Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske broj U-I-14/1987. od 24. lipnja 1992.

Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske broj U-I-14/1987. od 24. lipnja 1992. Upute za korištenje Elektronička pošta Početna stranica Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske broj U-I-14/1987. od 24. lipnja 1992. NN 44/1992 (14.7.1992.), Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske broj U-I-14/1987. od 24. lipnja 1992. USTAVNI SUD REPUBLIKE HRVATŠKE Ustavni sud Republike Hrvatske, na sjednici održanoj 24. lipnja 1992. godine, donio je ovu, ODLUKU 1. Ukidaju se odredbe čl. 54. stavka; 2 3: 4. i 5. i članak 89. Zakona o građevinskom zemljištu ("Narodne novine", pročišćeni tekst broj 48/88. 16/90. 53/90). 2. Ova će se odluka objaviti u "Narodnim novinama." Obrazloženje Dr. Nijaz Fazlagić iz Sarajeva predložio je 19. siječnja 1987. godine ocjenu ustavnosti odredbe čl. 47. (sada 54.) Zakona o građevinskom zemljištu (dalje ZGZ), a tijekom postupka prijedlog su poduprli, odnosno proširili (čl. 89. ZGZ) Jasenka Juroš iz Zagreba: Dubravko Buljan iz Zagreba: Nikola i Jakov Planinić iz Čapljine i Ivan Dačnik iz Zagreba. U predmetu je donijeta privremena mjera (U-I-14/87 od 9. VII. 1987), kojom je obustavljeno izvršenje rješenja Općinskog sekretarijata za poslove uprave bivše Općine Kardeljevo; sada Ploče (UP/I-02/3-550/85: od 9. VII. 1987), o napuštanju i predaji posjeda k. đ. 2207 u k. o. Podaca, utemeljenom na odredbi čl 47: (54) ZGZ. U tijeku postupka pribavljeni su odgovor, od Sabora i stručno mišljenje Uprave za iimovinskopravne poslove Republičkog sekretarijata za pravosuđe i upravu. te je 4. travnja 1989. održan konzultativni sastanak. Nakon provedenog postupka Ustavni sud je ocijenio da su prtjedlozi osnovani te je odlučio kao' u izreci. Ralozi su s)ijedeći. U izreci navedenim zakonskim odredbama riječ je o (nekim) učincima tzv. bespravne gradnje na građevinskom zemljištu u društvenom vlasništvu s posljedicomgubitka prava vlasništva izgrađenog objekta bez prava na naknadu. Doduše ni u jednom od dva osporna članka ZGZ ne govori se o gubitku prava vlasništva (objekta), odnosno o vlasniku izgrađenog objekta, ali valja imati u vidu da i objekt izgrađen na građevinskom zemljištu u društvenom vlasništvu, bez akta nadležnog organa kojim mu se to zemljište daje na korištenje u svrhu izgradnje, ima svog (pretpostavljenog) vlasnika. Kada ne bi bilo tako, graditelj, odnosno njegov pravni sljednik, ne bi bio ovlašten na vlasničku tužbu protiv treće osobe koja mu je protupravno oduzela objekt, ili ga neosnovano uznemirava, kao što ne bi imao niti pravo na naknadu štete u slučaju oštećenja ili uništenja objekta. A graditelj to ovlaštenje, odnosno pravo ima. Zaključiti je, dakle, da osporene zakonske odredbe propisuju tzv. podruštvovljenje objekta, odnosno oduzimanje prava vlasništva bez naknade. U pravnim sustavima koji ne poznaju društveno vlasništvo riječ bi zapravo bila o institutu stjecanja prava vlasništva izgradnjom zgrade na tuđem zemljištu. Taj pravni institut u našem je vlasničko-pravnom sustavu ureden čl. 24-26. Zakona o osnovnim vlasničkopravnim odnosima (dalje ZOVO), koji je u pravni sustav Republike Hrvatske preuzet člankom 1. Zakona o preuzimanju ZOVO ("Narodne novine", broj 53/91). U sustavu društvenog vlasništva taj institut nije bio na općenit način uređen, već samo fragmentatrio u slučaju gradnje na građevinskom zemljištu u društvenom vlasništvu. ZOVO (čl 24,26.), za razliku od odredaba čl. 54. i 89. ZGZ. ne predviđani u jednom slučajuda bi bespravni graditelj (pretpostavljeni vlasnik objekta) ostao bez ikakvog prava čak i kad je njegovo ponašanje bilo nesavjesno, a vlasnik zemljišta se odmah usprotivio gradnji (čl. 25. st:1. ZOVO), jer i u tom slučaju može sam porušiti objekt u gradu odnijeti, a ako vlasnik zemljišta zahtijeva da mu pripadne pravo vlasništva izgrađenog objekta, dužan je naknaditi graditelju vrijednost objekta u visini prosječne gradevinske icijene objekta u mjestu u kojem se nalazi u vrijeme donašenja sudske odluke (čl: 25. st. 4: ZOVO): Ustav Republlke Hrvatske, koji je stupio na snagu 22. prosinca 1990: godine, ne pozna institut gubitka prava vlasništva bez naknade, a izraženog slijedi da i bespravno sagrađeni objekt ima svoga vlasnika. Zakonom je, doduše, u interesu Republike ograničiti ili oduzeti vlasništvo. ali uz naknadu tržišne vrijednosti (djelomična ili potpuna eksproprijacija), a poduzetnička se sloboda i vlasnička prava mogu iznimno ograničiti zakonom radi interesa Republike, prirode. ljudskog okoliša i zdravlja ljudi (čl 50). Ustav, dakle, samo kao iznimku predviđa mogućnost da se zakonom vlasništvo ograniči i to samo za određene svrhe, ali ne i to da se oduzme bez naknade. Nasuprot tome primjenom odredaba ćl.54. i 89. ZGZ vlasništvo izrađenog objekta oduzima se bez naknade i time se krši navedena odredba čl. 50: Ustava, ali i odredba čl. 48. st.1. kojom se jamči pravo vlasništva, te odredba Članka 3. koja nepovredivost vlasništva ističe kao jednu od najviših vrednota ustavnog poretka Republike Hrvatske. Ustav, istina ne pozna društveno vlasništvo, ali ovdje nije težište na zemljištu na kojem se gradi i koje je u društvenom vlasništvu (samom, bespravnom gradnjom ne mijenja se vlasnički režim zemljišta), već na izgrađenom objektu na kojem postoji pravo vjašništva. Konačno valja,reći da Sud nije našao da bi odredba st.2:čl. 54: ZGZ, koja propisuje nadležnostupravnog organa na odredi predaju neizgrađenog građevnskog zemljišta (čl.25,st 31 4. ZGZ) u posjed općini, bila protuustavna, pa stoga u tom dijelu i nije prihvatio prijedlog, koji uostalom. u tom dijelu posebno i nije obrazložen. Slijedom izloženog odlučeno je kao u izreci temeljem čl. 21. Ustavnog zakona o Ustavnom sudu Republike Hrvatske ("Narodne novine", broj 13/91). Broj : U-I-14/ 1987. Zagreb, 24. lipnja 1992. USTAVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE Predsjednik Jadranko Crnić, v. r. Odluka, NN 44/1992-1125 Više Dio NN: Službeni Vrsta dokumenta: Odluka Izdanje: NN 44/1992    Broj dokumenta u izdanju: 1125 Donositelj:Ustavni sud Republike Hrvatske Datum tiskanog izdanja: 14.7.1992. ELI: /eli/sluzbeni/1992/44/1125 Opći uvjeti korištenjaZaštita privatnostiPristup podatcimaELI©2026. g. Narodne novine d.d. , izrada Novena d.o.o. Opći uvjeti korištenja Odgovornost za objavljene sadržaje Narodne novine d.d. će poduzeti razumne i odgovarajuće napore kako bi informacije na ovim internetskim stranicama bile potpune i točne, ali ne odgovara u slučaju njihove netočnosti ili nepotpunosti. Narodne novine d.d. ne odgovaraju za štetu ili povredu koja može biti rezultat korištenja ili nemogućnosti korištenja bilo kojeg dijela ove web-lokacije ili nečeg što je na njoj objavljeno. Ove internetske stranice sadrže i informacije trećih osoba i poveznice na druge internetske sadržaje. Narodne novine d.d. ne odgovaraju za sadržaje na vanjskim izvorima podataka do kojih mogu voditi poveznice s naših internetskih stranica, niti odgovara, niti upućuje na način i uvjete korištenja tih sadržaja. Narodne novine d.d. ne odgovaraju za sadržaje koje na ove internetske stranice stave treće osobe. Zaštita autorskog prava Svi sadržaji objavljeni na ovim internetskim stranicama zaštićeni su autorskim pravom i mogu se koristiti samo pod uvjetima propisanim Zakonom. Promjene Narodne novine d.d. zadržavaju pravo izmjene, dopune ili uklanjanja bilo kojeg dijela ovih internetskih stranica u bilo kojem trenutku. Promjene stupaju na snagu objavljivanjem na ovim internetskim stranicama ili kada su korisnici o njima obaviješteni. Zaštita privatnosti Narodne novine d.d se obvezuju poštivati anonimnost i privatnost korisnika ovih internetskih stranica. O posjetiteljima se neće prikupljati nikakvi osobni podaci osim u slučajevima ako ih posjetitelj dobrovoljno dostavi Narodnim novinama d.d. U slučajevima kad je poznat indentitet posjetitelja/pošiljatelja, njegovi će se podaci koristiti samo u svrhu zbog koje ih je pošiljatelj poslao. Narodne novine d.d. takve podatke mogu koristiti i za što bolji uvid i razumijevanja pojedinačnih potreba i zahtjeva korisnika kao i razvijanja mogućnosti što kvalitetnijega pružanja svojih usluga korisnicima. Narodne novine d.d. se obvezuju da navedene podatke neće učiniti dostupnim bilo kojoj trećoj osobi odnosno strani bez izričitoga pristanka korisnika. Narodne novine d.d. upozoravaju posjetitelje/korisnike na ograničenja suvremenih informacijsko-komunikacijskih tehnologija u odnosu na sigurnost i zaštitu privatnosti osobnih podataka.