← Hrvatska

KLASA: UP/II-034-02/24-01/318

REPUBLIKA HRVATSKA DRŽAVNA KOMISIJA ZA KONTROLU POSTUPAKA JAVNE NABAVE KLASA: UP/II-034-02/24-01/318 URBROJ: 354-02/7-24-07 Zagreb,

  1. kolovoza
  2. Državna komisija za kontrolu postupaka javne nabave, OIB: 95857869241, u Vijeću sastavljenom od članova: Danijele Antolković, vršiteljice dužnosti zamjenice predsjednice, Karmele Dešković, članice i Zvonimira Jukića, vršitelja dužnosti člana, povodom žalbe žalitelja zajednice ponuditelja IQVIA LTD., Reading, Velika Britanija, OIB člana: GB450315485, IQVIA Adriatic d.o.o., Zagreb, OIB: 91964394205, Atos IT Solutions and Services d.o.o., Zagreb sada Eviden d.o.o, Zagreb, OIB: 78920611325 i Sorsiks Internacional Dooel Skopje, Makedonija, OIB: 4080015554159, zastupane po odvjetnici Mariji Mušec iz odvjetničkog društva Bardek, Lisac, Mušec, Skoko i partneri d.o.o., Zagreb, OIB: 49363584505, u odnosu na odluku o odabiru, u otvorenom postupku javne nabave, broj objave: 2023/S 0F2-0032951, ispravak obavijesti: 2023/S F14-0037176, predmet nabave: Nabava i implementacija središnjeg programskog sustava za digitalizaciju puta lijeka kroz zdravstvene ustanove na sekundarnoj i tercijarnoj razini zdravstvene zaštite, naručitelja Ministarstvo zdravstva, Zagreb, OIB: 88362248492, na temelju članka
  3. Zakona o Državnoj komisiji za kontrolu postupaka javne nabave (Narodne novine, broj: 18/13, 127/13, 74/14, 98/19 i 41/21) te članka
  4. Zakona o javnoj nabavi (Narodne novine, broj: 120/16 i 114/22, dalje u tekstu: ZJN 2016) donosi sljedeće R J E Š E NJ E
  5. Odbija se žalba žalitelja zajednice ponuditelja IQVIA LTD., Reading, Velika Britanija, IQVIA Adriatic d.o.o., Zagreb, Atos IT Solutions and Services d.o.o., Zagreb sada Eviden d.o.o, Zagreb i Sorsiks Internacional Dooel Skopje, Makedonija, kao neosnovana.
  6. Odbija se zahtjev žalitelja zajednice ponuditelja IQVIA LTD., Reading, Velika Britanija, IQVIA Adriatic d.o.o., Zagreb, Atos IT Solutions and Services d.o.o., Zagreb sada Eviden d.o.o, Zagreb i Sorsiks Internacional Dooel Skopje, Makedonija, za naknadom troškova žalbenog postupka kao neosnovan. O b r a z l o ž e nj e Naručitelj Ministarstvo zdravstva, Zagreb, objavio je
  7. kolovoza
  8. u Elektroničkom oglasniku javne nabave Republike Hrvatske (dalje u tekstu: EOJN RH) poziv na nadmetanje s dokumentacijom o nabavi, u otvorenom postupku javne nabave, broj objave: 2023/S 0F2-0032951, ispravak obavijesti: 2023/S F14-0037176, 1 predmet nabave: Nabava i implementacija središnjeg programskog sustava za digitalizaciju puta lijeka kroz zdravstvene ustanove na sekundarnoj i tercijarnoj razini zdravstvene zaštite. Kriterij odabira je ekonomski najpovoljnija ponuda prema sljedećim kriterijima: 1.Cijena ponude (CP) - 60 bodova i
  9. Nefinancijski kriterij (NK) – Iskustvo stručnjaka (IS) - 40 bodova. U predmetnom postupku javne nabave zaprimljene su četiri ponude od kojih je naručitelj u postupku pregleda i ocjene jednu ponudu ocijenio valjanom te je dana
  10. lipnja
  11. u EOJN RH objavio odluku o odabiru kojom je kao ekonomski najpovoljniju odabrao ponudu zajednice ponuditelja Ericsson Nikola Tesla d.d., Zagreb i I.S, d.o.o., Zagreb. Nezadovoljan predmetnom odlukom o odabiru žalbu je dana
  12. lipnja
  13. ovom državnom tijelu izjavio žalitelj zajednica ponuditelja IQVIA LTD., Reading, Velika Britanija, IQVIA Adriatic d.o.o., Zagreb, Atos IT Solutions and Services d.o.o. sada Eviden d.o.o, Zagreb i Sorsiks Internacional Dooel Skopje, Makedonija, zastupana po odvjetnici Mariji Mušec iz odvjetničkog društva Bardek, Lisac, Mušec, Skoko i partneri d.o.o., Zagreb. Žalitelj u žalbi osporava postupak pregleda i ocjene ponuda, odnosno osporava razlog za odbijanje svoje ponude te predlaže poništiti odluku o odabiru uz naknadu troškova žalbenog postupka u ukupnom iznosu od 12.250,00 eura. U odgovoru na žalbu naručitelj osporava žalbene navode te predlaže odbiti žalbu i zahtjev za naknadom troškova žalbenog postupka kao neosnovane. Odabrani ponuditelj nije se očitovao na žalbu i odgovor naručitelja. U tijeku postupka pred ovim tijelom izvedeni su dokazi pregledom i analizom dostavljenog dokaznog materijala koji se sastoji od obavijesti o nadmetanju, dokumentacije o nabavi, zapisnika o otvaranju ponuda, zapisnika o pregledu i ocjeni ponuda, odluke o odabiru, ponude žalitelja, te drugih dokaza priloženih u žalbenom postupku. Žalba je dopuštena, uredna, pravodobna i izjavljena od ovlaštene osobe. Žalba nije osnovana. Žalitelj u žalbi osporava razloge odbijanja svoje ponude vezane za sukladnost jamstva za ozbiljnost ponude s dokumentacijom o nabavi. Naime, tvrdi da je naručitelj odbio njegovu ponudu iz razloga što je provjerom uplate novčanog pologa utvrdio da je u korist Državnog proračuna Republike Hrvatske u svrhu jamstva za ozbiljnost ponude žalitelj uplatio iznos od 35.992,00 eura, a ne iznos od 36.000,00 eura kako je traženo točkom 7.4.
  14. dokumentacije o nabavi, odnosno da se radi o nedostatnom jamstvu za iznos od 8 (osam) eura. Navedeno tumačenje naručitelja žalitelj osporava navodeći da je dostavio valjano jamstvo, te da se nedostatni iznos od 8 (osam) eura ne može pripisati njegovu propustu. Kao dokaz navedenom dostavlja nalog za plaćanje jamstva navodeći da je iz istog razvidno da je prilikom uplate jamstva uputio nalog svojoj banci na plaćanje iznosa od 36.000,00 eura u korist Državnog proračuna Republike Hrvatske uz oznaku troškovne opcije „OUR“ prema kojoj sve troškove snosi klijent, odnosno žalitelj iz drugih sredstava (dakle ne iz iznosa plaćenog na ime jamstva), te da se primatelju (Državni proračun) ima uputiti puni iznos od 36,000.00 eura bez ustegnutih troškova bankovne naknade. Kao dokaz dostavlja i Opće uvjete poslovanja u kojima se navodi da je troškovna opcija „OUR" ona u kojoj sve troškove snosi klijent - platitelj koji je ispostavio nalog za plaćanje (troškove banke platitelja i 2 posredničkih/inozemnih banaka). Navodi da s obzirom na navedeno nije imao razloga sumnjati u ispravnost svog jamstva za ozbiljnost ponude, niti je tijek novca nakon uplate pod kontrolom žalitelja niti isti za to odgovara. Nadalje, žalitelj navodi da je tek tijekom ovog žalbenog postupka došao do saznanja da je do prethodno opisane situacije došlo zbog omaške njegove banke, a na čije radnje nije mogao utjecati. Naime, navodi da je njegova banka njegovu uplatu u iznosu od 36.000,00 eura „obradila" na način da je koristila troškovnu opciju „SHARE“ umjesto zadane „OUR“, pri čemu je od zadanog iznosa ustegnula iznos od 8 eura na ime bankovnih naknada. Tvrdi da je navedena banka priznala svoju omašku te je za istu preuzela odgovornost, o čemu kao dokaz dostavlja Izjavu banke. Nadalje, žalitelj smatra ispravnim prvotno postupanje naručitelja koji ga je sukladno članku
  15. ZJN 2016 pozvao na nadoplatu nedostatnog iznosa sukladno Rješenju ovog državnog tijela KLASA: UP/II-034-02/19-01/824, URBROJ: 354-01/1909 od
  16. listopada 2019., ali osporava daljnje postupanje naručitelja i njegovu ocjenu da takav poziv na dopunu ponude nije u skladu s Rješenjem ovog državnog tijela KLASA: UP/II-034-02/23-01/627, URBROJ 354-02/10-23-8; od
  17. prosinca
  18. Naime, tvrdi da se u tom Rješenju razlikuje činjenično stanje s obzirom da je u tom predmetu odabrani ponuditelj od traženog iznosa jamstva u iznosu od 1.122,00 eura prvotno uplatio iznos od 497,00 eura, te je nakon naručiteljeva poziva na dopunu doplatio iznos od 625,00 eura. S druge strane, tvrdi da se u predmetnom slučaju radi o razlici od 8,00 eura do koje je došlo zbog omaške banke na koju žalitelj nije mogao utjecati niti je iste bio svjestan, te smatra da zbog toga ne može snositi negativne posljedice radnji koje su izvan njegove kontrole. Smatra da bi se prihvaćanjem drugačijeg shvaćanja stvorila apsurdna situacija u kojoj bi bilo koji ponuditelj morao plaćati neodređen dodatan iznos uz iznos jamstva za potencijalni slučaj da bi jedna od banaka, unatoč činjenici da je ponuditelj naznačio da će troškove transakcije snositi on, ipak pogreškom naplatila takvu transakciju, što bi bilo suprotno načelu jednakog tretmana ponuditelja s obzirom na to da bi se, takva situacija događala samo onim ponuditeljima čija bi banka pogrešno naplatila troškove transakcije. Dodatno, žalitelj se poziva na Rješenje ovog Državnog tijela, KLASA: UP/II034-02/19-01/824, URBROJ 354-02/19-09 od
  19. listopada
  20. u kojem je ponuditelj osporavao razloge odbijanja svoje ponude navodeći kako je dostavljeno jamstvo za ozbiljnost ponude u obliku bankarske garancije zadovoljavalo uvjet iz dokumentacije o nabavi u svemu osim u dijelu koji se odnosi na iznos, jer je tiskarskom pogreškom izdana bankarska garancija na manji iznos, te da je naručitelj mogao i trebao primijeniti institut iz članka
  21. stavka
  22. ZJN
  23. i pozvati žalitelja na upotpunjavanje ponude. U navedenom Rješenju ovo tijelo je odlučilo kako se nije radilo o situaciji iz članka
  24. stavka
  25. Pravilnika o dokumentaciji o nabavi te ponudi u postupcima javne nabave (Narodne novine, broj 65/17, 75/20), odnosno da se nije radilo o tome da u ponudi jamstvo uopće nije dostavljeno ili nije dostavljeno u traženom obliku, već je jamstvo dostavljeno u roku i obliku sukladno dokumentaciji o nabavi, ali u različitom iznosu, što se moglo ispraviti primjenom instituta upotpunjavanja ponude iz članka
  26. stavka
  27. ZJN
  28. Uz navedeno tvrdi da je ovo tijelo u tom Rješenju dodatno istaknulo kako je razvidno da je žalitelj od banke zatražio izdavanje bankarske garancije na puni iznos jamstva, što govori u prilog činjenici da je banka greškom izdala garanciju na manji iznos, što je slično situaciji u ovom predmetu. Dodatno, žalitelj upućuje i na Rješenje KLASA: UP/ll-034-02/17-01/750; URBROJ: 354-01/17-8 od
  29. studenog
  30. u kojem je ovo tijelo istaknulo kako se ne radi o situaciji iz članka
  31. stavka
  32. Pravilnika kada je jamstvo za ozbiljnost 3 ponude u roku dostavljeno, iako sadrži određene nedostatke koji se upravo mogu ispraviti primjenom instituta iz članka
  33. stavka
  34. ZJN
  35. Naručitelj u odgovoru na žalbu navodi da je provjerom uplate novčanog pologa žalitelja kod nadležnog Sektora za financijske poslove zaprimio informaciju da je uplaćen nedostatan iznos jamstva (35.992,00 eura umjesto 36.000,00 eura propisanih dokumentacijom o nabavi). Tvrdi da je nakon toga pretražio pravnu praksu te pronašao Rješenje ovog državnog tijela (KLASA: UP/II-034-02/19-01/824, URBROJ: 354-01/19-9 od
  36. listopada 2019.) temeljem kojeg je Stručno povjerenstvo zaključilo da u konkretnom slučaju može postupiti sukladno članku
  37. stavku
  38. ZJN
  39. te je žalitelju poslao Zahtjev za pojašnjenje i upotpunjavanje ponude u odnosu na nekoliko elemenata, između ostalog i u odnosu na jamstvo za ozbiljnost ponude u nedostatnom iznosu i nedostavljanje prijevoda potvrde o uplati novčanog pologa na hrvatski jezik. Tvrdi da je na navedeno traženje žalitelj dostavio potvrdu o uplati nedostatnog iznosa te naveo da je do istog došlo zbog omaške žaliteljeve banke, ali ne i prijevod potvrde o uplati na hrvatski jezik. Zatim, navodi da je nakon zaprimanja žaliteljevog pojašnjenja naknadno pronašao Rješenje ovog državnog tijela (KLASA: UP/II-034-02/23-01/627, URBROJ: 354-02/10-23-8 od
  40. prosinca 2023.) temeljem kojeg je zaključio da ne smije prihvatiti nadopunu žaliteljeve ponude u odnosu na nadoplatu nedostatnog iznosa novčanog pologa te da slijedom navedenog nije tražio daljnja pojašnjenja i nadopune u odnosu na nedostavljanje prijevoda potvrde o uplati na hrvatski jezik i još uvijek nejasne elemente ponuđenog idejnog rješenja, što je i navedeno pod točkom
  41. Zapisnika o pregledu i ocjeni ponuda. Vezano za pogrešku banke na koju se žalitelj poziva, naručitelj ističe kako navedeno nije sporno, međutim tvrdi da isto nema utjecaj na činjenicu da je naručitelj u roku za dostavu ponuda zaprimio jamstvo za ozbiljnost žaliteljeve ponude u nedostatnom iznosu. Tvrdi kako bi činjenica da je banka pogriješila, vjerojatno samo povlačila mogućnost da žalitelj od banke potražuje iznos štete koja mu je nastala odbijanjem ponude te da gospodarski subjekti sami snose rizik dostave ponude i svih dijelova iste u roku za dostavu ponuda. Također, tvrdi da ovo državno tijelo u Rješenju KLASA: UP/II-034-02/23-01/627 od
  42. prosinca
  43. ne ulazi u to čijom krivnjom je bio uplaćen nedostatan iznos, niti o koliko manjoj uplati od propisane se radi, već zaključuje u bitnom da takvo postupanje nije dopušteno jer takvom gospodarskom subjektu daje prednost pred drugima. Isto tako, tvrdi da se u Rješenju od
  44. prosinca
  45. radi o novijoj (recentnoj) pravnoj praksi ovog tijela u odnosu na Rješenje od
  46. listopada 2019., zbog čega je odlučio da u konkretnom slučaju nije primijeniv članak
  47. stavak
  48. ZJN
  49. Zatim, napominje da se ova nabava provodi u okviru projekta Nacionalnog plana oporavka i otpornosti te će postupak biti predmet naknadnih (ex post) kontrola nadležnih tijela pri čemu bi se naručitelj dajući prednost pojedinom gospodarskom subjektu na način koji je suprotan od relevantne pravne prakse izložio i riziku financijskih korekcija. Ocjenjujući žalbeni navod utvrđeno je da točka 7.
  50. dokumentacije o nabavi propisuje da je gospodarski subjekt obvezan dati jamstvo za ozbiljnost ponude koje može biti u obliku bankarske garancije ili u obliku novčanog pologa. Iznosi jamstva za ozbiljnost ponude iznosi 36.000,00 eura. Podtočkom 7.4.1.
  51. propisano je da ako kao sredstvo jamstva za ozbiljnost ponude ponuditelj uplaćuje novčani polog, uplaćuje ga u korist Državnog proračuna Republike Hrvatske: HR12 1001 0051 8630 00160 (SWIFT CODE: NBHRHR2XXXX ); model HR64, poziv na broj: 9725-47107- OIB uplatitelja, opis plaćanja: Novčani polog JN, Ministarstvo zdravstva, navod evidencijskog broja postupka nabave. Ako ponuditelj na ime jamstva za ozbiljnost ponude uplati novčani polog, obvezan je u ponudi dostaviti dokaz o uplati. Točkom 4 7.4.1.
  52. propisano je da će naručitelj zadržati/naplatiti jamstvo za ozbiljnost ponude u sljedećim slučajevima: odustajanja ponuditelja od svoje ponude u roku njezine valjanosti, nedostavljanja ažuriranih popratnih dokumenata sukladno članku
  53. ZJN 2016, neprihvaćanja ispravka računske greške, odbijanja potpisivanja ugovora o javnoj nabavi ili nedostavljanja jamstva za uredno ispunjenje ugovora o javnoj nabavi. Za naplatu jamstva za ozbiljnost ponude dovoljno je da se u odnosu na ponuditelja ostvari jedan (bilo koji) od prethodno navedenih uvjeta. Iz Zapisnika o pregledu i ocjeni ponuda proizlazi da je naručitelj odbio ponudu žalitelja iz razloga što nije dostavio valjano jamstvo za ozbiljnost ponude, odnosno dostavio je jamstvo na iznos od 35.992,00 eura umjesto 36.000,00 eura koliko je propisano točkom 7.4.
  54. dokumentacije o nabavi. Pri tome je naručitelj u Zapisniku naveo da je temeljem Rješenja KLASA: UP/II-034-02/19-01/824, URBROJ: 35401/19-9 od
  55. listopada
  56. pozvao žalitelja da upotpuni svoju ponudu vezano za nedostatni iznos jamstva, što je žalitelj i učinio. Međutim, prema navodima iz Zapisnika naručitelj navedenu nadopunu žalitelja nije prihvatio uzimajući u obzir naknadno pronađeno novije Rješenje ovog tijela KLASA: UP/II-034-02/23-01/627, URBROJ: 354-02/10-23-8 od
  57. prosinca
  58. Pri tome je naveo da zbog prethodno opisane situacije nije tražio niti daljnja pojašnjenja kako bi utvrdio udovoljava li ponuđeno programsko rješenje Tehničkim specifikacijama - opisu predmeta nabave, a nastavno na nedovoljno razrađeno idejno rješenje u smislu kreiranja i praćenja lijekova koji se izdaju uz odobrenje Povjerenstva za lijekove (u samom dokumentu su svi traženi zahtjevi iz Dokumentacije o nabavi pobrojani kao dostupni, međutim funkcionalnosti koje Moduli moraju imati nigdje nisu detaljno opisani. Ponuđeno rješenje više je orijentirano na lijek, umjesto na pacijenta, a cilj projekta je pratiti jesu li primijenjeni lijekovi učinkoviti i sigurni za pacijenta, primijenjeni u skladu sa smjernicama i ispravno naplaćeni). Slijedom navedenog naručitelj je odbio ponudu žalitelja kao nepravilnu jer nije sukladna odredbama dokumentacije o nabavi, temeljem članka
  59. stavak
  60. točke
  61. ZJN
  62. Iz priloga Zapisnika proizlazi da je naručitelj dopisom od 06.02.
  63. pozvao žalitelja na pojašnjenje ponude (temeljem članka
  64. stavak
  65. ZJN 2016), između ostalog vezano za dostavljenu uplatu novčanog pologa na ime jamstva za ozbiljnost ponude u iznosu od 35.992,00 eura te dostavu potvrde o uplati na hrvatskom jeziku. Na navedeno traženje žalitelj je dostavio pojašnjenje u kojem je naveo da je banka bez znanja žalitelja od uplaćenog iznosa od 36.000,00 eura ustegnula iznos od 8,00 eura na ime bankovnih naknada, te je uz pojašnjenje dostavio dokaz o uplati iznosa od 8,00 eura. Iz dokaza koje je dostavio naručitelj proizlazi da je dana 03.10.
  66. zaprimio uplatu jamstva za ozbiljnost ponude u obliku novčanog pologa od strane žalitelja u iznosu od 35.992,00 eura. Iz dokaza koji je dostavio žalitelj, odnosno naloga za plaćanje banke Barclays od 25.09.
  67. razvidno je da je u istom naveden iznos od 36.000,00 eura i troškovna opcija „OUR“. Zatim, iz Općih uvjeta poslovanja Erste banke koje je također dostavio žalitelj razvidno je da je za troškovnu opciju „OUR" navedeno sljedeće: „Troškovna opcija „OUR“ je ona u kojoj sve troškove snosi klijent - platitelj koji je ispostavio nalog za plaćanje (troškove banke platitelja i posredničkih/inozemnih banaka), dok je troškova opcija „SHA (shared)“ ona kod koje su podijeljeni troškovi, tako da klijent –platitelj plaća troškove Banke, a primatelj plaćanja plaća troškove drugih banaka, posrednika i svoje“. Nadalje, iz Izjave banke Barclays od 24.06.
  68. proizlazi da ista priznaje pogrešku prilikom izvršenja transakcije žalitelja, odnosno navodi da je žalitelj dao nalog za plaćanje na način da sve troškove snosi on, ali su 5 zbog njihove interne pogreške odbijeni troškovi od uplaćenog iznosa žalitelja umjesto da su naplaćeni (sa drugog računa) žalitelja. Članak
  69. stavku
  70. ZJN 2016 propisuje da se pri izradi ponude ponuditelj mora pridržavati zahtjeva i uvjeta iz dokumentacije o nabavi te ne smije mijenjati ni nadopunjavati tekst dokumentacije o nabavi. Sukladno članku
  71. stavku
  72. ZJN 2016 nakon otvaranja ponuda javni naručitelj pregledava i ocjenjuje ponude na temelju uvjeta i zahtjeva iz dokumentacije o nabavi te o tome sastavlja zapisnik. Sukladno članku
  73. stavku
  74. ZJN 2016, ako su informacije ili dokumentacija koje je trebao dostaviti gospodarski subjekt nepotpuni ili pogrešni ili se takvima čine ili ako nedostaju određeni dokumenti, javni naručitelj može, poštujući načela jednakog tretmana i transparentnosti, zahtijevati od dotičnih gospodarskih subjekata da dopune, razjasne, upotpune ili dostave nužne informacije ili dokumentaciju u primjerenom roku ne kraćem od pet dana. Sukladno članku
  75. stavku
  76. Pravilnika o dokumentaciji o nabavi te ponudi u postupcima javne nabave (Narodne novine broj 65/17 i 75/20, dalje u tekstu: Pravilnik) ponudbeni list, troškovnik i jamstvo za ozbiljnost ponude ne smatraju se određenim dokumentima koji nedostaju u smislu članka
  77. ZJN 2016 te naručitelj ne smije zatražiti ponuditelja da iste dostavi tijekom pregleda i ocjene ponuda. Sukladno članku
  78. stavku
  79. ZJN 2016 naručitelj je u primjeni ZJN 2016 u odnosu na sve gospodarske subjekte obvezan poštovati načela javne nabave, među kojima i načelo jednakog tretmana. Sukladno članku
  80. stavku
  81. ZJN 2016, jamstvo za ozbiljnost ponude se daje za slučaj odustajanja ponuditelja od ponude u roku njezine valjanosti, nedostavljanja ažuriranih popratnih dokumenata sukladno članku
  82. ZJN 2016, neprihvaćanja ispravka računske greške, odbijanja potpisivanja ugovora o javnoj nabavi ili okvirnog sporazuma ili nedostavljanja jamstva za uredno ispunjenje ugovora o javnoj nabavi ili okvirnog sporazuma ako okvirni sporazum obvezuje na sklapanje i izvršenje. U konkretnom slučaju naručitelj je točkom 7.
  83. dokumentacije o nabavi propisao da je ponuditelj obvezan dati jamstvo za ozbiljnost ponude koje može biti u obliku bankarske garancije ili u obliku novčanog pologa u iznosu od 36.000,00 eura. Pri tome je propisano da ako ponuditelj na ime jamstva za ozbiljnost ponude uplati novčani polog, obvezan je u ponudi dostaviti dokaz o uplati. Dakle, ponuditelji su u svrhu zadovoljavanja traženja u točki 7.
  84. dokumentacije o nabavi trebali, do isteka roka za dostavu ponuda, uplatiti cijeli iznos novčanog pologa ili priložiti bankovnu garanciju na puni iznos jamstva, sve kako bi jamčili naručitelju da neće nastupiti okolnosti navedene u točki 7.4.1.
  85. dokumentacije o nabavi. S obzirom na to da žalitelj do isteka roka za dostavu ponude nije uplatio puni iznos novčanog pologa, već je uplatio nedostatan iznos od 35.992,00 eura, nije zadovoljio svrhu traženja iz točke 7.
  86. dokumentacije o nabavi, pa posljedično tome naručitelj, odmah nakon isteka roka za dostavu ponuda, nije imao valjano jamstvo da neće nastupiti okolnosti iz točke 7.4.1.
  87. dokumentacije o nabavi. Okolnost na koju ukazuje žalitelj da je do uplate nedostatnog iznosa novčanog pologa došlo zbog omaške žaliteljeve banke nije od utjecaja na drugačiju ocjenu ovog tijela s obzirom da je naručitelj dužan provesti postupak pregleda i ocjene ponuda sukladno članku
  88. stavak
  89. ZJN
  90. Dakle, u situaciji u kojoj do isteka roka za dostavu ponuda nije zaprimio uplatu punog iznosa jamstva za ozbiljnost ponude od strane žalitelja naručitelj nije imao drugu zakonsku mogućnost nego odbiti njegovu ponudu kao nepravilnu jer u navedenom dijelu nije sukladna odredbama dokumentacije o nabavi. Slijedom navedenog, prema ocjeni ovog tijela zakonito je postupio naručitelj kada nije prihvatio upotpunjavanje ponude žalitelja u obliku nadoplate nedostatnog iznosa jamstva jer bi u protivnom, 6 prihvaćanjem navedenog dao neopravdanu prednost žalitelju u odnosu na ostale ponuditelje te mu omogućio da tek nakon isteka roka za dostavu ponuda valjano jamči da neće nastupiti okolnosti iz točke 7.4.1.
  91. dokumentacije o nabavi, čime bi mu dao prednost u odnosu na druge ponuditelje koji su to sukladno točki 7.
  92. dokumentacije o nabavi učinili do isteka roka za dostavu ponuda. Navedeno proizlazi i iz odredbe članka
  93. stavka
  94. Pravilnika gdje je propisano da se ponudbeni list, troškovnik i jamstvo za ozbiljnost ponude ne smatraju dokumentima koji nedostaju u smislu članka
  95. ZJN 2016 te naručitelj ne smije zatražiti ponuditelja da iste dostavi tijekom pregleda i ocjene ponuda. Slijedom svega navedenoga žalbeni navod je ocijenjen kao neosnovan. Rješenja ovog tijela na koja se poziva žalitelja (KLASA: UP/ll-034-02/1701/750; URBROJ: 354-01/17-8 od
  96. studenog
  97. i KLASA: UP/II-034-02/1901/824, URBROJ: 354-01/19-9 od
  98. listopada 2019.) nisu primjenjiva u konkretnom slučaju s obzirom da je kasnijim rješenjem ovog tijela (KLASA: UP/II-034-02/2301/627, URBROJ: 354-02/10-23-8 od
  99. prosinca 2023.) ovo tijelo ocijenilo da sukladno članku
  100. stavku
  101. Pravilnika naručitelj ne smije zatražiti ponuditelja nadoplatu nedostatnog iznosa jamstva nakon isteka roka za dostavu ponuda. Postupajući po službenoj dužnosti temeljem članka
  102. ZJN 2016, a u odnosu na osobito bitne povrede postupka javne nabave iz članka
  103. stavka
  104. i
  105. toga Zakona, ovo državno tijelo nije utvrdilo postojanje osobito bitnih povreda. U skladu s navedenim, a temeljem članka
  106. stavka
  107. točke
  108. ZJN 2016, odlučeno je kao pod točkom
  109. izreke ovog rješenja. Žalitelj je postavio zahtjev za naknadom troškova žalbenog postupka u ukupnom iznosu od 12.250,00 eura, i to iznos od 9.000,00 eura na ime naknade za pokretanje žalbenog postupka te iznos od 3.250,00 eura na ime odvjetničkog troška za sastav žalbe uvećan za PDV. Odredba članka
  110. stavak
  111. ZJN 2016 propisuje da Državna komisija odlučuje o troškovima žalbenog postupka, određuje tko snosi troškove žalbenog postupka i njihov iznos te kome se i u kojem roku moraju platiti. Stavak
  112. tog članka propisuje da je stranka, na čiju je štetu žalbeni postupak okončan, dužna protivnoj stranci nadoknaditi opravdane troškove koji su joj nastali sudjelovanjem u žalbenom postupku. S obzirom da je žalba neosnovana, žalitelju ne pripada pravo na naknadu troškova žalbenog postupka te je stoga odlučeno kao pod točkom
  113. izreke ovog rješenja. UPUTA O PRAVNOM LIJEKU Protiv ovog rješenja nije dopuštena žalba, ali se može pokrenuti upravni spor pred Visokim upravnim sudom Republike Hrvatske u roku od 30 dana od isteka osmog dana od dana javne objave rješenja na internetskim stranicama Državne komisije za kontrolu postupaka javne nabave. Tužba se predaje neposredno u pisanom obliku, usmeno na zapisnik ili se šalje poštom, odnosno dostavlja u elektroničkom obliku putem informacijskog sustava. v.d. ZAMJENICE PREDSJEDNICE Danijela Antolković 7 DANIJELA ANTOLKOVIĆ HR-82400519814 Elektronički potpisano: 04.09.2024T13:50:47 (UTC:2024-09-04T11:50:47Z) Provjera: https://epotpis.rdd.hr/provjera Broj zapisa: 43e547c4-68ae-435a-8475-5d468b13d815

🔗 Na službeni izvor

AI objašnjenje na temelju službenog teksta zakona. Okvirno, ne zamjenjuje pravni savjet.