Zakon o javnim cestama

Zakon o javnim cestama Upute za korištenje Elektronička pošta Početna stranica Zakon o javnim cestama NN 20/1990 (4.5.1990.), Zakon o javnim cestama SABOR SOCIJALISTIČKE REPUBLIKE HRVATSKE Na temelju člana 389. Ustava Socijalističke Republike Hrvatske, donosim UKAZ o proglašenju Zakona o javnim cestama. Proglašava se Zakon o javnim cestama koji je Sabor Socijalističke Republike Hrvatske donio na sjednicama Vijeća udruženog rada 26. travnja, Vijeća općina 26. travnja i Društveno-političkog vijeća 26. travnja 1990. godine. Klasa: 011-01/90-01/62 Urbroj: 1-90-1 Zagreb, 27. travnja 1990. Predsjednik Predsjedništva SR Hrvatske Ivo Latin, v. r. ZAKON o javnim cestama I. OPĆE ODREDBE Član 1. Ovim zakonom uređuje se razvrstavanje cesta, održavanje i zaštita javnih cesta, upravljanje javnim cestama, osnove društveno-ekonomskih odnosa u oblasti održavanja, zaštite, rekonstrukcije i izgradnje javnih cesta, te nadzor nad primjenom ovoga zakona i drugih propisa o cestama. Ovim zakonom uređuju se i opći uvjeti za davanje na određeno vrijeme dozvole (koncesije) za korištenje ili odobrenja za izgradnju, vođenje i korištenje auto-cesta i objekata s naplatom posebne naknade (u daljem tekstu objekti s naplatom). Član 2. Javna cesta je dobro u općoj upotrebi. Član 3. Održavanje i zaštita javnih cesta je djelatnost od posebnog društvenog interesa. Organiziranje djelatnosti održavanja i zaštite javnih cesta utvrđuje se ovim zakonom na način da se osigura jedinstvo tehničko-tehnološkog sistema. Član 4. Javna cesta, prema ovom zakonu, je svaka razvrsana cesta, a ovisno o njenom društvenom i privrednom značaju razvrstava se u magistralnu, regionalnu ili lokalnu cestu. Magistralne i regionalne ceste čine republičku mrežu javnih cesta. Član 5. Javnu cestu čine: - donji i gornji stroj ceste, - cestovni građevinski objekti (mostovi, podvožnjaci, nadvožnjaci, propusti, tuneli, galerije, potporni i obložni zidovi, pothodnici i nathodnici), - uređaji za odvodnju, - zemljišni pojas s obiju strana ceste širine najmanje 1 metar računajući od crte koju čine krajnje točke poprečnih profila ceste (širina trupa ceste), - cestovno zemljište u širini koju čine širina trupa ceste i širine zemljišnog pojasa, te površine na kojima su izgrađene cestarske kuće, stacionari, servisi, benzinske starnice i drugi objekti za potrebe održavanja cesta i usluga vozilima i putnicima predviđeni projektom ceste. - sve prometne i druge površine na cestovnom zemljištu, - zračni prostor iznad kolnika u visini od 7 m, - mjerne vage i objekti za vaganje i kontrolu prometa, - priključci na javnu cestu u širini zemljišnog pojasa, - prometna signalizacija (horizontalna, vertikalna i svjetlosna) i oprema ceste (stalni uređaji za zaštitu ceste i prometa od snježnih nanosa, djelovanja vjetra, osulina i nanosa zemljanog materijala, smjerokazni stupići, kilometarski stupići, odbojnici, cestovni telekomunikacijski uređaji i oprema, javna rasvjeta u funkciji prometa, cestovne značke, detektori i brojači prometa, ventilacijska oprema u tunelima, ograde, satovi za parkiranje, uređaji i oprema za zaštitu od buke i drugih štetnih utjecaja od prometa i sl ), - cestarske kuće, stacionari i drugi objekti za potrebe održavanja cesta. Član 6. Razvrstavanje cesta u regionalne i lokalne ceste objavlja se za srednjoročno razdoblje. Kriterije za razvrstavanje cesta u regionalne i lokalne ceste utvrđuje Izvršno vijeće Sabora na prijedlog Republičkog fonda za ceste Član 7. Izvršno vijeće Sabora na prijedlog Republičkog fonda za ceste predlaže nadležnom saveznom organu razvrstavanje cesta u magistralne ceste. Izvršno vijeće Sabora odlučuje o razvrstavanju cesta u regionalne ceste na prijedlog Republičkog fonda za ceste. Izvršno vijeće Sabora odlučuje o razvrstavanju cesta u lokalne ceste na prijedlog nadležnog općinskog fonda za ceste uz mišljenje Republićkog fonda za ceste. Član 8. Namjenu postojeće republičke mreže javnih cesta u odnosu na vrstu prometa, koji se njome može odvijati, određuje Republički fond za ceste. Namjenu lokalnih cesta određuje skupština nadležne društveno političke zajednice. Član 9. Pravac magistralne i regionalne ceste kroz grad ili drugo naseljeno mjesto određuje izvršno vijeće skupštine općine odnosno lzvršno vijeće skupštine Gradske zajednice općina Zagreb uz suglasnost Republičkog fonda za ceste. Član 10. Dio javne ceste, koji se nakon rekonstrukcije ili izgradnje nove dionice na odnosnoj cesti ne poklapa s novom trasom ceste, gubi svojstvo javne ceste ili se razvrstava u nižu vrstu javne ceste. Ako se dio ceste iz stava 1. ovoga člana više ne koristi za promet, korisnik zemljišta na kojem se nalazi taj dio ceste dužan je to zemljište prenijeti na općinu u roku tri mjeseca od dana prestanka korištenja tog zemljišta za promet Član 11. Radi upravljanja utvrđenom mrežom magistralrlih i regionalnih cesta, financiranja, održavanja i zaštite magistralnih i regionalnih cesta te izgradnje i rekonstrukcije regionalnih cesta osnivaju se regionalni fondovi za ceste (u daljem tekstu: regionalni fondovi). Odredba stava 1. ovoga člana ne odnosi se na objekte s naplatom. Radi provođenja jedinstvene politike održavanja i razvoja magistralnih i regionalnih cesta, bilanciranja svih sredstava za javne ceste, izgradnje i rekonstrukcije magistralnih cesta, upravljanja objektima s naplatom, financiranja izgradnje, rekonstrukcije, održavanja i zaštite objekata s naplatom, te koordinacije rada regionalnih fondova osniva se Republički fond za ceste Socijalističke Republike Hrvatske (u daljnjem tekstu Republički fond). Radi upravljanja lokalnim cestama, financiranja održavanja i zaštite, te izgradnje i rekonstrukcije lokalnih cesta osnivaju se općinslki fondovi za ceste ili zajednički fondovi za ceste i druge srodne djelatnosti za jednu ili više općina (u daljem tekstu općinski fondovi). Skupština općine može ugovorom prenijeti poslove i sredstva za upravljanje, održavanje, zaštitu, izgradnju i rekonstrukciju lokalnih cesta na regionalni fond svog područja. Iznimno od odredbe stava 1. i 4. ovoga člana za upravljanje, financiranje održavanja i zaštite, te izgradnje i rekonstrukcije regionalnih i lokalnih cesta za područje Gradske zajednice općina Zagreb osniva se fond za ceste ili zajednički fond za ceste i druge srodne djelatnosti Gradske zajednice općina Zagreb. Član 12. Upravljanje, održavanje, zaštita, rekonstrukcija i izgradnja lokalnih cesta uređuje se odlukom skupštine općine odnosno skupštine Gradske zajednice općina Zagreb u skladu s ovim zakonom. Skupština općine odnosno skupština Gradske zajednice općina Zagreb odlukom iz stava 1. ovoga člana osobito uređuje: osnivanje fondova za ceste, poslove nadzora, prioriteta održavanja u okviru prosječno utvrđenog standarda održavanja, razvoj lokalnih cesta za srednjoročno razdoblje, upravljanje lokalnim cestama, osnove za organiziranje Službe "Pomoć - informacije" Auto moto savez Hrvatske (u daljnjem tekstu: Služba "Pomoć - informacije") i dr. Ako skupštine društveno-političkih zajednica ne donesu odluku iz stava 2. ovoga člana, odluku o privremenom reguliranju obavljanja održavanja i zaštite lokalnih cesta donosi Sabor Socijalističke Republike Hrvatske. Član 13. Radove održavanja i zaštite na mreži magistralnih i regionatnih cesta, lokalnih cesta na području Gradske zajednice općina Zagreb i objekata s naplatom, te naplata posebne naknade i organiziranje pratećih uslužnih djelatnosti na objektima s naplatom mogu obavljati poduzeća registrirana za tu djelatnost, koja za početak obavljanja te djelatnosti, pored uvjeta propisanih Zakonom o poduzećima, ispunjavaju i slijedeće posebne uvjete: - da raspolažu specijaliziranom tehničkom opremom za obavljanje radova tekućeg održavanja i zaštite javnih cesta, - da imaju potreban broj radnika s odgovarajućom stručnom spremom i znanjem za održavanje i zaštitu javnih cesta. Radove održavanja i zaštite lokalnih cesta mogu obavljati poduzeća registrirana za tu djelatnost i domaće fizičke osobe koje posjeduju odobrenje za obavljanje djelatnosti održavanja cesta. Član 14. Supstitucija nerentabilnih brodskih linija, u smislu ovoga zakona, je plansko rješavanje veza kopna s otocima kroz izgradnju javnih cesta, pristaništa te učešća u izgradnji trajekata. Izgradnja i održavanje kompi, prema ovom zakonu, je plansko rješavanje prijelaza rijeka kroz izgradnju i održavanje prilaznih javnih cesta i skela. Član 15. Domaće i strane pravne ili fizičke osobe mogu dobiti na određeno vrijeme dozvolu (koncesiju) za korištenje objekata s naplatom. Izgradnja, vođenje i korištenje na određeno vrijeme objekata s naplatom može se odobriti domaćim i stranim pravnim ili fizičkim osobama. II. ODRŽAVANJE, ZAŠTITA, REKONSTRUKCIJA I IZGRADNJA JAVNIH CESTA Član 16. Fond za ceste iz člana 11. ovoga zakona, ovisno o vrsti javne ceste (u daljnjem tekstu: nadležni fond za ceste) dužan je osigurati trajno i nesmetano obavljanje djelatnosti održavanja i zaštite javne ceste, kao djelatnosti od posebnog društvenog interesa, na način da se na njoj može obavIjati siguran i nesmetan promet. Član 17. Radovi na održavanju javnih cesta, u smislu ovog zakona, su radovi tekućeg održavanja i radovi pojačanog održavanja javnih cesta. Radovi pojačanog održavanja javnih cesta izvode se na osnovi tehnićke dokumentacije. Suglasnost na tehničku dokumentaciju iz stava 2. ovoga člana daje ovisno o vrsti javne ceste organ uprave nadležan za poslove inspekcije cesta iz člana 94. ovoga zakona (u daljem tekstu: nadležna inspekcija za ceste). Pregled izvedenih radova po tehnićkoj dokumentaciji iz stava 2. ovoga člana obavlja nadležna inspekcija za ceste. Potanje propise o tekućem i pojačanom održavanju javnih cesta donosi republički organ uprave nadležan za ceste. Član 18. Službu obilaska na magistralnim i regionalnim cestama organizira nadležni fond za ceste. Potanje propise za obavljanje službe obilaska donosi Republićki fond uz suglasnost republićkog organa uprave nadležnog za ceste. Član 19. Dionica javne ceste u naselju održava se kao sastavni dio te javne ceste osim: - održavanja sistema za odvodnju, - ćišćenja javne ceste, - javne rasvjete, - zelenih površina, - pothodnika i nadhodnika u funkciji pješaćkog prometa, - biciklistićkih i pješaćkih staza, - tramvajske odnosno željezničke pruge što se održava u skladu s posebnim zakonom. Iznimno od alineje 1. stava 1. ovoga člana, slivnici koji nisu vezani na mjesnu kanalizacionu mrežu, te zamjena i popravak slivničkih rešetki i poklopaca revizionih okana na kolniku javne ceste održavaju se kao sastvni dio te javne ceste. Član 20. U postupku utvrđivanja uvjeta uređenja prostora za izgradnju i rekonstrukciju javne ceste iz republičke mreže javnih cesta sudjeluje republički organ uprave nadležan za ceste, a za lokalne ceste općinski organ uprave nadležan za ceste (u daljem tekstu: općinski organ uprave). Za učešće u postupku utvrđivanja uvjeta uređenja prostora za izgradnju i rekonstrukciju regionalne ceste republički organ uprave nadležan za ceste može ovlastiti općinski organ uprave odnosno nadležni organ Gradske zajednice općina Zagreb. Član 21. Ako se s izgradnjom javne ceste predviđa i izgradnja komunalnih, vodoprivrednih ili drugih objekata, tehnička dokumentacija mora obuhvatiti i te objekte i radove koji će se izvesti na površini odnosno ispod ili iznad površine ceste Troškove izrade tehničke dokumentacije i izgradnje objekata iz stava 1. ovoga člana snosi investitor komunalnih, vodoprivrednih ili drugih objekata. Član 22. U komisiju za tehnički pregled izgrađene javne ceste ulaze i predstavnici organa uprave nadležnog za ceste koji je sudjelovao u postupku utvrđivanja posebnih uvjeta građenja, predstavnici organa unutrašnjih poslova i predstavnici nadležnog fonda za ceste ukoliko isti nije investitor obiekta. Tehničkom pregledu izgrađene javne ceste prisustvuje prethodno određeni nosilac održavanja te javne ceste. Član 23. Potanje propise za utvrđivanje lokacija te minimalnih uvjeta za projektiranje i uređenje autobusnih stajališta donosi republički organ uprave nadležan za ceste. Član 24. Ako postojeću javnu cestu treba premjestiti radi gradnje nekog objekta kao što je željeznička pruga, hidroenergetsko postrojenje, rudarsko postrojenje i sl., dio ceste koji se premješta mora biti izgrađen s elementima koji odgovaraju vrsti te javne ceste, neovisno o stvarnom stanju u kojem se nalazila u vrijeme premještanja. Troškove premještanja dijela javne ceste iz stava 1. ovoga člana snosi investitor objekta zbog kojeg se obavlja premještanje. Član 25. Općina odnosno Gradska zajednica općina Zagreb može zahtjevati da se dio javne ceste koji prolazi kroz naseljeno mjesto izgradi s posebnim elementima odnosno objektima (tramvajska pruga, instalacije, biciklistićke staze, pješačke staze, javna rasvjeta i sl.). Troškove građenja izazvane realizacijom zahtjeva iz stava 1. ovoga člana snosi društveno-politička zajednica koja je zahtjevala izvođenje tih radova. Član 26. Nadležni fond za ceste održava objekt željezničko-cestovnog prijelaza izvan nivoa ako je cesta iznad željezničke pruge, a ako je cesta ispod željezničke pruge nadležni fond za ceste održava kolnik i cestovnu instalaciju. Troškove održavanja zajedničkog željezničko-cestovnog objekta snose u jednakim dijelovima nadležni fond za ceste i željeznićko-transportno poduzeće. III. UVJETI PROMETA I MJERE ZA ZAŠTITU JAVNIH CESTA Član 27. Prijevoz vozilima koja prazna ili zajedno s teretom prelaze dozvoljenu masu, osovinski pritisak ili dimenzije odnosno granice dozvoljenog opterećenja na javnim cestama, smatra se izvanrednim prijevozom. Vožnja vozilima iz stava 1. ovog člana može se obaviti samo uz dozvolu za izvanredni prijevoz, ako stanje ceste i prometa na njoj to dozvoljava. Način i uvjeti za izvanredni prijevoz utvrđuju se u dozvoli za izvanredni prijevoz. Dozvolu za izvanredni prijevoz u unutrašnjem prometu i izdaje onaj fond za ceste na području kojeg započinje izvanredni prijevoz. Jedinstvene uvjete i kriterije za izdavanje dozvole za izvanredni prijevoz utvrđuje Republićki fond. Član 28. Uz zahtjev za izdavanje dozvole za izvanredni prijevoz podnosilac zahtjeva dužan je priložiti suglasnost općinskog organa uprave nadležnog za unutrašnje poslove općine na području koje započinje izvanredni prijevoz, a kada to zahtjeva sigurnost prometa i mišljenje organizacije ovlaštene za ispitivanje cestovnih vozila i sigurnost transportnog sistema za izvanredni prijevoz prema jedinstvenim uvjetima iz stava 5. člana 27. ovoga zakona. Ako nadležni fond za ceste utvrdi da nisu ispunjeni propisani uvjeti za izdavanje dozvole za izvanredni prijevoz, izdat će rješenje kojim odbija zahtjev za izdavanje do zvole. Član 29. Troškove izdavanja dozvole za izvanredni prijevoz i troškove poduzimanja posebnih mjera osiguranja za izvanredni prijevoz (podupiranje mostova, pojačanje objekta, pratnja i dr.) snosi podnosilac zahtjeva. Osim troškova iz stava 1. ovoga člana, podnosilac zahtjeva za izvanredni prijevoz, plaću i naknadu za izvanredni prijevoz. Visinu i način plaćanja troškova izdavanja dozvole iz stava 1. ovoga člana određuje nadležni fond za ceste. Član 30. Nadležni fond za ceste dužan je osigurati kontrolu osovinskog pritiska, ukupne dozvoljene mase i dimenzija vozila na javnim cestma. Godišnji program obavljanja kontrole iz stava 1. ovog člana za mrežu javnih cesta iz svoje nadležnosti donosi nadležni fond za ceste uz suglasnost organa unutrašnjih poslova nadležnih za poslove prometa na području za koje se kontrola obavlja. Kontrolu iz stava 1. ovoga člana provodi ovlašteni predstavnik poduzeća odnosno domaće fizičke osobe iz člana 13. ovog zakona sa organom unutrašnjih poslova. Ako se prilikom kontrole iz stava 1. ovoga člana ustanovi da se obavlja izvanredni prijevoz bez dozvole za izvanredni prijevoz, prijevoznik je dužan platiti naknadu za pređeni put bez dozvole za izvanredni prijevoz, a kada ispuni uvjete za dobivanje dozvole za izvanredni prijevoz, dužan je platiti troškove i naknadu iz člana 29. ovoga zakona za nastavak izvanrednog prijevoza. Ako se kontrolom iz stava 1. ovoga člana utvrdi, da masa vozila, njegovo osovinsko opterećenje ili dimenzije prelaze dozvoljene veličine, a prijevoz se obavlja bez dozvole za izvanredni prijevoz, vozilo se isključuje iz prometa, a prijevoznik je radi izvršenog preopterećenja ceste za prijeđeni put dužan platiti desetorostruki iznos utvrđene naknade za izvanredni prijevoz na javnim cestama. Naknadu iz stava 5. ovog člana prijevoznik plaća nadležnom fondu za ceste. Prijevoznik može nastaviti prijevoz nakon što plati naknadu iz stava 5. ovoga člana i dobije dozvolu za izvanredni prijevoz ili uskladi ukupnu masu vozila i njegovo osovinsko opterećenje sa propisanim normativima. Član 31. Pravne ili fizićke osobe, zbog čije djelatnosti dolazi do prekomjerne upotrebe javne ceste, dužne su nadležnom fondu za ceste platiti naknadu za prekomjernu upotrebu javne ceste Prekomjernu upotrebu javne ceste čini učestalost prometa i opterećenje javne ceste. Jedinstvene kriterije za utvrđivanje prekomjerne upotrebe javne ceste utvrđuje Republički fond uz suglasnost republičkog organa uprave nadležnog za ceste. Član 32. Pod priključkom i prilazom na javnu cestu, u smislu ovoga zakona, smatra se spoj javne ceste i svih površina s kojih se vozila neposredno uključuju u promet na javnu cestu. Križanje javnih cesta međusobno ne smatra se, u smislu ovoga zakona, priključkom i prilazom na javnu cestu. Priključak i prilaz na javnu cestu sa suvremenim kolnikom mora se urediti na način da se na javnu cestu ne nanosi blato ili drugi materijal, da se ne oštećuje cesta i cestovni objekti, te da se ne ometa i ne ugrožava promet, s tim da se u duljini od najmanje 20 metara mora izgraditi sa suvremenim kolnikom. Priključak i prilaz na javnu cestu ne može se izvesti bez uvjeta odnosno odobrenja nadležnog fonda za ceste. Vlasnici odnosno korisnici ili posjednici zemljišta koje graniči s javnom cestom dužni su pokraj tog zemljišta čistiti i održavati prilaze na javnu cestu i propuste uz tu cestu na način propisan ovim zakonom. Potanje propise o minimalnim uvjetima za projektiranje i izgradnju priključaka i prilaza iz stava 1. ovoga člana donosi republički organ uprave nadležan za ceste. Član 33. Vlasnici odnosno korisnici benzinskih i servisnih stanica, te drugih objekata pokraj javnih cesta radi čije djelatnosti dolazi do zadržavanja vozila, moraju osigurati posebne površine za parkiranje i zaustavljanje vozila izvan kolnika, kako se ne bi ometali ili ugrožavali ostali sudionici u prometu. Površina za parkiranje i zaustavljanje vozila iz stava 1 ovog člana pokraj javnih cesta sa suvremenim kolničkim zastorom izgrađuje se s istim takvim zastorom. Površine iz stava 1. ovoga člana izgrađuju se i održavaju prema propisima o javnim cestama. U postupku utvrđivanja uvjeta uređenja prostora za gradnju objekata iz stava 1. ovoga člana sudjeluje nadležni fond za ceste. Za uređenje površina uz objekte iz stava 1. ovog člana za koje se ne izdaje građevinska dozvola, investitor je dužan pribaviti suglasnost nadležnog fonda za ceste. Ako vlasnici odnosno korisnici ili posjednici postojećih objekata iz stava 1. ovoga člana, koji ne raspolažu površinama za parkiranje i zaustavljanje vozila u propisanom roku te površine ne osiguraju ili izgrađene površine ne održavaju, nadležna inspekcija za ceste zabranit će parkiranje i zaustavljanje vozila na javnoj cesti pokraj tih objekata. Član 34. Prometni znakovi obavijesti koji upućuju na objekte iz člana 33. ovog zakona postavljaju se uz prethodno odobrenje nadležnog fonda za ceste. Odobrenjem iz stava 1. ovoga člana propisuje se osobito način i lokacija postavljanja propisanog prometnog znaka. Član 35. Osim propisanih prometnih znakova na cesti je dozvoljeno postavljanje znakova informacija kojima se upućuje na spomenike kulture, povijesne i prirodne znamenitosti te na prostore i objekte koji su u neposrednoj vezi s prometom i turizmom. Znakovi informacija iz stava 1. ovoga člana postavljaju se na osnovu odobrenja nadležnog fonda za ceste. Potanje propise o znakovima iz stava 1. ovoga člana donosi republički organ uprave nadležan za ceste. Član 36. Za postavljanje, polaganje i rekonstrukciju vodova, naftovoda, plinovoda, kanalizacije, električnih, telekomunikacijskih i drugih sličnih vodova na javnoj cesti nadležni fond za ceste sudjeluje u postupku utvrđivanja uvjeta za uređenje prostora. Prije postavljanja, polaganja, rekonstrukcije, prelaganja ili premještanja objekata iz stava 1. ovoga člana nadležni fond za ceste izdaje dozvolu za izvođenje tih radova u pogledu načina, vremena, tehnologije te organizacije i tehničke regulacije prometa i održavanje tih objekata i o tome obavještava općinski organ za unutrašnje poslove. Vlasnik odnosno korisnik ili posjednik uređaja i objekata snosi troškove za izdavanje dozvole iz stava 2. ovoga člana. Radove na uspostavljanju prijašnjeg stanja na javnoj cesti izvodi nadležni fond za ceste na trošak vlasnika odnosno korisnika ili posjednika uređaja i objekata iz stava 1. ovog člana. Ako je uslijed radova na cesti (rekonstrukcija i dr.) potrebno uređaje i objekte iz stava 1. ovoga člana preložiti odnosno premjestiti, organizacije čiji su uređaji dužne su to učiniti uz naknadu troškova prelaganja odnosno premještanja tih uređaja i objekata. Pod troškovima iz stava 5. ovoga člana smatra se neamortizirana vrijednost postojećih uređaja i objekata te troškovi prelaganja odnosno premještanja postojećih uređaja i objekata. Za polaganje željezničkog, tramvajskog ili drugog kolosijeka odgovarajuće se primjenjuju odredbe ovoga zakona. Član 37. Telekomunikacijske mreže, kablovske linije i vodovi, električni vodovi niskog napona za rasvjetu, tramvajski i trolejbusni kontaktni vodovi i uređaji te kanalizacija, vodovod, naftovod, plinovod i slični objekti, žičare, žične željeznice, mjesta križanja cesta sa željezničkom prugom, prigradske i gradske željeznice, živice, nasadi i drugo raslinje čija visina premašuje jedan metar, mogu se postavljati u zaštitnom pojasu javne ceste, ako su ispunjeni uvjeti koje u postupku utvrđivanja uvjeta za uređenje prostora utvrđuje nadležni fond za ceste. Objekti iz stava 1. ovoga člana za koje se ne izdaje građevinska dozvola mogu se postavljati na temelju suglasnosti nadležnog fonda za ceste. Objekti iz stava 1 ovoga člana mogu se graditi iznad javne ceste i o njenom zaštitnom pojasu pod uvjetom da ne ugrožavaju sigur-nost prometa na cesti. Širina zaštitnog pojasa za objekte iz stava 1. ovoga člana određuje se prema odredbama člana 41 ovoga zakona. Član 38. Ako javna cesta prolazi pokraj prostora gdje se redovito skuplja veći broj ljudi (sportska i dječja igrališta i sl.) ili, pokraj zemljišta na kojem se redovito zadržavaju životinje (pašnjaci, sajmovi, gospodarska dvorišta, lovišta i sl.) vlasnik odnosno korisnik ili posjednik toga zemljišta dužan je taj prostor i zemljište ograditi na dijelu koji se proteže uz javnu cestu. Ograde iz stava 1. ovoga člana postavljaju se i održavaju tako da se spriječi mogućnost izravnog dolaska ljudi i životinja s tih prostora i zemljišta na javnu cestu. Ograde iz stava 1. ovoga člana postavljaju se uz suglasnost nadležnog fonda za ceste. Član 39. U blizini javne ceste ne smiju se bez suglasnosti nadležnng fonda za ceste izvoditi radovi kojima bi se mogla oštetiti ili ugroziti cesta ili povećati troškovi održavanja ceste ili ometati odnosno ugrožavati promet na cesti zbog promjene terenskih uvjeta ili drugih uzroka nastalih izvođenjem tih radova. Član 40. U blizini križanja dviju cesta u razini ili križanja cesta sa željeznićkom prugom u razini ili na unutarnjim stranama cestovnog zavoja ne smije se saditi drveće, grmlje ili visoke poljske kulture, postavljati naprave, ograde ili druge predmete koji onemogućavaju preglednost na cesti odnosno željezničkoj pruzi (trokut preglednosti). Vlasnici odnosno korisnici ili posjednici zemljišta dužni su na zahtjev nadležnog fonda za ceste ukloniti drveće, grmlje, visoke poljske kulture, naprave, ograde i druge predmete iz trokuta preglednosti. Ako vlasnik odnosno korisnik ili posjednik zemljišta iz stava 2. ovoga člana ne postupi po zahtjevu, nadležni fond za ceste izvršit će radove za osiguranje preglednosti na javnoj cesti na teret vlasnika odnosno korisnika ili posjednika zemljišta. Član 41. Širina zaštitnog pojasa u kojem se ne smiju graditi i podizati željezare, tvornice cementa ili vapna kao i drugi industrijski objekt koji zagađuju okolinu (nečista industrija), otvoriti rudnici, kamenolomi i šljunčare te graditi umjetna jezera i ribnjaci, iznosi za auto-cestu najmanje 100 m, za magistralnu cestu najmanje 60 m, za regionalnu cestu najmanje 40 m, a za lokalnu cestu najmanje 30 m. Širina zaštitnog pojasa u kojem se ne smije graditi, podizati ili postavljati poslovne, pomoćne, stambene i slične zgrade, industrijski objekti koji ne zagađuju zrak i okolinu (čista industrija) i slični objekti iznosi za auto-cestu najmanje 45 m. Širina zaštitnog pojasa za objekte iz stava 2. ovoga člana i dalekovode iznosi za magistralnu cestu najmanje 20 m, a za regionalnu i lokalnu cestu najmanje 10 m. Širina zaštitnog pojasa za auto-cestu u kojem se ne smiju graditi, podizati ili postavljati nikakvi objekti, postrojenja i uređaji, dalekovodi, podzemni kablovi, cjevovodi niti drugi objekti, postrojenja i uređaji iznosi 20 m. Širina zaštitnog pojasa izvan naseljenih mjesta za javne ceste određena u stavu 1. i 2. ovoga člana ne može biti manja od polovice visine objekta iz stava 1. i 2. ovoga člana. Širina zaštitnog pojasa računa se od zemljišnog pojasa s obje strane ceste. Odredbe o širini zaštitnog pojasa iz ovoga člana provodi organ uprave nadležan za poslove prostornog planiranja. Član 42. U naseljenim mjestima i brdovitim predjelima može se dozvoliti građenje objekata i postrojenja iz stava 1 člana 41. ovoga zakona i u zaštitnom pojasu javne ceste, osim auto-cesta, ali ne bliže od 20 m od vanjskog ruba zemljišnog pojasa. U naseljenim mjestima i brdovitim predjelima može se dozvoliti građenje objekata i postrojenja iz stava 1. člana 41. ovoga zakona i u zaštitnom pojasu javne ceste, osim autoceste, ali ne bliže od 10 m od magistralne ceste, a 5 m od regionalne i lokalne ceste, računajući od vanjskog ruba zemljišnog pojasa. U već izgrađenom naseljenom mjestu može se dozvoliti građenje objekata i podizanje postrojenja iz stava 2. člana 41. ovoga zakona i u zaštitnom pojasu auto-ceste, ali ne bliže od 20 m od vanjskog ruba zemljišnog pojasa. U već izgrađenom naseljenom mjestu može se dozvoliti građenje objekta iz stava 3. člana 41. ovoga zakona na regulacijskoj liniji (građevinskom pravcu) javne ceste osim auto-ceste. Opravdanost građenja objekata prema stavu 1. do 4. ovoga člana ocjenjuje organ koji utvrđuje uvjete uređenja prostora za te objekte. Član 43. Radi zaštite javnih cesta zabranjeno je: 1. uklanjati, premještati, zaklanjati ili oštećivati prometne znakove na javnim cestama, 2. dovoditi oborinske. otpadne ili druge vode i tekućine na cestu ili sprečavati otjecanje tih voda sa cesta i zemljišnog pojasa, 3. voziti motornim, zaprežnim ili drugim vozilima ili parkirati ta vozila po zemljanim dijelovima ceste koji su izgrađeni s obje strane kolnika (bankine), 4. vući po cesti grede, balvane, građu i slične predmete te plugove, drljače i drugo poljoprivredno oruđe, 5. puštati niz kosine nasipa i usjeka ceste kamen, drvo i druge predmete i materijal, 6. kočiti zaprežna vozila na cesti vezivanjem kotača ili upotrebom papuče, 7. puštati stoku i perad na cestu, kosine nasipa i usjeka uz cestu, 8. prosipati na cestu motorno ulje ili druge masne tvari, 9. dolaziti na kolnik ili silaziti s kolnika izvan izgrađenog prilaza za javnu cestu, 10. okretati traktore, plugove i drugo poljoprivredno oruđe na cesti, 11. prosipati ili bacati na cestu bilo kakve predmete, materijale ili smeće, 12. nanositi blato na kolnik sa suvremenim kolničkim zastorom, 13. oštećivati ili prelaziti zaštitne i druge ograde autoceste odnosno drugih javnih cesta, 14. graditi na javnoj cesti i zemljišnom pojasu napajalište za stoku, 15. izvoditi radove na zemljišnom pojasu ili zgradama pored javne ceste koji bi mogli oštetiti cestu ili ugroziti sigurnost prometa, 16. postavljati ili koristiti na javnoj cesti ili na objektima pored javne ceste svjetiljke i druge svjetleće predmete ili naprave koje mogu prouzrokovati pogrešnu orijentaciju sudionika u prometu, 17. prevoziti teret u rastresitom stanju ako nisu poduzete mjere da se teret ne rasipa pu javnoj cesti, 18. na zemljišnom pojasu javne ceste i u njegovoj neposrednoj blizini postavljati košnice s pčelama, 19. paliti travu, korov, građu i drugi materijal u zaštitniom pojasu javne ceste i njegovoj neposrednioj blizini, 20. odstranjivati travu i korov u zemljišnom pojasu javne ceste kemijskim sredstvima koja štetno utječu na obnovu flore, 21. obavljati druge radnje kojima se oštećuje cesta. Ukoliko se na javnoj cesti izvode ili izvedu redovi ili radnje koji bitno ugrožavaju sigurnost prometa ili oštećuju ili ugrožavaju cestu, nadležni fond za ceste dužan je hitno poduzeti sve mjere za otklanjanje opasnosti po sigurnost prometa i oštećenja ceste, a na teret subjekta koji je te radove ili radnje izveo odnosno naručio. Član 44. Uklanjanje oštećenih i napuštenih vozila i drugih stvari s javne ceste na sigurno mjesto, koja nisu uklonili vlasnici odnosno korisnici vozila, obavlja Služba "Pomoć - lnformacije". Troškove uklanjanja i čuvanja vozila i stvari iz stava 1. ovoga člana snosi vlasnik odnosno korisnik vozila i stvari. Član 45. Tehničku regulaciju prometa na javnoj cesti obavlja poduzeće odnosno domaća fizička osoba iz člana 13. ovog zakona na osnovi prometnog projekta. Pod prometnim projektom tehničke regulacije prometa, prema ovom zakonu, smatra se projekt prometne signalizacije i opreme na javnoj cesti. Nadležni fond za ceste dužan je osigurati izradu prometnog projekta tehničke regulacije prometa za javnu cestu i unošenje tehničkih podataka u evidenciju javnih cesta. Član 46. Ako se javna cesta nalazi u takvom stanju da se na njoj ne može odvijati promet uopće ili samo za pojedine vrste vozila ili ako bi promet pojedinih vrsta vozila ili vozila iznad određene granice opterećenja nanosio štetu javnoj cesti (razdoblje odmrzavanja, smanjena nosivost ceste i sl.) ili ako se radovi na rekonstrukciji javne ceste ne mogu izvesti bez obustavljanja prometa, ili ako bi stanje javne ceste i drugi razlozi ugrožavali sigurnost prometa; nadležni fond za ceste može zabraniti promet na toj javnoj cesti uopće ili za pojedine vrste vozila ili za vozila iznad odredene granice opterećenja, na cijeloj javnoj cesti ili samo na pojedinim njezinim dijelovima i odrediti zaobilaznu cestu. Opća zabrana prometa na javnoj cesti može biti samo privremena, a zabrana za pojedine vrste vozila ili vozila iznad određene granice opterećenja može biti i stalna. Ako se zabrana prometa iz stava 1 ovoga člana odnosi na cestu na kojoj se nalazi granični prijelaz izrnedu Juugoslavije i susjedne zemlje, odgovarajući organ uprave obavijestit će savezni organ uprave nadležan za poslove prometa i općinski organ uprave nadležan za unutrašnjie poslove. Ako se u slučaju iz stava 1. ovoga člana odredi zaobilazna cesta, nadležni fond za ceste dužan je nadoknaditi nastalu štetu za oštećenje zaobilazne ceste ako je ta cesta na podrućju drugog fonda za ceste, prema kriterijima iz stava 3. člana 31 ovoga zakona. Odgovarajući organi uprave iz stava 33. ovoga člana jesu: republički organ uprave nadležan za ceste za magistralne i regionalne ceste, a općinski organ uprave nadležan za ceste - za lokalne ceste. Član 47. Ako na javnoj cesti dođe do prekida prometa zbiog izvanrednih akolnosti, a nadležni fond za ceste ne može osigurati otlelanjanje nastalih smetnji i uspostavljanje prometa u najkraćem roku, općina na čijem području je došlo do prekida prometa pruža pomoć radi otklanjanja smetnji i uspostavljanja prometa na javnoj cesti. Pod izvanrednim okolnostima, prema ovom zakonu, smatraju se veće elementarne nepogode (potres, poplava, požar, lavine, veći snježni nanosi i sl.), teže prometne nesreće i udesi. Opseg, vrstu i način pružanja pomoći iz stava 1. ovoga člana utvrđuje općina u skladu sa svojim planovima. Član 48. Ukoliko su izvanredne okolnosti iz stava 2. člana 47. ovoga zakona tolikog opsega da prelaze mogućnosti nadležnog fonda za ceste odnosno nadležne općine, Republički fond može svojom odlukom privremeno rasporediti i sredstva drugih namjena bilancom utvrđenih kao njegov prihod za otklanjanje smetnji i uspostavljanje prometa na javnoj cesti. Član 49. Jedinstvenu evidenciju o republičkoj mreži javnih cesta, zemljišnom pojasu, prometnoj signalizaciji i opremi vodi Republički fond. Republički fond propisuje način vođenja evidencije iz stava 1. ovoga člana, te postupak ažuriranja podataka. Član 50. Pomoć vozačima i vozilima, te obavještavanje javnosti o stanju i prohodnosti javnih cesta i o izvanrednim događajima na njima obavlja Služba "Pomoć - informacije". Nadležni fond za ceste dužan je osigurati stalno pravovremeno obavještavanje Službe "Pomoć - informacije" o stanju i prohodnosti republičke mreže javnih cesta i o izvanrednim događajima na njima. Služba "Pomoć - informacije" organizira se na republičkoj mreži javnih cesta. Republički fond određuje na kojim će se magistralnim i regionalnim cestama, ovisno o veličini i strukturi prometa na njima, organizirati Služba "Pomoć - informacije", te uređuje osnove za obavljanje te Službe. Republički hidrometeorološki zavod obavještava javnost i nadležni fond za ceste o meteoroluškim uvjetima značajnim za odvijanje prometa na javnim cestama. Način i obim obavljanja obavještavanja i financiranja radova iz stava 1. i 5. ovoga člana uređuje se ugovorom kojeg zaključuju Republički fond s Auto-moto savezom Hrvatske i Republičkim hidrometeorološkim zavodom. IV. FONDOVI ZA CESTE Član 51. Sabor Socijalističke Republike Hrvatske odlukom osniva Republički fond. Sabor Socijalističke Republike Hrvatske odlukom osniva regionalne fondove za ceste za područja utvrđena na osnovu kriterija iz člana 52. ovoga zakona. Skupština općine osniva općinski fond za ceste, odnosno fond za ceste i druge srodne djelatnosti, a skupština Gradske zajednice općina Zagreb osniva fond za ceste odnosno fond za ceste i druge srodne djelatnosti Gradske zajednice općina Zagreb. Skupštine dviju ili više općina mogu osnovati zajednički fond za ceste odnosno zajednički fond za ceste i druge srodne djelatnosti. Akt o osnivanju nadležnog fonda za ceste osobito sadrži: naziv i sjedište fonda, način odlučivanja i upravljanje fondom, broj i sastav organa upravljanja fonda, način izbora i imenovanja direktora fonda, način ostvarivanja kontrole organa upravljanja fonda i područje za koje se fond osniva. Član 52. Kriteriji za utvrđivanje područja za koja se osnivaju regionalni fondovi su: - prometno geografski, - dužina i gustoća cestovne mreže, - sustav regionalnih središta i pravci prometne povezanosti, - teritorijalna organiziranost društveno-političkih zajednica, - održavanje javnih cesta prema specifičnostima regije. Član 53. Za izvršavanje stručnih i financijsko-tehničkih poslova Republički fond i regionalni fondovi imaju stručnu službu. Član 54. Nadležni fondovi za ceste su pravne osobe i upisuju se u sudski registar Član 55. Nadležni fondovi za ceste donose statut kojim se pobliže uređuje unutrašnja organizacija i rad organa u fondu i druga pitanja u skladu s aktom o osnivanju fonda. Suglasnost na statut nadležnog fonda za ceste daje njegov osnivač. Član 56. Organ upravljanja nadležnog fonda za ceste je upravni odbor. Članove i predsjednika upravnog odbora Republičkog fonda i regionalnih fondova imenuje Sabor Socijalističke Republike Hrvatske na prijedlog Izvršnog vijeća Sabora. Članove i predsjednika upravnog odbora općinskih fondova odnosno fonda za ceste Gradske zajednice općina Zagreb imenuje osnivač na prijedlog izvršnog vijeća nadležne društveno-političke zajednice. Republički fond i regionalni fondovi imaju direktora, koje postavlja i razrješava Izvršno vijeće Sabora. Direktor fonda iz stava 4. ovoga člana predstavlja i zastupa fond, izvršava odluke upravnog odbora i rukovodi stručnom službom fonda u skladu sa statutom fonda. Član 57. Završni račun nadležnog fonda za ceste donosi upravni odbor, a potvrđuje ga osnivač fonda. Godišnji izvještaj o realizaciji programa mjera i aktivnosti održavanja, zaštite, izgradnje i rekonstrukcije javnih cesta donosi upravni odbor nadležnog fonda za ceste, a potvrđuje ga izvršno vijeće skupštine nadležne društvenopolitičke zajednice. Član 58. Republički fond, radi provođenja jedinstvene politike održavanja i razvoja republičke mreže javnih cesta i koordinacije rada regionalnih fondova, obavlja osobito slijedeće poslove: - donosi dugoročni i srednjoročni plan razvoja, održavanja i zaštite republičke mreže javnih cesta, objekata s naplatom, supstitucije nerentabilnih brodskih linija, te izgradnje i održavanja kompi i denivelacije željezničko-cestovnih prijelaza, u skladu s dugoročnim i srednjoročnim Društvenim planom Republike, - donosi godišnje programe mjera i aktivnosti za ostvarivanje srednjoročnog programa razvoja magistralnih cesta i objekata s naplatom te denivelacije željezničkocestovnih prijelaza, - donosi bilancu za raspored ukupnih sredstava ostvarenih od naknada za javne ceste, - donosi srednjoročni i godišnji plan moderniziranja republičke mreže javnih cesta, - zajedno s nadležnom skupštinom općine i poduzećem koje obavlja javni prijevoz u obalnom linijskom putničkom prometu donosi program za supstituciju nerentabilnih brodskih linija, - zajedno s nadležnim fondom za ceste donosi program za izgradnju i održavanje kompi na republičkoj mreži javnih cesta i izgradnju kompi na lokalnim cestama, - donosi program i osigurava materijalnu osnovu za sanaciju značajnijih cestovnih objekata, te donosi kriterije za utvrđivanje tih objekata, - donosi program i osigurava materijalnu osnovu za razvoj značajnijih cestovnih objekata utvrđenih prema kriterijima iz alineje 7. ovoga člana, - provodi programiranje i studijsko-projektnu pripremu razvoja magistralnih cesta i objekata s naplatom, - utvrđuje plan i jedinstveni način brojanja prometa na javnim cestama, - provodi postupak za ustupanje radova iz člana 17. stava 1. ovoga zakona, - osigurava tehničku dokumentaciju za radove iz člana 17. stava 2. ovoga zakona, - donosi kriterije za raspodjelu sredstava namijenjenih za održavanje i razvoj javnih cesta, - donosi godišnji program raspodjele sredstava namijenjenih za održavanje i razvoj republičke mreže javnih cesta, - priprema i predlaže Izvršnom vijeću Sabora način i uvjete za izgradnju, vođenje i korištenje objekata s naplatom na određeno vrijeme, - priprema i predlaže Izvršnom vijeću Sabora način i uvjete za davanje odobrenja (koncesije) za korištenje postojećih objekata s naplatom, - određuje metodologiju za utvrđivanje vrijednosti javnih cesta, - sudjeluje i obavlja poslove iz međurepubličke i međunarodne suradnje u djelatnosti javnih cesta, - utvrđuje zajedničke osnove, kriterije i mjerila za utvrđivanje visine troškova za održavanje javnih cesta (standard održavanja), - utvrđuje visinu i način raspodjele sredstava za održavanje lokalnih cesta u društveno-političkim zajednicama u kojima se ne ostvaruju sredstva za utvrđeni standard održavanja, - utvrđuje kriterije za prioritete moderniziranja republičke mreže javnih cesta na područjima društveno-političkih zajednica gdje je ista zaostala u moderniziranosti za više od 10% prosjeka moderniziranosti u Republici u pojedinim općinama (osnovni kriterij je stupanj zaostalosti u modernizaciji), - osigurava nadzor nad radovima održavanja objekata s naplatom i korištenja sredstava za te namjene, - obavlja investitorske poslove izgradnje magistralnih cesta i objekata s naplatom, - obavlja i druge poslove utvrđene aktom o osnivanju. Član 59. Dugoročni i srednjoročni plan iz alineje 1. člana 58. ovoga zakona potvrđuje Sabor Socijalističke Republike Hrvatske. Godišnji program mjera i aktivnosti iz alineje 2. člana 58. ovoga zakona potvrđuje Izvršno vijeće Sabora. Kriterije za raspodjelu sredstava i godišnji program raspodjele sredstava namijenjenih za razvoj i održavanje republičke mreže javnih cesta iz alineje 12. i 13. člana 58. ovoga zakona potvrđuje Izvršno vijeće Sabora. Član 60. Regionalni fond obavlja osobito slijedeće poslove: - predlaže dugoročne i srednjoročne planove razvoja regionalnih cesta Republičkom fondu, - donosi godišnje programe razvoja regionalnih cesta uz suglasnost republičkog organa uprave nadležnog za ceste, - donosi godišnji financijski plan održavanja i zaštite i pojačanog održavanja regionalnih i magistralnih cesta na osnovu utvrđenih kriterija za raspodjelu sredstava namijenjenih za održavanje i razvoj cesta na području za koje je osnovan, - osigurava provedbu brojanja vozila u prometu na republičkoj mreži javnih cesta, - provodi postupak za ustupanje radova iz člana 17. stava 1. ovoga zakona, - osigurava tehničku dokumentaciju za radove iz člana 17. stava 2. ovoga zakona, - učestvuje u osiguranju materijalne osnove za sanaciju značajnijih cestovnih objekata, - osigurava nadzor nad obavljanjem radova održavanja i razvoja cesta iz svoje nadležnosti, - obavlja investitorske poslove izgradnje regionalnih cesta, - koordinira rad općinskih fondova i fonda za ceste Gradske zajednice općina Zagreb, - obavlja i druge poslove utvrđene aktom o osnivanju. Regionalni fond donosi godišnji financijski plan održavanja i zaštite i pojačanog održavanja magistralnih "E" cesta na osnovu utvrđenih kriterija za raspodjelu sredstava namijenjenih za održavanje i razvoj cesta na području za koje je osnovan, uz suglasnost Republičkog fonda. Iznimno od odredbe iz stava 1. ovoga člana, fond za ceste Gr-adske zajednice općina Zagreb, za regionalne ceste na svom području, obavlja poslove iz stava 1. alineje 1. do 10. ovoga člana. Član 61. Općinski fond odnosno fond za ceste Gradske zajednice općina Zagreb obavlja osobito slijedeće poslove: - donosi godišnji program održavanja i razvoja lokalnih cesta, - utvrđuje standard i prioritet održavanja i zaštite lokalnih cesta za tekuću godinu, - vodi evidenciju lokalnih cesta, - donosi dugoročne i srednjoročne planove održavanja i razvoja lokalnih cesta, - provodi postupak za ustupanje radova održavanja i razvoja lokalnih cesta, - donosi program tehnićko-tehnološkog unapređenja djelatnosti održavanja i zaštite lokalnih cesta, - donosi program ekološke zaštite lokalnih cesta i cestovnog pojasa. Radi osiguranja jedinstva tehničko-tehnološkog sistema održavanja i zaštite lokalnih cesta, općinski fond za ceste dužan je za obavljanje poslova iz alineje 3. 6. i 7. stava 1. ovoga člana pribaviti prethodnu suglasnost regionalnog fonda svog područja. Dugoročni i srednjoročni plan održavanja i razvoja lokalnih cesta iz alineje 4. stava 1. ovoga člana potvrđuje skupština općine odnosno skupština Gradske zajednice općina Zagreb. Član 62. Nadležni fond za ceste, u okviru obavljanja javnih ovlaštenja. izdaje: - dozvolu za izvanredni prijevoz iz člana 27. ovoga zakona, - odobrenje za izgradnju priključka odnosno prilaza na javnu cestu iz člana 32. ovoga zakona, - suglasnost za izgradnju površina za parkiranje i zaustavljanje vozila iz člana 33. ovoga zakona, - odobrenje za postavljanje prometnih znakova obavijesti i znakova informacije iz članova 34. i 35. ovoga zakona, - dozvolu za postavljanje, polaganje, prelaganje, premještanje ili rekonstrukciju objekata iz člana 36. ovoga zakona, - suglasnost za postavljanje objekta iz člana 37. ovoga zakona, - suglasnost za postavljanje ograde iz člana 38. ovoga zakona - suglasnost za izvođenje radova iz člana 39. ovoga zakona. Dozvole, suglasnosti, odnosno odobrenja iz stava 1. ovog člana nadležni fond za ceste izdaje u roku od 15 dana od podnošenja zahtjeva. Troškove u vezi s obavljanjem poslova iz stava 1. ovoga člana podmiruje podnosilac zahtjeva u skladu s odredbama Zakona o općem upravnom postupku. Nadležni fond za ceste dužan je voditi propisanu evidenciju o upravnim aktima donijetim u obavljanju javnih ovlaštenja. Član 63. Nadležni fond za ceste odgovara za štetu korisnicima cesta koja nastane zbog neizvršenja potrebnih radova i mjera u održavanju i zaštiti javnih cesta. Nadležni fond za ceste ugovorom uređuje međusobne obaveze i odgovornosti u poslovanju i snošenju rizika sa poduzećem odnosno domaćom fizičkom osobom iz člana 13. ovoga zakona. Član 64. U okviru kuoodinacije rada regionalnih fondova, Republički fond osobito obavlja: - objedinjava i usklađuje godišnji program i plan održavanja i zaštite republičke mreže javnih cesta, - donosi programe tehničko-tehnološkog unapređenja djelatnosti održavanja i zaštite republičke mreže javnih cesta, - surađuje s nadležnim organima za zaštitu prirode i čovjekove okoline i izgrađuje prijedlog općeg programa ekološke zaštite postojeće republičke mreže javnih cesta i cestovnog pojasa, - usklađuje razmještaj baza za zimsko održavanje, - koordinira poslove od značaja za tehničko jedinstvo cesta i obrazovanje kadrova u cestarskoj službi, - utvrđuje kriterije i način obračuna naknade za izvanrednu upotrebu javnih cesta, - utvrđuje kriterije i način obračuna naknade za prekomjernu upotrebu javnih cesta, - određuje jedinstveni način i metodologiju vođenja upravnih i stručno-tehničkih poslova evidencija, informiranja i sl., - utvrđuje privremene obilazne cestovne pravce na republičkoj mreži javnih cesta ukoliko se zatvaranjem magistralne ili regionalne ceste na području jednog regionalnog fonda određuje obilazni pravac na području drugog regionalnog fonda. Član 65. Regionalni fondovi, u okviru koordinacije rada općinskih fondova na svom području i fonda za ceste Gradske zajednice općina Zagreb, osobito obavljaju: - objedinjavaju i usklađuju dugoročni i srednjoročni plan i godišnji program održavanja i zaštite lokalnih cesta, - predlažu programe tehničko-tehnološkog unapređenja djelatnosti održavanja i zaštite lokalnih cesta, - izrađuju prijedlog općeg programa ekološke zaštite lokalnih cesta i cestovnog pojasa, - uskladuju razmještaj baza za zimsko održavanje, - usklađuju kriterije i način obračuna naknade za prekomjernu upotrebu javnih cesta, - utvrđuju privremene obilazne cestovne pravce na lokalnim cestama u slučaju zatvaranja za promet magistralnih ili regionalnih cesta tog područja uz pribavljeno mišljenje općinskog fonda odnosno fonda za ceste Gradske zajednice općina Zagreb, - određuju jedinstven način i metodologiju vođenja upravnih i stručno-tehničkih poslova evidencija, informacija i sl. Član 66. Redove tekućeg održavanja magistralnih i regionalnih cesta, lokalnih cesta na području Gradske zajednice općina Zagreb te objekata s naplatom nadležni fond za ceste povjerava poduzeću iz stava 1. člana 13. ovoga zakona na osnovi javnog natječaja za utvrđenu mrežu javnih cesta za srednjoročno razdoblje. Javni natječaj iz stava 1. ovoga člana ponovit će se ukoliko poduzeće ne ispunjava svoje ugovorne obaveze pravovremeno i na način propisan ovim zakonom. Član 67. Radove tekućeg održavanja lokalnih cesta općinski fond povjerava poduzećima i fizičkim osobama iz stava 2. člana 13. ovoga zakona na osnovi javnog natječaja za razdoblje od godine dana. Općinski fond dužan je provesti natječaj iz stava 1. ovoga člana i utvrditi nosioca održavanja lokalnih cesta do 15. rujna tekuće godine. Član 68. Međusobni odnosi poduzeća odnosno domaćih fizičkih osoba iz člana 13. ovoga zakona i nadležnog fonda za ceste uređuju se ugovorom o održavanju i zaštiti javnih cesta. Ugovorom iz stava 1. ovoga člana uređuju se međusobna prava, obaveze i udgovornosti, a osobito: 1. dio mreže javnih cesta odnosno objekti za koje se sklapa ugovor, 2. način i rok uređivanja međusobnih odnosa za svaku poslovnu godinu (cijena, dinamika priliva sredstava i sl ), 3. međusobne obaveze i odgovornosti u poslovanju i snašanju rizika, 4. način organiziranja i obavljanja naplate pusebne naknade na objektima s naplatom, 5. način praćenja primjene ugovora i način rješavanja sporova, 6. način privremenog reguliranja međusobnih odnosa za svaku poslovnu godinu, ako se isti pravovremenu ne razriješe prema točki 2. ovoga člana. Pravne i fizičke osobe koje obavljaju prateće uslužne djelatnosti na objektima s naplatom dužne su s nadležnim fondom za ceste zaključiti ugovor o načinu i uvjetima obavljanja te djelatnosti. Član 69. Nadležni fond za ceste povjerava radove pojačanog održavanja na javnim cestama, te objektima s naplatom, na osnovi javnog natječaja, poduzećlma registriranim za obavljanje tih radova. V. DAVANJE NA ODREĐENO VRIJEME DOZVOLE (KONCESIJE) ZA KORIŠTENJE ODNOSNO ODOBRENJA ZA IZGRADNJU, VOĐENJE I KORIŠTENJE OBJEKATA S NAPLATOM Član 70. Dozvolu za korištenje (koncesiju) objekata s najplatom na određeno vrijeme domaćoj i stranoj pravnoj ili fizičkoj osobi daje Izvršno vijeće Sabora uz suglasnost Sabora Socijalističke Republike Hrvatske, a po postupku predviđenom Zakonom o koncesijama. Ugovor o koncesiji za korištenje objekata s naplatom s domaćim i stranim pravnim ili fizičkim osobama zaključuje Izvršno vijeće Sabora na prijedlog Republičkog fonda. Član 71. Ugovor iz stava 2. člana 70. ovoga zakona osobito sadrži: objekt za koji se daje koncesija, rok trajanja koncesije, prava i obaveze davaoca koncesije, prava i obaveze Republičkog fonda, naknadu za korištenje objekata na osnovu dobivene koncesije, naplatu posebne naknade, uvjete iskorištavanja objekata, način održavanja i zaštite objekata, prava i obaveze kuncesionara, stanje objekta nakon isteka roka koncesije i dr. Član 72. Odobrenje za izgradnju, vođenje i korištenje objekata s naplatom na određeno vrijeme domaćoj i stranoj pravnoj ili fizičkoj osobi daje Izvršno vijeće Sabora. Ugovor za izgradnju, vođenje i korištenje objekata s naplatom s domaćim i stranim pravnim ili fizičkim osobama zaključuje Izvršno vijeće Sabora. Član 73. Ugovor iz stava 2. člana 72. ovoga zakona posebno sadrži: objekte za koje se daje odobrenje za izgradnju, vođenje i korištenje, prava i obaveza davaoca odobrenja, početak i završetak izgradnje objekta, rok korištenja objekta, financiranje izgradnje vođenja i korištenja objekta, naplatu posebne naknade, uvjete iskorištavanja, način održavanja i zaštite objekta, stanje objekta nakon isteka roka korištenja, prava i obaveze korisnika odobrenja i dr. Član 74. Objekt izgrađen u skladu s članom 72. ovoga zakona, nakon isteka ugovorenog roka korištenja, preuzima Republički fond. Član 75. Domaće i strane pravne ili fizičke osobe koje su dobile koncesiju iz člana 70. ovoga zakona, odnosno odobrenje iz člana 72. ovoga zakona odgovorne su za štetu korisnicima cesta zbog neizvršenja pojedinih potrebnih radova i poduzimanja odgovarajućih mjera na održavanju tih objekata. Član 76. Republički fond, u okviru obavljanja javnih ovlaštenja iz člana 62. ovoga zakona, za objekte iz članova 70. i 72. ovoga zakona, ovisno o zaključenom ugovoru iz člana 71. i 73. ovoga zakona prethodno pribavlja mišljenje odnosno suglasnost domaće i strane pravne ili fizičke osobe iz člana 70. i 72. ovoga zakona. VI. DRUŠTVENO-EKONOMSKI ODNOSI Član 77. Financijska sredstva potrebna za održavanje i zaštitu javnih cesta, upravljanje javnim cestama, naplatu posebne naknade, organiziranje pratećih uslužnih djelatnosti te modernizaciju, rekonstrukciju i izgradnju javnih cesta osiguravaju se: 1. godišnjim naknadama za upotrebu cesta što se plaćaju za cestovna motorna i priključna vozila, 2. naknadama za ceste što se plaćaju na cestovna motorna vozila s pogonom na plin (butan, propan i sl.), 3. godišnjim naknadama za upotrebu cesta što se plaćaju na traktore i njihova priključna vozila, 4. naknadama za ceste sadržanim u maloprodajnoj cijeni benzina i plinskog ulja, 5. posebnim naknadama za upotrebu javnih cesta i određenih objekata na cestama (most, vijadukt, tunel i sl.), 6. naknadama za ceste na inozemna cestovna motorna i priključna vozila, 7. naknadama za ceste što se plaćaju za izvanrednu upotrebu javnih cesta (izvanredni prijevoz), 8. naknadama za ceste što se plaćaju za prekomjernu upotrebu javnih cesta zbog opterećenja i učestalosti vozila, 9. naknadama za korištenje cestovnog zemljišta, 10. naknadama dobivenim za korištenje objekata na osnovu dobivene koncesije, 11. udruživanjem dijela sredstava društvene reprodukcije u skladu s posebnim zakonom, 12. samodoprinosom radnih ljudi i građana, 13. sredstvima domaćih i stranih pravnih ili fizičkih osoba za izgradnju objekata s naplatom, 14. sredstvima ostvarenim od pratećih uslužnih djelatnosti, 15. drugim sredstvima za javne ceste osiguranim posebnim propisima. Član 78. Visinu naknade iz točke 1. člana 77. ovoga zakona utvrđuje Izvršno vijeće Sabora na prijedlog Republićkog fonda. Izvršno vijeće Sabora može za područje pojedine općine odnosno Gradske zajednice općina Zagreb utvrditi i do 25% višu naknadu od naknade utvrđene za Republiku. Visinu naknade iz toćke 4. člana 77. ovoga zakona utvrđuje Sabor Socijalističke Republike Hrvatske. Visina naknade za ceste iz točke 6. člana 77. ovoga zakona utvrđuje se u skladu s posebnim propisima. Visinu naknade iz točke 3. člana 77. ovoga zakona utvrđuje izvršno vijeće skupštine Gradske zajednice općina Zagreb. Visinu naknade iz točke 2. i 5. člana 77. ovoga zakona utvrđuje Republički fond. Visinu naknade iz toćke 7. i 8. člana 77. ovoga zakona za republičku mrežu javnih cesta utvrđuje nadležni regionalni fond, a za lokalne ceste nadležni općinski fond odnosno fond za ceste Gradske zajednice općina Zagreb. Visinu naknade iz toćke 9. člana 77. ovoga zakona, utvrđuje nadležni fond za ceste koji upravlja javnom cestom. Visina naknade iz točke 10. člana 77. ovoga zakona utvrđuje se ugovorom iz člana 71. ovoga zakona. Visinu naknade iz točke 5. i 7. člana 77. ovoga zakona na objektima s naplatom iz člana 70. i 72. ovoga zakona utvrđuje domaća i strana pravna ili fizička osoba u skladu s ugovorom iz člana 71. i 73. ovoga zakona. Visina naknade iz točke 14. člana 77. ovoga zakona utvrđuje se ugovorom između nadležnog fonda za ceste i poduzeća odnosno fizičkih osoba koje obavljaju prateće uslužne djelatnosti. Član 79. Sredstva naknada iz toćke 1. i 3. člana 77. ovoga zakona ostvarena na području za koje je osnovan općinski fond odnosno fond za ceste Gradske zajednice općina Zagreb, prihod su tog fonda. Ako se sredstvima iz stava 1. ovoga člana ne može pokriti utvrđeni standard održavanja lokalnih cesta toga područja za tekuću godinu koji ne može biti manji od 65% potrebnog standarda održavanja, razliku sredstava do utvrđenog standarda održavanja dužan je osigurati Republički fond iz svojih prihoda. Sredstva iz stava 1. ovoga člana, osim za održavanje lokalnih cesta, mogu se koristiti i kao dio sredstava namijenjenih za održavanje ulica u naselju u dijelu u kojem se obavlja promet motornim vozilima. Sredstva iz stava 1. ovoga člana usmjeravaju se privremeno za financiranje radova iz stava 3. člana 12. ovoga zakona na račun regionalnog fonda na čijem području se nalazi društveno-politička zajednica koja nije donijela odluku iz stava 2. člana 12. ovog zakona. Sredstva ostvarena od naknada iz točke 2, 4, 5, 6. i 10. člana 77. ovoga zakona prihod su Republlkog fonda i koriste se osobito za slijedeće namjene: - održavanje i zaštitu magistralnih i regionalnih cesta, te objekata s naplatom, - izgradnju i rekonstrukciju magistralnih i regionalnih cesta, te objekata s naplatom, - razliku sredstava za utvrđeni standard održavanja lokalnih cesta, - supstituciju nerentabilnih brodskih linija, - izgradnju i održavanje kompi na republičkoj mreži javnih cesta, te učešće u izgradnji kompi na lokalnim cestama, - sanaciju značajnih cestovnih objekata, - modernizaciju republičke mreže javnih cesta u društveno-političkim zajednicama gdje je ona za više od 10% ispod prosjeka moderniziranosti cesta u Republici, - sanaciju posljedica elementarnih nepogoda, - otplatu anuiteta, - izgradnju željezničko-cestovnih prijelaza izvan nivoa (denivelacija), - osiguranje ugovorenog obima usluge Republičkog hidrometeorološkog zavoda, Auto-moto saveza Hrvatske i Hitne medicinske pomoći, - programiranje i studijsko projektnu pripremu razvoja magistralnih cesta i auto-cesta, te objekata s naplatom za izgradnju. vođenje i korištenje na određeno vrijeme. Standard održavanja magistralnih i regionalnih cesta ne može se utvrditi manje od 80% potrebnog standarda održavanja, a standard održavanja za objekte s naplatom utvrđuje se kao puni standard održavanja (100%). Sredstva ostvarena od naknada iz toćke 7, 8, 9. i 14. člana 77. ovoga zakona koriste se za održavanje javnih cesta na kojima su ostvarena i prihod su nadležnog fonda za ceste. Član 80. Republički fond izdvaja dio sredstava iz točke 4. člana 77. ovoga zakona, ostvarenih od prodanih količina benzina i plinskog ulja za motorne čamce i jahte, za održavanje i modernizaciju malih luka i objekata koji su u funkciji njihovog korištenja. Visinu i način raspodjele sredstava iz stava 1. ovog člana po općinama utvrđuje Republički fond uz suglasnost republičkog organa uprave nadleženog za pomorstvo. Sredstva iz stava 2. ovoga člana, prihod su subjekta kojeg je odredila nadležna općina kao nosioca upravljanja malim lukama na svom području. Ugovorom kojeg zaključuje Republički fond sa subjektom koji je određen kao nosilac upravljanja malim lukama na području općine pobliže se određuje način korištenja sredstava iz stava 2. ovoga člana. Korisnici sredstava dužni su, kao uvjet za učešće u raspodjeli sredstava iz stava 2. ovoga člana, do kraja veljače svake godine dostaviti Republičkom fondu izvještaj o utrošenim sredstvima za ovu svrhu. Član 81. Ukupna sredstva naknada iz točke 2, 4, 5, 6. i 10. člana 77. ovoga zakona raspoređuju se bilancom koju donosi Republički fond uz suglasnost republičkog organa uprave nadležnog za ceste. Bilancom iz stava 1 ovoga člana utvrđuje se: - ukupna visina sredstava, - ukupna sredstva koja su prihod Republičkog fonda, - učešće svakog pojedinog regionalnog fonda u ukupnim sredstvima koja su prihod regionalnih fondova i - dinamika usmjeravanja sredstava. Član 82. Osnovni kriteriji za utvrđivanje ućešća svakog pojedinog regionalnog fonda u sredstvima iz člana 81. ovoga zakona su: 1. duljina i površina cesta po vrstama cesta i objekata na njima, 2. vrsta kolnika, 3. prosječni godišnji promet i struktura prometa (bruto - tona), 4. klimatski uvjeti (nadmorska visina, karakteristična klimatska područja, trajanje niskih temperatura, oborina, trajanje zimske službe i sl.), 5. željezničko-cestovni prijelazi izvan nivoa i doprinosa za vodnu zajednicu, 6. potrebna električna energija u funkciji prometne signalizacije i opreme ceste. Član 83. Republički fond dužan je prema utvrđenoj dinamici usmjeravanja sredstava doznačiti regionalnim fondovima sredstva iz stava 5. člana 79. ovoga zakona koja su godišnjim programom raspodjele sredstava i bilancom za tekuću godinu utvrđena za održavanje i zaštitu republičke mreže javnih cesta i razvoj regionalnih cesta. Član 84. Republićki fond usmjerit će najmanje 5% sredstava ostvarenih od naknade iz točke 4. člana 77. ovoga zakona za modernizaciju republičke mreže javnih cesta na područjima društveno-političkih zajednica gdje je ona za više od 10% ispod prosjeka moderniziranosti u Republici. Član 85. Na osnovi jedinstvenih kriterija, koje utvrđuje Republički fond, nadležni fond za ceste procjenjuje visinu štete nastale na javnoj cesti uzrokovane elementarnom nepogodom i upućuje zahtjev Republičkom fondu za dodjelu sredstava iz alineje 8. stava 5. člana 79. ovoga zakona u visini potrebnoj za sanaciju nastalih oštećenja. Odl …