Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o radnim odnosima

Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o radnim odnosima Upute za korištenje Elektronička pošta Početna stranica Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o radnim odnosima NN 19/1992 (2.4.1992.), Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o radnim odnosima SABOR REPUBLIKE HRVATSKE Na temelju članka 89. Ustava Republike Hrvatske, a u svezi s člancima 6. i 7. Ustavnog zakona za provedbu ustava Republike Hrvatske. donosim UKAZ o proglašenju Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o radnim odnosima Proglašavam Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o radnim odnosima, kojeg je Sabor Republike Hrvatske donio na sjednicama Vijeća udruženog rada 28. ožujka 1992, Vijeća općina 28. ožujka 1992. i Društveno-političkog vijeća 28. ožujka 1992. Broj : PA4-19/ 1-92. Zagreb. 31. ožujka 1992. Predsjednik Republike Hrvatske dr. Franjo Tuđman, v. r ZAKON o izmjenama i dopunama Zakona o radnim odnosima Članak 1. U Zakonu o radnim odnosima ("Narodne novine", br 19/90.) u članku 1. stavku 1. riječi: "u složenim oblicima poduzeća" brišu se. Stavak 3. mijenja se i glasi "Odredbe ovoga zakona odnose se i na radne odnose u državnoj upravi, pravosuđu, udruženjima građana, političkim strankama, drugim institucijama i zajednicama te na osobe u službi oružanih snaga Republike Hrvatske, ako drugim zakonom nije drugačije određeno.". Članak 2. U članku 19 stavak 1. i 2. mijenjaju se i glase "Radnik se može bez njegovog pristanka rasporediti iz jednog u drugo mjesto rada. Uvjeti rasporeda radnika iz jednog u drugo mjesto rada utvrđuju se kolektivnim ugovorom, općim aktom odnosno ugovorom o zapošljavanju". Stavak 3. briše se. Članak 3. Podnaslov iznad članka 20. koji glasi: .Prava radnika za čijim je radom prestala potreba" mijenja se i glasi: "Prestanak potrebe za radom radnika". Članak 4. Članak 20. mijenja se i glasi: "Organizacija, odnosno poslodavac može utvrditi prestanak potrebe za radom radnika zbog tehnoloških, organizacijskih i ekonomskih razloga. Prestanak potrebe za radom radnika može biti privremen ili trajan". Članak 5. Članak 21. mijenja se i glasi: "Organizacija odnosno poslodavac može utvrditi da je privremeno prestala potreba za radom radnika ukoliko mu ne može osigurati obavljanje poslova na koje je raspoređen u vremenu do šest mjeseei. U slučaju iz stavka 1. ovoga članka organizacija, odnosno poslodavac može privremeno a najduže do šest mjeseci: - rasporediti radnika na drugo radno mjesto neovisno o stupnju stručne spreme; - rasporediti radnika u drugu organizaciju ili kod drugog poslodavca, neovisno o stupnju stručne spreme; - uputiti radnika na rad u inozemstvo putem nadležnog organa za zapošljavanje u inozemstvu; - uputiti radnika na čekanje, za koje vrijeme radnik ima pravo na naknadu plaće u visini utvrđenoj kolektivnim ugovorom, odnosno općim aktom, a najmanje u visini minimalne plaće; - uvesti rad sa skraćenim radnim vremenom za koje vrijeme radnik ima pravo na plaću prema stvarno izvršenom radu i pravo na naknadu plaće za razliku do punog radnog vremena u višini utvrđenoj alinejom 4. stavka 2. ovoga članka. Pri donošenju odluke iz stavka 2. ovoga članka poslovodni organ, odnosno poslodavac uzima u obzir: uspješnost u radu, posebna znanja i sposobnosti, stručnu spremu, dužinu radnog staža i socijalni status radnika". Članak 6. Članak 22. mijenja se i glasi: "Poslovodni organ u organizaciji, odnosno poslodavac dužan je prije donošenja odluke iz članka 21. ovoga zakona zatražiti i razmotriti mišljenje sindikata ili predstavnika radnika". Članak 7. Članak 23. mijenja se i glasi: "Organizacija, odnosno poslodavac može utvrditi da je trajno prestala potreba za radom radniku ukoliko mu ne može osigurati obavljanje poslova na koje je raspoređen, u vremenu dužem od šest mjeseci. Odluku iz stavka l. ovoga članka u organizaciji donosi poslovodni organ, odnosno poslodavac.. Članak 8. Članak 24. mijenja se i glasi "Prije donošenja odluke o trajnom prestanku potrebe za radom radnika nadležni organ u organizaciji, odnosno poslodavac dužan je izraditi program rješavanja viška radnika. Nadležni organ u organizaciji, odnosno poslodavac dužan je organima sindikata ili predstavnicima radnika omogućiti sudjelovanje u izradbi programa iz stavka 1. ovoga članka. Nadležni organ sindikata ili predstavnici radnika sudjeluju u izradbi programa rješavanja viška radnika davanjem mišljenja i prijedloga o kojima je nadležni organ u organizaciji, odnosno poslodavac obvezan dati očitovanje prilikom utvrđivanja programa. Kolektivnim ugovorom može se utvrditi način i postupak rješavanja medusobnih odnosa izmedu organizacije, odnosno poslodavca i sindikata ili predstavnika radnika na izradi programa rješavanja viška radnika". Članak 9. Članak 25. mijenja se i glasi: "Program rješavanja viška radnika između ostalog treba sadržavati : - objektivno i stručno utvrđene razloge nastanka viškg radnika; - mogućnost promjene organizacije i procesa rada u organizaciji, odnosno poslodavca; - mogućnost povremenog smanjenja ili oslobađanja pojedinih vrsta materijalnih obveza organizacija, odnosno poslodavca u skladu sa zakonom: - mogućnost rasporeda radnika na drugo radno mjesto; - mogućnost zapošljavanja radnika u drugoj organizaciji, odnosno kod drugog poslodavca; - mogućnost dokvalifikacije ili prekvalifikacije radnika prema potrebama organizacije, odnosno poslodavca; - mogućnost obavljanja rada sa skraćenim radnim vremenom do 36 sati tjedno, koje se računa kao puno radno vrijeme. Ukoliko radniku nije moguće osigurati zaposlenje primjenom mjera iz stavka 1. ovoga članka Programom se može utvrditi da je za njegovim radom trajno prestala potreba. Prilikom utvrđivanja za kojim radnicima je trajno prestala potreba uzimaju se u obzir slijedeći kriteriji: uspješnost u radu, posebna znanja i sposobnosti, stručna sprema, dužina radnog staža i socijalni status radnika". Članak 10. Članak 26. mijenja se i glasi: "Poslovodni organ organizacije, odnosno poslodavac dužan je o razlozima trajnog prestanka potrebe za radom i o Programu rješavanja viška radnika obavijestiti radnike i Zavod za zapošljavanje. Obavijest iz stavka 1. ovoga članka ima se dostaviti u pismenom obliku, najkasnije 30 dana nakon donošenja Programa". Clanak 11. U članku 31. stavku 1. prva rečenica se briše, a u drugoj rečenici riječi: -To razdoblje" zamjenjuju se riječima: "Razdoblje preraspodjele radnog vremena". Članak 12 U članku 34. stavku 3. riječi:.republički organ uprave nadležan za rad" zamjerljuju se riječima: "ministar rada, socijalne skrbi i obitelji-, a iza riječi: "medicinu radač stavlja se točka i brišu riječi: "i Republičkog inspektorata za rad". Članak 13. U članku 50. stavku 3. riječi: "Republički organ uprave nadležan za poslove socijalne zaštite" zamjenjuju se riječima: "Ministar rada. socijalne skrbi i obitelji". Članak 14. U članku 55. riječi: "Privredne komore Hrvatske" zamjenjuju se riječima: "Hrvatske gospodarske komore". Članak 15. Članak 61. mijenja se i glasi: "Radnik ima pravo na plaću u visini utvrđenoj kolektivnim ugovorom, općim aktom i ugovorom o zapošljavanju, a koja ne može biti manja od minimalne plaće. Kolektivnim ugovorom utvrđuju se kriteriji za određivanje i usklađivanje minimalne plaće, visina minimalne plaće te propisuju uvjeti i postupak ostvarivanja prava na minimalnu plaću. Sudionici u zaključivanju i potpisnici općih kolektivnih ugovora iz članka 89a. ovoga zakona utvrđuju visinu minimalne plaće istovjetnu za Republiku Hrvatsku. Plaća se isplaćuje dva puta mjesečno, a kolektivnim ugovorom, općim aktom ili ugovorom o zapošljavanju, može se utvrditi isplata i u kračim vremenskim razmacima. Članak 16. Članak 63. briše se. Članak 17. Članak 78. mijenje se i glasi: "Radniku kojem nije moguće trajno osigurati posao u organizaciji radni odnos ne može prestati prije isteka roka utvrđenog kolektivnim ugovorom. općim aktom ili ugovorom ozapošljavanju. ali ne prije isteka roka od 4 mjeseca od dana usvajanja programa iz članka 25. ovoga zakona. Radniku kojem nije moguće trajno osigurati posao kod poslodavca (članak 1. stavak 2. Zakona) radni odnos ne može prestati prije isteka roka utvrđenog kolektivnim ugovorom ili ugovorom o zapošljavanju, ali ne prije isteka roka od 4 mjeseca od dana usvajanja programa iz članka 25. ovoga zakona". Članak 18. Iza članka 78. dodaju se novi članci 78a, 78b, 78c. i 78d. , koji glase: "Članak 78a. Zbog trajnog prestanka potrebe za radom radnika radni odnos ne može prestati: - radniku za vrijeme služenja vojnog roka ili sudjelovanja u mobiliziranim jedinicama obrane Republike Hrvatske; - radniku koji je zbog bolesti privremeno nesposoban za rad ; - trudnici odnosno ocu ili majci za vrijeme korištenja porodiljskog dopusta; - samohranom roditelju odnosno usvojitelju s djetetom do 7 godina života; - roditelju odnosno usvojitelju koji uzdržava troje ili više maloljetne djece; - radniku kojem do stjecanja prava na mirovinu nedostaje 5 godina radnog staža ili godina života; - roditelji s teže hendikepiranim djetetom koji zbog toga radi sa skraćenim radnim vremenom; - sindikalnom povjereniku i predstavniku radnika u organima upravljanja za vrijeme obavljanja dužnosti i godinu dana po prestanku iste. Članak 78b. Radniku invalidu koji ne ispunjava uvjete za invalidsku ili starosnu mirovinu može prestati radni odnos zbog prestanka potrebe za njegovim radom samo uz njegovu suglasnost ili ako mu se osigura zasnivanje radnog odnosa na neodređeno vrijeme u drugoj organizaciji ili kod drugog poslodavca. Organizacije i poslodavci dužni su invalidima rada, posebice invalidima obrambenog rata Republike Hrvatske. osigurati posebnu zaštitu u ostvarivanju prava na zaposlenje. Obveza je organizacija i poslodavaca da u sistematizaciji i organizaciji rada na svakih 50 zaposlenih radnika osiguraju mogućnost zaposlenja ili rasporedivanja jednog radnika - invalida rada. Članak 78c. Radniku kome nedostaje do pet godina mirovinskog staža za ostvarivanje prava na starosnu mirovinu može prestati radni odnos zbog trajnog prestanka potrebe za njegovim radom ako mu se dokupi mirovinski staž. Uvjete, način i visinu doprinosa za dokup staža osiguranja utvržuje nadležni organ Republičkog fonda mirovinskog i invalidskog osiguranja radnika Hrvatske. Odredba stavka 1. ovoga članka ne primjenjuje se na stjecanje prava na prijevremenu starosnu mirovinu Članak 78d. Radniku prestaje radni odnos danom konačnosti odluke: - ako odbije jedno od prava iz članke 21., 25., 78b. i 78c.; - ako odbije potpisati ugovor o zapošljavanju sačinjen u skladu sa zakonom, kolektivnim ugovorom odnosno općim aktom." Članak 19. Iznad članka 84. podnaslov: "VII. Djelovanje sindikalnih povjerenika" mijenja se i glasi: "VII. Sindikati, poslodavci i kolektivni ugovori." Članak 20 U članku 84. stavak 1. mijenja se i glasi: "Radnici se slobodno učlanjuju u sindikate radi ostvarivanja, promicanja i zaštite svojih prava i interesa." Članak 21. Iza članka 84. dodaje se novi članak 84a. koji glasi: "Članak 84a. Organizacije i poslodavci se slobodno organiziraju radi ostvarivanja i zaštite svojih prava te promicanja kolektivnog pregovaranja. odnosno zaključivanja kolektivnih ugovora." Članak 22. Članak 88. mijenja se i glasi: "Kolektivnim ugovorom organizacije, odnosno poslodavci ili njihova udruženja, s jedne strane te sindikati ili predstavnici radnika, s druge strane sporazumno utvrđuju međusobna prava i obveze na temelju rada i radnih odnosa. Strane u kolektivnim pregovorima dužne su postupati savjesno i sporna pitanja rješavati prvenstveno mirnim putem". Članak 23. Članak 89 mijenja se i glasi: "Kolektivni ugovor primjenjuje se neposredno i obvezuje sindikat i organizaciju, odnosno poslodavce odnosno njihova udruženja koji su ga zaključili te organizaciju odnosno poslodavce i radnike u čije su ime zaključeni. Kolektivnim ugovorom mogu se utvrditi manja prava i nepovoljniji uvjeti rada od prava i uvjeta rada utvrđenih zakonom, a za slučaj postojanja takvih odredbi, primjenjivat će se odredbe zakona. Odluke i akti kojima se odlučuje o pravu, obvezi i odgovornosti radnika ne smiju biti u suprotnosti s kolektivnim ugovorom, osim ako su povoljniji za radnike. Ako organizacija. odnosno poslodavac obavlja više djelatnosti u nedostatku preciznijih odredaba kolektivnog ugovora, na njih se primjenjuju odredbe kolektivnog ugovora one djelatnosti u kojoj je radno angažirana većina zaposlenih radnika". Članak 24. Iza članka 89. dodaju se novi članci 89a. do 89e. koji glase: " Članak 89a. Kolektivni ugovori zaključuju se na razini Republike, grane, djelatnosti odnosno organizacije odnosno poslodavca; Na razini Republike Hrvatske Gospodarska komora i sindikalni savez odnosno sindikalne centrale zaključuju Opći kolektivni ugovor; Na razini Republike Vlada Republike Hrvatske i sindikati zaključuju Opći kolektivni ugovor za javne djelatnosti i javna poduzeća; Na razini strukovnih grupa, gospodarskih grana i djelatnosti Hrvatska gospodarska komora i Savez Hrvatskih obrtnika koji predstavlja fizičke osobe članice Komore i sindikati zaključuju posebne kolektivne ugovore; Za pojedine javne djelatnosti (školstvo, znanost, kultura, zdravstvo, uprava, pravosuđe i dr.) kolektivne ugovore zaključuju nadležna ministarstva i sindikati; Na razini organizacije odnosno poslodavca kolektivni ugovor mogu zaključiti upravni odbor odnosno drugi odgovarajuči organ upravljanja utvrđen zakonom odnosno statutom organizacije odnosno poslodavca i sindikata. Za javna poduzeća u vlasništvu županija, Grada Zagreba ili općine kolektivni ugovor mogu zaključiti odgovarajući izvršni organi vlasti i sindikati; Za javna poduzeća koja pripadaju istovjetnoj ili sličnoj djelatnosti može se zaključiti kolektivni ugovor izmedu nadležnog ministarstva i sindikata. Na razini javnog poduzeća može se zaključiti i kolektivni ugovor izmedu upravnog odbora i sindikata. Članak 89b. U slučaju organiziranja dva ili više sindikata pravo zastupanja radnika u kolektivnim pregovorima određuje se zajedničkim dogovorom i suglasnošću svih zainteresiranih sindikata. Ako zastupanje radnika nije određeno u smislu stavka 1. ovoga članka pravo zastupanja u kolektivnim pregovorima osigurava se izjašnjavanjem radnika onog sindikata koji je odbio dogovor i suglasnost s ostalim zainteresiranim šindikatima. Članak 89c Kolektivni ugovori registriraju se u Ministarstvu rada, socijalne skrbi i obitelji. Ako Ministarstvo rada, socijalne skrbi i obitelji ocijeni da pojedine odredbe ugovora nisu u skladu sa zakonom. Općim kolektivnim ugovorom, odnosno odgovarajučom međunarodnom konvencijom, upozorit će na to potpisnike ugovora i odrediti rok za uskladivanje. Rok iz stavka 2. ovoga članka ne može biti duži od 15 dana. Ako potpisnici kolektivnog ugovora u propisanom roku ne dostave obavijest o uklanjaju nedostataka ili odbijaju iste ukloniti, registrirat će se ugovor, a ministar rada, socijalne skrbi i obitelji može pred nadležnim organom pokrenuti postupak za uklanjanje nedostatka. Ako organ nadležan za registriranje kolektivnih ugovora isti ne registrira u roku od 30 dana od dana podnošenja zahtjeva smatrat će se da je ugovor registriran slijedećeg dana po isteku tog roka. Članak 89d. Ministar rada, socijalne skrbi i obitelji u dogovoru sa potpisnicima Općeg kolektivnog ugovora može na zahtjev drugih zainteresiranih sindikata i poslodavaca posebnim aktom odobriti primjenu Općeg kolektivnog ugovora i na podnositelja zahtjeva. Ministar rada, socijalne skrbi i obitelji može, na zahtjev iz stavka 1. ovoga članka posebnim aktom odrediti primjenu Općeg kolektivnog ugovora na sve zaposlene u Republici Hrvatskoj, ako: - potpisnici kolektivnog ugovora predstavljaju preko 50% zaposlenih u Republici Hrvatskoj, - ako primjena Općeg kolektivnog ugovora nije protivna Ustavu, zakonu, kao i općim interesima Republike Hrvatske. Članak 89e. Registrirani kolektivni ugovori objavljuju se na odgovarajući način. Ministarstvo rada, socijalne skrbi i obitelji donijet će Uputu o načinu upisa, vođenju registra kolektivnih ugovora i o načinu objave registriranih kolektivnih ugovora." Članak 25. U članku 90. stavku 2. iza riječi: "rada" briše se točka i dodaju riječi: "u roku od 30 dana od dostave odluke kojom je povrijeđeno njegovo pravo, odnosno od dana kada je saznao za povredu prava. U protivnom, organ inspekcije odbacit će prijedlog radnika kao nepravovremen". Članak 26. U Članku 91. stavak 2. mijenja se i glasi: "Ako organ inspekcije rada ocijeni da je povrijeđeno pravo radnika donijet će rješenje kojim se privremeno odgada izvršenje odluke organizacije odnosno poslodavca". Iza stavka 2. dodaje se stavak 3. koji glasi: "Ako je već izvršenom odlukom organizacije, odnosno poslodavca povrijeđeno pravo radnika organ inapekcije rada će donijeti rješenje, kojim naređuje izvršenje određene obveze u pogledu ostvarivanja povrijedenog ili uskraćenog prava radnika". Stavci 3.-7. postaju stavci 4.-8. U stavku 4. koji postaje stavak 5. iza riječi "stava 2." dodaju se riječi "i 3.". Stavak 5. i 6. postaju stavci 6. i 7. U stavku 7. koji postaje stavak 8. iza riječi "stava 2." dodaju se riječi "i 3.", a iza riječi "radnika" briše se točka i dodaju riječi: "odnosno protekom roka za podnošenje tužbe sudu". Članak 27. U Članku 103. stavku 1., članku 104. i 105. riječi "samoupravne" brišu se. Članak 28. U članku 106. stavak 1. alineji drugoj briše se riječ "jugoslavensko", u alineji trećoj briše se riječ: "jugoslavenskih", u alineji četvrtoj riječi: "Privredne komore Jugoslavije" zamjenjuju se riječima: "Hrvatske gospodarske komore". Dodaje se novi stavak 3. koji glasi: "Radnik koji prestaje s radom zbog odlaska u hrvatsku vojsku ili policiju radi obrane Republike Hrvatske ima pravo vratiti se u istu organizaciju, odnosno kod poslodavca na radno mjesto koje odgovara njegovoj stručnoj spremi i određenoj vrsti zanimanja". Članak 29. U članku 107. stavku 1. riječi "od 1.000,00 do 10.000,00 dinara" zamjenjuju se riječima.od 5.000 do 50.000 hrvatskih dinara". Ispred sadašnje točke 1. dodaje se nova točka 1. koja glasi : "1. ako nije zasnovao radni odnos sa radnikom u smislu članka 2. ovoga zakona". Točke 1. od 22. postaju točke 2. do 23. Točka 5. koja postaje točka 6. mijenja se i glasi "6. ako postupi suprotno odredbama članka 24., 25., 78a. i 78b". Točka 8. koja postaje točka 9. mijenja se i glasi "9. ako radniku koji radi u preraspodjeli radnog vremena ili na sezonskim poslovima ne preračuna to vrijeme na puno radno vrijeme (članak 31. stavak 2. i članak 32. stavak 1.). U stavku 2. riječi:.od 500,00 do 1.500,00 dinara zamjenjuju se riječima: "od 2.500 do 7.5000 hrvatskih dinara". Članak 30. U članku 108. stavku 1. Riječi "od 880,00 do 8.000,00 dinara" zamjenjuju se riječima: "od 4.000 do 40.000 hrvatskih dinara., a u stavku 2. riječi: "od 300,00 do 1.200,00 dinara" zamjenjuju se riječima: "od 1.500 do 6.000 hrvatskih dinara". XII. PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE Članak 31. Ministarstvo rada, socijalne skrbi i obitelji donijet će Uputu o postupku registriranja kolektivnih ugovora po odredbama ovoga zakona u roku od 30 dana do dana stupanja na snagu ovoga zakona. Članak 32. Vlada Republike Hrvatske, na prijedlog Ministarstva rada, socijalne skrbi i obitelji, a polazeći od raspoloživog društvenog proizvoda, životnih i drugih troškova te drugih čimbenika koji određuju materijalnu mogućnost, utvrđivat će i javno objavljivati svaka tri mjeseca iznos minimalne mjesečne plaće do zaključenja kolektivnog ugovora, a najkasnije do 31. prosinca 1992. godine. Članak 33. U članku 2. stavku 2., članku 18. stavku 2., članku 29 stavku l., članku 32. stavku 3., članku 43. stavku 1., 2. i 3., članku 44. stavku 1. i 2., Članku 46. stavku 2., članku 49. slavku l. i 2., članku 50. stavku 2. i 3.. članku 51. stavku 3. podnaslovu iznad članka 61., članku 62.. 64., 69. stavku 2., članku 70. stavku 3.. članku 73. stavku 2. i 3., članku 76. stavku 2. i 3, članku 80., 86. stavku 2. i 4. članku 107. stavku 1., točki 14. i 20. i članku 108. stavku 1. točki 3. riječi: "osobni dohodak odnosno plaća" u različitim padežima zamjenjuju se riječju: "plaća" u odgovarajučem padežu. U članku 62. riječi: "zajamćeni osobni dohodak" u različitim padežima zamjenjuju se riječima.minimalna plaća" u odgovarajučem padežu. Članak 34. Nakon stupanja na snagu ovoga zakona prava i pravni odnosi utemeljeni na propisima koji odreduju pojam i kategoriju zajamčenog osobnog dohotka, do izmjene tih propisa, ostvarivat će se po odredbama ovoga zakona o minimalnoj plaći. Članak 35. Odredbe zakona o osnovnim pravima iz radnog odnosa ("Narodne novine", br. 34/91.) primjenjivat će se ako nisu u suprotnosti s odredbama ovoga zakona. Članak 36. U članku 89. stavku 1. Zakona o osnovnim pravima iz radnog odnosa riječi: "9.000.000 do 45.000.000 dinara" zamjenjuju se riječima: "5.000 do 50.000 hrvatskih dinara", a u stavku 2. i 3. riječi: "2.000.000 do 10.000.000 dinara" zamjenjuje se riječima: "1.500 do 6.000 hrvatskih dinara". U članku 90. stavku I. riječi: "5.000.000 do 25.000.000 dinara" zamjenjuju se riječima: "4.000 do 40.000 hrvatskih dinara", a u stavku 2. i 3. riječi: "1.000.000 do 5.000.000 dinara" zamjenjuju se riječima:.1.500 do 6.000 hrvatskih dinara". Članak 37. Postupci za ostvarivanje prava i obveza započetih prije stupanja na snagu ovoga zakona. dovršit će se po tim propisima. Članak 38. Ovlašćuje se Zakonodavno-pravna komisija Sabora Republike Hrvatske da utvrdi i izda pročišćeni tekst Zako na o radnim odnosima. Članak 39. Ovaj zakon stupa na snagu osmoga dana od dana objave u.Narodnim novinama". Klasa: 110-01/92-02/02 Zagreb. 28. ožujka 1992. SABOR REPUBLIKE HRVATSKE Predsjednik Sabora dr. Žarko Domljan, v r Predsjednik Vijeća udruženog rada mr. Ivan Malija, v. r. Predsjednik Vijeća općina Luka Bebić, dipl. ing., v. r. Predsjednik Društveno-političkog vijeća Vice Vukojević, dipl. iur., v. r. Zakon, NN 19/1992-426 Više Dio NN: Službeni Vrsta dokumenta: Zakon Izdanje: NN 19/1992    Broj dokumenta u izdanju: 426 Donositelj:Sabor Republike Hrvatske Datum tiskanog izdanja: 2.4.1992. ELI: /eli/sluzbeni/1992/19/426 Opći uvjeti korištenjaZaštita privatnostiPristup podatcimaELI©2026. g. Narodne novine d.d. , izrada Novena d.o.o. Opći uvjeti korištenja Odgovornost za objavljene sadržaje Narodne novine d.d. će poduzeti razumne i odgovarajuće napore kako bi informacije na ovim internetskim stranicama bile potpune i točne, ali ne odgovara u slučaju njihove netočnosti ili nepotpunosti. Narodne novine d.d. ne odgovaraju za štetu ili povredu koja može biti rezultat korištenja ili nemogućnosti korištenja bilo kojeg dijela ove web-lokacije ili nečeg što je na njoj objavljeno. Ove internetske stranice sadrže i informacije trećih osoba i poveznice na druge internetske sadržaje. Narodne novine d.d. ne odgovaraju za sadržaje na vanjskim izvorima podataka do kojih mogu voditi poveznice s naših internetskih stranica, niti odgovara, niti upućuje na način i uvjete korištenja tih sadržaja. Narodne novine d.d. ne odgovaraju za sadržaje koje na ove internetske stranice stave treće osobe. Zaštita autorskog prava Svi sadržaji objavljeni na ovim internetskim stranicama zaštićeni su autorskim pravom i mogu se koristiti samo pod uvjetima propisanim Zakonom. Promjene Narodne novine d.d. zadržavaju pravo izmjene, dopune ili uklanjanja bilo kojeg dijela ovih internetskih stranica u bilo kojem trenutku. Promjene stupaju na snagu objavljivanjem na ovim internetskim stranicama ili kada su korisnici o njima obaviješteni. Zaštita privatnosti Narodne novine d.d se obvezuju poštivati anonimnost i privatnost korisnika ovih internetskih stranica. O posjetiteljima se neće prikupljati nikakvi osobni podaci osim u slučajevima ako ih posjetitelj dobrovoljno dostavi Narodnim novinama d.d. U slučajevima kad je poznat indentitet posjetitelja/pošiljatelja, njegovi će se podaci koristiti samo u svrhu zbog koje ih je pošiljatelj poslao. Narodne novine d.d. takve podatke mogu koristiti i za što bolji uvid i razumijevanja pojedinačnih potreba i zahtjeva korisnika kao i razvijanja mogućnosti što kvalitetnijega pružanja svojih usluga korisnicima. Narodne novine d.d. se obvezuju da navedene podatke neće učiniti dostupnim bilo kojoj trećoj osobi odnosno strani bez izričitoga pristanka korisnika. Narodne novine d.d. upozoravaju posjetitelje/korisnike na ograničenja suvremenih informacijsko-komunikacijskih tehnologija u odnosu na sigurnost i zaštitu privatnosti osobnih podataka.