← Hrvatska

Odluka (Ustavnog suda Hrvatske broj U/IV-269/1990. od 13. prosinca 1990.)

Ukratko

Ova Odluka Ustavnog suda Hrvatske rješava sukob nadležnosti između redovnog suda i upravnih tijela u slučaju zahtjeva za iseljenje iz dijela stana. Utvrđuje se nadležnost Općinskog suda u Karlovcu za takav zahtjev.

Što regulira

Koga se tiče

Ključne točke

📄 Tekst zakona
Odluka (Ustavnog suda Hrvatske broj U/IV-269/1990. od 13. prosinca 1990.) Upute za korištenje Elektronička pošta Početna stranica Odluka (Ustavnog suda Hrvatske broj U/IV-269/1990. od 13. prosinca 1990.) NN 57/1990 (27.12.1990.), Odluka (Ustavnog suda Hrvatske broj U/IV-269/1990. od 13. prosinca 1990.) USTAVNI SUD HRVATSKE Ustavni sud Hrvatske, na sjednici 13. prosinca 1990. godine, donio je ODLUKU 1. Za odlučivanje o zahtjevu Marije Mihić iz Karlovca, Dubrovačka 5a, za iseljenje Antuna Volarića iz dijela stana u Karlovcu, Dubrovačka 5a, nadležan je Općinski sud u Karlovcu. 2. Ova će se odluka objaviti u "Narodnim novinama" Obrazloženje Marija Mihić iz Karlovca, Dubrovačka 5a, koristila je stan u sustanarstvu s pokojnom Barom Balenović sve do njezine smrti 2. ožujka 1989. godine. Nakon toga podnijela je Općinskom sudu u Karlovcu zahtjev za iseljenje Antuna Volarića iz dijela stana što ga je koristila Bara Balenović. Općinski sud u Karlovcu 23. svibnja 1989. godine oglasio se apsolutno nenadležnim za odlučivanje o tom zahtjevu, pozvavši se na odredbu člana 140. stava 2. Zakona o stambenim odnosima ("Narodne novine", br. 51/85, 42/86). Prema toj odredbi, ako sustanar smatra da niti jedna od osoba koje su ostale u stanu, u slučaju iz člana 67. stava 2. Zaknna, nema pravo na korištenje tog stana, može od stambenog organa tražiti njihovo iseljenje u roku tri mjeseca od dana prestanka korištenja stana. Nakon toga Marija Mihić podnijela je svoj zahtjev Općinskom komitetu za građevinarstvo, stambeno-komunalne poslove i zaštitu čovjekove okoline opčine Karlovac, koji je, rješenjem od 8. kolovoza 1989. godine, usvojio zahtjev Marije Mihić, naredio Antunu Volariću da se iseli iz stana u Karlovcu i da ga preda, slobodna od osoba i stvari, Mariji Mihić; ujedno je utvrdio da Marija Mihić ima pravo koristiti cijeli stan u Karlovcu, Dubrovačka 5a, sa članovima svog porodičnog domaćinstva. U daljnjem postupku Republički komitet za građevinarstvo, stambene i komunalne poslove i zaštitu čovjekove okoline oglasio je ništavim rješenje Općinskog komiteta i zahtjev Marije Mihić odbacio. Pritom se Komitet pozvao na odredbu člana 145. stava 1. Zakona o stambenim odnosima prema kojoj sustanar može, bez pristanka drugog stanara, primiti u svoj dio stana i osobu koja će mu pružiti pomoć i njegu, ako mu je ona neophodna za vrijeme dok traje ta potreba. Navedena zakonska odredba izričito utvrđuje da se na takvu osobu primjenjuje odredba člana 120. Zakona, što znači da je za iseljenje takve osobe - kao i za iseljenje podstanara koji je nastavio koristiti stan nakon što je stanar prestao koristiti stan - nadležan redovni sud. Dakle, i redovni sud i upravni organ oglasili su se nenadležnim za odlučivanje o zahtjevu Marije Mihić iz Karlovca. Stoga je Ministarstvo zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva podnijelo Ustavnom sudu prijedlog za rješenje negativnog sukoba nadležnosti između tih organa. Ustavni sud Hrvatske odlučio je kao u izreci polazeći od toga da je Antun Volarić primljen u dio stana pokojne Bare Balenović kao osoba koja će joj pružati pomoć i njegu dok ta potreba traje. Naime, iz rješenja Općinskog zavoda za komunalne poslove, urbanizam i vodoprivredu opčine Karlovac od 25. svibnja 1976. broj UP/I-08/10-2379/1975, koje je priloženo spisu, proizlazi da je bio odbijen zahtjev Marije Mihić za iseljenje Antuna Volarića iz dijela stana Bare Balenović, s obrazloženjem da je on osoba koja joj pruža pomoć i njegu što joj je - kako je tada utvrđeno - bila neophodna. Za takve osobe predviđao je član 140. stav 1. Zakona o stambenim odnosima ("Narodne novine", broj 52/74) da ih sustanar može bez pristanka drugog sustanara primiti u svoj dio stana, radi pružanja pomoći i njege, ako mu je ona neophodna, dok ta potreba traje. Isto to predviđa i član 145. stav 1. Zakona o stambenim odnosima ("Narodne novine", broj 5t/85. 42/86). Prema istoj odredbi za iseljenje takve osobe nadležan je redovni sud. Stoga je odlučeno kao u izreci. Broj: U/IV-269/1990 Zagreb, 13. prosinca 1990. USTAVNI SUD HRVATSKE Predsjednik Jadranko Crnić, v. r. Odluka, NN 57/1990-1116 Više Dio NN: Službeni Vrsta dokumenta: Odluka Izdanje: NN 57/1990    Broj dokumenta u izdanju: 1116 Donositelj:USTAVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE Datum tiskanog izdanja: 27.12.1990. ELI: /eli/sluzbeni/1990/57/1116 Opći uvjeti korištenjaZaštita privatnostiPristup podatcimaELI©2026. g. Narodne novine d.d. , izrada Novena d.o.o. Opći uvjeti korištenja Odgovornost za objavljene sadržaje Narodne novine d.d. će poduzeti razumne i odgovarajuće napore kako bi informacije na ovim internetskim stranicama bile potpune i točne, ali ne odgovara u slučaju njihove netočnosti ili nepotpunosti. Narodne novine d.d. ne odgovaraju za štetu ili povredu koja može biti rezultat korištenja ili nemogućnosti korištenja bilo kojeg dijela ove web-lokacije ili nečeg što je na njoj objavljeno. Ove internetske stranice sadrže i informacije trećih osoba i poveznice na druge internetske sadržaje. Narodne novine d.d. ne odgovaraju za sadržaje na vanjskim izvorima podataka do kojih mogu voditi poveznice s naših internetskih stranica, niti odgovara, niti upućuje na način i uvjete korištenja tih sadržaja. Narodne novine d.d. ne odgovaraju za sadržaje koje na ove internetske stranice stave treće osobe. Zaštita autorskog prava Svi sadržaji objavljeni na ovim internetskim stranicama zaštićeni su autorskim pravom i mogu se koristiti samo pod uvjetima propisanim Zakonom. Promjene Narodne novine d.d. zadržavaju pravo izmjene, dopune ili uklanjanja bilo kojeg dijela ovih internetskih stranica u bilo kojem trenutku. Promjene stupaju na snagu objavljivanjem na ovim internetskim stranicama ili kada su korisnici o njima obaviješteni. Zaštita privatnosti Narodne novine d.d se obvezuju poštivati anonimnost i privatnost korisnika ovih internetskih stranica. O posjetiteljima se neće prikupljati nikakvi osobni podaci osim u slučajevima ako ih posjetitelj dobrovoljno dostavi Narodnim novinama d.d. U slučajevima kad je poznat indentitet posjetitelja/pošiljatelja, njegovi će se podaci koristiti samo u svrhu zbog koje ih je pošiljatelj poslao. Narodne novine d.d. takve podatke mogu koristiti i za što bolji uvid i razumijevanja pojedinačnih potreba i zahtjeva korisnika kao i razvijanja mogućnosti što kvalitetnijega pružanja svojih usluga korisnicima. Narodne novine d.d. se obvezuju da navedene podatke neće učiniti dostupnim bilo kojoj trećoj osobi odnosno strani bez izričitoga pristanka korisnika. Narodne novine d.d. upozoravaju posjetitelje/korisnike na ograničenja suvremenih informacijsko-komunikacijskih tehnologija u odnosu na sigurnost i zaštitu privatnosti osobnih podataka.

🔗 Na službeni izvor

AI objašnjenje na temelju službenog teksta zakona. Okvirno, ne zamjenjuje pravni savjet.