizvoda upotrebljavaju se slad žitarica, saharoza, šećerni sirup, maltoza, kvasac i karamel. Udio alkohola u tim proizvodima ne smije premašiti 0.5% neto količine proizvoda. (6) Kupac alkohola (etanola) vodi u skladu s člankom 47. Zakona i točkom 7) napomene uz tar. broj 4. Tarife, posebnu knjigu o količinama izraženim u hektolitarskim stupnjevima, vrijednosti i cijeni, o nabavi, kretanju i utrošku alkohola nabavljenog za daljnju prodaju ili za potrebe iz toč. 5. tar. broja 4. Tarife. (7) Alkohol (etanol) za svrhe iz točke 5. tar. broja 4. Tarife može se nabavljati uz uvjete iz članka 9. i 12. Zakona i po stopama iz toč. 5. tog tar. broja neposredno od proizvođača, uvoznika ili trgovine registrirane za promet alkohola (etanola) na veliko. Proizvođačem alkohola smatra se organizacija odnosno poslovna jedinica u sastavu proizvođač alkohola koja obavlja promet alkohola što ga je proizveo proizvođač u čijem je sastavu. Prodavač alkohola iskazuje u fakturi o prodaji, na temelju pisane narudžbenice i pisane izjave, za koje je svrhe alkohol prodan. (8) Denaturiranim alkoholom za gorivo, na čiji se promet plaća porez po točki 5. tar. broja 4. Tarife, smatra se alkohol (etanol) koji je prije stavljanja u promet denaturiran sredstvom koje se sastoji od sirovnog metilnog alkohola (metanola) i drvnog ulja u obujamskom omjeru 8:05 (na osam litara metilnog alkohola dolazi do 0.5 litara drvnog ulja). Metilni alkohol i drvno ulje moraju se prethodno izmješati i ta se mješavina u količini od 4 kg dodaje na svakih 100 hl (stupnjeva) alkohola koji se denaturira. O denaturiranju i prodaji alkohola za gorivo proizvodač vodi posebnu knjigu. (9) Posebna evidencija, u skladu s odredbom članka 47. stavka 2. Zakona i točkom 7) Napomene uz tar broj 4. Tarife, vodi se u uvezanoj knjizi koja mora biti prošivena i prethodno ovjerena pečatom nadležne Porezne Uprave. U toj se evidenciji obavezno osiguravaju ovi podaci: 1) o zalihama alkohola na početku godine i o količinama proizvedenoga, uvezenoga odnosno nabavljenog alkohola u tijeku godine izraženim u hektolitarskim stupnjevima, s pozivom na naziv, broj i datum računa (dokumenta koji služi kao dokaz o primitku); 2) o količinama alkohola, izraženim u hektolitarskim stupnjevima, prodanim ili na drugi način otuđenim ili iskorištenim za vlastite potrebe, koje se iskazuju u posebnim kolonama: - broj, datum i naziv računa (faktura ili neki drugi dokument kojim se pravdaju izdane količine); - naziv i sjedište kupca odnosno korisnika; - broj i datum pisane izjave kupca odnosno korisnika o namjeni za koju nabavljaju alkohol; - prodajna cijena bez poreza na promet; - prodajna cijena s porezom na promet; - temelj za primjenu povlaštenih stopa iz tar. broja 4. Tarife ; 3) o zalihama alkohola izraženih u hektolitarskim stupnjevima na kraju godine. (10) Posebna knjiga koju kupci alkolkola vode mora sadržati : 1) podatke o nabavi (ulazu) alkohola; - poziv na broj, datum i naziv računa (Faktura dobavljača i sl.); - naziv i sjedište dobavljača; - broj i datum prijemnice; - broj i datum pisane izjave na temelju koje je određen porezni tretman; - količinu alkohola izraženu u hektolitarskim stupnjevima; - cijenu po hektolitarskom stupnju alkohola(bez poreza i s porezom); - vrijednost nabavljene količine alkohola; 2) podatke o utrošku (izlazu) alkotkola, i to: a) za proizvodnju: - trebovanje - broj i datum, naziv korisnika; - količina u hektolitarskim stupnjevima; - naznaka svrhe za koju je alkohol upotrijebljen; b) za prodaju: - faktura - broj i datum - broj i datum pisane izjave kupca; - naziv i sjedište kupca; - količina u hektolitarskim stupnjevima; - cijena po hektolitarskom stupnju alkohola (bez poreza i s porezom); - vrijednost prodanih količina. Plaćanje poreza na promet proizvoda iz tar. broja 5. Tarife Članak 48. Za rezervne dijelove osobnih automobila plaća se porez na promet po stopi iz tar. broja 1. Tarife, osim ako nije riječ o kožnim, gumenim ili proizvodima od drugog materijala, koji se oporezuju po stopama iz tar. broja 2. do 8. Tarife. Plaćanje poreza na promet proizvoda iz tar. broja 7. Tarife Članak 49. (1) Prirodnim i dragim kamenjem iz točke 2). razumijevaju se dijamant, korund sa svojim varijantama (rubin, safir, istočnjački smaragd, ametist, akvamarin hrizonit, hijacint, istočnjački topaz), spinel (rubin-spinel, balos-spinel, rubin, plavi spinel-safir i crni spinel) beril (smaragd, akvamarin, zlatni beril i morgacit), hrizoberil. (2) Prirodnim biserom iz tar. broja 7. Tarife smatra se pravi prirodni biser koji je proizvod bisernih oštriga ili školjki dobiven prirodnim putem. (3) Poludragim kamenjem koje se stavlja samostalno u promet kao neobrađeni odnosno nepripremljeni ostali materijal i koji nema tretman dragog kamena i na koje se plaća porez po tar. broju 1. Tarife smatraju se: 1) opal (plemeniti opal, vatreni, obični i poluopal, hidrofan, kašalong) cirkon, hiacingin, topaz, hrizolit i olivin; 2) granat (grosular, crni melanit, niron, češki granat, alaman, alamandin, anersartin, tonazolik, uvarovit i dr.) turmalin, tirkiz, vezuvijan; 3) feldspat (amazonski kamen, žuti ortoklas, sunčev kamen, mjesečev kamen, labrador i dr.), kremen (gorski kristal, čađavac, ametist, ružičasti kremen, citrin, češki topaz, akvanturin, mačje oko, tigrovo oko, jaspis, i dr.), ortoklas i glinenac (prozirni mjesečev kamen, zeleni amazonac i dr.). Plaćanje poreza na promet proizvoda iz tar. broja 8. Tarife Članak 50. (1) Porez po stopi iz Tar. broja 8 Tarife plaća se na svu opremu, uređaje, aparate i dijelove samo ako se promet tih proizvoda obavlja na način i uz uvjete iz članka 9. Zakona i ako je plaćanje od strane kupca obavljeno s vlastitog žiro-računa na račun prodavača. Ako nije udovoljeno uvjetima iz člana 9. Zakona na opremu se plaća porez na promet po stopama iz odgovarajućih tar. brojeva Tarife gdje s …