Opći kolektivni ugovor za javne djelatnosti i javna poduzeća

Opći kolektivni ugovor za javne djelatnosti i javna poduzeća Upute za korištenje Elektronička pošta Početna stranica Opći kolektivni ugovor za javne djelatnosti i javna poduzeća NN 66/1992 (12.10.1992.), Opći kolektivni ugovor za javne djelatnosti i javna poduzeća KOLEKTIVNI UGOVORI Na temelju članka 94. stavka 3. Zakona o radnim odnosima ("Narodne novine", broj 25/92), Vlada Republike Hrvatske i Koordinacija hrvatskih sindikata javnih djelatnosti i javnih poduzeća: 9. listopada 1992. godine zaključili su OPĆI KOLEKTIVNI UGOVOR ZA JAVNE DJELATNOSTI I JAVNA PODUZEĆA I. OPĆE ODREDBE Članak 1. Ovim se Općim kolektivnim ugovorom (u daljnjem tekstu Ugovor) na razini Republike Hrvatske utvrduju međusobna prava i obveze potpisnika ovog Ugovora. Ovim Ugovorom utvrđuju se prava i obveze iz rada i po osnovi rada djelatnika zaposlenih u javnim djelatnostima i javnim poduzećima u Republici Hrvatskoj, kao i prava i obveze tih javnih djelatnosti i javnih poduzeća. Članak 2. Vlada Republike Hrvatske obvezuje se zatražiti mišljenje sindikata prije predlaganja zakona i donošenja propisa koji utječu na radnopravni položaj djelatnika za koje je ovaj Ugovor izvor prava. Pribavljeno mišljenje Vlada je dužna razmotriti i uz svoje stajalište prezentirati ih Saboru Republike Hrvatske. Članak 3. Pod pojmom djelatnik u smislu primjene ovog Ugovora podrazumijevaju se djelatnici zaposleni na određeno ili neodređeno vrijeme, s punim, nepunim i skraćenim radnim vremenom, pripavnici i djelatnici koji poslove radnog mjesta obavljaju kod kuće. Članak 4. Pod pojmom organizacija podrazumijeva se organizacija javne djelatnosti (prosvjeta, kultura. šport, znanost, zdravstvo. uprava, pravosuđe i dr.) i javno poduzeće. Pod pojmom poslodavac podrazumijeva se fizička osoba koja samostalno obavlja djelatnost iz djelokruga javnih djelatnosti osobnim radom odnosno osobnim radom i sredstvima u vlasništvu gradana odnosno kod gradansko pravnih i fizičkih osoba. Članak 5. Odredbe ovog Ugovora primjenjuju se neposredno, osim ako pojedina pitanja nisu drugačije uređena u posebnim kolektivnim ugovorima na razini djelatnosti županija, grada Zagreba ili općina odnosno organizacije. Ako bi posebnim kolektivnim ugovorom odnosno općim aktom organizacije neko pravo djelatnika bilo nepovoljnije od prava koja proizlaze iz ovog Ugovora, primjenjuju se odredbe ovog Ugovora. II. ZASNIVANJE RADNOG ODNOSA Članak 6. Uvjeti za zasnivanje radnog odnosa, provjeravanje stručnih i drugih radnih sposobnosti i trajanje pokusnog rada uređuju se posebnim kolektivnim ugovorom za svaku javnu djelatnost; odnosno javno poduzeće ako nisu uređeni zakonom. Znanje pripravnika koji po zakonu nemaju obvezu polaganja stručnog ispita provjerava se na način i u postupku propisanim posebnim kolektivnim ugovorom. III: PRAVA, OBVEZE I ODGOVORNOSTI IZ RADNOG ODNOSA Rasporedivanje djelatnika Članak 7. Djelatnik može biti raspoređen na druge poslove koji nisu u skladu sa njegovom stručnom spremom, odnosno može mu prestati radni odnos zbog toga što nema potrebno znanje i sposobnosti i ne ostvaruje predviđene rezultate rada na svom radnom mjestu, samo kada se to utvrdi u odgovarajućem postupku uz prethodno pribavljeno mišljenje sindikata. Poslovodni organ odnosno poslodavac pri donošenju odluke iz stavka 1. nije vezan mišljenjem sindikata Ukoliko ne prihvati mišljenje sindikata. dužan se o istom očitovati kod donošenja odluke. Posebnim kolektivnim ugovorom može se detaljnije razraditi postupak raspoređivanja na druge poslove odnosno utvrđivanje potrebnih znanja i sposobnosti. Članak 8. Djelatnik može biti raspoređen iz jednog u drugo mjesto rada na udaljenosti većoj od 55 km, u skladu sa posebnim kolektivnim ugovorom ako se time ne pogoršava materijalni i socijalni položaj djelatnika i njegove obitelji (npr: čuvanje i školovanje djece, stambeni i drugi životni uvjeti, zdravlje. . .). Organizacija odnosno poslodavac ne mogu rasporediti iz jednog u drugo mjesto rada na udaljenost veću od 50 km djelatnicu za vrijeme trudnoće, majku sa djetetom do 7 godina starosti, invalida, samohranog roditelja maloljetnog djeteta, roditelja teže hendikepiranog djeteta koji zbog toga radi skraćeno radno vrijeme, sindikalnog povjerenika i predstavnika djelatnika u organima upravljanja bez njihova pristanka. Ako je djelatnost organizacije odnosno poslodavca takve prirode da se poslovi i radni zadaci obavljaju izvan sjedišta organizacije odnosno poslodavca (montažerski radovi, gradevinarstvo, istraživanje nafte i plina, geoistraživanja, promet i veze. . .), djelatnik se može rasporediti u drugo mjesto rada bez ograničenja iz stavka 1. ovog članka. Prava djelatnika za čijim je radom prestala potreba Članak 9. Kriterije za utvrđivanje privremenih i trajnih viškova zaposlenih u organizaciji odnosno kod poslodavca, zajedno utvrduju poslovodni organ u organizaciji odnosno poslodavac i sindikat. Posebnim kolektivnim ugovorom može se za određene djelatnike koji su utvrđeni kao trajni višak zaposlenih utvrditi prednost pri zapošljavanju. Članak 10. Djelatnik koji je proglašen trajnim viškom u organizaciji odnosno kod poslodavca ima pravo na jednokratnu otpremninu najmanje u visini jedne prosječne plaće isplaćene u gospodarstvu Republike u protekla tri mjeseca. Djelatniku koji je proglašen trajnim viškom, a ispunjava uvjete za dokup staža sukladno općim propisima o radnim odnosima, može se dokupiti staž. Članak 11. Djelatniku za čijim je radom trajno prestala potreba kod organizacije odnosno poslodavca, radni odnos ne može prestati dok ne proteknu sljedeći rokovi od dana donošenja Programa rješavanja viška djelatnika: - za djelatnika do 10 godina staža 4 mjeseca - za djelatnika sa preko 10, a do 20 godina staža 5 mjeseci - za djelatnika sa preko 20 godina staža 6 mjeseci. Radno vrijeme Članak 12. Puno radno vrijeme djelatnika uključujući dnevni odmor ne može iznositi više od 42 sata tjedno. Nedjelja je dan tjednog odmora. Zdravlje i sigurnost na radu Članak 13. Organizacija odnosno poslodavac dužni su osigurati uvjete zdravlja i sigurnost djelatnika na radu. Organizacija odnosno poslodavac poduzet će mjere nužne za sigurnost i zdravlje djelatnika, uključujući mjere za sprečavanje rizika na radu, pružanje informacije i osposobljavanje djelatnika za rad na siguran način, brigu za potrebnu organizaciju i sredstva. Organizacija odnosno poslodavac dužni su pri uvođenju novih tehnologija informirati djelatnike i njihove sindikalne povjerenike o tehnološkim karakteristikama i mogućim utjecajima tih tehnologija na zdravlje i sigurnost djelatnika. Radi prilagodavanja tehničkom napretku, organizacija odnosno poslodavac obvezni su planirati tehnološki razvoj proizvodnog ili radnog procesa, na način da opasne tehnologije uklone iz radnog procesa, zamjenjujući ih manje opasnim ili neopasnim. Organizacija odnosno poslodavac dužni su osigurati dodatne uvjete za rad invalida u skladu s posebnim propisima. Članak 14. U provodenju mjera zaštite na radu sindikalni povjerenik ima pravo i obveze utvrđene posebnim kolektivnim ugovorom a osobito: - sudjelovati u planiranju unapređivanja uvjeta rada, uvođenja nove tehnologije, uvođenja novih supstanci u radni i proizvodni proces; - biti izviješten o svim promjenama od utjecaja na sigurnost i zdravlje djelatnika; - primati primjedbe djelatnika na primjenu propisa i provođenja mjera zaštite na radu: - biti nazočan inspekcijskim pregledima i informirati inspektora o svim zapažanjima djelatnika čiji je povjerenik; - pozvati inspektora rada kada ocijeni da su ugroženi život i zdravlje djelatnika, a,poslodavac to propušta ili odbija učiniti; - obrazovati se za obavljanje ovih poslova, stalno proširivati i unapređivati znanje. pratiti i prikupljati informacije relevantne za njegov rad; - staviti prigovor na inspekcijski nalaz i mišljenje; - svojom aktivnošću poticati ostale djelatnike na rad na siguran način. Članak 15. Dužnost je svakog djelatnika brinuti se o vlastitoj sigurnosti i zdravlju, kao i sigurnosti i zdravlju drugih djelatnika i osoba na koje utječu njegovi postupci tijekom rada, u skladu s osposobljenošću i uputama koje mu je osigurala organizacija odnosno poslodavac. Djelatnik, koji u slučaju ozbiljne, prijeteće i neizbježne opasnosti napusti svoje radno mjesto ili opasno područje ne smije biti stavljen u lošiji položaj zbog svog postupka i uživa zaštitu od bilo kakvih neposrednih posljedica, osim ako je po posebnim propisima ili pravilima struke dužan izložiti se opasnosti radi spašavanja života i zdravlja ljudi ili imovine. Prava iz prethodnog stavka se ne primjenjuju u slučaju rata ili neposredne ratne opasnosti kao i u slučaju elementarnih nepogoda i katastrofa. Odmori i dopusti Članak 16. Djelatnik ima pravo na odsutnost s rada tijekom jedne kalendarske godine uz naknadu plaće za: - sklapanje braka 4 dana najmanje - rođenje djeteta 2 dana najmanje - smrt supružnika, djeteta, roditelja i unuka 4 dana najmanje - smrt roditelja supružnika, djedova i baka, braće i sestara 3 dana najmanje - selidbe na udaljenost veću od 50 km 3 dana najmanje - selidbe u istome mjestu 2 dana najmanje - elementarne nepogode 5 dana najmanje - teške bolesti člana uže obitelji (roditelji, djeca) izvan mjesta stanovanja 3 dana najmanje. - u slučaju većih oštećenja ili uništenja materijalnih dobara kao posljedica neprijateljskog djelovanja 5 dana najmanje - radi smještaja prognanih ili izbjeglih osoba 1 dan najmanje - radi traženja članova obitelji - djece, supružnika, roditelja, braće i sestara nestalih u ratu ili obavljanje poslova radi pomoći članovima obitelji zarobljenih od strane neprijatelja 5 dana najmanje. Članak 17. Djelatniku se može odobriti neplaćeni dopust do 30 dana tijekom jedne kalendarske godine u slijedećim slučajevima: - njega člana uže obitelji, - izgradnja ili popravak kuće ili stana, - liječenje na vlastiti trošak. - obrazovanje, osposobljavanje, usavršavanje ili specijalizacija na vlastiti trošak te u drugim opravdanim slučajevima. Kada to okolnosti zahtijevaju neplaćeni dopust u slučajevima iz stavka I. ovog članka može se odobriti djelatniku u trajanju preko 30 dana. Članak 18. U granicama duljine godišnjeg odmora koje su određene zakonom, trajanje godišnjeg odmora utvrđuje se: - prema uvjetima rada, - prema doprinosu djelatnika na radu, - prema složenosti poslova. - prema radnom stažu, - prema posebnim socijalnim uvjetima i - prema navršenim godinama starosti. Broj dana utvrđen prema kriterijima iz prethodnog stavka pribraja se na zakonski minimum trajanja godišnjeg odmora od osamnaest radnih dana s time da ne može preći zakonom utvrdeni maksimum. Djelatnik ima pravo koristiti dva puta po jedan dan godišnjeg odmora po želji uz obavezu da o tome izvijesti organizaciju odnosno poslodavca ili po njemu ovlaštenu osobu najmanje jedan dan ranije ako time bitno ne remeti proces rada. Djelatnici koji zbog mobilizacije u Hrvatsku vojsku, zbog radne obveze ili zarobljavanja od strane neprijatelja nisu koristili godišnji odmor iz prethodne godine imaju pravo koristiti neiskorišteni godišnji odmor po demobilizaciji ili po prestanku radne obveze. Vrijeme korištenja neiskorištenog godišnjeg odmora određuje nadležni organ organizacije odnosno poslodavac. IV. PLAĆE I NAKNADE Članak 19. Plaću za rad organizacija odnosno poslodavac dužni su isplatiti djelatniku neovisno o ostvarenom poslovnom rezultatu organizacije odnosno poslodavca, a čini je: - osnovna plaća utvrđena na osnovi složenosti poslova radnog mjesta na koje je djelatnik raspoređen i normalnih uvjeta rada na dotičnom radnom mjestu, - povećanje plaće po osnovi ostvarenih rezultata rada djelatnika (u daljnjem tekstu: stimulativni dio plaće). - povećanje plaće po osnovi radnog staža i uvjeta rada težih od normalnih uvjeta vrednovanih u osnovnoj plaći (u daljnjem tekstu: dodaci). Posebnim kolektivnim ugovorom može se utvrditi pravo djelatnika na plaću po osnovi ostvarene dobiti, a u organizaciji odnosno kod poslodavca koji dobit ne ostvaruju, ako bude sredstava, može se isplatiti nagrada za uspješno obavljeni posao. Naknadu plaće djelatnik ostvaruje za vrijeme u kome ne radi u slučajevima utvrđenim zakonom i kolektivnim ugovorom. Članak 20. Plaća i ostala materijalna prava djelatnika iskazuju se u neto iznosu. Poreze i doprinose obračunava i uplaćuje organizacija odnosno poslodavac. Organizacija odnosno poslodavac dužni su omogućiti djelatniku i sindikalnom povjereniku uvid u dokumentaciju o obračunu plaća i uplati doprinosa za mirovinsko, invalidsko i zdravstveno osiguranje. Članak 21. Plaća se isplaćuje dva puta mjesečno. Prvi dio plaće ne može iznositi manje od 50% pripadajuće mjesečne osnovne plaće djelatnika i isplaćuje se najkasnije posljednjeg dana u mjesecu za koji se vrši isplata. Drugi dio mjesečne plaće organizacija odnosno poslodavac dužni su isplatiti najkasnije petnaestog dana u mjesecu za prethodni mjesec. U slučaju zakašnjenja isplate prvog odnosno drugog dijela mjesečne plaće organizacija odnosno poslodavac dužni su djelatniku isplatiti zakonske zatezne kamate. Članak 22. U javnim djelatnostima i javnim poduzećima nema tajnosti plaća. Osnovna plaća Članak 23. Osnovna plaća djelatnika za puno radno vrijeme i normalni učinak utvruje se tako da se iznos najniže osnovne plaće pomnoži koeficijentom složenosti utvrđenim za grupu poslova kojoj pripada radno mjesto na kojem djelatnik radi. Članak 24. Najniža osnovna plaća pratit će najnižu osnovnu plaću Općeg kolektivnog ugovora za gospodarstvo u istom iznosu. Svaka ugovorna strana može podnijeti prijedlog za korekciju najniže osnovne plaće, koji je druga ugovorna strana dužna razmotriti i ocijeniti njegovu opravdanost. Postupak pregovaranja mora biti okončan u roku od 30 dana od dana podnijetog prijedloga. Pri utvrdivanju najniže osnovne plaće ugovorne strane će polaziti od iznosa minimalnih troškova života radnika i njegove obitelji i realnih mogućnosti gospodarstva u postojećim okolnostima. Članak 25. Svi poslovi odnosno radna mjesta razvrstavaju se u najmanje deset grupa, a odnos izmedu osnovne plaće najniže i najviše vrednovanog radnog mjesta ne može biti manji od 1:3,2. Članak 26. Posebnim kolektivnim ugovorima odnosno općim aktima organizacije izvršit će se razvrstavanje i vrednovanje pojedinih poslova odnosno radnih mjesta na osnovi složenosti poslova i normalnih uvjeta rada na tim radnim mjestima. Članak 27. Složenost poslova određenog radnog mjesta utvrđuje se tako da se vrijednost poslova najnižeg stupnja složenosti množi koeficijentom složenosti utvrđenim za grupu poslova kojoj pripada dotično radno mjesto, polazeći od slijedećih grupa poslova i koeficijenata. I. grupa poslova podrazumijeva jednostavan rutinski rad koji ne zahtijeva posebno obrazovanje 1,00 II. grupa poslova podrazumijeva manje složene poslove i zadatke, odnosno rad pomoću jednostavnih sredstava za rad za koji su dovoljna pismena uputstva 1,20 III. grupa podrazumijeva srednje složene poslove i zadatke na kojima se rad ponavlja uz povremenu pojavu novih poslova 1,40 IV. grupa poslova podrazumijeva složenije i raznovrsnije poslove i zadatke za čije su obavljanje potrebne konzultacije u njihovu izvršavanju 1,60 V. grupa poslova podrazumijeva složenije poslove i zadatke koji zahtijevaju veći stupanj samostalnosti u izvršavanju poslova i zadatka 1,85 VI. grupa poslova podrazumijeva poslove koji zahtijevaju samostalnost i veći stupanj kreativnosti u njihovu izvršavanju 2,10 VII. grupa poslova podrazumijeva poslove koji zahtijevaju dodatno poznavanje užeg područja djelovanja uz samostalnost i kreativnost u izvršavanju poslova toga područja 2,20 VIII. grupa poslova podrazumijeva vrlo složene poslove koji zahtijevaju inicijativu i kreativnost radnika, projektiranje poslova i zadataka 2,60 IX. grupa poslova podrazumijeva vrlo složene poslove koji zahtijevaju inicijativu i kreativnost radnika te dodatna specijalistička znanja potrebna za obavljanje tih poslova 2,80 X. grupa poslova podrazumijeva najsloženije poslove i zadatke s najvećim značajem za vođenje procesa proizvodnje i poslovanja, kreativne poslove i zadatke, istraživački rad, itd. 3,20 Posebnim kolektivnim ugovorom pojedini poslovi odnosno radni zadaci razvrstavaju se u odredenu grupu složenosti s pripadajućim koeficijentima, polazeći od koeficijenata iz stavka 1. kao minimalnog te zahtijevane stručne spreme kao uvjeta za obavljanje tih poslova. Članak 28. Vrednovanje i razvrstavanje radnih mjesta izvršeno na temelju složenosti poslova može se korigirati na osnovi uvjeta rada koji se smatraju normalnim za poslove pojedinog radnog mjesta. Tom korekturom pojedino radno mjesto određenog stupnja složenosti poslova može biti razvrstano na viši stupanj skale vrednovanja radnih mjesta ako su normalni uvjeti rada na tom mjestu teži od normalnih uvjeta rada na drugim radnim mjestima istog stupnja složenosti. Stimulativni dio plaće Članak 29. Posebnim kolektivnim ugovorima, općim aktima organizacije i ugovorima o zapošljavanju izmedu djelatnika i poslodavaca utvrdit će se mjerila za vrednovanje ostvarenih rezultata rada i stimulacija djelatnika za ostvarenje većih rezultata rada. Djelatnik mora biti unaprijed upoznat s kriterijima i mjerilima za vrednovanje rezultata rada i iznosom stimulativnog dijela plaće koji mu po toj osnovi pripada. Na zahtjev djelatnika, organizacije odnosno poslodavca ili sindikata može se obaviti stručna arbitraža normi ili drugih mjerila vrednovanja rezultata rada, a do završetka arbitražnog postupka djelatnik ostvaruje stimulativni dio plaće po do tada važećim mjerilima. Dodaci Članak 30. Osnovna plaća djelatnika povećava se za svaku navršenu godinu radnog staža za 0,50%. Pravo na povećanje osnovne plaće prema prethodnom stavku pripada djelatniku za ukupni radni staž. Članak 31. Osnovna plaća djelatnika povećat će se kada djelatnik radi u uvjetima rada težim od normalnih za dotično radno mjesto. Posebnim kolektivnim ugovorima i općim aktima organizacija utvrdit će se uvjeti rada teži od normalnih za pojedina radna mjesta. Elementi težih uvjeta rada koji se obvezno moraju uzeti u obzir pri uređivanju ovih pitanja u posebnim kolektivnim ugovorima i aktima organizacija su sljedeća: - utjecaji okoline (klima, buka, vibracije, zračenje, vlaga, štetni plinovi. biološke štetnosti. . .), - fizička i psihička opterećenja (opterećenja osjetila, teži fizički napori s mogućim posljedicama za zdravlje, rad s prljavim tvarima. . .). - opasnost po zdravlje i život na radnom mjestu (opasnost od alata ili predmeta rada, od transportnih sredstava i sredstava javnog prometa, opasnost od pada, električne struje, zatrpavanja, eksplozije, vrućih i užarenih predmeta ili stvari i od nagrizavajućih tvari. . .). Članak 32. Osnovna plaća djelatnika uvećat će se najmanje: - za rad noću 30% - za prekovremeni rad 50% - za rad nedjeljom 35% - za rad u smjenskom radu u drugoj smjeni ili dvokratni rad s prekidom dužim od 1 sata 10% Ako djelatnik radi na dane blagdana i neradne dane utvrđene zakonom, ima pravo na naknadu plaće i plaću uvećanu najmanje za 50%. Ako djelatnik radi na dan Uskrsa. ima pravo na plaću uvećanu najmanje za 50%. Ako djelatnik radi na poslovima čija tehnologija rada ne dozvoljava prekid pa iz tih razloga ne može koristiti dnevni odmor ima pravo na posebnu naknadu za neiskorišteni dnevni odmor kao za prekovremeni rad. Članak 33. U slučajevima predviđenim zakonom djelatnik ima pravo na minimalnu plaću. Kriteriji za određivanje i usklađivanje minimalne plaće, visina minimalne plaće te uvjeti i postupak ostvarivanja prava na minimalnu plaću utvrdit će se sa potpisnicima Općeg kolektivnog ugovora za gospodarstvo. te čine sastavni dio ovog Ugovora Plaće po osnovi inovacije Članak 34. Općim aktom, odnosno, ugovorom o zapošljavanju između djelatnika i poslodavca mogu se utvrditi prava djelatnika na temelju,njegova doprinosa poslovnom rezultatu inovacijom, racionalizacijom ili drugim oblicima stvaralaštva. Ta prava mogu biti utvrđena u obliku novčanog udjela u neto ostvarenim efektima inovacije, racionalizacije i drugih oblika stvaralaštva u prednostima djelatnika za dodatno obrazovanje ili prekvalifikaciju, u omogućavanju povoljnijih uvjeta za inventivni rad, u bržoj mogućnosti napredovanja na bolje vrednovana radna mjesta i slično. Ostvarivanje konkretnih prava po ovoj osnovi u svakom pojedinačnom slučaju predmet je posebnog ugovora izmedu djelatnika i organizacije odnosno poslodavca. Naknada plaća Članak 35. Za vrijeme kada ne radi zbog: - godišnjeg odmora, - plaćenog dopusta, - državnih blagdana i neradnih dana utvrđenih zakonom, - obavljanja funkcije predstavnike djelatnika u organima upravljanja, - drugih slučajeva utvrdenih kolektivnim ugovorom ili općim aktom organlzacije, djelatnik ima pravo na naknadu plaće koju bi ostvario da je radio za redovno radno vrijeme uz normalni učinak, bez stimulacije i prekovremenog rada. Članak 36. Djelatnik ima pravo na : naknadu u visini njegove osnovne plaće za radno vrijeme uz normalan učinak, osim ako posebnim kolektivnim ugovorom nije drugačije riješeno, za vrijeme kada ne radi zbog: - obrazovanja, prekvalifikacije i stručnog osposobljavanja ako je upućen od organizacije odnosno poslodavca, - obrazovanja za potrebe sindikalne aktivnosti, - zastoja u poslu do koga je došlo bez krivnje djelatnika kao na primjer u slučaju nedostatka sirovina, pogonske energije i slično. Posebnim kolektivnim ugovorima ili općim aktima organizacije mogu se utvrditi i drugi vidovi naknada u pojedinim specifičnim slučajevima radi osiguranja nesmetanog odvijanja procesa rada kao što su pripravnosti djelatnika kod kuće, dežurstva na radnom mjestu itd. Članak 37. U slučaju odsutnosti radnika s posla zbog bolovanja do 30 dana radniku pripada nakna,da plaće najmanje u visini 90% od njegove plaće ostvarene u mjesecu neposredno prije nego je počeo s bolovanjem. Organizacija odnosno poslodavac može utvrditi različitu visinu naknade plaće za bolovanje do 30 dana ovisno o broju dana bolovanja s tim da naknada ni u kojem slučaju ne može iznositi manje od 90% osnovice iz stavka 1. ovog članka. Naknada u 100 postotnom iznosu plaće pripada radniku za slučaj bolovanja zbog profesionalne bolesti ili povrede na radu. Članak 38. Sindikalnom povjereniku kada ne radi poslove radnog mjesta zbog sindikalnih aktivnosti utvrđenih zakonom i kolektivnim ugovorom, organizacija odnosno poslodavac dužni su isplatiti naknadu plaće najmanje kao da je radio na poslovima radnog mjesta uz normalni učinak. Zaštita djelatnika Članak 39. Kada se tijekom radnog vijeka djelatnika smanjuje njegova radna sposobnost zbog godina starosti. povrede na radu, invaliditeta, profesionalnih i ostalih bolesti te drugih razloga koji se utvrđuju posebnim kolektivnim ugovorom ili općim aktom, organizacija odnosno poslodavac dužni su osigurati povoljnije uvjete rada za tog djelatnika kao primjerice lakši posao, povoljnija norma: rad sa smanjenim fondom sati, rad na jednostavnijim poslovima i slično, bez smanjenja njegove plaće koju je ostvarivao u vremenu prije nego su nastupile spomenute okolnosti. Članak 40. Naknada plaće koja djelatniku invalidu pripada od dana nastanka invalidnosti ili djelatniku od dana utvrđene opasnosti od nastanka invalidnosti odnosno od dana završetka prekvalifikacije ili dokvalifikacije do raspoređivanja na odgovarajuće radno mjesto ne može se isplatiti u iznosu nižem od osnovne plaće radnog mjesta na koje je do tada bio rasporeden. Članak.41. Organizacija odnosno poslodavac dužni su djelatniku koji radi skraćeno radno vrijeme, zbog smanjene radne sposobnosti nastale povredom na radu bez krivnje djelatnika ili profesionalnog oboljenja, isplatiti plaću za skraćeno radno vrijeme i naknadu u visini razlike izmedu naknade koju ostvaruje po propisima invalidsko-mirovinskog osiguranja i plaće radnog mjesta na koje je raspoređen. Članak 42. Djelatnik kojem do stjecanja prava na mirovinu nedostaje pet godina staža ili godina života, zadržava do odlaska u mirovinu najmanje plaću koju je ostvario u mjesecu koji prethodi mjesecu u kojem su se stekle spomenute okolnosti uz uredno i savjesno obavljanje poslova i rezultate rada primjerene njegovoj dobi. Plaća djelatnika iz stavka 1. ovog članka uvećava se u srazmjeru s rastom prosječnih plaća u organizaciji odnosno kod poslodavca. V. OSTALA MATERIJALNA PRAVA DJELATNIKA Članak 43. Djelatniku pripada pravo na regres za korištenje godišnjeg odmora najmanje u visini najniže osnovne plaće utvrđene ovim Ugovorom. Regres za godišnji odmor se isplaćuje prije korištenja godišnjeg odmora. Članak 44. U slučaju kada djelatnik odlazi u mirovinu pripada mu pravo na otpremninu u visini od najmanje 3 prosječne mjesečne plaće isplaćene po djelatniku u gospodarstvu Republike u prethodna 3 mjeseca. Pravo na otpremninu pripada i djelatniku kojem je radni staž dokupljen kao nužan uvjet da bi mu mogao prestati radni odnos kao trajnom višku u organizaciji odnosno kod poslodavca Članak 45. Djelatnik ili njegova obitelj ima pravo na pomoć u sljedećim slučajevima: - smrti djelatnika -3 prosječne mjes. plaće - smrti supružnika, djeteta i roditelja u skrbi - 1 prosječne mjes. plaće - nastanka teške invalidnosti - 1 prosječne mjes. plaće - bolovanje dužeg od 90 dana - 1 prosječne mjes. plaće - otklanjanje posljedice elementarne nepogode - 1 prosječne mjes. plaće - nastanka teške invalidnosti djelatnika, supružnika, roditelja i djece djelatnika u domovinskom ratu - 2 prosječne mjes. plaće Kao osnovica za utvrđivanje prava iz stavka 1. uzima se prosječna mjesečna plaća isplaćena po djelatniku u gospodarstvu Republike u prethodnom mjesecu. Članak 46. Kada je djelatnik upućen na službeno putovanje u zemIji pripada mu naknada prijevoznih troškova, dnevnica u iznosu od 10% prosječne mjesečne plaće isplaćene po djelatniku u gospodarstvu Republike u prethodna tri mjeseca i naknada punog iznosa hotelskog računa za spavanje. Naknada troškova i dnevnica za službeno putovanje u inozemstvo ureduje se na način kako je to regulirano za republičke organe uprave. Za dane kada je na službenom putovanju s pravom na dnevnicu djelatnik nema pravo na regres za ishranu u tijeku rada (topli obrok). Članak 47. Za vrijeme rada izvan sjedišta organizacije odnosno poslodavca i izvan mjesta njegovog stalnog boravka, djelatnik ima pravo na terenski dodatak u visini hoja mu pokriva povećane troškove života zbog boravka na terenu. Visina terenskog dodatka ovisi o tome da li je djelatniku osiguran smještaj, prehrana i,drugi uvjeti boravka na terenu. Puni iznos terenskog dodatka dnevno ne može biti manji od 6% od prosječne mjesečne plaće isplaćene po djelatniku u gospodarstvu Republike u prethodna tri mjeseca. Terenski dodatak se isplaćuje djelatniku najkasnije posljednji radni dan u mjesecu za naredni mjesec. Dnevnica i terenski dodstah se medusobno isključuju. Članak 48. Slučajevi kada djelatniku pripada dnevnica a kada terenski dodatak, kao i njihove konkretne visine, uredit će se u posebnim kolektivnim ugovorima i u općim aktima organizacije odnosno ugovorima o zapošljavanju izmedu djelatnika i poslodavca. Članak 49. Posebnim kolektivnim ugovorima i općim aktima organizacija odnosno ugovorima o zapošljavanju izmedu djelatnika i poslodavaca utvrdit će se slučajevi kada djelatniku. koji radi u sjedištu organizacije a obitelj mu trajno boravi izvan sjedišta organizacije, pripada pravo na naknadu za odvojeni život od obitelji. Naknada se isplaćuje zbog pokrića povećanih troškova života djelatnika radi odvojenosti od obitelji, a kada djelatnik ima na nju pravo, puna naknada ne može iznositi manje od 60% prosječne mjesečne plaće isplaćene po djelatniku u gospodarstvu Republike u prethodna tri mjeseca. Ako je djelatniku osiguran smještaj ili prehrana visina naknade u novčanom iznosu umanjit će se u odgovarajućem odnosu. Naknada za odvojeni život od obitelji i terenski dodatak se medusobno isključuju. Članak 50. Djelatnik ima pravo na naknadu troškova prijevoza na posao i s posla u visini troškova prijevoza sredstvima javnog prometa. Članak 51. Ako djelatnik ima pravo korištenja privatnog automobila u službene svrhe, naknadit će mu se troškovi u visini 30% cijene litre benzina super po prijeđenom kilometru. Kada će djelatnik koristiti privatni automobil u službene svrhe, uređuje se aktima ustanove, poduzeća odnosno odlukom poslodavca. Članak 52. Naknada troškova prehrane utvrđuje se u visini 25% prosječne mjesečne plaće isplaćene po djelatniku u gospodarstvu Republihe u prethodna tri mjeseca. Na naknadu imaju pravo; zaposleni s pola radnog vremena kao i djelatnici i studenti na praktičnoj i radnoj obuci. Djelatnici koji rade duže od punog radnog vremena ali ne manje od 4 sata neprekidno, imaju pravo na dodatnu naknadu za prehranu razmjerno vremenu provedenom na radu. Članak 53. Organizacija odnosno poslodavac dužni su isplatiti nagradu učenicima i studentima za vrijeme prakse najmanje u visini 15% prosječne mjesečne plaće isplaćene po djeiatniku u gospodarstvu Republike u prethodna tri mjeseca U tijeku praktičnog rada organizacija odnosno poslodavac dužni su učenicima i studentima naknaditi troškove prijevoza na posao i s posla kao i topli obrok po istim kriterijima kao i ostalim djelatnicima Ostala prava i obveze učenika i studenata za vrijeme prakse regulirat će se međusobnim ugovorom u skladu sa zakonom. Članak 54. Posebnim kolektivnim ugovorom može se utvrditi obveza organizacije odnosno poslodavca da na teret troškova poslovanja kolektivno osigura sve djelatnike. Članak 55. Organizacija odnosno poslodavac dužni su djelatniku isplatiti jubilarnu nagradu za navršenih: - 10 godina radnog staža 50% - 20 godina radnog staža 70% - 30 godina radnog staža 85% - 35 godina radnog staža 100% od prosječne mjesečne plaće isplaćene po djelatniku u gospodarstvu u prethodna tri mjeseca. Članak 56. Organizacija odnosno poslodavac dužni su osigurati sredstva za poklon djetetu do 12 godina starosti, roditelju nositelju zdravstvenog osiguranja djeteta, najmanje u visini 15% prosječne mjesečne plaće u gospodarstvu Republike u prethodna tri mjeseca. Članak 57. Djelatnik sa članovima svoje obitelji ima pravo na korištenje radničkih odmarališta uz dogovor sindikata i organizacije odnosno poslodavca Način i uvjeti za ostvarivanje prava iz prethodnog stavka utvrduju se posebnim ugovorom izmedu sindikata i poslovodstva. VI. DISCIPLINSKI POSTUPAK KOD POSLODAVCA Članak 58. Poslodavac odlučuje o disciplinskoj odgovornosti djelatnika, te izriče mjere u skladu sa zakonom i kolektivnim ugovorom. Poslodavac pokreće disciplinski postupak dostavom pisanog zahtjeva i poziva na raspravu djelatnika. O pokretanju disciplinskog postupka poslodavac izvješćuje sindikalnog povjerenika. Na zahtjev djelatnika odnosno uz pristanak djelatnika u disciplinskom postupku može ga zastupati sindikat. O prigovoru djelatnika protiv odluke poslodavca. kao disciplinskog organa može odlučivati arbitraža. koju sporazumno imenuju poslodavac i sindikat. Odluka arbitraže je konačna. Ako arbitraža nije imenovana, djelatnik može neposrednu zaštitu ostvariti putem suda. VII. ZAŠTITA PRAVA DJELATNIKA Članak 59. Otkazni rok iznosi: - za djelatnika do 30 godina života 1 mjesec - za djelatnika do 40 godina života 2 mjeseca - za djelatnika iznad 40 godina života 3 mjeseca U otkaznom roku djelatnik ima pravo na izbivanje s rada radi traženja novog zaposlenja 8 sati tjedno. Članak 60. Djelatnik koji nije zadovoljan rješenjem nadležnog organa organizacije donesenim povodom njegova zahtjeva radi ostvarivanja prava iz radnog odnosa ima pravo prigovora organu utvrdenom općim aktom organizacije. O prigovoru djelatnika koji je u radnom odnosu kod poslodavca može odlučiti arbitraža koju sporazumno imenuju poslodavci i sindikat. VIII. OBRAZOVANJE RADNIKA I INFORMIRANJE Članak 61. Djelatnici se imaju pravo školovati s obzirom na svoje interese i interese organizacije odnosno poslodavca. Tijekom školovanja za potrebe organizacije odnosno poslodavca djelatnik ostvaruje pravo na naknadu plaće iz članka 36. ovog Ugovora. Ostala prava s osnova rada djelatnik ostvaruje kao da je radio, osim ako posebnim kolektivnim ugovorom nije drugačije utvrđeno. Međusobna prava i obveze između djelatnika koji je upućen na školovanje i organizacije odnosno poslodavca. utvrduju se posebnim ugovorom u skladu s kolektivnim ugovorom, općim aktom odnosno ugovorom o zapošljavanju Članak 62. Organizacija odnosno poslodavac dužni su djelatniku odnosno sindikalnom povjereniku osigurati informacije koje su bitne za ekonomski položaj djelatnika, kao na primjer: - o prijedlozima poslovnih i razvojnih odluka. koje utječu na ekonomski i socijalni položaj djelatnika, a koje ne predstavljaju poslovnu tajnu; - o poslovnim rezultatima (periodičnim i godišnjim); - prijedlozima odluka i općih akata kojima se u skladu s kolektivnim ugovorom reguliraju osnovna prava i obveze iz radnog odnosa. Informacije o rezultatima poslovanja organizacija odnosno poslodavac osigurava po isteku odredenog razdoblja (iz stavka 1.), a informacije o planovima i prijedlozima akata poslodavac daje djelatnicima prije njihova usvajanja. IX. UVJETI ZA RAD SINDIKATA Članak 63. Organizacija odnosno poslodavac obvezuju se da će osigurati provedbu svih prava iz oblasti sindikalnog organiziranja utvrdenih konvencijama Međunarodne organizacije rada. Članak 64. Aktivnost sindikalnog povjerenika u organizaciji odnosno kod poslodavca ne smije biti spriječena ili ometena ako djeluje u skladu sa zakonom, drugim propisima i kolektivnim ugovorom. Članak 65. Pravo na sindikalnu aktivnost s naknadom plaće sindikalni povjerenik ostvaruje u ovisnosti o broju članova sindikata u organizaciji ili kod poslodavca i to tako da za svakog člana sindikata ima pravo na najmanje dva sata aktivnosti s neknadom plaće tijekom kalendarske godine. U organizaciji sa 750 i više članova sindikata, sindikalni povjerenik tog sindikata ima pravo na sindikalnu aktivnost s naknadom plaće za puno radno vrijeme. Pored broja sati sindikalne aktivnosti utvrđene u stavku 1. organizacija odnosno poslodavac dužni su sindikalnom povjereniku kao i članu regionalnog i republičkog organa sindikata omogućiti izostanak s rada uz naknadu plaće zbog pohađanja sindikalnih sastanaka, tečajeva, osposobljavanja, seminara, kongresa i konferencija. Članak 66. Kada sindikalni povjerenik dio svog radnog vremena u organizaciji odnosno kod poslodavca posvećuje sindikatu. a dio svojim redovnim radnim obvezama. tada se njegov radni odnos uređuje pismenim sporazumom sindikata i organizacije odnosno poslodavca. Naknade za rad sindikalnog povjerenika sindikat može upotrijebiti i na drugi način, ali samo u funkciji sindikalnog rada. Članak 67. Sindikalni povjerenik zbog sindikalnih aktivnosti ne može biti pozvan na odgovornost, niti doveden u nepovoljniji položaj. Sindikalnog povjerenika u organizaciji odnosno kod poslodavca, za vrijeme obnašanja dužnosti i dvije godine po njenom isteku ne može se bez suglasnosti republičkog organa sindikata: - premjestiti u okviru iste organizacije odnosno poslodavca u drugu organizaciju odnosno kod drugog poslodavca - utvrditi kao višak zaposlenih, - pokrenuti protiv njega disciplinski postupak bez odobrenja odgovarajućeg organa sindikata, - premjestiti ga ne nepovoljnije radno mjesto. Članak 68. Poslovodni i rukovodni organi organizacije odnosno poslodavac kao i organi upravljanja organizacije dužni su razmotriti prijedloge, inicijative, mišljenja i zahtjeve sindikata u svezi ostvarivanja prava, obveza i odgovornosti iz rada i po osnovi rada. O zauzetim stavovima dužni su u roku 8 dana od primitka prijedloga, inicijative, mišljenja i zahtjeva izvijestiti sindikat. Poslovodni organ odnosno poslodavac je dužan primiti na razgovor sindikalnog povjerenika na njegov zahtjev i s njime razmotriti pitanja sindikalne aktivnosti i materijalnih interesa zaposlenih. Nadležni ministar primit će na razgovor predstavnika republičkog sindikata na njegov zahtjev ako je riječ o pitanjima sindikalne aktivnosti i materijalnim interesima zaposlenih. Ovlašteni predstavnik Vlade Republike Hrvatske primit će na zahtjev koordinacije sindikata potpisnika ovog Ugovora koordinatora ako je riječ o pitanjima sindikalne aktivnosti i materijalnim interesima zaposlenih. Članak 69. Organizacija odnosno poslodavac dužni su, bez naknade, za rad sindikata osigurati najmanje sljedeće uvjete: - prostor za rad i održavanje sastanaka sindikata - pravo na korištenje telefona i po mogućnosti telefaksa u radnom vremenu, kao i dva sata poslije radnog vremena, - slobodu sindikalnog izvješćivanja i podjele tiska, - tehničke i administrativne usluge za rad sindikata u mjeri nužnoj za ostvarivanje sindikalne aktivnosti - obračun sindikalne članarine i sindikalnih kredita preko isplatnih lista u računovodstvu organizacije odnosno poslodavca prilikom obračuna plaća i doznačivanje članarine na račune sindikata. X. SOCIJALNI MIR Članak 70. Sindikati se suzdržavaju od štrajka. ako se sve odredbe iz ovog Ugovora uredno ispunjavaju prema svim djelatnicima na koje se ovaj Ugovor odnosi, kao i u svim pitanjima koja su ovim Ugovorom određena. Za svs pitanja koja ovim Ugovorom nisu uređena ili se trebaju urediti posebnim kolektivnim ugovorima, sindikat se ne odriče prava na štrajk. Obveza socijalnog mira vrljedi do otvaranja novih kolektivnih pregovora. Izuzetno od stavka 1. i 2. ovog članka, dozvoljen je štrajk solidarnosti odnosno druge metode sindikalne podrške zahtjevima zaposlenih u odredenoj djelatnosti. Članak 71. Za organizaciju i provedbu štrajka sindikat koristi sindikalna pravila o štrajku. štrajkom rukovodi štrajkački odbor. Članovi štrajkačkog odbora ne mogu biti rasporedeni na rad za vrijeme štrajka. Članak 72. Kada je štrajk organiziran zbog neispunjenja obveza propisanih ovim kolektivnim ugovorom, troškove štrajka snosi organizacija odnosno poslodavac. Ako se u slučaju iz stavka 1. utvrdi da je organizacija odnosno poslodavac prethodno ispunile obveze zbog kojih je štrajk organiziran troškove štrajka i naknade štete snosi organizator štrajka. XI. TUMAČENJE I PRAĆENJE PRIMJENE OVOG UGOVORA Članak 73. Za tumačenje odredbi i praćenje primjene ovog Ugovora potpisnici imenuju Zajedničku komisiju. Zajednička homisija ima šest članova od kojih tri člana imenuje Vlada Republike Hrvatske, a tri člana sindikati potpisnici ovog Ugovora. XII. RJEŠAVANJE SPOROVA I IZMJENE I DOPUNE UGOVORA Članak 74. Za rješavanje sporova izmedu potpisnika ovog Ugovora, koje nije bilo moguće riješiti međusobnim pregovaranjem, može se pokrenuti postupak mirenja. Članak 75. Postupak mirenja pokreće se na pismenu inicijativu jednog od potpisnika ovog Ugovora. Postupak mirenja ne može se provesti ako jedan od potpisnika ovog Ugovora nije prihvatio prijedlog za provedbu mirenja. Članak 76. Komisija za mirenje ima predsjednika i šest članova. Vlada Republike Hrvatske imenuje tri člana i sindikati tri člana. Članovi komisije sporazumno imenuju predsjednika komisije. Članak 77. U postupku mirenja ispitat će se navodi i prijedlozi ugovornih strana, a po potrebi prihupit će se i potrebne obavijesti i saslušati strane. Komisija će sastaviti pisani prijedlog nagodbe. Članak 78. Mirenje je uspjelo ako obje strane prihvate pisani prijedlog nagodbe. Nagodba u smislu odredbe stavka 1. ovog članka ima snagu nagodbe zaključene izvan suda (izvansudska nagodba). Članak 79. Ako ne uspije pregovaranje ni postupak mirenja, ugovorne strane mogu predmet spora povjeriti arbitraži od tri člana. Arbitraža se za svaki slučaj spora imenuje iz šire liste arbitara koju suglasno utvrđuju potpisnici ovog Ugovora u roku mjesec dana od dana zaključivanja ovog Ugovora. Članak 80. Postupak pred arbitražom vodi se na način koji će se propisati posebnim pravilnikom. Pravilnik će suglasno donijeti potpisnici ovog Ugovora u roku dva mjeseca od dana zaključivanja ovog Ugovora. Članak 81. Svaka ugovorna strana ima pravo pokrenuti postupak za izmjenu ili dopunu ovog Ugovorna strana koja pokreće postupak izmjene ili dopune ovog Ugovora radi to u pisanom obliku. Druga se strana obvezno očituje na predložene izmjene ili dopune u roku 30 dana. Članak 82. Najmanje 3 mjeseca prije isteka roka za koji vrijedi ovaj Ugovor strane su obvezne očitovati se o namjeri njegovog produženja odnosno u istom roku pokrenuti postupak za zaključivanje novog Općeg kolektivnog ugovora za javne djelatnosti i javna poduzeća. XIII. ZAKLJUČIVANJE KOLEKTIVNOG UGOVORA Članak 83. Smatra se da je ovaj Ugovor zaključen kada ga potpišu ovlašteni predstavnik Vlade Republike Hrvatske i ovlašteni predstavnik Koordinacije hrvatskih sindikata javnih djelatnosti i javnih poduzeća. Članak 84. Ovaj Ugovor zaključuje se na određeno vrijeme i vrijedi do 31. prosinca 1993. godine. Članak 85. Troškove tumačenja odredbi i praćenja primjene ovog Ugovora te pripreme i rada mirovnih komisija i arbitraža strane potpisnici snose svaka u jednoj polovini. XIV. PRIJELAZNE I ZAKLJUČNE ODREDBE Članak 86. Svaka ugovorna strana može u pisanom obliku otkazati ovaj Ugovor. Otkazni rok iznosi tri mjeseca. Članak 87. Organizacije su dužne uskladiti opće akte s odredbama ovog Ugovora u roku mjesec dana od njegova stupanja na snagu. Obveza iz stavka 1. ne utječe na neposrednu primjenu odredaba ovog Ugovora od dana njegova stupanja na snagu. Članak 88. Nadležna ministarstva odnosno organi upravljanja javnih djelatnosti i javnih poduzeća dužni su na inicijativu sindikata otpočeti kolektivne pregovore radi sklapanja posebnih kolektivnih ugovora odgovarajuće razine najkasnije u roku od 15 dana od podnošenja inicijative. Članak 89. Ovaj Ugovor stupa na snagu registracijom i danom objave u "Narodnim novinama". Zagreb. 9. listopada 1992. Klasa: 430-02/92-01/01 Broj: 5030104-92-7 Broj: 42-10-92/1 Za Vladu Republike Hrvatske potpredsjednik dr. Mate Granić, v. r, Za Koordinaciju hrvatskih sindikata javnih djelatnosti i javnih poduzeća koordinator Krešimir Sever, v. r. Ostalo, NN 66/1992-1732 Više Dio NN: Službeni Vrsta dokumenta: Ostalo Izdanje: NN 66/1992    Broj dokumenta u izdanju: 1732 Datum tiskanog izdanja: 12.10.1992. ELI: /eli/sluzbeni/1992/66/1732 Opći uvjeti korištenjaZaštita privatnostiPristup podatcimaELI©2026. g. Narodne novine d.d. , izrada Novena d.o.o. Opći uvjeti korištenja Odgovornost za objavljene sadržaje Narodne novine d.d. će poduzeti razumne i odgovarajuće napore kako bi informacije na ovim internetskim stranicama bile potpune i točne, ali ne odgovara u slučaju njihove netočnosti ili nepotpunosti. Narodne novine d.d. ne odgovaraju za štetu ili povredu koja može biti rezultat korištenja ili nemogućnosti korištenja bilo kojeg dijela ove web-lokacije ili nečeg što je na njoj objavljeno. Ove internetske stranice sadrže i informacije trećih osoba i poveznice na druge internetske sadržaje. Narodne novine d.d. ne odgovaraju za sadržaje na vanjskim izvorima podataka do kojih mogu voditi poveznice s naših internetskih stranica, niti odgovara, niti upućuje na način i uvjete korištenja tih sadržaja. Narodne novine d.d. ne odgovaraju za sadržaje koje na ove internetske stranice stave treće osobe. Zaštita autorskog prava Svi sadržaji objavljeni na ovim internetskim stranicama zaštićeni su autorskim pravom i mogu se koristiti samo pod uvjetima propisanim Zakonom. Promjene Narodne novine d.d. zadržavaju pravo izmjene, dopune ili uklanjanja bilo kojeg dijela ovih internetskih stranica u bilo kojem trenutku. Promjene stupaju na snagu objavljivanjem na ovim internetskim stranicama ili kada su korisnici o njima obaviješteni. Zaštita privatnosti Narodne novine d.d se obvezuju poštivati anonimnost i privatnost korisnika ovih internetskih stranica. O posjetiteljima se neće prikupljati nikakvi osobni podaci osim u slučajevima ako ih posjetitelj dobrovoljno dostavi Narodnim novinama d.d. U slučajevima kad je poznat indentitet posjetitelja/pošiljatelja, njegovi će se podaci koristiti samo u svrhu zbog koje ih je pošiljatelj poslao. Narodne novine d.d. takve podatke mogu koristiti i za što bolji uvid i razumijevanja pojedinačnih potreba i zahtjeva korisnika kao i razvijanja mogućnosti što kvalitetnijega pružanja svojih usluga korisnicima. Narodne novine d.d. se obvezuju da navedene podatke neće učiniti dostupnim bilo kojoj trećoj osobi odnosno strani bez izričitoga pristanka korisnika. Narodne novine d.d. upozoravaju posjetitelje/korisnike na ograničenja suvremenih informacijsko-komunikacijskih tehnologija u odnosu na sigurnost i zaštitu privatnosti osobnih podataka.