Uredba o pretvaranju deviznih depozita građana u javni dug Republike Hrvatske

Uredba o pretvaranju deviznih depozita građana u javni dug Republike Hrvatske Upute za korištenje Elektronička pošta Početna stranica Uredba o pretvaranju deviznih depozita građana u javni dug Republike Hrvatske NN 71/1992 (28.10.1992.), Uredba o pretvaranju deviznih depozita građana u javni dug Republike Hrvatske VLADA REPUBLIKE HRVATSKE Na temelju članka 2. Zakona o određivanju kada prestaju vrijediti uredbe Vlade Republike Hrvatske donesene na temelju zakonske ovlasti i ovlaštenju Vlade da uredbama uređuje pojedina pitanja iz djelokruga Sabora Republike Hrvatske ("Narodne novine" broj 39/92), Vlada Republike Hrvatske na sjednici održanoj 27. listopada 1992. donijela je UREDBU o pretvaranju deviznih depozita građana u javni dug Republike Hrvatske I. OSNOVNE ODREDBE Članak 1. Ovom uredbom se ureduju uvjeti i način pretvaranja deviznih depozita građana kod banaka koje posluju na teritoriju Republike Hrvatske na dan 27. travnja 1991 godine u javni dug Republike Hrvatske te uvjeti i način korištenja tih deviznih depozita. Pod deviznim depozitima gradana u smislu ove uredbe razumijevaj u se : - devizni depoziti banaka sa sjedištem na teritoriji Republike Hrvatske (u daljnjem tekstu: banke u Hrvatskoj) deponirani kod Narodne banke Jugoslavije po osnovi devizne štednje građana i - depoziti na deviznoj štednji i deviznim računima građana kod banaka u Hrvatskoj koje su građani na te banke prenijeli u skladu s odredbama članka 15. i članka 16. Uredbe o pretvaranju deviznih depozita građana kod banaka u javni dug Republike Hrvatske ("Narodne novine", br. 71/91, 3/92, 12/92 - u daljnjem tekstu Uredba). Članak 2. Stanje deviznih depozita banaka u Hrvatskoj deponiranih kod Narodne banke Jugoslavije po osnovi devizne štednje građana, te stanje deviznih depozita prenesenih na banke u Hrvatskoj po odredbama članka 15. i 16. Uredbe uvećano za pripadajuće kamate za 1991. godinu prema valutnoj strukturi u kojoj je izvršeno deponiranje, pretvara se u javni dug Republike Hrvatske u smislu ove uredbe, koji se iskazuje u DEM prema međuvalutarnim odnosima na dan 31. prcsinca 1991. godine. II. DEVIZNI DEPOZITI KOD NARODNE BANKE JUGOSLAVIJE Članak 3. Potraživanja banaka u Republici Hrvatskoj prema Narodnoj banci Jugoslavije s osnova deponirane devizne štednje građana prenose se na Republiku Hrvatsku. Ugovor o ustupanju potraživanja prema odredbi stavka 1. zaključuje Ministarstvo financija i obavještava Narodnu banku Hrvatske. Članak 4. Javni dug iz članka 2. ove uredbe postaje potraživanje banaka u Hrvatskoj od Republike Hrvatske, koji se iskazuje u DEM. Potraživanja iz stavka 1. ovog članka Republika Hrvatska iskazuje kao svoju obvezu prema bankama u Republici Hrvatskoj. Članak 5. Republika Hrvatska osigurava u državnom proračunu dinarska sredstva za isplatu obveza iz članka 4. ove uredbe i to u 20 polugodišnjih rata, od kojih prva dospijeva 30. lipnja 1995. godine i kamate u visini od 5% godišnje. Kamate se obračunavaju dva puta godišnje i to 30. lipnja i 31. prosinca svake godine, počevši od 1. siječnja 1992. godine. Kamate obračunate do 30. lipnja isplaćuju se od 1. srpnja, a kamate obračunate do 31. prosinca isplaćuju se prvog radnog dane iduće godine. Članak 6. Sredstva osigurana po odredbi članka 5. ove uredbe Republika Hrvatsks isplaćuje bankania temeljem obračuna kojeg dostavlja svaka banka uz naznaku primijenjenog tečaja isplate. Rok za kontrolu obračuna i plaćanje kamate iznosi najviše 8 dana od dana primanja obračuna. Članak 7. Devizna štednja po viđenju i oročena devizna štednja građana te stanje na deviznim računima građana na dan 27. travnja 1991. godine uvećani za pripadajuće kamate za 1991. godinu, a prenešeni ugovorima sukladno članku 3. stavku 2. ove uredbe, pretvaraju se u oročeni depozit koji će se isplaćivati u 20 polugodišnjih rata od kojih prva dospijeva 30. lipnja 1995. godine. Ako je ukupno stanje na računu u svim valutama manje od 100 DEM bez pripisane kamate za 1991. godinu, devizna štednja i stanje na deviznim računima građana ne pretvaraju se u oročeni depozit prema stavku 1. ovog članka, a građaninu će se na njegov zahtjev isplatiti protuvrijednost u domaćoj valuti po tečaju na dan isplate. Kamata na depozite iz stavka 1. u iznosu od 5% obračunava se dva puta godišnje i to 30. lipnja i 31. prosinca svake godine, počev od 1. siječnja 1992. godine. Kamata iz stavka 3. ovog članka isplaćuje se u domaćoj valuti ili devizi po izboru građanina. Ako se kamata isplaćuje u domaćoj valuti prva isplata dospijeva 1. srpnja 1992. godine, a ako se kamata isplaćuje u devizi prva isplata dospijeva 1. srpnja 1995. godine. Ako je kamata na depozit iz stavka 3. ovog članka ugovorena po stopi višoj od 5%, razliku od ugovorene kamatne stope, dužna je osigurati banka u skladu s ugovorom. Članak 8. Za isplatu devizne štednje prema članku 7. ove uredbe jamči Republika Hrvatska. Članak 9. Danom stupanja na snagu ove uredbe građanin može zatražiti da mu se u zamjenu za devizni depozit iz članka 7. ove uredbe predaju obveznice koje izdaje Republika Hrvatska. Obveznica iz stavka 1. ovog članka postoji u dva oblika i to: kao tiskana obveznica na donosioca i kao knjižno potraživanje. Poslove knjigovodstva, prometa te isplate obveznica iz stavka 2. ovog članka obavljat će banka temeljem zaključenog ugovora s Ministarstvom financija. Po zahtjevu građanina banka, iz stavka 3. ovog članka predat će građaninu obveznice Republike Hrvatske ili potvrdu o knjižnom potraživanju. Banka može po nalogu građana obavljati sva plaćanja na teret knjižnog potraživanja kao i prodaju obveznica na tržištu. Članak 10. Obveznice iz članka 9. ove uredbe amortiziraju se u 20 polugodišnjih rata od kojih prva dospijeva 30. lipnja 1995. godine. Obveznica je prenosiva, i glasi na DEM s tim da se isplaćuje u domaćoj valuti po tečaju na dan isplate. Obveznica će glasiti na 100, 500 i 1000 DEM. Saldo do punog iznosa od najmanje nominalne vrijednosti obveznice od 100 DEM koji preostane nakon što je iznos devizne štednje ili deviznog depozita pretvoren u obveznice isplaćuje se u dinarskoj protuvrijednosti na dan pretvaranja štednje, odnosno depozita u obveznice. Kamatna stopa na obveznice iznosi 5% godišnje, a obračunava se 30. lipnja i 31. prosinca svake godine, a obračunata kamata isplaćuje se u domaćoj valuti po tečaju na dan isplate. Obračun kamata počinje od 1. siječnja 1992. godine, a isplata od 1. srpnja 1992. godine. Ako građanin ne zatraži zamjenu deviznog depozita u obveznice ili knjižno potraživanje, smatra se da je svoj devizni depozit zadržao kao oročeni depozit u smislu članka 7. ove uredbe. Članak 11. Promet cbveznicama izdanih sukladno ovoj uredbi slobodan je i na promet se ne plaća porez. Obveznice koje je primio prema ovoj uredbi, građanin može koristiti u skladu s odredbama ove uredbe i Zakona o vrijednosnim papirima. Članak 12. Za iznos deviznih depozita koji su građani zamijenili za ooveznice iz članka 9, ustupljenih Republici Hrvatskoj banka će umanjiti svoje obveze prema građaninu te svoja potraživanja prema Republici Hrvatskoj iz članka 4. ove uredbe. Članak 13. Obveznicama iz članka 9. ove uredbe po njihovoj nominalnoj vrijednosti, pretvorenoj u domaću valutu po tečaju na dan kupnje mogu se: - kupovati stanovi u skladu s odredbama Zakona o prodaji stanova na kojima postoji stanarsko pravo ("Narodne novine", br. 27/91 i 33/92 - pročišćeni tekst "Narodne novine", br. 43/92), počevši od 1. VII 1992. godine. " kupovati dionice i udjele poduzeća od Hrvatskog fonda za razvoj u skladu s odredbama Zakona o pretvorbi društvenih poduzeća ("Narodne novine", br. 19/91). U slučaju kupovine stanova obveznicama ili potraživanjima prema odredbama ovog članka, prodavatelj će iz ostvarene kupovine, zakonska namjenska izdvajanja obavljati u skladu sa amortizacijskim planom obveznica odnosno potraživanja koje ima u posjedu. III. DEVIZNI DEPOZITI KOD BANAKA SA SJEDlŠTEM IZVAN REPUBLlKE HRVATSKE Članak 14. Na deviznu štednju odnosno devizna sredstva koja su građani Republike Hrvatske prenijeli do 6. srpnja 1992. godine sukladno uredbi, sa organizacijskih jedinica banaka čije je sjedište izvan Republike Hrvatske, na banke u Republici Hrvatskoj, u cjelosti se primjenjuju odredbe članka 4. do 13. ove uredbe. IV. OSTALE ODREDBE Članak 15. Republika Hrvatska može otkupiti od građana obveznice iz članka 9. ove uredbe po nominalnoj vrijednosti u sljedećim slučajevima: 1. za popravak stambenih i gospodarskih objekata neophodnih za vraćanje prognanika u mjesta stanovanja; 2. od građana koji su došli u tešku materijalnu situaciju, jer su članovi njihove uže obitelji poginuli ili ranjeni u ratu za obranu Hrvatske; 3. od građana koji su socijalno ugroženi. Ukupnu vrijednost obveznica ili potraživanja koja će Republika Hrvatska otkupiti prema stavku 1. ovog članka utvrdit će Ministarstvo financija i rasporediti na ovlaštene banke. Otkup obveznica ili potraživanja u ime i za račun Republike Hrvatske obavit će ovlaštene banke, po važećem tečaju na dan otkupa, u okviru sredstava rasporedenih na banke od strane Ministarstva financija. Članak 16. Stručne, tehničke i administrativne poslove u svezi s provedbom ove uredbe obavlja Ministarstvo financija Republike Hrvatske. Ministarstvo financija izdaje po potrebi upute za provedbu ove uredbe. Članak 17. Danom stupanja na snagu ove uredbe prestaje važiti Uredba o pretvaranju deviznih depozita građana kod banaka u javni dug Republike Hrvatske ("Narodne novine". br. 71/91) i Uredba o izmjeni i dopuni Uredbe o pretvaranju deviznih depozita građana kod banaka u javni dug Republike Hrvatske ("Narodne novine", br. 3/92 i 12/92). Članak 18. Ova uredba stupa na snagu danom objave u "Narodnim novinama". Klasa: 440-01/91-02/14 Ur broj: 5030112-92-12 Zagreb, 27. listopada 1992. Potpredsjednik Ivan Milas, v. r. Uredba, NN 71/1992-1891 Više Dio NN: Službeni Vrsta dokumenta: Uredba Izdanje: NN 71/1992    Broj dokumenta u izdanju: 1891 Donositelj:Vlada Republike Hrvatske Datum tiskanog izdanja: 28.10.1992. ELI: /eli/sluzbeni/1992/71/1891 Opći uvjeti korištenjaZaštita privatnostiPristup podatcimaELI©2026. g. Narodne novine d.d. , izrada Novena d.o.o. Opći uvjeti korištenja Odgovornost za objavljene sadržaje Narodne novine d.d. će poduzeti razumne i odgovarajuće napore kako bi informacije na ovim internetskim stranicama bile potpune i točne, ali ne odgovara u slučaju njihove netočnosti ili nepotpunosti. Narodne novine d.d. ne odgovaraju za štetu ili povredu koja može biti rezultat korištenja ili nemogućnosti korištenja bilo kojeg dijela ove web-lokacije ili nečeg što je na njoj objavljeno. Ove internetske stranice sadrže i informacije trećih osoba i poveznice na druge internetske sadržaje. Narodne novine d.d. ne odgovaraju za sadržaje na vanjskim izvorima podataka do kojih mogu voditi poveznice s naših internetskih stranica, niti odgovara, niti upućuje na način i uvjete korištenja tih sadržaja. Narodne novine d.d. ne odgovaraju za sadržaje koje na ove internetske stranice stave treće osobe. Zaštita autorskog prava Svi sadržaji objavljeni na ovim internetskim stranicama zaštićeni su autorskim pravom i mogu se koristiti samo pod uvjetima propisanim Zakonom. Promjene Narodne novine d.d. zadržavaju pravo izmjene, dopune ili uklanjanja bilo kojeg dijela ovih internetskih stranica u bilo kojem trenutku. Promjene stupaju na snagu objavljivanjem na ovim internetskim stranicama ili kada su korisnici o njima obaviješteni. Zaštita privatnosti Narodne novine d.d se obvezuju poštivati anonimnost i privatnost korisnika ovih internetskih stranica. O posjetiteljima se neće prikupljati nikakvi osobni podaci osim u slučajevima ako ih posjetitelj dobrovoljno dostavi Narodnim novinama d.d. U slučajevima kad je poznat indentitet posjetitelja/pošiljatelja, njegovi će se podaci koristiti samo u svrhu zbog koje ih je pošiljatelj poslao. Narodne novine d.d. takve podatke mogu koristiti i za što bolji uvid i razumijevanja pojedinačnih potreba i zahtjeva korisnika kao i razvijanja mogućnosti što kvalitetnijega pružanja svojih usluga korisnicima. Narodne novine d.d. se obvezuju da navedene podatke neće učiniti dostupnim bilo kojoj trećoj osobi odnosno strani bez izričitoga pristanka korisnika. Narodne novine d.d. upozoravaju posjetitelje/korisnike na ograničenja suvremenih informacijsko-komunikacijskih tehnologija u odnosu na sigurnost i zaštitu privatnosti osobnih podataka.