REPUBLIKA HRVATSKA DRŽAVNA KOMISIJA ZA KONTROLU POSTUPAKA JAVNE NABAVE KLASA: UP/II-034-02/25-01/49 URBROJ: 354-02/10-25-8 Zagreb, 28. ožujka 2025. Državna komisija za kontrolu postupaka javne nabave, OIB: 95857869241, u Vijeću sastavljenom od članova: Maje Kuhar, vršiteljice dužnosti predsjednice, te Zvonimira Jukića, vršitelja dužnosti člana, i Karmele Dešković, članice, u žalbenom postupku pokrenutom po žalbi žalitelja Spegra d.o.o., Split, OIB: 31002922849, kojeg zastupa po punomoći Inoslav Korinčić, odvjetnik u Zaprešiću, u odnosu na sadržaj dokumentacije o nabavi, u otvorenom postupku javne nabave, broj objave: 2025/S F02-0000563, predmet nabave: sanacija Gradskog stadiona Poljud prema modelu "Projektiraj i gradi", naručitelja Grad Split, Split, OIB: 78755598868, na temelju članka 3. Zakona o Državnoj komisiji za kontrolu postupaka javne nabave (Narodne novine, broj 18/13, 127/13, 74/14, 98/19 i 41/21) te članka 398. Zakona o javnoj nabavi (Narodne novine, broj 120/16 i 114/22, dalje u tekstu: ZJN 2016) donosi sljedeće R J E Š E NJ E 1. Poništava se dokument „Uvjeti i zahtjevi koji moraju biti ispunjeni sukladno posebnim propisima ili stručnim pravilima“, u dijelu koji se odnosi na točku
- e)„Zahtjevi za obavljanje djelatnosti građenja“, u otvorenom postupku javne nabave, broj objave: 2025/S F02-0000563, predmet nabave: sanacija Gradskog stadiona Poljud prema modelu "Projektiraj i gradi", naručitelja Grad Split, Split. 2. Nalaže se naručitelju Grad Split, Split, da u roku od 8 dana od dana javne objave rješenja na internetskim stranicama Državne komisije za kontrolu postupaka javne nabave, nadoknadi žalitelju Spegra d.o.o., Split, troškove žalbenog postupka u iznosu od 67.610,00 eura. Obrazloženje Naručitelj Grad Split, Split, objavio je dana 27. siječnja 2025. u Elektroničkom oglasniku javne nabave Republike Hrvatske (dalje u tekstu: EOJN RH) poziv na nadmetanje s dokumentacijom o nabavi, u otvorenom postupku javne nabave, broj objave: 2025/S F02-0000563, predmet nabave: sanacija Gradskog stadiona Poljud prema modelu "Projektiraj i gradi". Kriterij odabira je ekonomski najpovoljnija ponuda koja se određuje na temelju kriterija: Kriterij cijene ponude 84 bodova; Kriterij 1 kvalitete izvedenih radova - dodatno trajanje Jamstva za otklanjanje nedostataka u jamstvenom roku 6 bodova; Kriterij kvalitativni (tehnički) dio ponude – prethodno iskustvo nominiranih stručnjaka 10 bodova. Na sadržaj dokumentacije o nabavi urednu je žalbu 6. veljače 2025. izjavio žalitelj Spegra d.o.o., Split. Žalitelj u žalbi osporava zakonitost dijela dokumentacije o nabavi, žalbenim zahtjevom traži da se poništi dio dokumentacije o nabavi zahvaćen nezakonitošću te traži da mu se nadoknade troškovi žalbenog postupka. Naručitelj u odgovoru na žalbu osporava osnovanost žalbenih navoda te predlaže da se žalba odbije kao neosnovana, kao i zahtjev za naknadom troškova žalbenog postupka. U tijeku postupka pred ovim tijelom izvedeni su dokazi pregledom i analizom dostavljenog dokaznog materijala koji se sastoji od obavijesti o nadmetanju, dokumentacije o nabavi te ostalih dokaza. U odgovoru na žalbu naručitelj navodi da žalitelj nema stvarni pravni interes za ulaganje žalbe jer nije ukazao na navodne nejasnoće tijekom ranijih faza postupka, niti je iskoristio pravo postavljanja pitanja u otvorenom roku sukladno članku 202. ZJN 2016. Prema odredbi članka 401. stavka 1. ZJN 2016 pravo na žalbu ima svaki gospodarski subjekt koji ima ili je imao pravni interes za dobivanje određenog ugovora o javnoj nabavi, okvirnog sporazuma, dinamičkog sustava nabave ili projektnog natječaja i koji je pretrpio ili bi mogao pretrpjeti štetu od navodnoga kršenja subjektivnih prava. Prema odredbi članka 3. točke 8. ZJN 2016 gospodarski subjekt je fizička ili pravna osoba, uključujući podružnicu, ili javno tijelo ili zajednica tih osoba ili tijela, uključujući svako njihovo privremeno udruženje, koja na tržištu nudi izvođenje radova ili posla, isporuku robe ili pružanje usluga. U ovom žalbenom postupku žalitelj je dostavio presliku izvatka iz sudskog registra Trgovačkog suda u Splitu uvidom u koji je utvrđeno da žalitelj ima status gospodarskog subjekta te je registriran za djelatnost projektiranja, građenja, uporabe i uklanjanja građevina, a što je većim dijelom predmet ovog postupka javne nabave. S obzirom na to da je žalitelj izjavio žalbu na dokumentaciju o nabavi, dostavljenom javnom ispravom je dokazao da ima pravni interes za dobivanje ugovora o javnoj nabavi radova te da bi zbog nezakonitosti dokumentacije o nabavi mogao pretrpjeti štetu od navodnoga kršenja subjektivnih prava. S obzirom na navedeno ocijenjeno je da žalitelj u ovom postupku javne nabave ima pravni interes za izjavljivanje žalbe. Ovdje valja istaknuti da na postojanje prava na žalbu žalitelja u konkretnom slučaju ne utječe okolnost koju naručitelj u odgovoru na žalbu ističe, a to je da žalitelj nema pravni interes jer potencijalno nije uputio na nejasnoće tijekom ranijih faza postupka, niti je iskoristio pravo postavljanja pitanja u otvorenom roku sukladno članku 202. ZJN 2016. Dakle, u kontekstu ocjene postojanja prava na žalbu nije od utjecaja okolnost na koje naručitelj upućuje, čak i da je u pravu kada navodi da žalitelj nije uputio na nejasnoće tijekom ranijih faza postupka, niti je iskoristio pravo postavljanja pitanja u otvorenom roku sukladno članku 202. ZJN 2016. U konačnici iz dokumentacije spisa proizlazi i da netočno naručitelj navodi da žalitelj nije uputio na nejasnoće tijekom ranijih faza 2 postupka. Naime, uvidom u izvješće o prethodnom savjetovanju, dostavljeno od strane žalitelja, utvrđeno je da žalitelj ukazao naručitelju na nejasne odredbe dokumentacije o nabavi u pogledu trajanje ugovora, a što je također jedna od ovdje istaknutih žalbenih navoda. Žalba je dopuštena, uredna, pravodobna i izjavljena od ovlaštene osobe. Žalba je osnovana. Žalitelj navodi da dio dokumentacije o nabavi koji se odnosi na rok trajanja ugovora, nije jasan, precizan, razumljiv te nedvojben. Navodi da je u točki 3.1.5. dokumentacije o nabavi navedeno da je trajanje ugovora 31 mjesec te da je početak ugovora od obostranog potpisa, dok je u nastavku iste točke propisano kako je rok konačnog završetka građevine također 31 mjesec, s time da se predmetni rok računa tek od datuma početka radova, a što zapravo označava uvođenje u posao. Međutim, žalitelj potom navodi da se datum obostranog potpisa ugovora te datum uvođenja u posao ne mogu preklapati s obzirom na to da se od obostranog potpisa ugovora, pa do datuma početka radova, odnosno uvođenja u posao, može proći i do 30 dana, a što je razvidno iz Knjige 5 dokumentacije o nabavi - Osnovni vremenski plan izvođenja radova. Ističe da je predmetni rok od 30 dana nužan zbog činjenice da od obostranog potpisa ugovora o građenju, izvođaču počinje teći rok za dostavu jamstva za uredno ispunjenje ugovora o javnoj nabavi, a što je razvidno iz točke 4.1.2. dokumenta „Upute za ponuditelje“. Također, izvođač mora u roku od 14 dana od dana obostranog potpisa ugovora, dostaviti police osiguranja, a što je razvidno iz točke 12.4. „Osiguranje“ Uvjeta Ugovora, odnosno Knjige 2 – Ugovora. Zaključuje da iz odredbi dokumentacije o nabavi proizlazi da je rok konačnog završetka građevine dulji od roka trajanja ugovora, a što je nelogično te u potpunosti neosnovano. Nadalje, žalitelj navodi da odredba točke 3.1.5. „Trajanje ugovora“ nije usklađena s dokumentom Knjiga 5. „Osnovni vremenski plan izvođenja radova“, a koji dokument se također odnosi na trajanje ugovora. S tim u vezi ističe da je iz Knjige 5. razvidno kako projektiranje traje 5 mjeseci, izvođenje radova traje 24 mjeseca, primopredaja 2 mjeseca, dok mirovanje roka traje 102 dana. Potom zaključuje da u rok od 31 mjesec nije uključeno i mirovanje roka, a koje može biti čak do 102 dana (3,4 mjeseca), pa je jasno da ugovorni rok nije i ne može biti 31 mjesec, kako je to pogrešno utvrđeno u točki 3.1.5. „Trajanje ugovora” dokumenta “Opći podaci o postupku nabave“, već isti iznosi barem 34,4 mjeseca. Žalitelj pritom ističe kako u dokumentu „Opći podaci o postupku nabave“, pod točkom 3.1.5. „Trajanje ugovora“, ni na koji način nije napomenuto ponuditeljima da postoji bilo kakvo mirovanje roka (a što je ponuditeljima izuzetno važna informacija), odnosno isto je razvidno samo i isključivo iz grafičkog prikaza u dokumentu Knjiga 5. Navodi da je rok trajanja ugovora jedno je od najvažnijih pitanja svakog postupka javne nabave te predmet interesa ponuditelja te ovakvo propisivanje roka trajanja ugovora, ponuditelje stavlja u nepovoljan položaj, pa čak i u zonu neizvjesnosti, jer je i prije samog početka izvođenja radova, odnosno u trenutku objave dokumentacije o nabavi, očito da će se sam ugovor nužno morati produžiti. Također, navodi da je životno nelogično te u praksi nemoguće da uvođenje u posao, odobrenje idejnog rješenja te odobrenje glavnog projekta traje 0 dana, a kako 3 to proizlazi iz Knjige 5 dokumentacije o nabavi, stoga je nužno odrediti drugačiji, minimalni (razumni) rok za predmetne faze (uvođenje u posao, odobrenje idejnog rješenja te odobrenje glavnog projekta). Navodi da je iz svih navedenih razloga, prijeko potrebno u rok trajanja ugovora dodatno uračunati i „mirovanje roka“, kako je to naznačeno u Knjizi 5 dokumentacije o nabavi, odnosno naručitelj mora u dokumentaciji o nabavi naznačiti stvaran, realan rok trajanja ugovora, kako bi izvođači mogli ukalkulirati sve troškove, odrediti buduće poslove te donijeti odluku o tome hoće li se prijaviti na konkretan natječaj, pod jasno propisanim (vremenskim) uvjetom. Slijedom navedenog žalitelj zaključuje da je nužno poništiti točku 3.1.5. „Trajanje ugovora“ dokumenta „Opći podaci o postupku nabave“ te Knjigu 5. dokumentacije o nabavi, te nakon poništenja, iste uskladiti te nedvojbeno utvrditi koliko će sam ugovor trajati, uzevši u obzir sve moguće faze istoga. U odgovoru na žalbu naručitelj navodi da upute, ugovor i vremenski plan jasno propisuju ugovorne rokove te da je dokumentacija o nabavi u pogledu trajanja ugovora jasna i razumljiva. Ističe da se ugovor sklapa najkasnije 30 dana od izvršnosti odluke o odabiru, da će izvođač započeti s radovima unutar 30 dana od potpisa ugovora te da je rok konačnog završetka građevine 31 mjesec od početka radova. Navodi i da u rok građenja nije uključeno vrijeme za odobrenje projektne dokumentacije i upravne postupke, što je jasno definirano u dokumentaciji o nabavi. Navodi da rok trajanja ugovora nije točno određen u dan, ali je odrediv prema ugovornim odredbama. Ispitujući osnovanost žalbenog navoda izvršen je uvid u odredbe dokumentacije o nabavi. Uvidom u točku 3.1.5. dokumentacije o nabavi (Trajanje ugovora) utvrđeno je da je naručitelj propisao: „Trajanje ugovora je 31 mjeseci. Početak ugovora je od obostranog potpisa. Ugovor stupa na snagu onoga dana kada ga potpiše posljednja ugovorna strana te je na snazi do izvršenja svih obveza ugovornih strana. Datum početka radova je datum naveden u pisanoj obavijesti koju naručitelj izdaje Izvođaču kao nalog za početak radova. Ugovorne strane sklopiti će ugovor o javnoj nabavi radova u pisanom obliku najkasnije u roku do 30 dana od dana izvršnosti odluke o odabiru. Naručitelj je odredio rok sklapanja ugovora o javnoj nabavi, do 30 dana od dana izvršnosti odluke o odabiru, s obzirom na rok provedbe aktivnosti gradnje (31 mjesec) i potrebe započinjanja građenja odmah nakon završetka Hrvatske nogometne lige te na recentnu inflaciju i rast cijena u građevinskom sektoru uslijed kojeg bi dulje razdoblje potpisa ugovora prouzročilo dodatne troškove kod provedbe ugovora o gradnji. Rok završetka radova (Rok građenja) u okviru Ugovora je 29 mjeseca. Rok konačnog završetka Građevine je 31 mjesec od datuma početka radova do datuma Zapisnika o preuzimanju Građevine. Rok konačnog završetka Građevine uključuje: (A) rok građenja od 29 mjeseci od Datuma početka radova do datuma Potvrde o završetku radova i spremnosti za tehnički pregled Građevine, s tim da je u navedenom roku uključeno i vrijeme potrebno za izradu Idejnog rješenja i Glavnog projekta. (B) završno razdoblje od 2 mjeseca koje obuhvaća: provođenje tehničkog pregleda, ishođenje Uporabne dozvole te provjera gotovosti i funkcionalnosti i preuzimanje Građevine. Rok konačnog završetka Građevine je vremensko razdoblje potrebno odabranom ponuditelju za izvođenje i dovršetak radova, uspješno provođenje tehničkog pregleda i ishođenje uporabne dozvole te preuzimanje Građevine, kako je to navedeno u 4 Ugovoru s bilo kojim produljenjem, računajući od Datuma početka radova do datuma Zapisnika o preuzimanju Građevine.“. Nadalje, uvidom u Knjigu 5. dokumentacije o nabavi utvrđeno je da je naručitelj u istom dokumentu propisao osnovni vremenski plan izvođenja radova/poslova po pojedinim fazama. Točnije, naručitelj je u navedenom dokumentu propisao da projektiranje traje ukupno 5 mjeseci (idejno rješenje 2 mjeseca, glavni projekt 2 mjeseca, potvrde na glavni projekt 1 mjesec), da izvođenje radova traje ukupno 24 mjeseca (1. faza 10 mjeseci, 2. faza 9 mjeseci i 3. faza 5 mjeseci) te da primopredaja traje ukupno 2 mjeseca. Isto tako naručitelj je u Knjizi 5. propisao da mirovanje roka može trajati ukupno 102 dana (uvođenje u posao 0-30 dana, odobrenje idejnog rješenja 0-21 dana, odobrenje glavnog projekta 0-21 dana i stavljanje gradilišta na raspolaganje 0-30 dana). Nadalje, uvidom u Knjigu 2. „Prijedlog ugovora“ utvrđeno je da je u članku 7.3. propisano: „Rok konačnog završetka. Rok konačnog završetka je 31 mjesec od datuma početka radova do datuma Zapisnika o preuzimanju građevine. Rok konačnog završetka uključuje: (A) rok građenja od 29 mjeseci od Datuma početka radova do datuma Potvrde o završetku radova i spremnosti za tehnički pregled Građevine, s tim da je u navedenom roku uključeno i vrijeme potrebno za izradu Idejnog rješenja i Glavnog projekta. (B) završno razdoblje od 2 mjeseca koje obuhvaća: provođenje tehničkog pregleda, ishođenje Uporabne dozvole te provjera gotovosti i funkcionalnosti i preuzimanje Građevine. Također, uvidom u članak 7.6.1. prijedloga ugovora utvrđeno je da je naručitelj propisao: „Izvođač će dostaviti Naručitelju dokumentaciju navedenu u članku 17. UU, i to: (
- a)Idejno rješenje najkasnije u roku od 2 mjeseca od Datuma početka radova; i (
- b)Glavni projekt najkasnije u roku od 2 mjeseca od Datuma odobrenja Idejnog rješenja. U naprijed navedenim rokovima nije uključeno vrijeme trajanja ovjere i odobrenja (prihvaćanja) dokumentacije i upravnog postupka (ukoliko je primjenjivo), ali je unutar rokova uključeno vrijeme potrebno za usklađenjem dokumentacije sa Zahtjevima Naručitelja (Knjiga 3) i/ili zahtjevima nadležnih javno-pravnih tijela. Datum uredne dostave smatra se datum predaje kompletirane dokumentacije na ovjeru Naručitelju.“. Sukladno članku 200. stavku 1. ZJN 2016 dokumentacija o nabavi mora biti jasna, precizna, razumljiva i nedvojbena te izrađena na način da omogući podnošenje usporedivih ponuda. Sukladno stavku 2. istog članka dokumentacija o nabavi mora omogućiti izračun cijena bez preuzimanja neuobičajenih rizika i poduzimanja opsežnih predradnji ponuditelja. Sukladno članku 403. ZJN 2016 u žalbenom postupku svaka stranka dužna je iznijeti sve činjenice na kojima temelji svoje zahtjeve te predložiti dokaze kojima se te činjenice utvrđuju. Žalitelj je obvezan dokazati postojanje postupovnih pretpostavki za izjavljivanje žalbe, kao i povrede postupka ili materijalnog prava koje su istaknute u žalbi, a naručitelj je obvezan dokazati postojanje činjenica i okolnosti na temelju kojih je donio odluke o pravima, poduzeo radnje ili propustio radnje te proveo postupke koji su predmet žalbenog postupka. Analizirajući navedene odredbe dokumentacije o nabavi ovo tijelo nije pronašlo osnove za zaključak da dio dokumentacije o nabavi koji se odnosi na trajanje ugovora, nije jasan, neprecizan, nerazumljiv te dvojben. Naime, uvidom u odredbe točke 3.1.5. dokumentacije o nabavi utvrđeno je da je naručitelj jasno propisao da je rok trajanja ugovora 31 mjesec od obostranog potpisa ugovora kao i 5 da ugovor stupa na snagu onoga dana kada ga potpiše posljednja ugovorna strana te je na snazi do izvršenja svih obveza ugovornih strana. Isto tako naručitelj je jasno propisao da je rok konačnog završetka građevine 31 mjesec od datuma početka radova do datuma zapisnika o preuzimanju građevine, te isti uključuje: „(A) rok građenja od 29 mjeseci od datuma početka radova do datuma Potvrde o završetku radova i spremnosti za tehnički pregled građevine, s tim da je u navedenom roku uključeno i vrijeme potrebno za izradu Idejnog rješenja i glavnog projekta. (B) završno razdoblje od 2 mjeseca koje obuhvaća: provođenje tehničkog pregleda, ishođenje uporabne dozvole te provjera gotovosti i funkcionalnosti i preuzimanje građevine“. Također je utvrđeno da su tako propisani rokovi u skladu i s drugim dijelovima dokumentacije o nabavi, a koji također definiraju rokove izvršenja i trajanja ugovora, primjerice članak 7.3. prijedloga ugovora i terminski plan iz Knjige 5. S timu u vezi valja istaknuti da iz Knjige 5. „Osnovni vremenski plan izvođenja radova“ jasno proizlazi da je trajanje ugovora 31 mjesec (5 mjeseci za projektiranje, 24 mjeseca za izvođenje radova te 2 mjeseca za primopredaju). Dakle, nije u pravu žalitelj kada navodi da odredba točke 3.1.5. dokumentacije o nabavi „Trajanje ugovora“ nije usklađena s dokumentom Knjiga 5. „Osnovni vremenski plan izvođenja radova“. Vezano za ovdje žalitelju sporne rokove mirovanja valja istaknuti da iz Knjige 5. jasno proizlazi da rokovi mirovanja, a koji mogu prema terminskom planu trajati i do 102 dana, nisu uključen u rokove izvršenja i ukupno trajanje ugovora od 31 mjeseca. Dakle, iz Knjige 5. proizlazi da se rok od 31 mjesec isključivo odnosi na obveze samog izvođača, te se takav rok produžava ovisno o trajanju rokova mirovanja. Da je tome tako proizlazi u konačnici i iz članka 7.6.1. prijedloga ugovora gdje je propisano „u naprijed navedenim rokovima nije uključeno vrijeme trajanja ovjere i odobrenja (prihvaćanja) dokumentacije i upravnog postupka“. Stoga nije u pravu žalitelj kada navodi da u dokumentaciji o nabavi nisu na jasan način definirane odredbe o rokovima mirovanja te njihov utjecaj na ukupno trajanje ugovora. Vezano za prigovore žalitelja da u rok mirovanja od 31 mjesec nije uključeno i mirovanje roka, te da uz rok mirovanja ukupno trajanje ugovora iznosi barem 34,4 mjeseca, valja istaknuti da iz Knjige 5. proizlazi da su rokovi mirovanja definirani u različitim rasponima. Primjerice kod idejnog rješenja je propisano da će se odobrenje na idejno rješenja dati u razdoblju od 0-21 dan. Dakle, u trenutku izrade dokumentacije o nabavi rokovi mirovanja nisu jasno definirani na način da se unaprijed zna točno vrijeme njihovog trajanja. U kontekstu toga mišljenje je ovog tijela da naručitelj rokove mirovanja nije trebao dodatno uračunati u rok od 31 mjesec s obzirom na to da naručitelj u trenutku izrade dokumentacije o nabavi nije mogao točno procijeniti njihovo trajanje. Vezano za uvodni dio točke 3.1.5. dokumentacije o nabavi, a gdje je naručitelj propisao da je trajanje ugovora 31 mjeseci te da je početak ugovora od obostranog potpisa, valja i napomenuti da je pogrešno takve odredbe tumačiti izdvojeno od drugih odredbi dokumentacije. Dakle, za razumijevanje ukupnog trajanja ugovora valja sagledati cjelokupno tekst dokumentacije o nabavi. Stoga uzimajući u obzir cjelokupni tekst dokumentacije o nabavi jasno je da rok od 31 mjesec predstavlja okvirno vrijeme trajanja ugovora te će trajanje ugovora zbog propisanih rokova mirovanja biti izgledno i duži od propisanih 31 mjesec. Slijedom svega navedenoga, uzimajući u obzir činjenicu da je naručitelj u točki 3.1.5. dokumentacije o nabavi propisao da ugovor stupa na snagu onoga dana kada 6 ga potpiše posljednja ugovorna strana te je na snazi do izvršenja svih obveza ugovornih strana, ocjena je ovog tijela da su neutemeljeni prigovori žalitelja na propisane rokove izvršenja. Vezano za dio u kojem žalitelj navodi da je životno nelogično te u praksi nemoguće da uvođenje u posao, odobrenje idejnog rješenja te odobrenje glavnog projekta može trajati 0 dana, a kako to proizlazi iz Knjige 5 dokumentacije o nabavi, valja reći da žalitelj tu iznosi samo svoja subjektivna zapažanja i ne iznosi konkretne argumenti niti dokaze iz kojih proizlazi da su ovako propisanim odredbama dokumentacije o nabavi povrijeđena njegova subjektivan prava. Slijedom svega navedenoga žalbeni navod je u cijelosti ocijenjen kao neosnovan. Žalitelj navodi da je iz Knjige 5. dokumentacije o nabavi razvidno kako je izvođač, prije odobrenja idejnog rješenja te ishođenja posebnih uvjeta, dužan započeti s izradom glavnog projekta, a što je suprotno važećim zakonskim odredbama te uobičajenoj praksi. Ističe da je idejno rješenje podloga za ishođenje posebnih uvjeta i uvjeta priključenja, kao i za izradu glavnog projekta te isto predstavlja osnovu na kojoj se razrađuje glavni projekt potreban za ishođenje građevinske dozvole, neovisno o tome je li isto rješenje nazvano idejnim rješenjem ili idejnim projektom. Dakle, žalitelj smatra da nije životno logično, a niti zakonito, zahtijevati od izvođača da prije odobrenja idejnog rješenja te ishođenja posebnih uvjeta, pristupi izradi glavnog projekta, koji nužno mora biti usklađen s posebnim uvjetima te idejnim rješenjem. Osim toga, smatra da nije jasno traje li izrada glavnog projekta 90 dana ili 2 mjeseca, s obzirom na to da je u osnovnom vremenskom planu izvođenja radova, pod točkom 9. navedeno: „Izrada glavnog projekta 90 dana“, dok je u gornjem dijelu tablice za glavni projekt navedeno 2 mjeseca. S obzirom na navedeno zaključuje da se Knjiga 5. dokumentacije o nabavi mora poništiti te nakon poništenja izmijeniti na način da se navede ispravan i zakonit redoslijed radnji izvođača u projektiranju. U odgovoru na žalbu naručitelj u bitnom navodi da žalitelj krivo navodi da je za predmetni zahvat nužno ishoditi građevinsku dozvolu. Ističe da se na planirani zahvat u prostoru primjenjuju odredbe važećeg Pravilnika o održavanju građevina i Pravilnika o jednostavnim i drugim građevinama i radovima te da nema govora o provedbi postupka ishođenja građevinske dozvole. Ispitujući osnovanost žalbenog navoda izvršen je uvid u Knjigu 5. dokumentacije o nabavi gdje je utvrđeno da je naručitelj u terminskom planu predvidio da izvođač, prije odobrenja idejnog rješenja te ishođenja posebnih uvjeta, može započeti s izradom glavnog projekta. Sukladno članku 200. stavku 1. ZJN 2016 dokumentacija o nabavi mora biti jasna, precizna, razumljiva i nedvojbena te izrađena na način da omogući podnošenje usporedivih ponuda. Sukladno stavku 2. istog članka dokumentacija o nabavi mora omogućiti izračun cijena bez preuzimanja neuobičajenih rizika i poduzimanja opsežnih predradnji ponuditelja. Sukladno članku 205. stavku 1. ZJN 2016 predmet nabave mora se opisati na jasan, nedvojben, potpun i neutralan način koji osigurava usporedivost ponuda u pogledu uvjeta i zahtjeva koje je javni naručitelj postavio. Sukladno stavku 2. istog članka opis predmeta nabave ne smije pogodovati određenom gospodarskom subjektu. 7 U konkretnom slučaju žalitelj ne iznosi okolnosti niti prilaže dokaze iz kojih proizlazi da su povrijeđene gore mjerodavne zakonske odredbe. Naime, žalitelj u žalbenom postupku navodi da propisani redoslijed u projektiranju nije uobičajen te dostavlja ispit s internetske stranice DI arhitekti u kojem se pod naslovom „Važnost idejnog rješenja u procesu projektiranja“ navodi: „Na temelju idejnog rješenja podnosi se zahtjev nadležnim javno-pravnim tijelima za izdavanje suglasnosti za nužne priključke (komunalni priključci, energetski, prometni, telefonski i drugi) buduće građevine. Zahtjeve za utvrđivanje projektnih uvjeta podnosi investitor ili, najčešće, po njegovom ovlaštenju, projektant. Po ishođenju suglasnosti javno-pravnih tijela, a na temelju izrađenog idejnog rješenja, započinje se s izradom glavnog projekta u kojem sudjeluju i inženjeri drugih struka: elektroinstalacije, strojarske instalacije, građevinari i drugi“. Iz priloženog dokaza žalitelja može se zaključiti da se prema uobičajenoj praksi projektiranja i građenja, pristupa izradi glavnog projekta obično nakon odobrenja idejnog rješenja i ishođenja posebnih uvjeta, jer ti dokumenti definiraju osnovne smjernice i uvjete za daljnje projektiranje. Međutim, žalitelj u žalbenom postupku ne navodi i ne dokazuje da sporne odredbe terminskog plana onemogućavaju izračun cijena bez preuzimanja neuobičajenih rizika i poduzimanja opsežnih predradnji ponuditelja, da ne osiguravaju usporedivost ponuda te da pogoduju određenom gospodarskom subjektu, niti navodi da u propisanim rokovima i terminskim planovima nije moguće izraditi projektnu dokumentaciju, a što bi upućivalo ne nezakonitosti u postupanju naručitelja. Dakle, čak i da je u pravu žalitelj kada navodi da nije logično zahtijevati od izvođača da prije odobrenja idejnog rješenja te ishođenja posebnih uvjeta, pristupi izradi glavnog projekta, to samo po sebi ne upućuje na nezakonitost u postupanju naručitelja u kontekstu ZJN 2016. Nadalje, valja istaknuti da prema ocjeni ovog tijela način na koji je naručitelj sastavio vremenski plan, a iz kojeg proizlazi da se u određenom vremenskom periodu preklapaju poslovi izrade idejnog rješenja i glavnog projekta, ne znači nužno da se ti poslovi odrađuju u isto vrijeme, već da je prema procjeni naručitelja moguće u jednom dijelu pristupiti izradi glavnog projekta i prije odobrenja idejnog rješenja. Također, valja istaknuti da žalitelj ovdje ne prigovara da mu rok za izradu glavnog projekta iz okvirnog vremenskog plana nije dovoljan. S obzirom na navedeno, uzevši u obzir činjenicu da odredbe Zakona o gradnji i Zakona o prostornom uređenju izričito ne zabranjuju izvođaču da prije odobrenja idejnog rješenja te ishođenja posebnih uvjeta pristupi izradi glavnog projekta, nisu utvrđene nepravilnosti u postupanju naručitelja. Vezano za prigovore žalitelja da nije jasno traje li izrada glavnog projekta 90 dana ili 2 mjeseca valja istaknuti da iz terminskog plana iz Knjige 5. dokumentacije o nabavi jasno proizlazi da je naručitelj predvidio da izrada glavnog projekta traje 90 dana. Ovdje valja istaknuti da je naručitelj u članku 7.6.1. prijedloga ugovora jasno propisao da će izvođač dostaviti naručitelju glavni projekt najkasnije u roku od 2 mjeseca od datuma odobrenja idejnog rješenja. S obzirom na navedeno ocijenjeno je da su jasne odredbe u pogledu izrade i rokovima dostave idejnog rješenja te nisu utvrđene nepravilnosti na koje žalitelj upućuje. Slijedom navedenoga žalben navod je u cijelosti ocijenjen kao neosnovan. Žalitelj osporava odredbu dokumentacije o nabavi koja određuje da ponuditelji moraju dokazati minimalni godišnji promet u 2021., 2022. i 2023. godini. Budući da je 8 postupak javne nabave pokrenut 2025., žalitelj tvrdi da su posljednje tri dostupne financijske godine zapravo 2024., 2023. i 2022. Ističe da su ponuditelji dužni prema Zakonu o računovodstvu do 30. travnja 2025. dostaviti godišnja financijska izvješća za 2024. godinu, pa je slijedom toga jasno kako će do roka za dostavu ponuda (11. ožujka 2025.), za veliku većinu ponuditelja, biti dostupna i 2024. financijska godina. Slijedom navedenog, žalitelj je stajališta kako je naručitelj neosnovano ograničio tržišno natjecanje na način da je onemogućio podnošenje ponuda onim potencijalnim ponuditeljima koji su ostvarili traženi, minimalni godišnji promet u 2024. godini, te za koje je i 2024. godina - dostupna financijska godina. Žalitelj smatra i da naručitelj ne može unaprijed, dokumentacijom o nabavi, odrediti kako će priznavati samo onaj godišnji promet ostvaren u 2021., 2022. i 2023. godini, odnosno isti ne može unaprijed odrediti koje su to „dostupne“ financijske godine, na ovako pogrešan način, budući da je za većinu ponuditelja već u trenutku pisanja ove žalbe dostupna financijska godina 2024. U odgovoru na žalbu naručitelj ističe da je u dokumentaciji o nabavi odredio da su posljednje 3 dostupne financijske godine 2021., 2022. i 2023. godina te je pri tome naveo da se navedeni uvjet dokazuje izjavom o godišnjem prometu gospodarskog subjekta u posljednje tri dostupne financijske godine. Ističe i da se sukladno odredbama dokumentacije o nabavi izjava daje na obrascu koji sastavlja sam gospodarski subjekt na temelju financijskih izvješća i knjigovodstvenih evidencija gospodarskog subjekta. Ističe da se temeljem članka 50. stavka 1. Zakona o računovodstvu financijska izvješća predaju do 30. travnja tekuće godine za prethodnu kalendarsku godinu. S obzirom na to da je krajnji rok za predaju godišnjih izvještaja za 2024. godinu 30. travanj 2025., a rok za dostavu ponuda u predmetnom postupku javne nabave je 11. ožujak 2025., naručitelj smatra da, uvažavajući načelo jednakog tretmana i načelo usporedivosti ponuda, nije mogao odrediti opći godišnji promet za 2024. S tim u vezi ističe da sporni promet za sve potencijalne sudionike s poslovnim nastanom u Hrvatskoj kao takav nije kod nadležne agencije istodobno provjerljiv i usporediv. Ispitujući osnovanost žalbenog navoda izvršen je uvid u dokumentaciju o nabavi gdje je utvrđeno da je naručitelj u dijelu „Kriteriji za kvalitativni odabir gospodarskog subjekta”, pod točkom 5.2. “Financijska i ekonomska sposobnost”, podtočkom 5.2.1.3. propisao: “Gospodarski subjekt mora u postupku javne nabave dokazati da je njegov minimalni godišnji promet u svakoj od posljednje tri dostupne financijske godine (2021.-2023., ovisno o datumu osnivanja ili početka obavljanja djelatnosti gospodarskog subjekta, ako je informacija o prometima dostupna) jednak ili veći od procijenjene vrijednosti nabave (bez PDV-a)“. Nadalje, uvidom u točku 5.2.1.5. dokumentacije o nabavi utvrđeno je da je propisano: „Za potrebe dokazivanja navedenog, gospodarski subjekt dostavlja: - ispunjeni ESPD obrazac. Naručitelj će prije donošenja odluke provjeriti informacije navedene u ESPD kod nadležnog tijela za vođenje službene evidencije o tim podacima sukladno posebnom propisu i zatražiti izdavanje potvrde o tome, uvidom u popratne dokumente ili dokaze koje već posjeduje ili izravnim pristupom elektroničkim sredstvima komunikacije besplatnoj nacionalnoj bazi podataka na hrvatskom jeziku. Ako se ne može obaviti provjera ili ishoditi potvrda naručitelj će od ponuditelja koji je podnio ekonomski najpovoljniju ponudu zatražiti da u primjerenom roku, ne kraćem od 5 (pet) dana, dostavi ažurirane popratne dokumente kojim dokazuje ekonomsku i financijsku sposobnost: 9 Izjava o godišnjem prometu gospodarskog subjekta gospodarskog subjekta u posljednje tri dostupne financijske godine. Izjava se daje na obrascu koji sastavlja sam gospodarski subjekt na temelju financijskih izvješća i knjigovodstvenih evidencija gospodarskog subjekta.“. Za ocjenu žalbenog navoda mjerodavan je sljedeći pravni okvir. Sukladno članku 258. stavku 1. ZJN 2016 javni naručitelj može odrediti uvjete ekonomske i financijske sposobnosti kojima se osigurava da gospodarski subjekti imaju ekonomsku i financijsku sposobnost potrebnu za izvršenje ugovora o javnoj nabavi, a osobito može zahtijevati da gospodarski subjekt ima određeni minimalni godišnji promet, uključujući određeni minimalni promet u području koje je obuhvaćeno predmetom nabave. Sukladno članku 267. stavku 1. točki 3. ZJN 2016 ekonomska i financijska sposobnost gospodarskog subjekta u pravilu se dokazuje izjavom o ukupnom prometu gospodarskog subjekta i, ako je potrebno, u prometu u području koje je obuhvaćeno predmetom nabave u tri posljednje dostupne financijske godine, ovisno o datumu osnivanja ili početka obavljanja djelatnosti gospodarskog subjekta, ako je informacija o tim prometima dostupna. S obzirom na to da je naručitelj u dokumentaciji o nabavi propisao da gospodarski subjekt mora izjavom dokazati da ima određeni minimalni godišnji promet u svakoj od posljednje tri dostupne financijske godine, ocjena je ovog tijela da je postupio sukladno članku 258. stavku 1. ZJN 2016, u vezi s člankom 267. stavkom 1. točkom 3. ZJN 2016. Također, valja istaknuti da sama odluka naručitelja da u odredbama dokumentacije o nabavi jasno precizira financijske godine koje će uzeti u razmatranje pri ocjeni ekonomske i financijske sposobnosti, treba sagledati u kontekstu članka 200. stavka 1. ZJN 2016, a gdje je propisano da dokumentacija o nabavi mora biti jasna, precizna, razumljiva i nedvojbena. Dakle, prema ocjeni ovog tijela naručitelj je dokumentaciju o nabavi u spornom dijelu učinio jasnom, preciznom, razumljivom i nedvojbenom s obzirom na to je jasno propisao koje će financijske godine koje će uzeti u razmatranje pri ocjeni ekonomske i financijske sposobnosti. Ujedno, prema mišljenu ovog tijela ovako propisane odredbe dokumentacije o nabavi, a u kojima su jasno definirane mjerodavne financijske godine, osiguravaju i usporedivost ponuda, a što je također obveza naručitelja sukladno članku 200. stavka 1. ZJN 2016. Dakle, ovo tijelo prihvaća argumentaciju naručitelja da, uvažavajući načelo jednakog tretmana i načelo usporedivosti ponuda, ispravno postupio kada je propisao da su posljednje tri dostupne financijske godine 2021.2023. S obzirom na navedeno žalbeni navod je ocijenjen kao neosnovan. Žalitelj ističe da postoji nedosljednost i pravna nejasnoća u dokumentaciji o nabavi vezano uz dostavu izjave o nepostojanju okolnosti, temeljem Odluke Vijeća 2022/578 o izmjeni Odluke 2014/512/ZVSP o mjerama ograničavanja s obzirom na djelovanja Rusije kojima se destabilizira stanje u Ukrajini (dalje u tekstu: Odluka) i Uredba Vijeća 2022/576 o izmjeni Uredbe (EU) br. 833/2014 o mjerama ograničavanja s obzirom na djelovanja Rusije kojima se destabilizira stanje u Ukrajini (dalje u tekstu: Uredba). Navodi da opća odredba dokumenta „Uvjeti i zahtjevi koji moraju biti ispunjeni sukladno posebnim propisima ili stručnim pravilima“ propisuje da gospodarski subjekti moraju dostaviti dokaze o ispunjenju uvjeta nakon izvršnosti odluke o odabiru. Međutim, ujedno ističe da se u posebnoj odredbi na stranici 14. istog dokumenta navodi da se spomenuta izjava mora dostaviti najkasnije do 10 donošenja odluke o odabiru, a što dovodi do pravne nesigurnosti. Također, navodi da je nejasno koji gospodarski subjekti moraju dostaviti izjavu. Ističe da opća odredba u dokumentu „Uvjeti i zahtjevi koji moraju biti ispunjeni sukladno posebnim propisima ili stručnim pravilima“ propisuje da to moraju učiniti i ponuditelji, podugovaratelji te subjekti na koje se ponuditelj oslanja, dok posebna odredba na stranici 14. navodi samo ponuditelje. Napominje da propisi EU nalažu da se ovdje sporni uvjet odnosi i na podugovaratelje te subjekte na koje se ponuditelj oslanja ako čine više od 10 % vrijednosti ugovora, a što u dokumentaciji o nabavi, u dijelu u kojemu naručitelj daje uputu ponuditeljima koji sve gospodarski subjekti moraju dostaviti predmetnu izjavu, nije jasno i nedvojbeno naznačeno. Slijedom navedenog, smatra da je potrebno poništiti navedeni dio dokumentacije o nabavi zahvaćen nezakonitošću, a nakon toga isti izmijeniti, odnosno uskladiti te nedvojbeno navesti u kojem trenutku i koji gospodarski subjekti moraju dostaviti izjavu o nepostojanju okolnosti iz točke 4.8. dokumentacije o nabavi. U odgovor na žalbu naručitelj navodi da se sporna izjava glede ispunjenja uvjeta temeljem Odluke i Uredbe dostavlja do donošenja odluke o odabiru, a što jasno proizlazi iz dokumentacije o nabavi. Navodi i da se opća odredba dokumenta „Uvjeti i zahtjevi koji moraju biti ispunjeni sukladno posebnim propisima ili stručnim pravilima“, a na koju žalitelj upućuje u žalbi, ne odnosi na spornu izjavu. Ispitujući osnovanost žalbenog navoda izvršen je uvid u točku 4.8. dokumentacije o nabavi gdje je utvrđeno da je naručitelj, između ostalog, propisao da ponuditelj mora zadovoljiti uvjete temeljem Odluke i Uredbe, a koji su uvjeti detaljno opisani u prilogu dokumentacije o nabavi pod nazivom „Uvjeti i zahtjeva koji moraju biti ispunjeni sukladno posebnim propisima ili stručnim pravilima“. Uvidom u navedeni prilog utvrđeno je da je naručitelj na stranici 14. i 15. pojasnio na što se odnose uvjeti temeljem Odluke i Uredbe iz točke 4.8. dokumentacije o nabavi. Pri tome je naveo da se na postupak javne nabave te dodjelu i provedbu ugovora o javnoj nabavi primjenjuje Odluka i Uredba. Na istoj stranici propisano je i da će, u svrhu dokazivanja ispunjenja uvjeta propisanih Odlukom i Uredbom, ponuditelj koji je podnio ekonomski najpovoljniju ponudu, na zahtjev naručitelja, dostaviti Izjavu (u prilogu dokumentacije o nabavi) potpisanu od odgovorne osoba ponuditelja/zajednice ponuditelja, kojom izjavljuje da ne postoje okolnosti koje su ovom točkom propisane kao zapreka za dodjelu ugovora o javnoj nabavi, najkasnije do donošenja odluke o odabiru. Dakle, iz stranice 14. dokumenta „Opis uvjeta i zahtjeva koji moraju biti ispunjeni sukladno posebnim propisima ili stručnim pravilima“ jasno proizlazi da je ponuditelj obvezan dostaviti potpisani obrazac izjave o ispunjavanju uvjeta iz Odluke i Uredbe najkasnije do donošenja odluke o odabiru. Ovdje valja istaknuti da žalitelj točno navodi da se u uvodnom dijelu dokumenta „Uvjeti i zahtjevi koji moraju biti ispunjeni sukladno posebnim propisima ili stručnim pravilima“ navodi da se dokazi dostavljaju nakon izvršnosti odluke o odabiru. Međutim, kada se sagleda cjelokupni tekst priloga „Uvjeti i zahtjevi koji moraju biti ispunjeni sukladno posebnim propisima ili stručnim pravilima“ jasno je da se spomenute uvodne odredbe ne odnose i na uvjeta iz Odluke i Uredbe, nego na zahtjeve koji moraju biti ispunjeni sukladno posebnim propisima ili stručnim pravilima, primjerice zahtjeve za obavljanje djelatnosti projektiranja i slično. S obzirom na navedeno ovo tijelo je ocijenilo da, suprotno mišljenju žalitelja, ne postoje nejasnoće u pogledu roka dostave izjave o ispunjavanju uvjeta iz Odluke i Uredbe. 11 Vezano za dio žalbenog navoda da nije jasno tko mora dati spornu izjavu valja istaknuti da se u obrascu izjave, a koja također čini sastavni dio dokumentacije o nabavi, jasno navodi da odgovorna osoba ponuditelja/svakog od članova zajednice ponuditelja/podugovaratelja/gospodarskog subjekta na čiju se sposobnost oslanja ponuditelj daje zasebnu izjavu prema obrascu. Dakle, jasno je tko mora dati spornu izjavu, pa niti u tom dijelu nisu utvrđene nepravilnosti na koje žalitelj upućuje. S obzirom na navedeno žalbeni navod je u cijelosti ocijenjen kao neosnovan. Žalitelj nadalje navodi da je dokumentacija o nabavi nesukladna Zakonu o poslovima i djelatnostima prostornog uređenja i gradnje jer od odabranog ponuditelja zahtijeva dostavu Potvrde Ministarstva o obavljanju djelatnosti građenja na privremenoj i povremenoj osnovi, umjesto da se prihvati samo obavijest upućenu Ministarstvu. Ističe da prema članku 69. Zakona strana pravna osoba treba prije početka prvog posla obavijestiti Ministarstvo u pisanom ili elektroničkom obliku i dostaviti određene dokaze, dok Ministarstvo nakon provjere izdaje potvrdu. Ističe da postupak provjere i izdavanja potvrde često traje duže od 25 dana, što je rok koji je propisan dokumentacijom o nabavi. Ističe da ponuditelj nema utjecaja na trajanje postupka, ali bi u slučaju kašnjenja bio sankcioniran, odnosno smatralo bi se da je odustao od ponude, a naručitelj bi naplatio jamstvo za ozbiljnost ponude i rangirao druge ponude. Žalitelj smatra da je zahtjev za dostavom potvrde prekomjeran i nezakonit, te traži poništenje i izmjenu dokumentacije o nabavi kako bi se omogućila dostava samo obavijesti Ministarstvu, što je u skladu sa zakonom. U odgovoru na žalbu naručitelj odbacuje žalbene navode i ističe da je dokumentacija o nabavi u skladu sa Zakonom o poslovima i djelatnostima prostornog uređenja i gradnje. Ističe da je potvrda Ministarstva nužna kao službeni dokaz o pravu obavljanja djelatnosti građenja na privremenoj i povremenoj osnovi u Republici Hrvatskoj. Naručitelj ne ograničava način komunikacije s Ministarstvom te navodi da elektronička izjava spada u pisani oblik. Rok od 25 dana za dostavu potvrde smatra primjerenim jer, uz rok mirovanja od 10 dana, ponuditelj ukupno ima 35 dana za njeno pribavljanje, što je u skladu s rokom izdavanja potvrde od strane Ministarstva (do 30 dana). Ističe da potvrda osigurava zakonsko jamstvo i sprječava mogućnost da netko tvrdi da ima pravo obavljanja djelatnosti bez dokaza. Stoga traženi uvjet zakonitim i nužnim. Ispitujući osnovanost žalbenog navoda ovo tijelo je uvidom u dokument „Uvjeti i zahtjevi koji moraju biti ispunjeni sukladno posebnim propisima ili stručnim pravilima“, u dijelu „Zahtjevi za obavljanje djelatnosti građenja“, točka e), utvrdilo da je propisano: „Strana pravna osoba sa sjedištem u drugoj državi koja obavlja djelatnost građenja može, pod pretpostavkom uzajamnosti, u Republici Hrvatskoj na privremenoj i povremenoj osnovi obavljati one poslove koje je prema propisima države u kojoj ima sjedište ovlaštena obavljati, nakon što o tome obavijesti Ministarstvo izjavom u pisanom obliku. U tu svrhu Odabrani ponuditelj mora, nakon izvršnosti Odluke o odabiru, a prije potpisivanja ugovora o javnoj nabavi, dostaviti potvrdu Ministarstva nadležnog za poslove graditeljstva i prostornog uređenja u Republici Hrvatskoj“. Sukladno uvodnim odredbama dokumenta „Uvjeti i zahtjevi koji moraju biti ispunjeni sukladno posebnim propisima ili stručnim pravilima“ pojam „prije potpisivanja ugovora o javnoj nabavi“ znači najkasnije u roku od 25 dana od dana izvršnosti odluke o odabiru. Također, uvidom u navedene uvodne odredbe utvrđeno 12 je da je naručitelj propisao da ukoliko odabrani ponuditelj ne dostavi sve tražene dokaze sukladno posebnim propisima ili stručnim pravilima, pa tako i ovdje spornu potvrdu Ministarstva o obavljanju djelatnosti građenja na privremenoj i povremenoj osnovi, da će smatrati da je odabrani ponuditelj odustao od svoje ponude te će naplatiti jamstvo za ozbiljnost ponude i pristupiti ponovnom rangiranju ponuda u skladu s člankom 307. stavak 7. ZJN 2016. Sukladno članku 69. stavku 1. Zakona o poslovima i djelatnostima prostornog uređenja i gradnje (Narodne novine broj 78/15, 118/18 i 110/19 dalje u tekstu: Zakona) strana pravna osoba sa sjedištem u drugoj državi koja obavlja djelatnost prostornog uređenja, projektiranja i/ili stručnog nadzora građenja, odnosno kontrole projekta te strana pravna ili strana fizička osoba obrtnik koja obavlja djelatnost građenja može u Republici Hrvatskoj, pod pretpostavkom uzajamnosti, na privremenoj i povremenoj osnovi, obavljati one poslove koje je prema propisima države u kojoj ima sjedište ovlaštena obavljati ako prije početka prvog posla izjavom u pisanom ili elektroničkom obliku izvijesti o tome Ministarstvo, uz uvjet da dostavi isprave kojima se dokazuje: pravo obavljanja djelatnosti u državi sjedišta strane osobe; da je pokrivena jamstvom, odnosno osiguranjem od odgovornosti za štetu koju bi obavljanjem djelatnosti mogla učiniti investitoru ili drugim osobama, pri čemu se priznaje jednakovrijedno jamstvo, odnosno osiguranje sklopljeno u državi sjedišta strane osobe. Sukladno stavku 2. istog članka Zakona pretpostavka uzajamnosti iz stavka 1. ne primjenjuje se na stranu pravnu osobu sa sjedištem u drugoj državi koja obavlja djelatnost prostornog uređenja, projektiranja i/ili stručnog nadzora građenja, odnosno kontrole projekta te stranu pravnu ili stranu fizičku osobu obrtnika koji obavlja djelatnost građenja sa sjedištem u drugoj državi EGP-a, odnosno državi članici Svjetske trgovinske organizacije. Sukladno stavku 3. istog članka Zakona Ministarstvo provodi postupak provjere podataka iz stavaka 1. i 2. i o tome izdaje potvrdu. Nadalje, člankom 98.a stavkom 1. Zakona propisana je novčana kazna za prekršaj strane pravne osobe koja u Republici Hrvatskoj privremeno ili povremeno obavlja poslove prostornog uređenja, projektiranja i/ili stručnog nadzora građenja, kontrole projekata ili poslove građenja, a prije početka prvog posla izjavom u pisanom ili elektroničkom obliku o tome nije obavijestila Ministarstvo i nije dostavila isprave iz članka 69. stavka 1. Zakona. Dakle, iz citiranih odredbi Zakona proizlazi da potvrda iz članka 69. stavka 3. Zakona (koju Ministarstvo izdaje nakon provjere podataka iz članka 69. stavka 1. Zakona) nije uvjet za započinjanje obavljanja djelatnosti u Republici Hrvatskoj na privremenoj ili povremenoj osnovi, nego ima deklaratoran značaj. S obzirom na to da je naručitelj u spornom dijelu dokumentacije o nabavi propisao da odabrani ponuditelj, u svrhu dokazivanja da strana pravna osoba sa sjedištem u drugoj državi koja obavlja djelatnost građenja može u Republici Hrvatskoj na privremenoj i povremenoj osnovi obavljati one poslove koje je prema propisima države u kojoj ima sjedište ovlaštena obavljati, obvezan dostaviti potvrdu Ministarstva, uzevši u obzir činjenicu da je naručitelj propisao i da će u slučaju ne dostave potvrde Ministarstva smatrati da je odabrani ponuditelj odustao od ponude, te će nakon toga naplatiti jamstvo za ozbiljnost ponude i rangirati druge ponude, iako odabrani ponuditelj nema utjecaja na postupak Ministarstva i ne može znati da li će se potvrda izdati u propisanom roku, ovo tijelo je ocijenilo da dokumentacija o nabavi u spornom dijelu ne omogućava izračun cijena bez preuzimanja neuobičajenih rizika 13 te ograničavaju pristup tržištu protivno zakonskim odredbama, a što je u suprotnosti s člankom 200. stavkom 2. ZJN 2016 i načelima javne nabave iz članka 4. ZJN 2016. Posljedično tome žalbeni navod je ocijenjen kao osnovan. Žalitelj navodi da dokumentacija o nabavi, konkretno "Knjiga 4 – Lista cijena", ne omogućava ponuditeljima izračun cijena bez preuzimanja neuobičajenih rizika. Naime, naručitelj je unaprijed odredio radove i postotke isplata izvođaču, uključujući točno specificirane radove i postotke za iznos ugovorne cijene. Međutim, žalitelj naglašava da se ugovorna cijena određuje kao paušalni iznos za cijelu građevinu "ključ u ruke", a da će se radovi precizirati tek nakon projektiranja. S obzirom na činjenicu da će se tek nakon izvršenog projektiranja nedvojbeno utvrditi koje je uopće radove i u kojem obujmu potrebno izvesti, posve je nejasno po žalitelju na koji je način naručitelj unaprijed predvidio i konkretizirao radove iz tablice 2, a još manje su jasni postotci određeni za plaćanje istih, precizno zaokruženi na dvije decimale. Smatra ovako određen način plaćanja, u postotku od ugovorne cijene, zaokruženom na dvije decimale te u ovisnosti o radovima za koje naručitelj ne može sa sigurnošću utvrditi da su sveobuhvatni, predstavlja nedopušteno i neosnovano zadiranje u pravo i mogućnost izvođača da utvrdi obujam potrebnih radova, kao i njihovo sudjelovanje u financijskom smislu u odnosu na cijeli ugovor. Također, žalitelj postavlja pitanje postoji li mogućnost drugih radova koji nisu navedeni u tablici, a mogu nastati tijekom projektiranja, što dodatno komplicira utvrđivanje obujma radova. Mišljenje je žalitelja da ovakav način plaćanja i nejasnoće u dokumentaciji zahtijevaju od ponuditelja preuzimanje neuobičajenih rizika. Žalitelj traži poništenje dokumentacije o nabavi zbog navedenih razloga. U odgovoru na žalbu naručitelj navodi: „1. Predmet postupka nabave je Sanacija Gradskog stadiona Poljud prema modelu „Projektiraj i gradi“ što znači da Izvođač izrađuje projektnu dokumentaciju i izvodi radove i implicira da će biti vrlo dobro upoznat sa sadržajem zahvata; 2. Naručitelj je odredio obuhvat zahvata koji uključuje dvije grupe radova za koje je opisao način nuđenja (Knjiga 3 - Poglavlje 3.4. stavci A-C): A. Radovi koji će se ugovoriti odmah u postupku javne nabave i koji se nude po paušalnoj cijeni, a baziraju se na projektnoj dokumentaciji društva IGH d.d. iz perioda 2019.-2020. godine u sklopu koje je i troškovnik radova. Ovi radovi su pobliže opisani u Poglavlju 4. (Obveze Projektanta), Poglavlju 3. (Podaci o zahvatu) i Poglavlju 6. (Tehnički opis radova); B. Radovi koji će se ugovoriti nakon što Izvođač izradi projektnu dokumentaciju za statičku sanaciju konstrukcije stadiona i koji se nude po paušalnoj cijeni temeljem ponude Izvođača (Dodatni opcionalni radovi). Zaključak je da Izvođač prvu grupu radova nudi na temelju postojeće dokumentacije koja sadrži troškovnik, dok će drugu grupu radova nuditi po završetku izrade projektne dokumentacije i vlastitog troškovnika. Sve navedeno implicira zaključak da je obuhvat zahvata jasno određen. C. Nadalje, ukoliko dođe do potrebe izvedbe Hitnih i naknadnih radova oni će se izvoditi prema dostavljenoj ponudi i pratećim analizama cijena koje moraju biti izrađene sukladno pravilima propisanim Ugovorom o građenju. Ovi radovi će se obračunavati po izmjeri u građevinskoj knjizi. Lista cijena. Lista cijena uključuje samo radove koji će se nuditi odmah u postupku javne nabave po paušalnoj cijeni. Lista cijena je izrađena je na temelju Naručiteljeve analize tržišnih cijena za radove opisane u Knjizi 3 - Zahtjevi Naručitelja (Poglavlje 3, 4 i 6). Dodatni opcionalni radovi nisu sadržani u Listi cijena, već će se 14 ugovoriti prije početka građenja na temelju projektne dokumentacije Izvođača koja uključuje i troškovnik radova. Nakon prihvata ponude za Dodatne opcionalne radove i u sklopu izrade dodatka Ugovora o građenju, Lista cijena će se ažurirati s obzirom na novu situaciju. Ukoliko dođe do potrebe do ugovaranja još nekih radova isti će se dodatno ugovoriti kako je opisano u Poglavlju 3.4. (C). Nadalje, Lista cijena uključuje postotke sudjelovanja grupa radova u ukupnoj cijeni. Naručitelj je procijenio vrijednost radova u visini od 20.000.000,00 eura (bez PDV-
- a)i u odnosu na takvu procjenu odredio postotke sudjelovanja pojedinih grupa radova. Na isti način će se ponuđena cijena odabranog izvođača podijeliti po grupama radova i ne postoji rizik uskrate plaćanja, već minimalno mogućeg prelijevanja sredstava između pojedinih grupa radova. Dati oblik Liste cijena je bio nužan radi karaktera nuđenja predmetnog dijela radova, gdje je potrebno odrediti obroke plaćanja radova, jer se isti nude po paušalnoj cijeni. Dakle, u konkretnom slučaju Knjiga 4 – Lista cijena (troškovnik) izrađena je sukladno članku 200. stavku 2. ZJN 2016.“. Ispitujući osnovanost žalbenog navoda ovo tijelo je uvidom u odredbe dokumentacije o nabavi utvrdilo da sastavni dio iste čini i Knjiga 4. „Lista cijena“. Uvidom u navedeni dokument utvrđeno je da je u točki 3.2. propisano: „Plaćanja će biti sukladno odredbama Ugovora te sukladno uvjetima iz tablica 1 i 2“. Uvidom u tablicu 1. utvrđeno je da je propisano: „Prvo Plaćanje – po ishođenju potvrda na glavni projekt 2% Ugovorene cijene; Drugo do (N-1) plaćanje – mjesečno prema procjeni Glavnog nadzornog inženjera u postotku adekvatnom stupnju dovršenosti radova uzimajući u obzir relativnu vrijednost pojedinih radova u odnosu na Prihvaćeni ugovorni iznos – sve sukladno Tablici 2. 93 % Ugovorne cijene; Završno plaćanje – nakon potpisa Zapisnika o preuzimanju Građevine 5 % Ugovorne cijene“. Uvidom u tablicu 2. utvrđeno je da naručitelj specificira pojedine grupe radova i udjele/postotke/relativnu vrijednost koje će svaka od grupa radova činiti u ukupnoj cijeni za potrebe vršenja plaćanja, kako je prethodno navedeno. Primjerice, naručitelj je propisao da AB Konstrukcija čini 23,06% radova, da oborinska kanalizacija čini 6,74% rodova, da elektroinstalacije čine 23,72% radova itd. Nadalje, uvidom u Knjigu 2. utvrđeno je da je naručitelj u dijelu „E. Kontrola troškova“ propisao: „36.1 Ugovorna cijena određena je člankom 4. Ugovora i uključuje sve Ugovorene radove. Lista cijena predstavlja paušalni opseg posla, odnosno detaljno opisani paušalni opseg posla u Zahtjevima Naručitelja (Knjiga 3 DoN) s ukupnom paušalnom cijenom za cijelu Građevinu. 36.2 Lista cijena služi za praćenje obračuna Ugovorne cijene i izvršenja Ugovora. Izvođač će biti plaćen prema stvarno izvedenim radovima prema procjeni Glavnog nadzornog inženjera u postotku adekvatnom stupnju dovršenosti radova ili usluga koje su predmet stavke“. Nadalje, uvidom u Knjigu 3. „Zahtjevi naručitelja“ utvrđeno je da je naručitelj odredio obuhvat zahvata koji uključuje tri grupe radova za koje je opisao način nuđenja (Knjiga 3 - Poglavlje 3.4. stavci A-C). Pri tome je propisao radove koji će se ugovoriti odmah u postupku javne nabave i koji se nude po paušalnoj cijeni, a baziraju se na projektnoj dokumentaciji društva IGH d.d. iz perioda 2019.-2020. godine. Ovi radovi su pobliže opisani u Poglavlju 4. (Obveze Projektanta), Poglavlju 3. (Podaci o zahvatu) i Poglavlju 6. (Tehnički opis radova). Potom je naručitelj predvidio radove koji će se ugovoriti nakon završetka analize proračuna mehaničke otpornosti i stabilnosti i usvajanja idejnog rješenja, a koji se nude po paušalnoj cijeni temeljem ponude izvođača (dodatni opcionalni radovi). Zaključno, naručitelj je 15 propisao i da ukoliko dođe do potrebe izvedbe hitnih i naknadnih radova da će se oni izvoditi prema dostavljenoj ponudi i pratećim analizama cijena koje moraju biti izrađene sukladno pravilima propisanim Ugovorom o građenju, a koji radovi će se obračunavati po izmjeri u građevinskoj knjizi. Dakle, iz navedenih odredbi dokumentacije o nabavi naručitelj je jasno propisao da lista cijena iz Knjige 4. predstavlja paušalni opseg posla te je propisao da lista cijena služi za praćenje obračuna ugovorne cijene i izvršenja Ugovora. Ujedno, paušalni opseg posla jasno je definiran u Knjizi 3. dokumentacije o nabavi, te je propisano da mimo poslova koje treba obaviti po paušalnoj cijeni, valja obaviti i radove iz druge i treće grupe, sve po završetku izrade projektne dokumentacije i vlastitog troškovnika. Dakle, iz odredbi dokumentacije o nabavi proizlazi da lista cijena uključuje radove koji će se nuditi odmah u postupku javne nabave po paušalnoj cijeni, dok drugi dodatni opcionalni radovi nisu sadržani u listi cijena. S obzirom na navedeno mišljenje je ovog tijela da je obuhvat zahvata jasno određen te neosnovano žalitelj upućuje na to da nije jasno postoji li mogućnost drugih radova koji nisu navedeni u tablici 2, a mogu nastati tijekom projektiranja. Činjenica je da naručitelj u dokumentaciji o nabavi nije naveo na temelju čega je točno utvrdio propisane postotke u tablici 2, odnosno ne otkriva rezultate analiza na temelju kojih je utvrdio propisane postotke. Međutim, sama ta činjenica po ocjeni ovog tijela ne upućuje na zaključak da je ponuditeljima onemogućen izračun cijena bez preuzimanja neuobičajenih rizika s obzirom na to da, kao što je ranije navedeno, lista cijena služi za praćenje obračuna ugovorne cijene i izvršenja ugovora te dodatni opcionalni radovi nisu sadržani u listi cijena, već će se ugovoriti prije početka građenja na temelju projektne dokumentacije izvođača koja uključuje i troškovnik radova, a što i naručitelj navodi u odgovoru na žalbu. Pri ocjeni žalbenog navoda ovo tijelo se vodilo i činjenicom da žalitelj suprotno članku 403. ZJN 2016 ne prilaže dokaze za navode da Knjiga 4. „Lista cijena“ ne omogućava ponuditeljima izračun cijena bez preuzimanja neuobičajenih rizika. Slijedom svega navedenoga, uzevši u obzir navode naručitelja u odgovoru na žalbu u kojem pojašnjava značaj i važnost propisane liste cijena, a što nije pobijeno od strane žalitelja u žalbenom postupku, žalbeni navod je ocijenjen kao neosnovan. Postupajući po službenoj dužnosti temeljem članka 404. ZJN 2016, a u odnosu na osobito bitne povrede postupka javne nabave iz članka 404. stavka 2. toga Zakona, ovo tijelo nije utvrdilo postojanje osobito bitnih povreda. Sukladno navedenom, a temeljem članka 425. stavka 1. točke 4. ZJN 2016, poništava se dio dokumentacije o nabavi zahvaćen nezakonitošću, kako je i odlučeno u točki 1. izreke ovog rješenja. Žalitelj je postavio zahtjev za naknadom troškova žalbenog postupka u ukupnom iznosu od 67.610,00 eura, a koji se sastoji od naknade za pokretanje žalbenog postupka u iznosu od 66.360,00 eura te troška sastava žalbe po odvjetniku u iznosu od 1.250,00 eura. Prema članku 431. stavku 2. ZJN 2016 Državna komisija odlučuje o troškovima žalbenog postupka, određuje tko snosi troškove žalbenog postupka i njihov iznos te kome se i u kojem roku moraju platiti, dok prema stavku 3. tog članka stranka na čiju je štetu žalbeni postupak okončan dužna je protivnoj 16 stranki nadoknaditi opravdane troškove koji su joj nastali sudjelovanjem u žalbenom postupku. S obzirom na navedeno te da je žalitelj uspio sa žalbom na dokumentaciju o nabavi, priznaje se osnovanim zahtjev za naknadu troška pokretanja žalbenog postupka u iznosu od 67.610,00 eura, koji trošak se sastoji od troška naknade za pokretanje žalbenog postupka u iznosu od 66.360,00 eura, uplaćene sukladno članku 430.a stavku 1. točki 3. ZJN 2016 te troška sastava žalbe po odvjetniku u iznosu od 1.250,00 eura (uključivo i PDV 25%), sukladno Tbr.25. i Tbr.54. Tarife o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika (Narodne novine, broj 138/23). Slijedom navedenog, odlučeno je kao u točki 2. izreke ovog rješenja. Naručitelj je sukladno odredbi članka 425. stavka 6. ZJN 2016, obvezan postupiti sukladno izreci odluke Državne komisije najkasnije u roku od 30 dana od dostave izvršne odluke, pri čemu je vezan pravnim shvaćanjem i primjedbama Državne komisije. UPUTA O PRAVNOM LIJEKU Protiv ovog rješenja nije dopuštena žalba, ali se može pokrenuti upravni spor pred Visokim upravnim sudom Republike Hrvatske u roku od 30 dana od isteka osmog dana od dana javne objave Rješenja na internetskim stranicama Državne komisije za kontrolu postupaka javne nabave. Tužba se predaje neposredno u pisanom obliku, usmeno na zapisnik ili se šalje poštom, odnosno dostavlja u elektroničkom obliku putem informacijskog sustava. V.D. PREDSJEDNICA Maja Kuhar 17 MAJA KUHAR HR-86166416407 Elektronički potpisano: 25.04.2025T11:21:01 (UTC:2025-04-25T09:21:01Z) Provjera: https://epotpis.rdd.hr/provjera Broj zapisa: b1283235-ab9f-429b-85bc-81041be02f5c