Kolektivni ugovor za grafičko-prerađivačku i novinsko-nakladničku djelatnost

Kolektivni ugovor za grafičko-prerađivačku i novinsko-nakladničku djelatnost Upute za korištenje Elektronička pošta Početna stranica Kolektivni ugovor za grafičko-prerađivačku i novinsko-nakladničku djelatnost NN 86/1992 (12.12.1992.), Kolektivni ugovor za grafičko-prerađivačku i novinsko-nakladničku djelatnost KOLEKTIVNI UGOVORI Na temelju članka 94. stavak 4. Zakona o radnim odnosima ("Narodne novine", br. 25/92 - pročišćeni tekst) i u skladu sa Općim kolektivnim ugovorom za gospodarstvo ("Narodne novine", broj 47/92.), Samostalni sindikat radnika u grafičkoj, informativnoj i izdavačkoj djelatnosti Hrvatske i Hrvatska gospodarska komora Sektor industrije - Grafičko-prerađivačka industrija (u nastavku teksta: ugovorne strane) zaključili su dana 2. prosinca 1992. godine ovaj KOLEKTIVNI UGOVOR za grafičko-prerađivačku i novinsko-nakladničku djelatnost I. OPĆE ODREDBE Članak 1. Kolektivnim ugovorom za grafičko-prerađivaćku i novinsko-nakladničku djelatnost (u nastavku teksta: Kolektivni ugovor) uređuju se prava i obveze radnika iz rada i na osnovi rada zaposlenih u poduzećima i kod poslodavaca koji se bave grafičkom djelatnošću, preradom papira i izradom predmeta od papira te novinsko-nakladničkom djelatnošću, kao i prava i obveze tih poduzeća i poslodavaca u skladu sa zakonom, Općim kolektivnim ugovorom za gospodarstvo i drugim propisima. Članak 2. Ovaj Kolektivni ugovor obvezuje sva poduzeća odnosno poslodavce koji se u Republici Hrvatskoj bave djelatnošću iz članka 1. ovog Kolektivnog ugovora i sve radnike u tim poduzećima odnosno kod poslodavaca. Članak 3. Pod pojmom radnik u smislu primjene ovog Kolektivnog ugovora podrazumijevaju se svi radnici zaposleni na neodređeno ili određeno vrijeme, s punim, nepunim ili skraćenim radnim vremenom, kao i radnici koji poslove radnog mjesta obavljaju kod kuće. Članak 4. Odredbe ovog Kolektivnog ugovora primjenjuju se neposredno, osim ako za primjenu pojedinih odredbi nije potrebna odgovarajuća razrada u kolektivnim ugovorima odnosno općim aktima poduzeća ili kod poslodavaca. Ako bi u kolektivnim ugovorima odnosno općim aktima poduzeća ili kod poslodavca neko pravo radnika bilo utvrđeno u manjem opsegu od prava koja proizlaze iz ovog Kolektivnog ugovora, primjenjuju se odredbe ovog Kolektivnog ugovora. II. ZASNIVANJE RADNOG ODNOSA I POKUSNI RAD Članak 5. Prije zasnivanja radnog odnosa može se obaviti provjeravanje stručnih i drugih radnih sposobnosti kandidata. Provjeru obavlja komisija od tri člana sastavljena od osoba koje imaju najmanje jednak stupanj stručne spreme koju ima radnik čije se sposobnosti provjeravaju. Provjera se može obavljati putem testiranja, izradom pismenog rada ili nekog predmeta, razgovorom i dr. U slućaju negativnog rezultata provjere, ne može se donijeti odluka o zasnivanju radnog odnosa. Članak 6. Kolektivnim ugovorom poduzeća ili općim aktom u poduzeću odnosno ugovorom o radu kod poslodavca utvrđuje se potreba i postupak provjere stručnih i radnih sposobnosti radnika za vrijeme trajanja pokusnog rada na pojedinom radnom mjestu. Pokusni rad može trajati najduže šest mjeseci ovisno o grupi poslova u kojoj je određeno radno mjesto. Vrijeme pokusnog rada za pojedina radna mjesta može biti: - za radna mjesta u I. i II. grupi najviše mjesec dana; - za radna mjesta u III. i IV. grupi najviše dva mjeseca; - za radna mjesta u V,VI. i VII. grupi najviše tri mjeseca; - za radna mjesta u VIII, IX. i X. grupi najviše šest mjeseci. III. ZDRAVLJE I SIGURNOST NA RADU Članak 7. Dužnost je svakog radnika brinuti se o vlastitoj sigurnosti i zdravlju, kao i sigurnosti i zdravlju drugih radnika i osoba na koje utječu njegovi postupci tijekom rada, a u skladu s osposobljenošću i uputama koje mu je osiguralo poduzeće odnosno poslodavac. Članak 8. Radnik ima pravo dobiti rad ako mu prijeti neposredna opasnost po život i zdravlje zato što nisu poduzete mjere zaštite na radu. U slučaju iz stavka 1. ovog članka, nadležni organ poduzeća odnosno poslodavac mora odmah pristupiti uklanjanju neposredne opasnosti za život i zdravlje radnika, a radnika može za to vrijeme rasporediti na radno mjesto koje odgovara njegovoj stručnoj spremi odgovarajućeg zanimanja. IV. RADNO VRIJEME Članak 9. Puno radno vrijeme radnika iznosi 40 sati tjedno. Puno radno vrijeme radnika iznosi u pravilu osam sati dnevno. Članak 10. Radno vrijeme u tjednu može se rasporediti u najmanje pet uzastopnih radnih dana. V. ODMORI I DOPUSTI Članak 11. Duljina godišnjeg odmora utvrđuje se u skladu sa zakonom, s time da se minimum od 18 radnih dana do najviše propisanog maksimuma povećava primjenom slijedećih kritetrija: - po osnovi uvjeta rada do 3 dana, - po osnovi doprinosa radnika u radu do 2 dana, - prema složenosti poslova do 3 dana, - prema ukupnom radnom stažu do 12 dana, - prema posebnim socijalnim uvjetima do 2 dana. Radnik ima pravo koristiti dva puta po jedan dan godišnjeg odmora po želji uz obvezu da o tome izvijesti poslodavca najmanje jedan dan ranije s time da bitno ne remeti proces rada. Članak 12. Radnik ima pravo na odsutnost s rada uz naknadu plaće do 7 radnih dana godišnje, s tim da u pojedinačnim slučajevima ostvaruje slijedećaprava: - sklapanje braka 4 dana, - rođenje djeteta 3 dana, - smrt bračnog supružnika, djeteta ili roditelja 5 dana, - smrt roditelja, bračnog supružnika, djedova i baka, braće i sestara 3 dana, - ako zbog smrti treba putovati izvan mjesta stanovanja još 1 dan, - selidbe u drugo mjesto 3 dana, - selidbe u istom mjestu 2 dana, - elementarne nepogode 5 dana, - teške bolesti člana uže obltelji (roditelji i djeca) 3 dana, - polaganje ispita za školovanje 1 dan. Ako se tijekom godine ponovi neki slučaj iz stavka 1., radnik izuzetno ima pravo na odsutnost s rada uz naknadu plaće i duže od sedam dana u godini. VI. PLAĆA Članak 13. Poduzeće odnosno poslodavac dužan je radniku za njegov rad isplatiti plaću, koja se sastoji od: - osnovne plaće - utvrđene po osnovi složenosti poslova radnog mjesta na koje je radnik raspoređen i normalnih uvjeta rada na radnom mjestu; - stimulativnog dijela plaće - povećanje plaće po osnovi ostvarenih rezultata rada radnika; - dodataka - povećanje plaće po osnovi radnog staža i uvjeta rada težih od normalnih. a) Osnovna plaća Članak 14. Osnovna plaća radnika za puno radno vrijeme i normalni učinak utvrđena na osnovi složenosti poslova radnog mjesta i normalnih uvjeta rada na tom radnom mjestu, a u skladu s odredbama ovog Kolektivnog ugovora, predstavlja najniži iznos kojega je poduzeće odnosno poslodavac dužan radniku isplatiti. Članak 15. Najnižu osnovnu plaću ugovorne strane utvrđuju u mjesečnom iznosu u visini 33.000. - HRD. Ako nakon utvrđivanja i objave najniže osnovne plaće troškovi života, prema podacima Zavoda za statistiku Hrvatske, prerastu iznad 5 posto, ugovorne strane će započeti pregovore o visini najniže osnovne plaće. Svaka ugovorna strana može pokrenuti inicijativu za korekciju najnže osnovne plaće. Ugovorne strane dužne su ocijeniti opravdanost utvrđivanja novog iznosa najniže osnovne plaće. Pregovori moraju biti završeni najduže u roku 30 dana od dana kada jedna od ugovornih stana pokrene pismenu inicijativu. Kolektivnim ugovorima i općim aktima poduzeća izvršit će se razvrstavanje i vrednovanje pojedinih poslova odnosno radnih mjestana osnovi složenosti i normalnih uvjeta rada na tim radnim mjestima. Svi poslovi, odnosno radna mjesta razvrstavaju se u najmanje deset grupa, a odnos između osnovne plaće najniže i najviše vrednovanog radnog mjesta ne može biti manji od 1:4. Članak 17. Složenost poslova određenog radnog mjesta utvrđuje se tako da se vrijednost poslova najnižeg stupnja složenosti množi koeficijentom složenosti utvrđenim za grupu poslova kojoj pripada dotično radno mjesto polazeći od slijedećih opredjeljenja. _________________________________________________________________________________ Grupa Složenost poslova Koeficijent Najniža poslova složenosti satnica HRD _________________________________________________________________________________ I. Jednostavni poslovi sastavljeni od manjih različitih kratkotrajnih operacija, koji se zbog svojih karakteristika mogu obavljati jednostavnim postupcima i sredstvima rada. Potrebna su minimalna znanja. Stupanj stručne spreme: I. stupanj, nekvalificiran 1,00 190 II. Manje složeni poslovi u proizvodnji, stručnim službama, administraciji i slično, radne operacije koje se ponavljaju i izvode jednostavnim sredstvima rada ili bez njih. Poslovi ove kategorije nose karakteristike organizacije i podjele rada poduzeća. Stupanj stručne spreme: II. stupanj, nekvalificiran, polukvalificiran. 1,30 247 III. Srednje složeni poslovi u proizvodnji, rad na različitim strojevima, alatima, srednje složeni poslovi u administraciji i stručnim službama. Potreban je veći stupanj razumijevanja osnova rada jer radnik dolazi u situacije koje mora sam riješiti. Stupanj srtučne spreme: III. stupanj, kvalificirani. 1,60 304 IV. Složeni raznovrsni poslovi koji se u proizvodnji izvode raznim alatima istrojevima. Složene radnje na administrativnim poslovima, u pripremi rada i praćenju proizvodnje. Jednostavniji poslovi na podjeli i kontroli rada, pripremi materijala i alata za manje i srednje složene poslove. Razumijevanje informacije u pismenom, usmenom i grafičkom obliku, kao i prenošenje tih informacija i rješavanje konkretnih problema. Stupanj srtučne spreme: III. i IV. stupanj, kvalificiran, srednja stručna sprema. 2,00 380 V. Složeniji poslovi u proizvodnji I pripremi rada, stručnim službama, administrativnim poslovima. Raznovrsne operacije sredstvima za rad, naročito regulacija I nadzor mehaniziranih uređaja nižeg stupnja automatizacije. Poslovi rganiziranja, kontrole, rukovođenja, pripreme rada. Stupanj srtučne spreme: IV. I V. stupanj, visokokvalificirani, kvalificirani, srednja stručna sprema. 2,40 456 VI. Složeniji poslovi u pripremi i praćenju i analitičkom praćenju proizvodnje, poslovnih i sličnih procesa. Srednje složeni rukovodeći poslovi za raspoređivanje i kontrolu rada, savjetovanje u radu, pripremi materijala i sredstava rada za srednje složene i složene poslove. Poslovi potrebni za organizaciju, operativno i stručno vođenje radnih procesa, kadrovsko, ekonomsko i administrativno vođenje poslova radnih jedinica. Raznovrsne operacije sredstvima rada, regulacija i nadzor mehaniziranih uređaja višeg stupnja automatizacije. Stupanj stručne spreme: V. i VI. stupanj, visokokvalificirani, viša stručna sprema. 2,80 532 VII. Vrlo složeni i specijalizirani poslovi koji se izvode različitim sredstvima. Složeni poslovi u pripremi, praćenju i analitičkom praćenju proizvodnje i drugih procesa. Vođenje poslova radnih jedinica složenih proizvodnih procesa. Srednje složeni i vrlo složeni poslovi raspoređivanja, vođenja, koordiniranja u radu, analitičkog praćenja poslovnih procesa. Stupanj stručne spreme: VI. stupanj, viša stručna sprema. 3,00 570 VIII. Složeni I visoko složeni raznoovrsni poslovi koji se izvode različitim oruđima I aparatima. Vrlo sločeni poslovi u pripremi, praćenju, analitičkom proučavanju I istračivanju proizvodnje I drugih poslovnih procesa, složenih I vrlo složeni poslovi potrebni za organizaciju posla I rukovođenja, kontrolu rada, kadrovsko, ekonomsko I administrativno vođenje poslovanja radnih jedinica. Stupanj stručne spreme: VII. stupanj, visoka stručna sprema 3,40 616 IX. Vrlo složeni i visoko složeni poslovi u analitičkom proučavanju, istraživanju proizvodnje, poslovnih i sličnih procesa. Složeniji i vrlo složeni poslovi koji su potrebni za organizaciju, raspoređivanje, rukovođenje i koordinaciju. Oblikovanje i prenošenje kompleksnih informacija, koordiniranje poslova u najrazličitijim proizvodnim i drugim procesima. Stupanj stručne spreme: VII.,VIII. i VIII. stupanj, visoka stručna sprema, magisterij. 3,60 684 X. Visoko sločeni poslovi u analitičkom proučavanju, istraživanju i praćenju procesa rada. Oblikovanje i prenošenje kompleksnih informacija. Visoko složeni poslovi potrebni u organizaciji, rukovođenju i koordinaciji gospodarskom sistemom. Stupanj stručne spreme: VII.,VIII. i VIII. stupanj, visoka stručna sprema, magisterij, doktorat. 4,00 760 Najniža satnica napravljena je na bazi najniže osnovne plaće od 33.000 HRD i mjesečnog fonda od174 sati rada. Članak 18. Visina plaće po pojedinim grupama poslova utvrđuje se poslovnom politikom poduzeća, s time da najniži iznos osnovne plaće ne može biti manji od one utvrđene ovim Kolektivnim ugovorom. b) Stimulativni dio plaće Članak 19. Stimulativni dio plaće radnici ostvaruju po slijedećim osnovama: - prema ostvarenoj količini i kvaliteti rada, primjenom unaprijed utvrđenih polaznih rezultata koji su tehnološki određeni i po toj osnovi opće poznati; - izvršenjem posebnih zadataka i ostvarenjem odgovarajućih rezultata koji se individualno ugovaraju sa svakim radnikom ili organizacijskom jedinicom. Članak 20. Stimulativni dio plaće, definira se kolektivnim ugovorom ili općim aktom poduzeća, odnosno ugovorom o radu. Članak 21. Radnik mora biti unaprijed upoznat sa kriterijima i mjerilima za vrednovanje rezultata rada i iznosom stimulativnog dijela plaće koji mu po tom osnovu pripada. Na zahtjev radnika, poduzeća ili Sindikata može se izvršiti stručna arbitraža normativa ili drugih mjerila vrednovanja rezultata rada, a do završetka arbitražnog postupka radnik ostvaruje stimulativni dio plaće po tada vežećim mjerilima. c) Dodaci na plaću Članak 22. Po osnovi navršenih godina radnog staža, radniku se za svaku godinu povećava osnovna plaća iz članka 14. ovog Kolektivnog ugovora za 0.5%. Pravo na povećanje osnovne plaće prema stavku 1. ovog članka pripada radniku za radni staž koji je upisan u radnu knjižicu uvećan za tekući radni staž u poduzeću odnosno kod poslodavca. Članak 23. Osnovna plaća radnika povećava se najmanje: - za rad noću - 30 posto, - za prekovremeni rad - 50 posto, - za rad nedjeljom - 35 posto, - za rad u smjenskom radu u drugoj smjeni ili dvokratni rad s prekidom dužim od jednog sata - 10 posto. Ako radnik radi na dane blagdana i neradne dane utvrđene zakonom ima pravo na naknadu plaće i plaću uvećanu najmanje za 50 posto. Ako radnik radi na dan Uskrsa ima pravo na plaću uvećanu najmanje za 50 posto. VII. NAKNADA PLAĆE Članak 24. Radnik ima pravo na naknadu u visini njegove plaće isplaćene prethodnog mjeseca, za vrijeme kada ne radi zbog: - godišnjeg odmora, - plaćenog odsustva, - državnih blagdana i neradnih dana utvrđenih zakonom, - obavljanje funkcije predstavnika radnika u organima upravljanja, - drugih slučajeva utvrđenih kolektivnim ugovorom ili općim aktom poduzeća. Članak 25. Radnik ima pravo na naknadu najmanje u visini njegove osnovne plaće za vrijeme kada ne radi zbog: - školovanja, prekvalifikacije i stručnog osposobljavanja u skladu s potrebama poduzeća odnosno poslodavca, - zastoja u poslu do koga je došlo bez krivnje radnika kao na primjer u slučaju nedostatka sirovina, pogonske energije i slično. Kolektivnim ugovorima ili općim aktima poduzeća mogu se utvrditi i drugi vidovi naknada u pojedinim specifičnim slučajevima radi osiguranja nesmetanog odvijanja procesa rada kao što su pripravnosti radnika kod kuće, dežurstva na radnom mjestu itd. Članak 26. U slučaju odsutnosti radnika s posla zbog bolovanja do 30 dana pripada mu naknada plaće najmanje u visini od 80 posto od njegove plaće ostvarene u mjesecu neposredno prije nego je počeo s bolovanjem. Naknada u 100 postotnom iznosu plaće pripada radniku za slučaj bolovanja zbog profesionalne bolesti ili povrede na radu. Članak 27. Sindikalnom povjereniku, kada ne radi poslove radnog mjesta zbog sindikalnih aktivnosti utvrđenih zakonom i kolektivnim ugovorom, pripada naknada plaće kao da je radio. Pravo na sindikalnu aktivnost s naknadom plaće u smislu prethodnog stava sindikalni povjerenik ostvaruje u ovisnosti o broju članova sindikata u poduzeću ili kod poslodavca i to tako da za svakog člana sindikata ima pravo na dva sata aktivnosti sa naknadom plaće u toku kalendarske godine. U organizaciji sa 500 i više članova sindikata, sindikalni povjerenik ima pravo na sindikalnu aktivnost sa naknadom plaće puno radno vrijeme. Pored broja sati sindikaine aktivnosti utvrđene u prethodnom stavku, poduzeće odnosno poslodavac dužni su omogućiti odsustvovanje s rada s naknadom plaće članu republičkog organa sindikata odnosno nacionalne sindikalne centrale do deset dana tijekom kalendarske godine. VIII. PLAĆA IZ DOBITI I NAGRADA ZA INVENTIVNI RAD Članak 28. Kolektivnim ugovorom odnosno općim aktom poduzeća utvrđuju se kriteriji i mjerila udjela pojedinog radnika u plaći iz dobiti. Plaće iz dobiti isplaćuju se u novčanom obliku a mogu se isplatiti i u obliku obveznica ili dionica. Članak 29. Općim aktom poduzeća odnosno ugovorom o radu između radnika i poslodavca utvrđuju se prava radnika temeljem njegova doprinosa poslovnom rezultatu inovacijom, racionalizacijom ili drugim oblicima stvaralaštva. Radniku pripada sa osnove rezultata inovacije najmanje 10 posto ostvarenih godišnjih efekata inovacije. Ostvarivanje konkretnih prava po ovoj osnovi u svakom pojedinačnom slučaju predmet je posebnog ugovora između radnika i poduzeća odnosno poslodavca. IX. OSTALA MATERIJALNA PRAVA RADNIKA Članak 30. Radniku pripada pravo na regres za korištenje godišnjeg odmora najmanje u višini osnovne plaće utvrđene ovim Kolektivnim ugovorom za poslove najnižeg stupnja složenosti. Regres za godišnji odmor isplaćuje se najkasnije 30 dana prije korištenja godišnjeg odmora. U slučaju korekcije najniže osnovne plaće tijekom kalendarske godine, radnik ima pravo na viši iznos regresa za godišnji odmor. Članak 31. U slučaju kada radnik stekne uvjete za mirovinu pripada mu pravo na otpremninu u visini od najmanje 3 prosječne mjesečne plaće isplaćene po radniku u gospodarstvu Republike u prethodnom tromjesečju. Pravo na otpremninu pripada i radniku kojem je radni staž dokupljen kao nužan uvjet da bi mu mogao prestati radni odnos kao trajnom višku u poduzeću odnosno kod poslodavca. Članak 32. Radnik ili njegova obitelj ima pravo na pomoć u sljedećim slučajevima: - smrti radnika - 3 prosječne mjesečne plaće, - smrti supružnika, djeteta i roditelja u skrbi - 1 prosječna mjesečna plaća, - nastanka teške invalidnosti - 1 prosječna mjesečna plaća, - bolovanja dužeg od 90 dana (svaka tri mjeseca) - 1 prosječna mjesečna plaća, - otklanjanja posljedica elementarne nepogode - 1 prosječna mjesečna plaća. Kao osnovica za utvrđivanje prava iz stavka 1. uzima se prosječna mjesečna plaća isplaćena po radniku u gospodarstvu Republike u prethodnom mjesecu. Članak 33. Poduzeće može snositi stvarne troškove sahrane umrlog radnika uobičajene u mjestu pokopa, umanjene za naknadu koju daje zajednica zdravstvenog osiguranja. Poduzeće može u slučaju smrti radnika preuzeti brigu nad školovanjem njegove djece u vremenu trajanja redovnog školovanja. Članak 34. Radnik ima pravo na naknadu troškova prijevoza na posao i s posla u visini troškova prijevoza javnim prometom. Članak 35. Radnik ima pravo na naknadu troškova prehrane u toku dnevnog punog radnog vremena u visini od 25 posto prosječne mjesečne plaće isplaćene po radniku u gospodarstvu Republike Hrvatske u prethodna tri mjeseca. Uvijek kada je to moguće radniku se osigurava topli obrok, a ako to nije moguće radnik ime pravo na odgovarajući iznos novčane naknade. Radnik koji radi četiri i više sati duže od punog radnog vremena ima pravo na dodatnu naknadu za prehranu razmjerno vremenu provedenom na radu. Članak 36. Poduzeća i poslodavci dužni su isplatiti nagradu učenicima i studentima za vrijeme prakse najmanje u visini od 15 posto prosječne mjesečne plaće isplaćene po radniku u gospodarstvu Republike u prethodna tri mjeseca. U toku praktičnog rada u poduzeću učenici i studenti imaju pravo naknade troškova prijevoza na posao i s posla kao i topli obrok po istim kriterijima kao i ostali radnici u tom poduzeću. Ostala prava i obveze učenika i studenata odnosno poduzeća i poslodavaca za vrijeme prakse regulirat će se međusobnim ugovorom u skladu sa zakonom. Članak 37. Kolektivnim ugovorom ili općim aktom poduzeća može se utvrditi obveza poduzeća odnosno poslodavca da na teret svojih troškova poslovanja izvrši kolektivno osiguranje svih radnika zaposlenih u poduzeću odnosno kod poslodavca. Kolektivnim ugovorom ili općim aktom poduzeća utvrđuju se i druga prava radnika kao što su jubilarne nagrade, pokloni djeci za božićne blagdane i slično. X. ODGOVORNOST RADNIKA Disciplinski postupak kod poslodavca Članak 38. Poslodavac odlučuje o disciplinskoj odgovornosti radnika, te izriče mjere u skladu sa zakonom i kolektivnim ugovorom. Poslodavac pokreće disciplinski postupak dostavom pismenog zahtjeva i poziva za raspravu radniku. O pokretanju disciplinskog postupka poslodavac obavještava sindikalnog povjerenika. Na zahtjev radnika odnosno uz pristanak radnika u disciplinskom postupku može ga zastupati sindikat. O prigovoru radnika protiv odluke poslodavca, kao disciplinskog organa odlučuje arbitraža, koju sporazumno imenuju poslodavci i sindikat. Odluka arbitraže je izvršna. Materijalna odgovornost Članak 39. Kada radnik pri radu u poduzeću odnosno kod poslodavca namjerno ili zbog krajnje nepažnje prouzroči štetu, a njenu visinu nije moguće utvrditi ili bi njeno utvrđivanje prouzročilo nesrazmjerne troškove, šteta se utvrđuje u paušalnom iznosu. Visinu štete utvrđuje nadležni organ upravljanja ili poslodavac. O postupku utvrđivanja štete poduzeće odnosno poslodavac obavijestit će sindikalnog povjerenika i omogućiti mu prisustvovanje postupku. XI. OTKAZNI ROK Članak 40. Otkazni rok iznosi najmanje: - za radnika do 30 godina života 1 mjesec, - za radnika od 30 do 40 godina života 2 mjeseca, - za radnika iznad 40 godina života 3 mjeseca. U otkaznom roku radnik ima pravo na odsutnost s rad radi traženja zaposlenja 8 sati tjedno. XII. ZAŠTITA PRAVA RADNIKA Članak 41. U postupku za zaštitu prava radnika, o prigovoru radnika koji je u radnom odnosu u poduzeću odlučuje organ upravljanja ili organ utvrđen kolektivnim ugovorom ili općim aktom poduzeća. Članak 42. O prigovoru radnika koji je u radnom odnosu kod poslodavca može odlučiti arbitraža koju sporazumno imenuju poslodavac i sindikat. Članak 43. Postupak pred arbitražom vodi se na način koji se propisuje posebnim pravilnikom. Pravilnik iz stavka 1. ovog članka suglasno će donijeti ugovorne strane u roku od 60 dana od zaključivanja ovog Kolektivnog ugovora. XIII. PRAVO RADNIKA NA ŠTRAJK Članak 44. Radnici imaju pravo na štrajk. XIV. SINDIKALNO ORGANIZIRANJE RADNIKA Pravo radnika na organiziranje sindikata Članak 45. Radnici imaju pravo organizirati sindikat radi zaštite svojih prava i interesa u skladu sa zakonom, Općim i ovim Kolektivnim ugovorom. Članak 46. Radnik ne smije biti doveden u nepovoljniji položaj radi pripadanja ili nepripadanja sindikatu ili radi sudjelovanja u aktivnostime sindikata. Uvjeti za rad sindikalne podružnice Članak 47. Direktor poduzeća je dužan sindikalnoj podružnici osigurati informacije o prijedlozima odluka koje će razmatrati organ upravljanja, a koje su od značaja za ekonomski i socijalni položaj radnika. Stavove sindikalne podružnice o prijedlozima odluka organ upravljanja dužan je razmotriti i o njima se izjasniti prije donošenja odluke. Sindikalnoj podružnici odnosno sindikalnom povjereniku dostavljaju se pozivi sa materijalima za sjednice organa upravljanja i omogućava sudjelovanje na sjednicama kada se odlučuje o pravima radnika. Članak 48. Poduzeće je dužno za rad sindikalne podružnice osigurati najmanje slijedeče uvjete: - prostor za rad i održavanje sastanaka sindikalne podružnice bez naknade troškova, - stručne, tehničke i administrativne usluge za rad sindikalne podružnice u mjeri koliko je to neophodno za ostvarivanje sindikalne funkcije, - da se sindikalna članarina i krediti obračunavaju i naplaćuju putem isplatne liste. Članak 49. Obračunatu i naplaćenu članarinu poduzeće je dužno, nakon izdvajanja dijelova koji ostaje sindikalnoj podružnici, uplatiti izravno Republičkom odboru Samostalnog sindikata radnika u grafičkoj, informativnoj i izdavačkoj djelatnosti Hrvatske. Uvjeti za rad i imunitet sindikalnog povjerenika Članak 50. Sindikat u poduzeću odnosno kod poslodavca djeluje u skladu sa sindikalnim pravilima. Sindikat je dužan odluku o izboru odnosno imenovanju sindikalnog povjerenika dostaviti poslovodnom organu, odnosno poslodavcu. Sindikalnom povjereniku poduzeće mora osigurati uvjete za nesmetano obavljanje aktivnosti, koje se odnose na prava i interese radnika. Direktor je dužan primiti i saslušati sindikalnog povjerenika kada on to zatraži ili po dogovoru. Sindikalni povjerenik je dužan svoju aktivnost obavljati tako da ne utječe na umanjivanje ukupnog poslovanja poduzeća. Članak 51. Općim aktom odnosno kolektivnim ugovorom poduzeća može se predvidjeti da sindikalni povjerenlk svoju funkciju obavlja profesionalno - u dijelu radnog vremena ili puno radno vrijeme. Profesionalni rad sindikalnog povjerenika u poduzeću plaća poduzeće. Članak 52. Sindikalni povjerenik, koji svoju funkciju ne obavlja profesionalno, ima pravo na dva sata godišnje po članu sindikata u poduzeću za obavljanje sindikalnih aktivnosti kojima se štite prava i interesi radnika. Sate navedene u stavku 1. ovog članka sindikalnom povjereniku plaća poduzeće. Članak 53. Poduzeće je dužno omogućiti odsustvovanje s rada sindikalnom povjereniku radi pohađanja sindikalnih sastanaka, tečajeva, osposobljavanja, seminara, kongresa i konferencija. Članak 54. Sindikalnog povjerenika za vrijeme obavljanja njegove funkcije, kao i dvije godine po njezinom prestanku, zbog sindikalne aktivnosti a bez suglasnosti sindikata nije moguće: - rasporediti na drugo radno mjesto ili u drugo poduzeće, - uvrstiti među višak radnika, - na drugi način postavljati u manje povoljan ili podređen položaj. Sindikalnom povjereniku zbog sindikalne aktivnosti ne smije se snižavati plaća, niti se protiv njega može povesti disciplinski postupak ili postupak za naknadu štete. Članak 55. Sindikalnom povjereniku ne može prestati radni odnos ako bi odlukom direktora bio utvrđen prestanak potrebe za njegovim radom. XV. ZAKLJUČIVANJE KOLEKTIVNOG UGOVORA Članak 56. Ovaj Kolektivni ugovor smatra se zaključenim kad ga potpišu ovlašteni predstavnici Republičkog odbora Samostalnog sindikata radnika u grafičkoj informativnoj i izdavačkoj djelatnosti Hrvatske i Hrvatska gospodarska komora Sektor industrije - Grafičko-prerađivačka industrija. Članak 57. Rok valjanosti ovog Kolektivnog ugovora utvrđuje se do roka valjanosti Općeg kolektivnog ugovora za gospodarstvo. Postupak zaključivanja novog kolektivnog ugovora počet će najkasnije tri mjeseca prlje isteka roka valjanosti ovog Kolektivnog ugovora. Članak 58. Ovaj Kolektivni ugovor registrira se u Ministarstvu rada i socijalne skrbi i objavljuje u "Narodnim novinama". XVI. RJEŠAVANJE SPOROVA Članak 59. Eventualni sporovi koji bi u vezi primjene ovog Kolektivnog ugovora nastali između ugovornih strana rješavaju se međusobnim dogovaranjem. Ako se spor između ugovornih strana ne može riješiti međusobnim pregovaranjem pokreće se postupak mirenja. Postupak mirenja ne može se provesti ako jedna od ugovornih strana ne prihvati prijedlog za provođenje mirenja. Članak 60. Postupak mirenja provodi Komisija koja ima predsjednika i šest članova. Svaka ugovorna strana imenuje po tri člana Komisije za mirenje. Članovi Komisije sporazumno imenuju predsjednika. Članak 61. Tijekom postupka mirenja Komisija će ispitati navode i prijedloge stranaka, a po potrebi prikupiti će i potrebne obavijesti i saslušati stranke. Temeljem provedenog postupka Komisija za mirenje sačiniti će pismeni prijedlog nagodbe. Članak 62. Mirenje se smatra uspjelim ako obje strane prihvate prijedlog nagodbe. Nagodba u smislu odredbe stavka 1. ovog članka ima snagu nagodbe zaključene izvan suda (izvansudska nagodba). Članak 63. Ako ne uspije pregovaranje a ni postupak mirenja, ugovorne će strane predmet spora predati na odlučivanje Arbitraži. Arbitraža je regulirana člankom 67. i 68. Općeg kolektivnog ugovora za gospodarstvo. XVII. IZMJENE I DOPUNE KOLEKTIVNOG UGOVORA Članak 64. Svaka ugovorna strana ima pravo predložiti izmjenu ili dopunu ovog Kolektivnog ugovora. Strana koja pokreće postupak izmjena ili dopuna Kolektivnog ugovora radi to u pisanom obliku. O predloženim izmjenama i dopunama iz stavka 2. ovog članka druga se strana dužna očitovati u roku od 30 dana. Ako druga strana ne prihvati predložene izmjene i dopune Kolektivnog ugovora u roku iz stavka 3. ovog članka, pokreće se arbitražni postupak. Članak 65. Ako se ugovorne strane ne sporazumiju o izmjenama ili dopunama ovog Kolektivnog ugovora, rješenje spora povjerava se Arbitraži. XVIII. OTKAZ KOLEKTIVNOG UGOVORA Članak 66. Svaka ugovorna strana može pismeno otkazati ovaj Kolektlvni ugovor. Otkazni rok u slučaju iz stavka 1. ovog članka iznosi tri mjeseca. XIX. ZAKLJUČNE ODREDBE Članak 67. Uz ovaj Kolektivni ugovor analogno se primjenjuju i odredbe Općeg kolektivnog ugovora za gospodarstvo ("Narodne novine", br. 47/92). Najniža osnovna plaća iz članka 15. ovog ugovora usklađivat će se na osnovi promjena najniže osnovne plaće iz Općeg kolektivnog ugovora za gospodarstvo. Članak 68. Za tumačenje odredbi i praćenje primjene ovog Kolektivnog ugovora ugovorne strane imenuju zajednički organ. Zajednički organ iz stavka 1. ovog članka ima šest članova od kojih svaka strana imenuje tri člana. Članovi Zajedničkog organa međusobno biraju predsjednika. Članak 69. Troškove pripremanja, praćenja i provedbe ovog Kolektivnog ugovora snose ugovorne strane svaka u svom dijelu, a troškove primanja i rada Arbitraže, Komisije za mirenje i Zajedničkog organa dijele proporcionalno. Članak 70. Poduzeća iz članka 1. i 2. ovog Kolektivnog ugovora dužna su svoje opće akte uskladiti sa odredbama ovog Kolektivnog ugovora odnosno donijeti svoj kolektivni ugovor i početi s primjenom najkasnije 60 dana od objave u "Narodnim novinama". Članak 71. Ovaj Kolektivni ugovor stupa na snagu osmog dana od dana objave u "Narodnim novinama", a primjenjuje se od 1. prosinca 1992 godine. Zagreb, 2. prosinca 1992. godine. Za Hrvatsku gospodarsku komoru Sektor industrije Grafičko-prerađivačka industrija direktor Sektora prof. dr. Božo Udovičić, v. r. Za Samostalni sindikat radnika u grafičkoj, informativnoj i izdavčkoj djelatnosti Hrvatske predsjednik Krunoslav Kodžić, v. r. Kolektivni ugovor, NN 86/1992-2230 Više Dio NN: Službeni Vrsta dokumenta: Kolektivni ugovor Izdanje: NN 86/1992    Broj dokumenta u izdanju: 2230 Datum tiskanog izdanja: 12.12.1992. ELI: /eli/sluzbeni/1992/86/2230 Opći uvjeti korištenjaZaštita privatnostiPristup podatcimaELI©2026. g. Narodne novine d.d. , izrada Novena d.o.o. Opći uvjeti korištenja Odgovornost za objavljene sadržaje Narodne novine d.d. će poduzeti razumne i odgovarajuće napore kako bi informacije na ovim internetskim stranicama bile potpune i točne, ali ne odgovara u slučaju njihove netočnosti ili nepotpunosti. Narodne novine d.d. ne odgovaraju za štetu ili povredu koja može biti rezultat korištenja ili nemogućnosti korištenja bilo kojeg dijela ove web-lokacije ili nečeg što je na njoj objavljeno. Ove internetske stranice sadrže i informacije trećih osoba i poveznice na druge internetske sadržaje. Narodne novine d.d. ne odgovaraju za sadržaje na vanjskim izvorima podataka do kojih mogu voditi poveznice s naših internetskih stranica, niti odgovara, niti upućuje na način i uvjete korištenja tih sadržaja. Narodne novine d.d. ne odgovaraju za sadržaje koje na ove internetske stranice stave treće osobe. Zaštita autorskog prava Svi sadržaji objavljeni na ovim internetskim stranicama zaštićeni su autorskim pravom i mogu se koristiti samo pod uvjetima propisanim Zakonom. Promjene Narodne novine d.d. zadržavaju pravo izmjene, dopune ili uklanjanja bilo kojeg dijela ovih internetskih stranica u bilo kojem trenutku. Promjene stupaju na snagu objavljivanjem na ovim internetskim stranicama ili kada su korisnici o njima obaviješteni. Zaštita privatnosti Narodne novine d.d se obvezuju poštivati anonimnost i privatnost korisnika ovih internetskih stranica. O posjetiteljima se neće prikupljati nikakvi osobni podaci osim u slučajevima ako ih posjetitelj dobrovoljno dostavi Narodnim novinama d.d. U slučajevima kad je poznat indentitet posjetitelja/pošiljatelja, njegovi će se podaci koristiti samo u svrhu zbog koje ih je pošiljatelj poslao. Narodne novine d.d. takve podatke mogu koristiti i za što bolji uvid i razumijevanja pojedinačnih potreba i zahtjeva korisnika kao i razvijanja mogućnosti što kvalitetnijega pružanja svojih usluga korisnicima. Narodne novine d.d. se obvezuju da navedene podatke neće učiniti dostupnim bilo kojoj trećoj osobi odnosno strani bez izričitoga pristanka korisnika. Narodne novine d.d. upozoravaju posjetitelje/korisnike na ograničenja suvremenih informacijsko-komunikacijskih tehnologija u odnosu na sigurnost i zaštitu privatnosti osobnih podataka.