Kolektivni ugovor za graditeljstvo

Kolektivni ugovor za graditeljstvo Upute za korištenje Elektronička pošta Početna stranica Kolektivni ugovor za graditeljstvo NN 6/1993 (18.1.1993.), Kolektivni ugovor za graditeljstvo KOLEKTIVNI UGOVORI Na temelju članka 94. stavak 4 Zakona o radnim odnosima ("Narodne novine", br. 25/92) Samostalni sindikat graditeljstva Hrvatske, Nezavisni siridikat građevinara Hrvatske, s jedne strane i Hrvatska gospodarska komora, s druge strane zaključili su 28. prosinca 1992. godine ovaj KOLEKTIVNI UGOVOR ZA GRADITELJSTVO I. OPĆE ODREDBE

Članak 1Ovim kolektivnim ugovorom (u daljnjem tekstu: ugovor) uređuju se prava

i obveze radnika iz rada i na osnovi rada, kao i prava i obveze poslodavaca koja nisu cjelovito uređena Općim kolektivnim ugovorom za gospodarstvo ("Narodne novine", br. 47/92) ili se ta prava i obveze za radnika povoljnije uređuju, kao i prava i obveze koja proizlaze iz specifičnosti rada u djelatnostima građevinskog gospodarstva.

Članak 2

Odredbe ovog ugovora obvezuju sve poslodavce, bez obzira na sjedište, koji obavljaju djelatnosti graditeljstva na teritoriju Republike Hrvatske (u daljnjem tekstu: Republika) a primjenjuje se na sve radnike koje poslodavci zapošljavaju u slijedećim granama:

Grana Skupina Podskupina Djelatnosti 0501 05010 050100 VISOKOGRADNJA 0502 05020 NISKOGRADNJA I HIDROGRADNJA 050210 Izgradnja prometnih objekata 050201 Izgradnja hidrograđevinskih objekata 050209 MONTAŽERSKI RADOVI 0503 05030 INSTALACIJSKI I ZAVRŠNI RADOVI U GRAĐEVINARSTVU 050301 Postavljanje i popravak građevinskih instalacija 050302 Završni i obrtnički radovi u građevinarstvu 1104 11040 PROJEKTIRANJE I SRODNE TEHNIČKE USLUGE 110401 Prostorno i urbanističko planiranje i projektiranje 110402 Projektiranje građevinskih objeka 110403 Ostalo projektiranje 110405 Inženjering 110405 Premjer i kartiranje zemljišta 110406 Ispitivanje Odredbe ovog ugovora obvezuju i poslodavce sa sjedištem u Republici koji zapošljavaju radnike u inozemstvu.

Članak 3U smislu ovog ugovora "poslodavac" je svaka pravna ili fizička

osoba za koju radnik obavlja određene poslove temeljem ugovora o radu (radnog odnosa).

U smislu ovog ugovora "radnik" je svaki posloprimac koji temeljem ugovora o radu (u radnom odnosu) obavlja određene poslove za poslodavca s punim, nepunim i skraćenim radnim vremenom.

Članak 4Prava iz ovog ugovora u punom opsegu ostvaruje radnik za puno radno

vrijeme.

Radnik koji radi kraće od punog radnog vremena ima prava i obveze radnika koji rade puno radno vrijeme i ostvaruje ih u opsegu koji ovisi o dužini radnog vremena.

Članak 5Odredbe ovog ugovora primjenjuju se neposredno, osim ako za primjenu

pojedinih odredbi nije potrebna odgovarajuća razrada u kolektivnim ugovorima poduzeća odnosno u općem aktu poslodavca.

Ako bi kolektivnim ugovorom odnosno općim aktom neko pravo radnika bilo utvrđeno u manjem opsegu od prava koja proizlaze iz ovog ugovora primjenjuju se odredbe ovog ugovora.

II. RADNI ODNOSI 1. Ugovor o radu

Članak 6Ugovorom o radu odnosno odlukom o izboru uređuje se:

Ako se kolektivnim ugovorom poduzeća odnosno općim aktom uređena pojedina prava i obveze radnika ne mogu direktno primijeniti, ugovorom o radu uredit će se još i:

Prije stupanja na rad radniku se mora omogućiti upoznavanje sa sadržajem kolektivnih ugovora i općih akata kojima su uređena njegova prava i obveze.

Poslodavac mora udovoljiti zahtjevu zaposlenih za uvid u sadržaj kolektivnih ugovora i općih akata.

Članak 7Pripravnici koji po zakonu ne polažu stručni ispit, polažu ga nakon

provedenog pripravničkog staža kod poslodavca.

Pripravnički staž je različit u odnosu na stupanj stručnog obrazovanja i traje:

Pripravništvo se obavlja po programu koji se donosi u skladu sa specifičnostima pojedinih struka i radnih mjesta.

Pripravnički staž može se na prijedlog mentora skratiti najviše za polovinu vremena.

Trajanje pripravničkog staža produžuje se za vrijeme opravdane odsutnosti s posla (bolesti, služenja vojne službe i sl.), ako je ukupna odsutnost trajala duže od 30 dana.

Pripravnički ispit polaže se pred komisijom od najmanje tri člana od kojih jedan mora imati isti stupanj stručne spreme određene vrste zanimanja kao i pripravnik. Članovi komisije mogu biti i osobe koje nisu u radnom odnosu kod poslodavca.

Članak 8U slučaju rasporeda radnika u drugo mjesto rada smještaj, prehrana i

prijevoz radnika osigurava se u skladu s Pravilnikom o osiguranju smještaja, prehrane i prijevoza radnika koji obavljaju poslove na privremenim gradilištima izvan sjedišta organizacije odnosno poslodavca ("Narodne novine", br. 7/87.).

Članak 9Radnik ima pravo na zaštitu na radu. Zaštita na radu obuhvaća mjere

usmjerene za stvaranje sigurnih uvjeta rada u skladu sa zakonom.

Članak 10

Poslodavci, uzimajući u obzir znanstvene metode i suvremena dostignuća, obvezni su osigurati rad na način kojim se osigurava sigurnost na radu i zaštita zdravlja radnika, te poduzimati mjere i utvrđivati normative kojima se osigurava psihofizičko zdravlje i osobna sigurnost a naročito:

Članak 11Žena i radnik mladi od 18 godina ne smiju raditi na radnom mjestu na

kojem se pretežno obavljaju osobito teški fizički poslovi niti na ostalim poslovima koji bi mogli štetno s povećanim rizikom utjecati na njihovo zdravlje i život.

Trudnice ne smiju obavljati poslove:

Naporni i za zdravlje štetni poslovi koji se ne smiju raditi za vrijeme trudnoće su naročito:

Članak 12Radnika kojem je smanjena zdravstvena i radna sposobnost poslodavac

je dužan rasporediti na radno mjesto koje odgovara njegovoj zdravstvenoj odnosno preostaloj radnoj sposobnosti u roku od 15 dana od dana kada je rješenje nadležnog organa mirovinskog osiguranja postalo konačnim u upravnom postupku.

Ako poslodavac ne rasporedi radnika u roku utvrđenom u stavku 1. ovog članka dužan je radniku nadoknaditi razliku između naknade plaće koju prima i plaće koju bi ostvario da je raspoređen na odgovarajuće radno mjesto i to od prvog dana isteka roka u kojem ga je bio dužan rasporediti pa do rasporeda radnika na odgovarajuće radno mjesto.

Članak 13Radnik je dužan:

Članak 14

Radno vrijeme radnika iznosi 42 sata tjedno (puno radno vrijeme).

Radno vrijeme iz stavka 1. ovog članka može se prerasporediti ali tako da ukupno radno vrijeme radnika ne bude duže od 42 sata u radnom tjednu tijekom godine.

Odluku o preraspodjeli radnog vremena donosi poslovodni organ u skladu s općim aktom ili drugi radnik koji rukovodi organizacijskim tijelom poduzeća kojeg ovlasti poslovodni organ, odnosno poslodavac.

III. PLAĆE 1. Osnovna plaća

Članak 15Osnovna plaća radnika za puno radno vrijeme i normalni učinak utvrđena

na osnovi složenosti poslova radnog mjesta i normalne uvjete rada na tom radnom mjestu, a u skladu s odredbama ovog ugovora predstavlja najniži iznos kojega je poslodavac dužan isplatiti radniku.

Normalnim učinkom smatra se puno izvršenje utvrđene norme, odnosno ostvareni planirani doprinos u radu utvrđen aktom poduzeća ili uobičajenim za obavljanje pojedinih poslova.

Složenost poslova radnog mjesta u smislu odredbi ovog ugovora sadrži: značaj radnog mjesta u poslovanju poduzeća, potreban stupanj obrazovanja za obavljanje poslova radnog mjesta, stupanj odgovornosti radnog mjesta, potrebno radno iskustvo radnika, zahtjevan stupanj kreativnosti i inicijativnosti radnika kao i ostale psihofizičke osobine potrebne za rad na određenom radnom mjestu.

Normalni uvjeti rada na pojedinom radnom mjestu su uvjeti koji su u pravilu prisutni tijekom cijelog radnog vremena, koje određuje tehnološki proces i njemu odgovarajuća organizacija rada, odnosno koji su uobičajeni za to radno mjesto.

Članak 16Kao najnižu plaću ugovorne strane prihvaćaju iznos najniže osnovne plaće

utvrđen i objavljen po potpisnicima Općeg kolektivnog ugovora za gospodarstvo važećeg u vrijeme zaključivanja ovog kolektivnog ugovora.

U slučaju utvrđivanja novog iznosa najniže osnovne plaće po potpisnicima Općeg kolektivnog ugovora za gospodarstvo i na način utvrđen tim ugovorom, novoutvrđeni iznos smatra se utvrđenim i za primjenu ovog kolektivnog ugovora od dana od kojeg su potpisnici Općeg kolektivnog ugovora za gospodarstvo utvrdili i objavili da se primjenjuje novoutvrđeni iznos najniže osnovne plaće.

U slučaju prestanka važnosti Općeg kolektivnog ugovora za gospodarstvo za vrijeme važenja ovog ugovora, ugovorne strane obvezuju se utvrditi i objavljivati iznos najniže osnovne plaće.

Svaka ugovorna strana, ako smatra da prilike na tržištu građevinskih usluga to omogućuju, ima pravo predložiti da se najniža osnovna plaća za primjenu ovog kolektivnog ugovora utvrdi u većem iznosu od iznosa utvrđenog na način opisan stavkom 1. i 2. ovog članka. Takav se prijedlog smatra prijedlogom za pokretanje postupka za izmjenu i dopunu ovog kolektivnog ugovora.

Članak 17Složenost poslova za utvrđivanje osnovne plaće određenog radnog mjesta

utvrđuje se tako da se vrijednost poslova najnižeg stupnja složenosti množi koeficijentom složenosti utvrđenim za grupu poslova kojem pripada dotično radno mjesto polazeći od slijedećih opredjeljenja:

Grupa Obilježje Koeficijent složenosti složenosti I. Grupa poslova podrazumijeva jednostavan rutinski rad koji ne zahtijeva posebno obrazovanje.

Karakteristična radna mjesta: pomoćni radnik u građevinarstvu, transportni radnik, poslovi čišćenja uredskih prostorija, samačkih hotela i nastambi. 1,00 II Grupa poslova podrazumijeva manje složene poslove i zadatke, odnosno rad pomoću jednostavnih sredstava za rad za koji su dovoljni pismena uputstva.

Karakteristična radna mjesta: priučeni PKV građevinski radnici, pomoćni priučeni radnici svih struka, radnik na pripremi namirnica, sobarica, bolničar, pomoćnik strojarskog montera, autoperač i podmazivač, poslužitelj strojeva i uređaja na proizvodnji građevinskih elemenata, pomoćnik geobušača, figurant, čuvar, kurir i dostavljač. 1,20 III. Grupa podrazumijeva srednje složene poslove i zadatke na kojima se rad ponavlja uz povremenu pojavu novih poslova.

Karakteristična radna mjesta: KV građevinski radnik početnik (zidar, tesar, armirač, betonirac, asfalter), KV radnika svih struka početnik, geobušač, strojar jednostavnog građevinskog stroja, vozač traktora, monter metalnih konstrukcija, rukovalac strojeva za obradu drva, unosilac podataka u AOP, tehnički crtač laborant, daktilograf, telefonist na telefonskoj centrali, skladištar priručnog skladišta. 1,40 IV. Grupa poslova podrazumijeva složenije i raznovrsnije poslove i zadatke za čije obavljanje su potrebne konzultacije u njihovu izvršavanju.

IV. a Karakteristična radna mjesta: KV građevinski radnici svih struka (V. grupa tesar, armirač, zidar i dr.), građevinski laborant, vozač teretnog motornog vozila, servisni mehaničar, univerzalni strojarski monter, strojar građevinskih strojeva, skladištar, kuhar, blagajnik, vatrogasac. 1,60 IV. b Karakteristična radna mjesta: KV građevinski radnik svih struka (VI. grupa, tesar, armirač, zidar, izolater, asfalter), tehničar gradilišta, tehničar geobušenja, laborant, tehničar prerade drva, knjigovođa, medicinska sestra, operater ERC-a, geometar. 1.70 V. Grupa poslova podrazumijeva složenije poslove i zadatke koji zahtijevaju veći stupanj samostalnosti u izvršavanju poslova i zadataka.

V. a Karakteristična radna mjesta: VKV građevinski radnik svih struka (VII. grupa, tesar, armirač, betonirac, utezač, skelar), strojar teških građevinskih strojeva, monter plinoenergetskih postrojenja, vozač teških teretnih vozila, pećar-specijalist, tehničar-kalkulant, poslovođa jednostavnih objekata i postrojenja, knjigovođa. 1,85 V. b Karakteristična radna mjesta: VKV građevinski radnik svih struka (VIII. grupa, tesar, zidar, armirač, utezač, miner specijalist, vodeći monter, vozač autobusa, strojar građevinskog stroja-specijalist, vozač teškog teretnog vozila-specijalist, rukovalac strojeva za obradu drva- specijalist, poslovođa građevinskih objekata, poslovođa montaže, kuhar specijalist, knjigovođa-kontista, medicinska sestra-specijalist. 1,95 VI. Grupa poslova podrazumijeva poslove koji zahtijevaju samostalnost i veći stupanj kreativnosti u njihovu izvršavanju.

Karakteristična radna mjesta: VKV građevinski radnik-majstor svih zanimanja, majstor u održavanju strojeva, zavarivač za specijalne postupke, poslovođa gradilišta, poslovođa završnih radova, poslovođa montaže, samostalni referent pratećih službi, kalkulant, geometar-specijalist, rukovodilac manjeg građevinskog objekta. 2,10 VII Grupa poslova podrazumijeva poslove koji zahtijevaju dodatno poznavanje užeg područja djelovanja uz samostalnost i kreativnost u izvršavanju poslova toga područja.

Karakteristična radna mjesta: rukovodilac građevinskog objekta, rukovodilac objekata montaže, rukovodilac pogona, poslovođa složenog objekta, voditelj odsjeka u pratećim službama, komercijalist, domaćin hotela, projektant metalnih konstrukcija geodeta, knjigovođa-bilancist, samostalni kalkulant, rukovodilac mehanizacije i transporta i rukovodilac održavanja na gradilištu. 2,20 VIII. Grupa poslova podrazumijeva vrlo složene poslove koji zahtijevaju inicijativu i kreativnost radnika, projektiranje poslova i zadataka.

Karakteristična radna mjesta: rukovodilac gradilišta, rukovodilac građevinskih instalacija, rukovodilac složenog pogona, geodet-specijalist, samostalni kalkulant, programer, strojarski konstruktor, operativni konstruktor metalnih konstrukcija, voditelj odjela u službi knjigovodstva, komercijale, financija, pripreme rada i sl. 2,60 IX. Grupa poslova podrazumijeva vrlo složene poslove koji zahtijevaju inicijativu i kreativnost radnika te dodatna specijalistička znanja potrebna za obavljanje tih poslova.

Karakteristična radna mjesta: rukovodilac vrlo složenog gradilišta, samostalni projektant, organizator ERC-a, liječnik, geodetski projektant, arhitektonski projektant metalnih konstrukcija, tehnolog specijalist. 2,80 X. Grupa poslova podrazumijeva najsloženije poslove i zadatke s najvećim značajem za vođenje procesa proizvodnje i poslovanja, kreativne poslove i zadatke, istraživački rad, itd.

Karakteristična radna mjesta: odgovorni rukovodilac poslovanja završnih radova, organizator industrijske proizvodnje građevinskog materijala za ugrađivanje i projektne opreme u građevinarstvu, organizator biroa, organizator geodetske službe, rukovodilac radnih jedinica, rukovodilac velikih samostalnih pogona, rukovodilac sektora komercijale, financija, knjigovodstva, kadrova i sl., savjetnik direktora, rukovodilac sektora razvoja, članovi i rukovodioci istraživačkih timova. 3,20 Pridržavajući se stavkom 1. ovog članka utvrđenih osnovnih plaća pojedinih grupa složenosti poslova kao minimalnih, potpisnici ugovora mogu za pojedine ili za više djelatnosti utvrditi tarife poslova.

Tarife poslova iz prethodnog stavka čine dodatak ovom ugovoru.

Poslodavci općim aktom odnosno ugovorom o radu utvrđuju tarife poslova u poduzeću poštivajući pri tome utvrđene odnose iz stavka 1. i 2. ovog članka kao minimalne.

Članak 18

Općim aktom odnosno ugovorom o zapošljavanju ili odlukom poslodavca utvrđuju se kriteriji i mjerila za vrednovanje ostvarenih rezultata rada i stimulacija radnika za ostvarenje većih rezultata.

O odluci iz prethodnog stavka obavještava se sindikalnog povjernika.

Članak 19

Osnovna plaća radnika povećat će se za ono vrijeme kada radnik povremeno radi u uvjetima rada težim od normalnih uvjeta rada radnog mjesta na koje je radnik stalno raspoređen i za koje mu je utvrđena osnovna plaća.

Elementi težih uvjeta rada koji se uzimaju u obzir kod uređivanja ovih pitanja u općim aktima i kolektivnim ugovorima poduzeća orijentacijski mogu biti slijedeći i njima slični:

I. UTJECAJ OKOLINE - dodatak na osnovnu plaću najmanje 5%

II. FIZIČKA I PSIHIČKA OPTEREĆENJA - dodatak na osnovnu plaću najmanje 10%

III. OPASNOST ZA ZDRAVLJE I ŽIVOT NA RADNOME MJESTU dodatak najmanje

Članak 20Statutom, kolektivnim ugovorom poduzeća, općim aktom ili ugovorom o

radu može se utvrditi pravo radnika na sudjelovanje u dijelu dobiti poslodavca, način sudjelovanja u toj dobiti i uvjeti pod kojima se to pravo ostvaruje.

Ako na način iz stavka 1. ovog članka nije utvrđeno sudjelovanje radnika u ostvarenoj dobiti poslodavca, može se kolektivnim ugovorom poduzeća ili općim aktom utvrditi pravo radnika na trinaestu plaću ili drugi vid dodatne isplate (Božićnica i sl.).

IV. OSTALA MATERIJALNA PRAVA RADNIKA

Članak 21Radniku upućenom na rad radi organiziranja i priprema za otvaranje novog

gradilišta izvan sjedišta organizacije i izvan mjesta njegova stalnog boravka pripada dnevnica za prvih 15 dana boravka na terenu ako na tom gradilištu nisu osigurani smještaj i prehrana.

Članak 22Radnik ima pravo na terenski dodatak za vrijeme rada izvan središta

poduzeća i izvan mjesta njegova stalnog boravka, au visini koja mu pokriva povećane troškove života zbog boravka na terenu.

Puni iznos terenskog dodatka dnevno ne može biti manji od 6% od prosječne plaće isplaćene po radniku u privredi Republike Hrvatske u prethodna tri mjeseca.

Na puni iznos terenskog dodatka ima pravo radnik kada mu nisu osigurani smještaj i prehrana.

Nema pravo na novčanu naknadu na ime terenskog dodatka radnik kojemu su povećani troškovi života zbog boravka na terenu pokriveni na način da mu je poduzeće osiguralo besplatan smještaj i prehranu.

Općim aktom ili ugovorom o radu utvrdit će se za koliko se umanjuje puni iznos terenskog dodatka u slučajevima kadaradniku na terenu nije osiguran smještaj ili mu nije osigurana prehrana.

Općim aktom ili ugovorom o radu može se utvrditi dio troškova terenskog dodatka koji će se, i u slučaju osiguranja besplatnog smještaja i prehrane, isplatiti radi pokrića ostalih povećanih troškova boravka na terenu.

Članak 23Općim aktom ili ugovorom o radu utvrdit će se slučajevi kada se radniku

koji radi u sjedištu poduzeća, a obitelj mu trajno boravi izvan sjedišta poduzeća nadoknađuju troškovi odvojenog života od obitelji.

Naknade se isplaćuju zbog pokrića povećanih troškova radnika radi odvojenosti od obitelji.

Puni iznos naknade za odvojeni život od obitelji ne može iznositi manje od 60% prosječne mjesečne plaće isplaćene po radniku Republike u prethodna tri mjeseca.

Kada radnik ima pravo na naknadu ista će se isplatiti u punom iznosu kada mu u sjedištu poduzeća nisu osigurani smještaj i prehrana.

Ako su radniku, koji bi na naknadu imao pravo, u sjedištu poduzeća osiguran smještaj i prehrana, smatra se da on nema povećanih troškova zbog odvojenosti od obitelji, pa mu ni ne pripada naknada.

Općim aktom ili ugovorom o radu utvrdit će se za koliko se umanjuje iznos naknade u slučajevima kada radniku u sjedištu poduzeća nije osiguran smještaj ili mu nije osigurana prehrana.

Članak 24Terenski dodatak i nadoknada za odvojeni život od obitelji međusobno

se isključuju.

Članak 25Radnik ima pravo na naknadu troškova prijevoza na posao i s posla u

visini troškova prijevoza javnim prometom.

Kada radnici putuju u mjesto obavljanja rada, poslodavac je dužan osigurati prijevoz do mjesta rada ili nadoknaditi povećane troškove prijevoza ako oni nisu obuhvaćeni troškovima iz stavka 1. ovog članka.

Na nadoknadu troškova prehrane u punom opsegu ima pravo i radnik koji radi sa skraćenim radnim vremenom, ako skraćeno radno vrijeme traje četiri i više sati dnevno.

Pravo na regres za godišnji odmor i naknadu troškova za dolazak i odlazak s posla ostvaruje u punom iznosu i radnik koji radi sa skraćenim radnim vremenom.

Članak 26Radnik ima pravo na topli obrok u tijeku dnevnog punog radnog vremena

čija se vrijednost utvrđuje u visini mjesečnog iznosa srazmjerno iznosu od 25% prosječne mjesečne plaće isplaćene po radniku u gospodarstvu Republike u prethodna tri mjeseca. Radnici kojima nije moguće osigurati topli obrok imaju pravo na odgovarajući iznos regresa u dinarima.

V. UVJETI ZA RAD U INOZEMSTVU 1. Upućivanje radnika na rad u inozemstvo

Članak 27Poslodavac upućuje radnika na rad u inozemstvo sukladno uvjetima utvrđenim

zakonom, ovim Ugovorom i općim aktom.

Prava radnika koji se upućuju na rad u inozemstvo općim aktom iz stavka 1. ovog članka ne mogu biti utvrđena u manjem opsegu od prava utvrđenim kolektivnim ugovorom i općim aktima za radnike koji rade u zemlji.

Poslodavac je dužan prije donošenja općeg akta stavka 1. ovog članka zatražiti i razmotriti mišljenje Sindikata ili predstavnika radnika.

Članak 28Ugovor o radu u inozemstvu odnosno odluka o raspoređivanju sadrži potrebne

elemente utvrđene člankom 6. ovog Ugovora, a njime se mora utvrditi i:

Članak 29Radno vrijeme radnika upućenog na rad u inozemstvo prilagođava se radnom

vremenu i uvjetima rada države u kojoj se rad obavlja.

Rad u inozemstvu u pravilu se obavlja po preraspoređenom radnom vremenu.

U okviru preraspodijeljenog radnog vremena radnika ukupno radno vrijeme ne može iznositi duže od punog radnog vremena koje je prosječna radna obveza radnika za razdoblje za koje se vrši preraspodjela.

Preraspodjelu radnog vremena za svaku državu odnosno gradilište utvrđuje prije početka radova poslovodni organ odnosno poslodavac.

Slobodne dane koji proisteknu iz preraspodjele radnog vremena radnici koriste u pravilu poslije vraćanja u zemlju povezano sa godišnjim odmorima, vjerskim i drugim blagdanima u koje se u stranoj zemlji ne radi, ili danima zastoja radova (ratne operacije, obustava rada od strane investitora, remontni radovi i sl.).

Vrijeme iznad punog radnog vremena određenog vremenskog perioda za koji nije izvršena preraspodjela smatra se prekovremenim radom.

Članak 30Poslodavac koji izvodi radove u inozemstvu isplaćuje radnicima za vrijeme

rada u inozemstvu plaću i druga osobna primanja u hrvatskim dinarima i u stranoj valuti.

Visina i način isplate plaće i drugih osobnih primanja radnika iz stavka 1. ovog članka utvrđuju se općim aktom poslodavca koji upućuje i raspoređuje radnika na mjesto rada u inozemstvu.

Članak 31Poslodavac isplaćuje dio plaće i drugih osobnih primanja radnika u valuti

zemlje u kojoj se izvode radovi u skladu s općim aktom, radi pokrića životnih troškova radnika za vrijeme rada u inozemstvu.

Iznimno od odredbe stavka 1. ovog članka, ovisno o životnim i radnim uvjetima u zemlji u kojoj se izvode radovi poslodavac može dio plaće i drugih osobnih primanja radnika isplatiti radnicima u konvertibilnoj valuti, ako u takvoj valuti naplaćuje izvođenje investicijskih radova u inozemstvu.

Članak 32Poslodavac općim aktom utvrđuje da li se plaća i druga osobna primanja

radnika za vrijeme rada u inozemstvu obračunava u hrvatskim dinarima ili u stranoj valuti.

Članak 33Ako se plaća radnika za vrijeme rada u inozemstvu obračunava u hrvatskim

dinarima, dio plaće koji se, u skladu s općim aktom, isplaćuje u konvertibilnoj valuti preračunava se iz dinarske protuvrijednosti u iznos konvertibilne valute po srednjem tečaju NB Hrvatske na zadnji dan u mjesecu za koji se vrši obračun.

Dio plaće koji se radniku isplaćuje u lokalnoj valuti preračunava se iz dinarske protuvrijednosti u iznos USA dolara po srednjem tečaju NB Hrvatske na zadnji dan u mjesecu za koji se vrši obračun, a USA dolara preračunavaju se u lokalnu valutu po tečaju USA dolara u zemlji izvođenja investicijskih radova.

Članak 34Ako se plaća radnika za vrijeme rada u inozemstvu obračunava u stranoj

valuti dio plaće koji se, u skladu s općim aktom, isplaćuje u hrvatskim dinarima preračunava se iz strane valute u dinarsku protuvrijednost sukladno odredbi članka 33. ovog Ugovora.

Članah 35.

Ako se uz suglasnost radnika, isplata dijela plaće na koju, u skladu s općim aktom ima pravo u konvertibilnoj ili lokalnoj valuti isplaćuje u dinarskoj protuvrijednosti, preračunavanje iznosa strane valute u hrvatske dinare vrši se po srednjem tečaju NB Hrvatske na dan izvršene isplate.

Članak 36Poslodavac je dužan dio plaće radnika za vrijeme rada u inozemstvu koji

se isplaćuje u hrvatskim dinarima isplatiti najkasnije 15-tog dana u mjesecu za prethodni mjesec. U istom roku poslodavac je dužan isplatiti radniku i dio plaće koji se isplaćuje u lokalnoj valuti zemlje u kojoj se izvode radovi.

Dio plaće koji se radniku za vrijeme rada u inozemstvu isplaćuje u konvertibilnoj valuti poslodavac je obvezan isplatiti najkasnije 30-tog dana od isteka roka za koji se vrši obračun.

Članak 37Osnovica za obračun i plaćanje doprinosa iz plaća za radnike upućene

na rad u inozemstvo je plaća koju bi radnik ostvario u tekućoj godini za istovrsne poslove u zemlji.

Članak 38U državama Zapadne Europe, odnosno u drugim državama kada je to određeno

međunarodnim ugovorima ili propisima pojedine države poštivat će se odredbe kolektivnog ugovora države u kojoj se izvode radovi.

Članak 39Radnik za vrijeme rada u inozemstvu ima pravo na naknadu plaće za vrijeme:

Visina i osnovica za naknade plaće utvrđuje se općim aktom iz članka 27. ovog Ugovora.

Članak 40Naknada zbog privremene spriječenosti za rad isplaćuje se na temelju

uvjerenja liječnika o privremenoj nesposobnosti za rad.

Pravo na naknadu plaće za vrijeme bolesti i liječenja u inozemstvu po odredbama stavka 1. ovog članka u pravilu radnik ostvaruje najviše do 10 dana, a ako je po mišljenju liječnika za oporavak radnika potrebno daljnje liječenje ovlašteni radnik u suglasnosti s liječnikom uputit će radnika na liječenje u zemlju ako troškove upućivanja radnika u zemlju ne premašuju troškove naknade plaće radnika za vrijeme bolesti zajedno s troškovima liječenja u inozemstvu.

Za vrijeme spriječenosti za rad zbog bolesti radniku koji je vraćen radi liječenja u zemlju pripada naknada u visini koje se isplaćuje u zemlji.

Članak 41Za vrijeme blagdana i neradnih dana utvrđenih zakonom radniku pripada

naknada u visini prosječne plaće ostvarene u mjesecu u kojem je blagdan.

Članak 42Prije odlaska na rad u inozemstvo radnik je u pravilu obvezan koristiti

godišnji odmor za tekuću godinu.

Ukoliko radnik nije mogao koristiti godišnji odmor prije odlaska na rad u inozemstvo omogućit će mu se korištenje godišnjeg odmora u skladu s planom korištenja godišnjeg odmora inozemnoga gradilišta.

Radnik može koristiti godišnji odmor u inozemstvu najranije nakon šest mjeseci rada u inozemstvu, ukoliko to priroda posla dozvoljava.

U godini u kojoj se radnik vraća u zemlju godišnji odmor će koristiti po povratku u zemlju.

Članak 43Radnik na radu u inozemstvu ima pravo na plaćeni dopust do sedam dana

u kalendarskoj godini prema odredbama Općeg kolektivnog ugovora.

Članak 44U slučaju prekida rada do kojeg je došlo bez krivnje radnika (vremenske

nepogode, obustave određene po nadzornom organu ili investitoru, neskrivljenog kvara stroja ili uređaja, neskrivljenog nedostatka pogonske energije i sl.) radnika se može privremeno premjestiti na odgovarajući posao na drugo gradilište na kojemu se rad nesmetano odvija.

Ako privremeni raspored nije moguć može se privremeno izvršiti preraspodjela radnog vremena (zamjena korištenja slobodnih radnih sati).

Ako se predviđa da će prekid rada trajati duže od 7 dana, i ako radnika nije moguće zaposliti na drugom gradilištu radnika će se uputiti na odgovarajući posao u zemlji ili će mu se obračunati naknada za prekid rada.

Članak 45Radnik upućen na rad u inozemstvo ima pravo na naknadu regresa za korištenje

godišnjeg odmora, pravo na otpremninu kad stekne uvjete za mirovinu i pravo na pomoći za slučajeve utvrđene kolektivnim ugovorom odnosno općim aktom u visini koja pripada radnicima u zemlji.

Ostala materijalna prava koriste se u skladu s odredbama ovog ugovora o uvjetima za rad u inozemstvu.

Članak 46Za službena putovanja unutar zemlje rada radnik ima prevo na naknadu

troškova smještaja i prehrane.

Članak 47Poslodavac radniku upućenom na rad u inozemstvo u pravilu osigurava

organiziran smještaj i prehranu.

Ako nije moguće organizirati besplatni kolektivni smještaj i prehranu na gradilištu u inozemstvu radniku se isplaćuje naknada u visini potrebnoj za pokriće troškova smještaja i prehrane.

Iznos naknade iz stavka dva ovog članka utvrđuje nadležni organ poslodavca.

Članak 48Radniku na radu u inozemstvu u pravilu se osigurava organiziran besplatan

prijevoz na posao i s posla.

Radniku kojem nije osiguran organizirani prijevoz isplaćuje se naknada u visini troškova javnog prijevoza za dane provedene na radu isplativo u lokalnoj valuti.

Članak 49Radnicima na privremenom radu u inozemstvu osiguravaju se obvezni oblici

zaštite:

Zdravstvena zaštita, zaštita na radu i osiguranje radnika za slučaj nesreće na radu, osigurava se radniku i za vrijeme putovanja prilikom upućivanja radnika na gradilištu u inozemstvo kao i prilikom povratka sa rada iz inozemstva.

Članak 50Prilikom upućivanja radnika na rad u inozemstvo, kao i po povratku s

rada, radnik mora biti liječnički pregledan. Ukoliko prema nalazu zdravstvene komisije radnik nije sposoban za rad u inozemstvu, isti se ne može rasporediti na rad u inozemstvo.

Radnik koji se razboli u inozemstvu, dužan se obratiti nedležnoj zdravstvenoj ustanovi ili liječniku, a troškove zdravstvene zaštite-liječenja ako radnici nisu osigurani kod inozemnog nosioca zdravstvenog osiguranja, terete poslodavca.

Članak 51Zaštita na radu regulira se u skladu sa važećim zakonskim propisima

u Republici Hrvatskoj i zemlji rada.

Članak 52Po završetku potrebe za radom radnika ili završetku radova u inozemstvu

poslodavac je obvezan rasporediti radnika u pravilu na poslove i radne zadatke na kojima je radio prije odlaska na rad u inozemstvo.

Ukoliko ne postoji mogućnost rasporeda na poslove koje je radnik obavljao prije upućivanja na rad u inozemstvo poslodavac je obvezan rasporediti radnika na druge odgovarajuće poslove sukladno propisima o radnim odnosima.

VI. PRAVA I OBVEZE UGOVORNIH STRANA I NAČIN RJEŠAVANJA SPOROVA 1. Ponašanje ugovorenih stranaka

Članak 53Ugovorne strane dužne su zalagati se za poštivanje odredaba ovog ugovora

i za njegovu pravilnu provedbu.

Ugovorne strane dužne su se suzdržati od svakog djelovanja koje bi bilo u suprotnosti s odredbama ugovora, sprečavalo ili otežavalo njegovu provedbu.

Članak 54Postupak za zaključivanje novog ugovora pokreće se na zahtjev bilo koje

ugovorne strane tri mjeseca prije isteka roka važnosti ovog ugovora.

Ugovorne strane mogu bilo u koje vrijeme predložiti izmjene odnosno dopune ovog ugovora.

U zaključivanju, izmjenama i dopunama ugovora sindikati nastupaju kao jedna strana na strani radnika.

Svaki sindikat može uz suglasnost drugog sindikata samostalno zahtijevati izmjene ili dopune ugovora.

Ako po isteku vremena na koje je ugovor zaključen nijedna od ugovornih strana ne otkaže ugovor, njegovo se važenje produžuje na naredno razdoblje.

Članak 55Ugovorna strana koja želi izmjenu odnosno dopunu ugovora predIaže drugoj

strani svoj obrazloženi zahtjev u pisanom obliku.

Druga strana dužna se o prijedlogu opredijeljeno izjasniti u roku od 30 dana od prijema zahtjeva iz prethodnog stavka.

U slučaju da ugovorna strana ne prihvati prijedlog za izmjenu ili dopunu ugovora, odnosno da se o prijedlogu ne izjasni u roku 30 dana, strana predlagateljica pokreće postupak pred Komisijom za mirenje.

Odredbe stavka 1 do 3 ovog članka primjenjuju se i na postupak zaključivanja novog ugovora.

Članak 56Za rješavanje sporova među stranama ugovora koje nije bilo moguće riješiti

međusobnim pregovaranjem ustanovljuje se u roku od 30 dana Komisija za mirenje.

Smatra se da je među stranama došlo do spora ako se one ne sporazumiju o zaključivanju, izmjeni odnosno dopuni ugovora, odnosno o drugim prijedlozima za rješavenje spornih situacija.

Članak 57Svaka strana imenuje po dva člana u Komisiju za mirenje. Članovi Komisije

sporazumno imenuju predsjednika Komisije kao petog člana iz redova uglednih strukovnih i znanstvenih javnih radnika.

Članak 58

Postupak mirenja pokreće se na zahtjev bilo koje strane.

Članak 59Mirenje je bezuspješno ako bilo koja strana pisano izjavi da mirenje

smatra neuspješnim kao i kad koja od strana ne imenuje člana Komisije za mirenje, odnosno ako članovi ne imenuju predsjednika Komisije.

Svaki sporazum koji strane postignu mora biti u pisanom obliku. Sporazum je sastavni dio ugovora i dopunjuje ga, odnosno mijenja.

Članak 60Ako je mirenje neuspješno o spornim pitanjima odlučuje arbitraža iz

članka 67. Općeg kolektivnog ugovora za gospodarstvo.

Članak 61Ugovorne strane imenuju zajednički organ za tumačenje odredbi ovog ugovora

i praćenje njegove primjene.

Zajednički organima četiri člana od kojih svaka strana imenuje dvojicu.

Članak 62

U slučaju da jedna od strana krši obveze koje je preuzela ovim ugovorom, druga strana može ugovor otkazati.

Otkaz je potrebno drugoj strani prethodno najaviti u roku koji ne može biti kraći od tri mjeseca.

Po otkazivanju ugovora, svaka strana može tražiti zaključivanje novog ugovora.

VII. PRIJELAZNE I ZAKLJUČNE ODREDBE

Članak 63

Troškove pripremanja, praćenja i ostvarivanja ovog ugovora snose potpisnici, svaki u svom dijelu a troškove pripremanja i rada Komisije za mirenje, arbitraže i Komisije za tumačenje, potpisnici dijele na principu da Hrvatska gospodarska komora snosi jednu polovinu, a svaki sindikat potpisnik ugovora jednu četvrtinu troškova.

Članak 64Smatra se da je ovaj ugovor zaključen kada ga potpišu ovlašteni predstavnici

Samostalnog sindikata graditeljstva Hrvatske, Nezavisni sindikat građevinara Hrvatske i Hrvatske gospodarske komore.

Članak 65

Ovaj ugovor sklapa se na određeno vrijeme i važi do 31. prosinca 1993. godine.

Članak 66

Ovaj ugovor stupa na snagu danom objave.

Samostalni sindikat graditeljstva Hrvatske predsjednik Stjepan Kirigin, v. r.

Nezavisni sindikat građevinara Hrvatske predsjednik Ivan Rebac, v. r.

Hrvatskagospodarska komora Direktor Sektora usluga dr. Petar Vidaković, v. r.

Kolektivni ugovor, NN 6/1993-67 Više Dio NN: Službeni Vrsta dokumenta: Kolektivni ugovor Izdanje:

NN 6/1993 Broj dokumenta u izdanju: 67 Datum tiskanog izdanja: 18.1.1993.

ELI: /eli/sluzbeni/1993/6/67 Opći uvjeti korištenjaZaštita privatnostiPristup podatcimaELI©2026. g. Narodne novine d.d. , izrada Novena d.o.o.

Opći uvjeti korištenja Odgovornost za objavljene sadržaje Narodne novine d.d. će poduzeti razumne i odgovarajuće napore kako bi informacije na ovim internetskim stranicama bile potpune i točne, ali ne odgovara u slučaju njihove netočnosti ili nepotpunosti. Narodne novine d.d. ne odgovaraju za štetu ili povredu koja može biti rezultat korištenja ili nemogućnosti korištenja bilo kojeg dijela ove web-lokacije ili nečeg što je na njoj objavljeno.

Ove internetske stranice sadrže i informacije trećih osoba i poveznice na druge internetske sadržaje. Narodne novine d.d. ne odgovaraju za sadržaje na vanjskim izvorima podataka do kojih mogu voditi poveznice s naših internetskih stranica, niti odgovara, niti upućuje na način i uvjete korištenja tih sadržaja.

Narodne novine d.d. ne odgovaraju za sadržaje koje na ove internetske stranice stave treće osobe.

Zaštita autorskog prava Svi sadržaji objavljeni na ovim internetskim stranicama zaštićeni su autorskim pravom i mogu se koristiti samo pod uvjetima propisanim Zakonom.

Promjene Narodne novine d.d. zadržavaju pravo izmjene, dopune ili uklanjanja bilo kojeg dijela ovih internetskih stranica u bilo kojem trenutku. Promjene stupaju na snagu objavljivanjem na ovim internetskim stranicama ili kada su korisnici o njima obaviješteni.

Zaštita privatnosti Narodne novine d.d se obvezuju poštivati anonimnost i privatnost korisnika ovih internetskih stranica. O posjetiteljima se neće prikupljati nikakvi osobni podaci osim u slučajevima ako ih posjetitelj dobrovoljno dostavi Narodnim novinama d.d. U slučajevima kad je poznat indentitet posjetitelja/pošiljatelja, njegovi će se podaci koristiti samo u svrhu zbog koje ih je pošiljatelj poslao. Narodne novine d.d. takve podatke mogu koristiti i za što bolji uvid i razumijevanja pojedinačnih potreba i zahtjeva korisnika kao i razvijanja mogućnosti što kvalitetnijega pružanja svojih usluga korisnicima. Narodne novine d.d. se obvezuju da navedene podatke neće učiniti dostupnim bilo kojoj trećoj osobi odnosno strani bez izričitoga pristanka korisnika.

Narodne novine d.d. upozoravaju posjetitelje/korisnike na ograničenja suvremenih informacijsko-komunikacijskih tehnologija u odnosu na sigurnost i zaštitu privatnosti osobnih podataka.