📄 Tekst zakona
Uredba o organiziranju i funkcioniranju cestovnog, željezničkog, riječnog i zračnog prometa u slučaju ratnog stanja ili neposredne ugroženosti neovisnosti i jedinstvenosti Republike Hrvatske
Upute za korištenje
Elektronička pošta
Početna stranica
Uredba o organiziranju i funkcioniranju cestovnog, željezničkog, riječnog i zračnog prometa u slučaju ratnog stanja ili neposredne ugroženosti neovisnosti i jedinstvenosti Republike Hrvatske
NN 55/1991 (25.10.1991.), Uredba o organiziranju i funkcioniranju cestovnog, željezničkog, riječnog i zračnog prometa u slučaju ratnog stanja ili neposredne ugroženosti neovisnosti i jedinstvenosti Republike Hrvatske
PREDSJEDNIK REPUBLIKE HRVATSKE
Na temelju članka 101. stavka 1. Ustava Republike Hrvatske, na prijedlog
Vlade Republike Hrvatske, donosim
UREDBU
o organiziranju i funkcioniranju cestovnog, željezničkog,
riječnog i zračnog prometa u slučaju ratnog stanja ili neposredne ugroženosti
neovisnosti i jedinstvenosti Republike Hrvatske
I. OPĆE ODREDBE
Članak 1.
Propisi kojima se uređuje oblast cestovnog željezničkog, riječnog i
zračnog prometa koji vrijede na dan stupanja na snagu ove uredbe primjenjivat
će se za vrijeme ratnog stanja ili neposredne ugroženosti neovisnosti i
jedinstvenosti Republike Hrvatske ako ovom ili drugom uredbom sa zakonskom
snagom nije drukčije određeno.
Članak 2.
Ovom uredbom uređuje se nadležnost i način funkcioniranja Ministarstva
prometa i veza i općinskih organa uprave nadležnih za poslove prometa"u
daljnjem tekstu: organi uprave za promet), "Hrvatske ceste" Poduzeće
za održavanje, zaštitu, rekonstrukciju i izgradnju cesta u Hrvatskoj "u
daljnjem tekstu: "Hrvatske ceste"), HŽP - Hrvatsko željezničko
poduzeće "u daljnjem tekstu: HŽP), poduzeća u djelatnosti prometa,
gradana koji obavljaju prijevozničku djelatnost osobnim radom i zračnih
luka te riječnih pristaništa u ratnim uvjetima. Odredbe ove uredbe primjenjuju
se i na ostala poduzeća i građane, koji posjeduju prometna sredstva"u
daljnjem tekstu: posjednici prometnih sredstava).
Članak 3.
Općinski organ uprave nadležan za poslove prometa "u daljnjem tekstu:
općinski organ za promet) određuje redoslijed prednosti prevoženja za potrebe
gospodarstva i stanovništva.
Članak 4.
Prijevoznici i drugi posjednici prometnih sredstava, obavljaju prometne
usluge prvenstveno po zahtjevu organa uprave za promet odnosno po zahtjevu
oružanih snaga.
Članak 5.
Radi usklađivanja prijevoza od interesa za Republiku ili općinu, organi
uprave za promet, mogu po potrebi organizirati preraspodjelu prometnih
kapaciteta i preusmjeravanje prijevoza.
Članak 6.
Željeznički promet nastavlja funkcionirati po utvrđeom redu vožnje na
područjima od interesa za Republiku. Izuzetno od stavka 1. ovog članka
može se privremeno, radi obavljanja prevoženja za potrebe obrane Republike
i ostalih prevoženja od značaja za Republiku, odstupiti od utvrđenog reda
vožnje. U cestovnom prometu, riječnoj plovidbi i zračnom prometu prestaje
važiti postojeći red vožnje u javnom linijskom prometu, a prijevoz se obavlja
po ratnim redovima vožnje. Ratni red vožnje u cestovnom prometu utvrđuje
ministair prometa i veza. Ratni red riječne plovidbe i ratni red odvijanja
zračnog prometa utvrđuje ministar prometa i veza uz suglasnost ministra
obrane. Prijevoznici koji nastavljaju obavljati javni linijski prijevoz
putnika i robe u ratnim uvjetima, dužni su obavljati i prijevoz poštanskih
pošiljaka.
Članak 7.
Radi obavljanja utvrđenih prevoženja, korištenja prometnih sredstava,
cesta i plovnih puteva, organi uprave za promet i prijevoznici u oblasti
prometa dužni su ostvariti najužu suradnju i svoj rad uskladiti s nadležnim
zapovjedništvima oružanih snaga Republike.
Članak 8.
"Hrvatske ceste", HŽP i prijevoznici u oblasti prometa od
posebnog značaja za obranu Republike dužni su svoje djelovanje uskladiti
s potrebama Republike. U uvjetima kad se povezanost ne može uspostaviti,
subjekti iz stavka 1. ovoga članka postupaju po zahtjevima općinskog organa
za promet.
Članak 9.
Ako se zbog ratnih djelovanja na pojedinim dijelovima željezničkih pruga,
cesta i plovnih puteva ne može osigurati neprekidno odvijanje prometa,
općinski organ za promet poduzet će potrebne mjere za osiguranje daljnjeg
prijevoza na takvim mjestima.
Članak 10.
"Hrvatske ceste" i HŽP, na temelju odluke Vlade Republike
Hrvatske, obavljaju onesposobljavanje prometnica, objekata na njima i prometnih
sredstava.
II. NADLEŽNOST ORGANA UPRAVE ZA PROMET
1. Ministarstvo prometa i veza
Članak 11.
Ministarstvo prometa i veza obavlja osobito ove poslove:
1. neposredno i preko općinskih organa uprave ostvaruje uvid u stanje
organiziranosti prijevoznika, "Hrvatskih cesta" i HŽP;
2. planira prevoženje od interesa za Republiku, određuje prioritete
i postavlja zahtjeve za izvršenje prevoženja;
3. utvrđuje linije ratnog reda vožnje "plovidbe) od značaja za
Republiku u skladu s člankom 6. ove uredbe;
4. određuje u sporazumu s nadležnim zapovjedništvima oružanih snaga
Republike prioritete održavanja, popravki i izgradnje cesta, pruga, pristaništa
i drugih prometnih objekata od značaja za Republiku;
5. odlučuje o izmjenama u prioritetu prevoženja za potrebe zdravstvenih
organizacija, civilne zaštite, gospodarstva i stanovništva, ako odluke
o prioritetima nije utvrdilo zapovjedništvo oružanih snaga;
6. odlučuje u sporazumu s nadležnim zapovjedništvom oružanih snaga o
premještanju prijevoznika "Hrvatskih cesta" i HŽP ili pojedinih
njihovih dijelova s područja jedne na područje druge općine;
7. koordinira i usklađuje rad općinskih organa za promet;
8. koordinira preko općinskiil organa za promet, rad prijevoznika, "Hrvatskih
cesta" i HŽP, naročito radi ižvršenja kombiniranih prevoženja;
9. obavlja i druge poslove koji su mu stavljeni u nadležnost ovom uredbom
i drugim propisima.
2, Općinski organi za promet
Članak 12.
Općinski organ za promet obavlja osobito:
1. ostvaruje uvid u stanje organiziranosti prometa u pogledu kadrova,
prometno-transportnih kapaciteta, prometnica i kapaciteta za njihovo održavanje;
2. planira promet i prijevoz, osigurava izvršenje prevoženja kojeg su
planirali nadležni organi Republike, usklađuje odnose između davalaca i
korisnika prometnih usluga;
3. odlućuje o upotrebi kapaciteta cestovnog prometa osim onih koja su
planirana od strane Republike;
4. brine o poduzimanju mjera protupožarne zaštite u prometu i za raščišćavanje
i osposobljavanje prometnica;
5. osigurava neprekidnost prometa angažiranjem radne snage i mehanizacije
kao i usmjeravanjem prometnlh tokova;
6. poduzima mjere maskiranja i zaštite prometnih objekata i prijevoza
u pojedinim granama prometa, utovarno-istovarnih mjesta i dr;
7. uređuje prijelaz preko vodenih prepreka i organizira promet na tim
prijelazima;
8. planira u suradnji s drugim nadležnim organima upotrebu kapaciteta
niskogradnje, vodoprivrede i dr. za osposobljavanje i raščišćavanje prometnica
i objekata;
9. utvrđuje ratni red vožnje u lokalnom (gradskom i prigradskom-općinskom)
prometu;
l0. organizira i planira upotrebu zaprežnog, tovarnog i nosačkog transporta;
11. obavlja i druge poslove određene ovom uredbom s drugim propisima.
Ukoliko općinski organ za promet ne obavi poslove iz stavka 1. ovog
članka, Ministarstvo prometa i veza, osigurat će obavljanje ovih poslova.
3. Kapetanija pristaništa sa svojim ispostavama
Članak 13.
Kapetanije pristaništa, sa svojim ispostavama, obavljaju osobito ove
poslove:
1. vode evidenciju o stanju i kretanju plovnih sredstava, stanju pristanišnih
uređaja i objekata sigurnosti plovidbe na plovnim putevima, te prate situaciju
i druge okolnosti koje mogu utjecati na uredno odvijanje unutrašnje plovidbe
;
2. obavljaju nadzor i reguliraju održvanje veza s ućesnicima unutarnje
plovidbe;
3. osiguravaju provodenje redoslijeda prednosti prevoženja po zahtjevima
nadležnih zapovjedništava oružanih snaga i drugih nadležnih organa, te
ućestvuju u određivanju plovnih sredstava za pojedina prevoženja;
4. usklađuje svoje djelovanje s nadležnim zapovjedništvima oružanih
snaga i općinskim organima uprave;
5. osiguravaju brodovima i drugim plovnim sredstvima podatke o stanju
i promjenama na plovnom putu;
6. određuje posebne mjere u svezi s ribolovom u skladu s ratnim režimom
plovidbe.
III. POSEBNE NADLEŽNOSTI U FUNKCIONIRANJU CESTOVNOG, ŽELJEZNIČKOG,
RIJEČNOG I ZRAČNOG PROMETA
1. Ceste i cestovni promet
Članak 14.
Po nalogu općinskog organa za promet, raspoloživa prometna sredstva
posjednika prometnih sredstava osim sredstava HŽP i "Hrvatskih cesta"
te prijevoznika koji su utvrđeni kao subjekti od interesa za Republiku
ili posjednika prometnih sredstava koji Obavljaju djelatnost od posebnog
interesa za općinu, mogu se radi obavljanja prevoženja značajnih za obranu,
rasporediti u poduzeću javnog cestovnog prometa ili druga poduzeća koja
će u ratnim uvjetima obavljati djelatnosti javnog cestovnog prometa.
Članak 15.
Za izvršenje određenih hitnih i prioritetnih prevoženja općinski organ
za promet može angažirati sva raspoloživa prometna sredstva u općini, koja
nisu raspoređena u oružane snage.
Članak 16.
Zahtjevi za podmirenje potreba u prevoženju odnosno u transportnim kapacitetima
ostvaruju se u pravilu preko općinskog organa za promet. Zahtjevi za podmirenje
potreba u prevoženju i transportnim kapacitetima mogu se ostvariti i preko
Ministarstva prometa i veza. U izuzetno hitnim slučajevima i za prevoženja
na kraćim relacijama, potrebe u prevoženju se mogu ostvariti i neposredno
preko prijevoznika.
Članak 17.
U planiranju i izvršenju prijevoza od posebnog interesa za Republiku,
organi uprave za promet mogu kod nadležnih zapovjedništava oružanih snaga
zahtijevati posebno osiguranje.
Članak 18.
Radi korištenja nerazvrstane ceste u ratnim uvjetima od važnosti za
promet u Republici, Ministarstvo prometa i veza će na prijedlog općinskog
organa za promet njeno održavanje, zaštitu i upravljanje prenijeti na "Hrvatske
ceste".
Članak 19.
"Hrvatske ceste" u ratnim uvjetima, u okviru svoje nadležnosti,
osigurava izvršenje djelatnosti za koju je osnovano. Održavanje, rekonstrukciju
i izgradnju cesta, obavljaju po ukazanoj potrebi i poduzeća komunalnih
djelatnosti, niskogradnje i druga, određena od strane općinskog organa
uprave nadležnog za komunalne poslove.
Članak 20.
"Hrvatske ceste", a po potrebi i poduzeća iz članka 19, dužne
su organizirati službu za rasčišćavanje cesta, oštećenih i uništenih vozila
kao i druge napuštene tehnike koja predstavlja prepreku ili smetnju na
cestama za odvijanje prometa.
2. Željeznićki promet
Članak 21.
Nosilac željezničkog prometa od interesa za Republiku je HŽP. HŽP u
obavljanju poslova od zajedničkog interesa za Republiku izvršava zadatke
po planovima, zahtjevima i uputama Ministarstva prometa i veza. HŽP putem
sekcija i pogona koji se nalaze u sastav u HŽP-a, dužne su ostvariti suradnju
s općinskim organim a za promet za funkcioniranje željezničkog prometa.
Članak 22.
Pojedine sekcije i pogoni u sastavu HŽP-a u slučaju prekida veza s Direkcijom
HŽP-a, postupaju po naredenjima i uputama organa uprave općine na čijem
se području nalaze.
Članak 23.
Kad dođe do većih oštećenja, rušenja i zakrćenja željezničkih pruga
koje su od interesa za Republiku i koje se ne mogu otkloniti vlastitim
snagama i sredstvima HŽP-a odnosno sekcija i pogona u njihovom sastavu,
mogu zahtijevati preko općinskih organe za promet, raščišćavanje porušenih
i oštećenih pruga. U nemogućnosti brzog otklanjanja prekida željezničkog
prometa, općinski organ za promet u suradnji s HŽP-om dužan je na mjestima
prekida uspostaviti prijevoz drugim prijevoznim sredstvima.
Članak 24.
Za funkcioniranježeljezničkogprometa na isprekidanIm prugama, prigradskim,
gradskim i industrijskim prugama, nadležni su općinski organi za promet
i poduzeća koja upravljaju navedenim objektima.
3. Riječni promet
Članak 25.
Poduzeća unutrašnje plovidbe i drugi imaoci plovnih sredstava koji obavljaju
plovidbu na unutarnjim vodama, svoje zadatke i obveze, ovisno od značaja
i prioriteta, izvršavaju po zahtjevu i uputama organa uprave za promet
i zapovjedništava oružanih snaga, a pod neposrednom kontrolom kapetanija
pristaništa.
Članak 26.
Plovidbu na unutarnjim plovnim putevima, ovisno o značaju prevoženja,
planiraju i organiziraju organi uprave za promet.
Članak 27.
Zapovjednici plovnih sredstava i njihove posade dužne su se pridržavati
ratnog režima plovidbe i ostalih uputa za obranu i plovidbu u ratnim uvjetima.
Pilotaža brodovima obavlja se po nalogu kapetanije pristaništa.
Članak 28.
Radi što efikasnijeg obavljanja prevoženja, svi plovni objekti i drugi
potencijali unutarnje plovidbe, moraju biti organizirani na teritorijalnom
principu. Organizaciju treba izgrađivati i postaviti na osnovama mirnodopske
strukture, polazeći pri tome od slijedećih principa:
1. Sve čamce, jahte, glisere i druge manje plovne objekte organizirati
u mjesnim zajednicama, a na bazi ribarskih, sportskih, turističkih i sličnih
mirnodopskih aktivnosti poduzeća i udruženja građana;
2. Na razini općine, ovisno o broju i tipovima plovnih objekata, u okviru
jednog ili više poduzeća obuhvatiti brodove i plovne objekte poduzeća u
vlasništvu građana. U principu, brodove u vlasništvu građana rasporediti
po osnovi materijalne obveze u poduzeća.
Članak 29.
Poduzeća unutarnje plovidbe, određene od posebnog značaja za Republiku,
izvršavaju mobilizacijska, operativna, materijalna, osobna i druga prevoženja
za potrebe oružanih snaga i obavljaju daljnja pothranjivanja jedinica oružanih
snaga. Sva druga plovna sredstva poduzeća unutarnje plovldbe i drugih imalaca
plovnih sredstava obavljaju poslove od interesa za općinu.
Članak 30.
Poduzeće za pristanišni pretovar obavlja ukrcaj, uskladištenje i distribuciju
roba - tereta, po zahtjevima i uputama organa uprave za promet i nadležnih
zapovjedništava oružanih snaga.
Članak 31.
Poduzeće za snabdijevanje i druga od utjecaja za funkcioniranje djelatnosti
unutrašnje plovidbe, nastavljaju rad u ratnim uvjetima i obavljaju poslove
prema određenim prioritetima. Poduzeće unutarnje plovidbe i drugi imaoci
plovnih sredstava svoje potrebe za uslugama koje obavljaju poduzeća iz
stavka 1. ovog članka zadovoljavaju preko organa uprave za promet ili neposredno.
Članak 32.
Specijalizirana poduzeća u unutarnjoj plovidbi obavljaju popravke oštećenih
pristaništa, rasčišćavaju i zaprečavaju plovne puteve, osposobljavaju rezervna
pristaništa i objekte na plovnim putevima, ućestvuju u pružanju pomoći
i spašavanju na unutarnjim vodama po zahtjevima i uputama organa uprave
općine, nadležnih zapovjedništava oružanih snaga, a pod neposrednom kontrolom
kapetanija pristaništa.
Članak 33.
Specijalizirana poduzeća "Plovput" - Ustanova za održavanje
riječnih plovnih puteva i Jadranski registar brodova jesu poduzeća od interesa
za Republiku, a dužna su u skladu s odredbama ove uredbe i planovima obrane
izravno i preko svojih područnih ureda koordinirati i osigurati izvršenje
zadataka koje postavi Ministarstvo prometa i veza.
Članak 34.
Brodovi i druga plovna sredstva koja se u vrijeme mobilizacije nalaze
izvan svoje matične luke moraju se odmah javiti najbližoj kapetaniji pristaništa
i izvršavati njene naloge i upute.
4. Zračni promet
Članak 35.
Avioprijevoznička poduzeća, poduzeća privredne avijacije, aeroklubovi
i aerodromska poduzeća, izvršavaju po zahtjevima i uputama Ministarstva
obrane određene zadatke od posebnog interesa za Republiku.
Članak 36.
Ministarstvo prometa i veza u ratnim uvjetima surađuje s Ministarstvom
obrane u prevoženju civilnog stanovništva.
IV. NADZOR
Članak 37.
Nadzor nad primjenom ove uredbe iz djelatnosti cestovnog, željezničkog
i riječnog prometa provodi Ministarstvo prometa i veza.
Članak 38.
Nadzor nad primjenorri ove uredbe iz. djelatnosti zračnog prometa provodi
Ministarstvo obrane.
V. ZAVRŠNE ODREDBE
Članak 39.
Potanje propise za provođenje ove uredbe za djelatnost cestovnog, željezničkog
i riječnog prometa, po potrebi donosi ministar prometa i veza, a za djelatnost
zračnog prometa, po potrebi, ministar obrane.
Članak 40.
Ministar prometa i veza može, neovisno od zakonom propisanih uvjeta
i postupaka, razriješiti organ upravljanja i direktora odnosno drugi poslovodni
organ poduzeća koja obavljaju djelatnost u oblasti cestovnog, željezničkog,
riječnog i zračnog prometa i imenovati novi organ upravljanja odnosno drugi
poslovodni organ, izuzev u poduzećima na kojima postoji vlasništvo U poduzećima
iz stavka 1. ovaga članka organ upravIjanja donosi sve opće akte.
Članak 41.
Ova uredba stupa na snagu danom donošenja.
Evidencijski broj 40
Broj : 979/91.
Zagreb,12. rujna 1991.
Predsjednik Republike Hrvatske
dr. Franjo Tuđman, v. r.
Uredba, NN 55/1991-1511
Više
Dio NN: Službeni
Vrsta dokumenta: Uredba
Izdanje:
NN 55/1991
Broj dokumenta u izdanju: 1511
Donositelj:PREDSJEDNIK REPUBLIKE HRVATSKE
Datum tiskanog izdanja: 25.10.1991.
ELI: /eli/sluzbeni/1991/55/1511
Opći uvjeti korištenjaZaštita privatnostiPristup podatcimaELI©2026. g. Narodne novine d.d.
, izrada Novena d.o.o.
Opći uvjeti korištenja
Odgovornost za objavljene sadržaje
Narodne novine d.d. će poduzeti razumne i odgovarajuće napore kako bi informacije na ovim internetskim stranicama bile potpune i točne, ali ne odgovara u slučaju njihove netočnosti ili nepotpunosti. Narodne novine d.d. ne odgovaraju za štetu ili povredu koja može biti rezultat korištenja ili nemogućnosti korištenja bilo kojeg dijela ove web-lokacije ili nečeg što je na njoj objavljeno.
Ove internetske stranice sadrže i informacije trećih osoba i poveznice na druge internetske sadržaje. Narodne novine d.d. ne odgovaraju za sadržaje na vanjskim izvorima podataka do kojih mogu voditi poveznice s naših internetskih stranica, niti odgovara, niti upućuje na način i uvjete korištenja tih sadržaja.
Narodne novine d.d. ne odgovaraju za sadržaje koje na ove internetske stranice stave treće osobe.
Zaštita autorskog prava
Svi sadržaji objavljeni na ovim internetskim stranicama zaštićeni su autorskim pravom i mogu se koristiti samo pod uvjetima propisanim Zakonom.
Promjene
Narodne novine d.d. zadržavaju pravo izmjene, dopune ili uklanjanja bilo kojeg dijela ovih internetskih stranica u bilo kojem trenutku. Promjene stupaju na snagu objavljivanjem na ovim internetskim stranicama ili kada su korisnici o njima obaviješteni.
Zaštita privatnosti
Narodne novine d.d se obvezuju poštivati anonimnost i privatnost korisnika ovih internetskih stranica. O posjetiteljima se neće prikupljati nikakvi osobni podaci osim u slučajevima ako ih posjetitelj dobrovoljno dostavi Narodnim novinama d.d. U slučajevima kad je poznat indentitet posjetitelja/pošiljatelja, njegovi će se podaci koristiti samo u svrhu zbog koje ih je pošiljatelj poslao. Narodne novine d.d. takve podatke mogu koristiti i za što bolji uvid i razumijevanja pojedinačnih potreba i zahtjeva korisnika kao i razvijanja mogućnosti što kvalitetnijega pružanja svojih usluga korisnicima. Narodne novine d.d. se obvezuju da navedene podatke neće učiniti dostupnim bilo kojoj trećoj osobi odnosno strani bez izričitoga pristanka korisnika.
Narodne novine d.d. upozoravaju posjetitelje/korisnike na ograničenja suvremenih informacijsko-komunikacijskih tehnologija u odnosu na sigurnost i zaštitu privatnosti osobnih podataka.
AI objašnjenje na temelju službenog teksta zakona. Okvirno, ne zamjenjuje pravni savjet.