KLASA: UP/II-034-02/25-01/34

REPUBLIKA HRVATSKA DRŽAVNA KOMISIJA ZA KONTROLU POSTUPAKA JAVNE NABAVE KLASA: UP/II-034-02/25-01/34 URBROJ: 354-02/5-25-5 Zagreb, 23. travnja 2025. Državna komisija za kontrolu postupaka javne nabave, Zagreb, OIB: 95857869241, u Vijeću sastavljenom od članova: Maje Kuhar, vršiteljice dužnosti predsjednice te Jasnice Lozo, članice i Zvonimira Jukića, vršitelja dužnosti člana, povodom žalbe žalitelja Đurkin d.o.o., Čakovec, OIB: 54258964237, na sadržaj dokumentacije o nabavi u otvorenom postupku javne nabave, broj objave: 2025/S F02-0000162, ispravak objave broj: 2025/S F14-0000728, predmet nabave: ITU radovi na uređenju trga - izvedba građevinsko obrtničkih radova, naručitelja Grad Čakovec, Čakovec, OIB: 44427688822, na temelju članka 3. Zakona o Državnoj komisiji za kontrolu postupaka javne nabave (Narodne novine, broj 18/13, 127/13, 74/14, 98/19 i 41/21) te članka 398. Zakona o javnoj nabavi (Narodne novine, broj 120/16 i 114/22, dalje u tekstu: ZJN 2016) donosi sljedeće R J E Š E NJ E 1. Poništava se dio dokumentacije o nabavi i to slijedeći dijelovi troškovnika: - u listu A. Troškovnik građevinsko obrtničkih radova, u Općim napomenama, dio koji glasi „Prije davanja ponude za izvedbu predmetne građevine izvođač je dužan:

1. b)prikupiti potrebne podatke o uvjetima pod kojima će se objekt graditi,
2. c)prikupiti podatke o tipskim rješenjima i materijalima kojeg koristi krajnji korisnik“ i dio koji glasi: „Obveza izvođača je: - prijava gradilišta i zaštite na radu, - izrada elaborata organizacije gradilišta i predaja investitoru u 3 papirnata primjerka i 1x u digitalnom obliku - ograđivanje gradilišta i zaštitarska služba“; - u stavci A2. Zemljani radovi, napomene u cijelosti i stavka 1. Preliminarna arheološka istraživanja, - u stavci A3. Betonski i armirano-betonski radovi rečenica koja glasi „Armatura će se ugrađivati u skladu sa Planom savijanja armature- dio izvedbene dokumentacije, sa podmetanjem podložaka za osiguranje udaljenosti između armature i oplate.“, sukladno obrazloženju rješenja, u otvorenom postupku javne nabave, broj objave: 2025/S F02-0000162, predmet nabave: ITU - radovi na uređenju trga - izvedba građevinsko obrtničkih radova, naručitelja Grad Čakovec, Čakovec. 2. Nalaže se naručitelju Grad Čakovec, Čakovec, da u roku od 8 dana od dana javne objave rješenja na internetskim stranicama Državne komisije za kontrolu postupaka javne nabave naknadi žalitelju Đurkin d.o.o., Čakovec troškove 1 žalbenog postupka u iznosu od 18.000,00 eura, dok se u preostalom dijelu u iznosu od 3.000,00 eura zahtjev žalitelja odbija kao neosnovan. O b r a z l o ž e nj e Naručitelj Grad Čakovec, Čakovec, objavio je 14. siječnja 2025. godine u Elektroničkom oglasniku javne nabave Republike Hrvatske (dalje: EOJN RH) poziv na nadmetanje s dokumentacijom o nabavi u otvorenom postupku javne nabave, broj objave: 2025/S F02-0000162, predmet nabave: ITU - radovi na uređenju trga izvedba građevinsko obrtničkih radova Kriterij odabira je ekonomski najpovoljnija ponuda na temelju cijene 80% i jamstvenog roka na izvedene radove i ugrađenu opremu za koje jamstveni rok nije određen u troškovniku 20%. U EOJN RH naručitelj je objavio 24. siječnja 2025. Ispravak - Obavijest o izmjenama ili dodatnim informacijama broj objave: 2025/S F14-0000728. Na sadržaj dokumentacije o nabavi urednu žalbu je 23. siječnja 2025. Državnoj komisiji za kontrolu postupaka javne nabave izjavio žalitelj Đurkin d.o.o., Čakovec. Žalitelj u žalbi u bitnome osporava zakonitost dokumentacije o nabavi, a žalbenim zahtjevom traži da se poništi dio dokumentacije o nabavi u dijelu zahvaćenom nezakonitošću, te traži naknadu troškova žalbenog postupka u ukupnom iznosu od 18.000,00 eura na ime naknade za pokretanje žalbenog postupka i 3.000,00 eura na ime troškova pripreme žalbe. U odgovoru na žalbu naručitelj osporava osnovanost žalbenih navoda te predlaže ovom tijelu da odbije žalbu i zahtjev za naknadom troškova kao neosnovane. U tijeku postupka izvedeni su dokazi pregledom i analizom dostavljenog dokaznog materijala koji se sastoji od obavijesti o nadmetanju, dokumentacije o nabavi, te drugih dostavljenih dokaza. Žalba je dopuštena, uredna, pravodobna i izjavljena od ovlaštene osobe. Žalba je osnovana. Žalitelj navodi da je odredba iz troškovnika, u listu “A. Građevinsko - obrtnički radovi” koja glasi „Prije davanja ponude za izvedbu predmetne građevine izvođač je dužan:
3. b)prikupiti potrebne podatke o uvjetima pod kojima će se objekt graditi", protivna odredbi članka 200. stavka 1. i 2. ZJN 2016. Žalitelj navodi da je nejasno koje to "potrebne podatke" mora prikupiti "o uvjetima pod kojima će se objekt graditi". U bitnom navodi da bi naručitelj trebao u dokumentaciji o nabavi jasno i nedvojbeno navesti sve tehničke uvjete i organizacijske aspekte vezane za gradilište i izvedbu radova te specifične podatke o uvjetima gradnje, ako postoje, koji mogu utjecati na cijenu ponude. Navedenom formulacijom ukazuje se kako uz dokumentaciju o nabavi postoje određeni dodatni uvjeti i podaci koji nisu navedeni te za koje bi ponuditelj samostalno trebao poduzeti predradnje kako bi se o istima informirao. 2 Naručitelj u odgovoru na žalbu navodi da pojam "potrebni podaci o uvjetima pod kojima će se objekt graditi" obuhvaća sve informacije koje su ključne za pravilno razumijevanje zahtjeva i okolnosti vezanih uz izvedbu ugovorenih radova, što uključuje npr.: vremenske uvjete, okolnosti vezane uz specifičnosti gradilišta poput postojanje aktivnih deponija materijala i otpada, prolazak prometnica, instalacija ili drugih infrastrukturnih elemenata koji mogu utjecati na organizaciju radova; paralelno izvođenje drugih građevinskih radova u neposrednoj blizini gradilišta, funkcioniranje gradilišta u vrijeme javnih priredbi i većih događanja u neposrednoj blizini gradilišta. vođenje brige o najvećim dopuštenim razinama buke. Dalje ističe da se navedenim ne uvodi dodatna obveza koja nije već predviđena dokumentacijom o nabavi, već se pojašnjava potreba ponuditelja da analizira specifične uvjete za izvođenje ugovorenih radova kako bi mogao adekvatno procijeniti troškove i rokove. Objašnjava da se zahtjev za „prikupljanje potrebnih podataka" odnosi na dodatne specifične informacije koje izvođači mogu dobiti iz projekta ili specifičnih uvjeta gradilišta, a koje nisu nužno standardizirane u svakom projektu, poput specifičnih uvjeta na terenu, logistike i drugih situacija koje se mogu pojaviti na gradilištu. Navodi da naručitelj ne može uvijek predvidjeti sve specifične okolnosti koje mogu nastati na gradilištu, a ponude trebaju biti temeljene na realnim uvjetima koje će izvođači sami istražiti i prilagoditi svoju ponudu. U dokumentu troškovnika, listu “ A. Građevinsko- obrtnički radovi” u općim napomenama naručitelj navodi: „Prije davanja ponude za izvedbu predmetne građevine izvođač je dužan:
4. a)proučiti projektnu dokumentaciju,
5. b)prikupiti potrebne podatke o uvjetima pod kojima će se objekt graditi,
6. c)prikupiti podatke o tipskim rješenjima i materijalima kojeg koristi krajnji korisnik i
7. d)izvođač je dužan proučiti sve gore navedene dijelove projekta.“ Člankom 200. stavkom 1. ZJN 2016 propisano je da dokumentacija o nabavi mora biti jasna, precizna, razumljiva i nedvojbena te izrađena na način da omogući podnošenje usporedivih ponuda. Stavkom 2. istog članka propisano je da dokumentacija o nabavi mora omogućiti izračun cijena bez preuzimanja neuobičajenih rizika i poduzimanja opsežnih predradnji ponuditelja. Člankom 403. stavkom 3. ZJN 2016 propisano je da je naručitelj obvezan dokazati postojanje činjenica i okolnosti na temelju kojih je donio odluke o pravima, poduzeo radnje ili propustio radnje te proveo postupke koji su predmet žalbenog postupka. Žalitelju je sporna navedena odredba u dijelu kojim nameće obvezu ponuditelju da prije davanja ponude mora prikupiti potrebne podatke o uvjetima pod kojima će se objekt graditi. Žalitelj smatra da navedena odredba nije sukladna članku 200. stavku 1. i 2. ZJN 2016 jer iz takve formulacije proizlazi da postoje određeni dodatni uvjeti i podaci koji nisu navedeni u dokumentaciji o nabavi te za koje bi ponuditelj samostalno trebao poduzeti predradnje kako bi se o istima informirao. Naručitelj u bitnom objašnjava kako se zahtjev za „prikupljanje potrebnih podataka" odnosi na dodatne specifične informacije koje izvođači mogu dobiti iz projekta ili specifičnih uvjeta gradilišta, a koje nisu nužno standardizirane u svakom projektu, poput specifičnih uvjeta na terenu, logistike i drugih situacija koje se mogu pojaviti na gradilištu. Naručitelj objašnjava da se predmetnim zahtjevom pojašnjava potreba ponuditelja da analizira specifične uvjete za izvođenje ugovorenih radova kako bi mogao adekvatno procijeniti troškove i rokove, međutim, tako nije propisao u dokumentaciji o nabavi. Po ocjeni ovo tijela iz formulacije da je obveza izvođača „prikupiti potrebne podatke o uvjetima pod kojima će se objekt graditi“ ne proizlazi nedvojbeno koji su to podaci koje treba prikupiti, te naručitelj tek u odgovoru na žalbu obrazlaže značenje tog pojma odnosno na što se sve odnose ti podaci. Stoga je u 3 dokumentaciji o nabavi naručitelj dužan jasno definirati što naručitelj smatra pod pojmom „prikupiti potrebne podatke o uvjetima pod kojima će se objekt graditi“ ukoliko takvu odredbu želi uvrstiti u dokumentaciju o nabavi, a sve kako bi ista bila sukladna članku 200. stavku 1. i 2. ZJN 2016, pa je predmetni žalbeni navod ocijenjen osnovanim. Žalitelj navodi da je odredba koja glasi "Prije davanja ponude za izvedbu predmetne građevine izvođač je dužan:
8. c)prikupiti podatke o tipskim rješenjima i materijalima kojeg koristi krajnji korisnik“, također protivna odredbi članka 200. stavka 1. i 2. ZJN 2016. Žalitelj smatra kako se navedenom troškovničkom odredbom onemogućuje predaja ponudu bez preuzimanja neuobičajenih rizika i poduzimanja opsežnih predradnji, a za koje je potrebno određeno vrijeme. Naime, ukoliko se od ponuditelja zahtijeva da prikupi podatke o tipskim rješenjima i materijalima koje koristi krajnji korisnik, ističe žalitelj, to implicira dodatne troškove i rizike koji nisu jasno i nedvojbeno definirani u dokumentaciji o nabavi te kao takvi ostavljaju prostor za različita tumačenja i shvaćanja. U odgovoru na žalbu naručitelj navodi da se pojam "prikupiti podatke o tipskim rješenjima i materijalima koje koristi krajnji korisnik" odnosi na obvezu ponuditelja da razumije i analizira tehničke zahtjeve navedene u troškovničkim stavkama, kako bi mogao ponuditi adekvatnu izvedbu radova. Dalje napominje da sva tipska rješenja i materijali koja se spominju u općim uvjetima jasno proizlaze iz tehničke dokumentacije i troškovnika, a na ponuditelju je da prikupi dodatne informacije potrebne za: 1. Tehnička svojstva materijala i gotovih sklopova - uključujući mehaničke, kemijske, fizičke i druge relevantne karakteristike koje osiguravaju usklađenost s projektom, pravilnicima i zakonima. 2. Garancijske uvjete - nužno je razumjeti jamstva koje proizvođači pružaju za materijale i opremu, s obzirom na njihovu pouzdanost i trajnost. 3. Prednosti i ograničenja - svaki materijal, tehnički uređaj ili sklop ima svoje prednosti i eventualna ograničenja u primjeni, koja ponuditelj mora sagledati kako bi osigurao funkcionalnost i dugovječnost izvedenog objekta. 4. Kompatibilnost sa cjelinom - svi materijali i tehnička rješenja moraju se skladno uklopiti u projektirane cjeline troškovničke stavke, što zahtijeva dodatnu pažnju sa strane ponuditelja. 5. Različiti proizvođači nude traženi proizvod po različitim cijenama, ali i različitim karakteristikama: tehnička svojstva, vrijeme dobave, stručna podrška, a je potrebno posvetiti pažnju i tome. Ove informacije nisu dodatni zahtjev već sastavni dio profesionalne procjene svakog ozbiljnog izvođača, ističe naručitelj. Kao što je ovo tijelo prethodno navelo u rješenju, u dokumentu troškovnika, listu “ A. Građevinsko- obrtnički radovi” u općim napomenama naručitelj je propisao da je prije davanja ponude za izvedbu predmetne građevine izvođač dužan, između ostalog, prikupiti podatke o tipskim rješenjima i materijalima kojeg koristi krajnji korisnik. Članak 200. ZJN 2016 propisuje da dokumentacija o nabavi mora biti jasna, precizna, razumljiva i nedvojbena i izrađena na način da omogući podnošenje usporedivih ponuda. Dakle, žalitelj osporava odredbu kojom je propisana obveza izvođača da prije podnošenja ponude „prikupi podatke o tipskim rješenjima i materijalima koje koristi krajnji korisnik“, navodeći da navedena odredba nije jasna, precizna i nedvojbena te ne sadržava sve potrebne podatke koji su relevantni za izradu ponude. Naručitelj objašnjava da je predmetnom odredbom propisao obvezu ponuditelja da razumije i analizira tehničke zahtjeve navedene u troškovničkim stavkama i da se podaci 4 odnose na dodatne informacije u pogledu tehničkih svojstava materijala i gotovih sklopova, garancijske uvjete, kompatibilnosti za cjelinom i sl. Međutim, prema ocjeni ovo tijela iz formulacije da je obveza izvođača prikupiti podatke o tipskim rješenjima i materijalima koje koristi krajnji korisnik, ne proizlazi nedvojbeno koji su to podaci koje treba prikupiti, te naručitelj tek u odgovoru na žalbu obrazlaže značenje tog pojma odnosno što sve obuhvaća predmetna obveza, pri čemu njegovo obrazloženje nije sukladno formulaciji navedenoj u spornoj odredbi dokumentacije o nabavi. Stoga je žalitelj u pravu kada ukazuje na nedostatke predmetne odredbe dokumentacije o nabavi u smislu članka 200. stavka 1. ZJN 2016, pa je žalbeni navod ocijenjen osnovanim. Žalitelj dalje osporava odredbu u troškovniku, listu A. Građevinsko- obrtnički radovi kojom je propisano da je obveza izvođača prijava gradilišta navodeći da navedena odredba nije jasna, nedvojbena i precizna te ne omogućuje usporedivo podnošenje ponuda. Također, žalitelj smatra da sporna odredba nije sukladna pravnim propisima i zakonskoj regulativi iz područja gradnje i zaštite na radu jer se obveza prijave gradilišta razlikuje ovisno o broju izvođača koji sudjeluju u izvođenju radova. Naime, ako radove izvodi samo jedan izvođač, obveza prijave gradilišta leži na tom izvođaču, kao poslodavcu koji sam obavlja građevinske radove. Ako u izvođenju radova sudjeluju dva ili više izvođača, tada je prijava gradilišta obveza investitora (naručitelja), ističe žalitelj. U odgovoru na žalbu naručitelj se poziva na definiciju pojma ponuditelj iz članka 3. točke 22. ZJN 2016 (ponuditelj je gospodarski subjekt koji je dostavio ponudu). Nastavno ističe da je gospodarski subjekt koji daje ponudu definiran kao jedan, a ne kao više ponuditelja, tako je ponuditelj tvrtka x, a podugovaratelj je tvrtka koja za njega izvršava određene radove. Isto tako, u zajednici se tvrtka x i y prijavljuju kao jedan ponuditelj odnosno kao zajednica. Poziva se na Presuda VUS-a Poslovni broj: Usll-498/19-6 od 24.10.2019. godine, cit. ,,Prema odredbi članka 3. stavka 1. točke 8. Zakona, gospodarski subjekt je fizička ili pravna osoba, uključujući podružnicu, ili javno tijelo ili zajednicu tih osoba ili tijela, uključujući svako njihovo privremeno udruživanje, koje na tržištu nudi izvođenje radova ili posla, isporuku robe ili pružanja usluga ... Prema tome, polazeći od činjenice da je Zajednica ponuditelja u konkretnoj stvari, podnijela jednu zajedničku ponudu, proizlazi da je samo kao zajednica ponuditelja, a ne pojedinačno mogla zaključiti i ugovore o nabavi." Ocjenjujući osnovanost žalbenog navoda izvršen je uvid u dokumentaciju predmetnog postupka javne nabave gdje je u troškovniku, listu A. Građevinskoobrtnički radovi propisano „Obveza izvođača je: - izrada elaborata i organizacija gradilišta, stavka uključuje, sve za cijeli rok trajanja gradilišta:- prijava gradilišta i zaštite na radu, - izrada elaborata organizacije gradilišta i predaja investitoru u 3 papirnata primjerka i 1x u digitalnom obliku, - ograđivanje gradilišta i zaštitarska služba.“ Sukladno članku 200. stavku 1. ZJN 2016 dokumentacija o nabavi mora biti jasna, precizna, razumljiva i nedvojbena te izrađena na način da omogući podnošenje usporedivih ponuda. Članak 53. stavak 1. Zakona o gradnji (Narodne novine, br. 153/13, 20/17, 39/19, 125/19 i 145/24) propisuje da je izvođač osoba koja gradi ili izvodi pojedine radove na građevini. Prema članku 74. stavku 3. Zakona o zaštiti na radu (Narodne novine broj 71/14, 118/14, 154/14, 94/18, 96/18) poslodavac koji sam obavlja građevinske radove obvezan je najkasnije jedan dan prije početka izvođenja radova na privremenom gradilištu dostaviti prijavu gradilišta tijelu nadležnom za poslove 5 inspekcije rada u skladu s provedbenim propisom. Nadalje, člankom 75. stavkom 3. toga Zakona propisano je da je investitor, vlasnik građevine, koncesionar ili druga osoba za koju se izvode građevinski radovi, obvezna najkasnije jedan dan prije početka izvođenja radova dostaviti prijavu gradilišta na kojem će radove izvoditi dva ili više izvođača tijelu nadležnom za poslove inspekcije rada u skladu s provedbenim propisom. Prema odredbi članka 75. stavka 8. istog Zakona investitor, vlasnik građevine, koncesionar ili druga osoba za koju se izvode radovi ne može svoje obveze propisane ovim člankom prenijeti na izvođača radova. Iz citiranih zakonskih odredbi proizlazi da je žalitelj u pravu kada navodi da se obveza prijave gradilišta razlikuje ovisno o broju izvođača koji sudjeluju u izvođenju radova. U situaciji kada radove izvodi jedan izvođač kao poslodavac koji sam obavlja građevinske radove, onda je on obvezan dostaviti prijavu gradilišta nadležnom tijelu, a u situaciji kada radove izvode dva ili više izvođača onda je investitor obvezan dostaviti prijavu gradilišta i on tu obvezu ne može prenijeti na izvođača radova. Iz naručiteljevog odgovora na žalbu proizlazi da pri korištenju pojma izvođač polazi od definicije pojma ponuditelj u smislu da ponuditelj može biti jedan gospodarski subjekt ili zajednica gospodarskih subjekata. Naručitelj se u odgovoru nije očitovao vezano za obvezu prijave gradilišta ovisno o broju izvođača, kako tu obvezu regulira Zakon o zaštiti na radu. S obzirom na to da naručitelj nije otklonio prigovor žalitelja o nejasnoći predmetne odredbe kao i neusklađenosti iste s navedenom zakonskom regulativom, žalbeni navod ocijenjen je osnovanim. Žalitelj smatra da je navod iz troškovnika, koji glasi: "Obveza izvođača je izrada elaborata organizacije gradilišta i predaja investitoru" također protivan članku 200. stavku 1. i 2. ZJN 2016. Žalitelju nije jasno što se točno podrazumijeva pod pojmom “elaborat organizacije gradilišta” budući da predmetni pojam nije prepoznat niti definiran u Zakonu o gradnji, Zakonu o zaštiti na radu, Zakonu o javnoj nabavi, niti u relevantnim pravilnicima. U dokumentaciji o nabavi nije jasno definirano što točno treba sadržavati predmetni elaborat, u kojem opsegu i u kojoj formi, tko je ovlašten za izradu istog. Žalitelj smatra kako nejasna i neprecizna dokumentacija o nabavi s pogrešnom i zbunjujućom terminologijom ne osigurava transparentnost u postupanju te dobivanjem usporedivih ponuda. Naručitelj u odgovoru na žalbu navodi da je pojam "Elaborat organizacije gradilišta" korišten u kontekstu specifičnih zahtjeva za organizaciju gradilišta, a ne u pravnom smislu koji podrazumijeva formalan naziv dokumenta prema zakonskoj regulativi. Naručitelj je smatrao da bi izraz „elaborat" bio prikladan za označavanje opsežnog i detaljnog opisa svih aktivnosti i potrebnih resursa koji će biti uključeni u organizaciju gradilišta. Ukazuje da se u praksi često koriste termini poput „plan" i „projekcija" kao sinonimi za pojam „elaborat". Svi ovi izrazi označavaju detaljan dokument koji razrađuje i razjašnjava specifične aspekte izvedbe radova ili organizacije, kao što su resursi, rokovi i tehnički uvjeti, u bitnom ističe naručitelj. Mjerodavno pravo za ocjenu ovih žalbenih navoda prethodno je u rješenju već citirano. Iz citirane odredbe dokumentacije o nabavi proizlazi da je obveza izvođača izrada „elaborata organizacije gradilišta“ i predaja investitoru u 3 papirnata primjerka i 1x u digitalnom obliku. Naručitelj u odgovoru na žalbu objašnjava da pojam elaborat organizacije gradilišta nije formalan naziv dokumenta prema zakonskoj regulativi već je isti korišten u smislu da isti predstavlja dokument kojim opsežno i detaljno opisuje sve aktivnosti i potrebne resurse koji će biti uključeni u organizaciju gradilišta. 6 Navedenim obrazloženjem naručitelj nije otklonio prigovor žalitelja da nije pružio potpune i točne informacije o tome što je “elaborat organizacije gradilišta”, tim više što pojam elaborat organizacije gradilišta nije definiran pozitivnim zakonskim propisima. Naime, ukoliko naručitelj nameće ponuditelju neke obveze, mora imati na umu da sadržaj te obveze treba biti jasno i nedvojbeno propisan dokumentacijom o nabavi, kako bi svi ponuditelji točno mogli znati što trebaju ponuditi. S obzirom na to da dokumentacija o nabavi mora biti jasna, precizna, razumljiva i nedvojbena, u konkretnom slučaju ne može se reći da je naručitelj jasno odredio pojam „elaborat organizacije gradilišta“, pa dokumentacija o nabavi u tom dijelu nije sukladna članku 200. stavcima 1. i 2. ZJN 2016, a žalbeni navod ocijenjen je osnovanim. U odnosu na navod "Obveza izvođača je: ograđivanje gradilišta i zaštitarska služba", žalitelj navodi kako nije jasno što se točno podrazumijeva pod navodom "zaštitarska služba" i je li ponuditelj dužan u cijenu svoje ponude uključiti i troškove zaštitarske službe? Ako je odgovor da, onda naručitelj mora jasno definirati sve elemente temeljem kojih se može podnijeti usporediva ponuda za trošak zaštitarske službe, kao primjerice: trajanje obveze zaštitarske službe, opseg i standard usluge, broj potrebnih zaštitara te ostale tehničke uvjete (primjerice je li potrebno osigurati fizičku prisutnost, opremu za nadzor ili neku drugu vrstu zaštite). S obzirom da navedeni elementi nisu precizno definirani žalitelj smatra da nema dovoljno informacija kako bi se pravilno uključili troškovi zaštitarske službe u cijenu ponude, a što nedvojbeno dovodi do neusporedivosti ponuda. U odgovoru na žalbu naručitelj navodi da je na ponuditelju da osigura poslove zaštite imovine unutar ograde gradilišta, koji se provode tjelesnom ili tehničkom zaštitom. Prema Zakonu o zaštiti osoba i imovine, tjelesna zaštita je neposredno čuvanje i osiguravanje osoba i imovine putem čuvara, a tehnička zaštita osoba i imovine ostvaruje se tehničkim sredstvima i napravama čija se vrsta, namjena i kakvoća utvrđuje posebnim propisima sa čime bi gospodarski subjekt morao biti upoznat. Naručitelj naglašava da nije moguće precizno definirati sve tehničke detalje u vezi s zaštitarskom službom jer će se specifičnosti, poput broja zaštitara ili opsega usluge, moći prilagoditi ovisno o konkretnim potrebama koje će se iskristalizirati tijekom realizacije ugovora. Takav pristup je uobičajen i u skladu s fleksibilnošću koja je potrebna za dinamične i kompleksne projekte. Naručitelj želi istaknuti da bi detaljno i precizno definiranje svih zaštitara, kao što je predloženo u žalbi, moglo dovesti do prenormiranja u dokumentaciji o nabavi, što nije u interesu javne nabave. U bitnom naručitelj smatra da bi prekomjerno definiranje svih elemenata usluge zaštite umjesto jasno postavljenih osnovnih smjernica moglo imati negativan učinak na fleksibilnost i učinkovitost cijelog postupka nabave. U dokumentu troškovnika, listu “ A. Građevinsko- obrtnički radovi” Naručitelj navodi: Obveza izvođača je: - izrada elaborata i organizacija gradilišta, stavka uključuje, sve za cijeli rok trajanja gradilišta:- prijava gradilišta i zaštite na radu, izrada elaborata organizacije gradilišta i predaja investitoru u 3 papirnata primjerka i 1x u digitalnom obliku, - ograđivanje gradilišta i zaštitarska služba. Odredbe ZJN 2016 mjerodavne za ocjenu ovoga navoda prethodno su već citirane. Žalitelj dakle, osporava odredbe iz troškovnika da je obveza izvođača zaštitarska služba navodeći da navedena odredba nije jasna i da se trebaju definirati elementi temeljem kojih se mogu predati usporedive ponude u dijelu koji se odnosi na trošak zaštitarske službe. Naručitelj u odgovoru na žalbu objašnjava da nije moguće precizno definirati sve tehničke detalje u vezi s zaštitarskom službom i da bi 7 prekomjerno definiranje svih elemenata usluge zaštite, umjesto jasno postavljenih osnovnih smjernica, moglo imati negativan učinak na fleksibilnost i učinkovitost postupka nabave. Međutim, u predmetnoj dokumentaciji naručitelj je samo odredio da je obveza izvođača zaštitarska služba, bez navođenja ikakvih, barem osnovnih podataka i minimalnih zahtjeva o tome što podrazumijeva pod zaštitarskom službom. Stoga je žalitelj u pravu kada ukazuje na nedostatke predmetne odredbe dokumentacije o nabavi u smislu članka 200. stavka 1. i 2. ZJN 2016, pa je žalbeni navod ocijenjen osnovanim. Citirajući odredbu sadržanu u napomeni troškovnika, u listu “A. Građevinskoobrtnički radovi” – “Zemljani radovi”, vezano za preliminarna arheološka istraživanja, kao i troškovničku stavku koja se odnosi na Preliminarna arheološka istraživanjaIskop arheoloških sondi, žalitelj navodi da navedena odredba u troškovniku nije jasna, precizna, usklađena s uputama Konzervatorskog odjela u Varaždinu niti usklađena s odredbama ZJN 2016. U bitnom žalitelj navodi da Konzervatorski odjel, prema tekstu naručitelja, naglašava potrebu da se rezultati preliminarnih istraživanja integriraju u projekt uređenja trga, što se preporuča odraditi već u fazi projektiranja, međutim, troškovnik, predviđa izvođenje preliminarnih arheoloških istraživanja „prije početka radova“ bez obveze prethodne koordinacije rezultata istraživanja s projektom. Žalitelju je nejasno zašto preliminarna arheološka istraživanja nisu odrađena u fazi projektiranja (što se vidi iz donje troškovničke stavke) te slijedom navedenog rezultati takvog istraživanja nisu integrirani u projekt, a s obzirom da rezultati istog mogu značajno utjecati na kompletan projekt i pripadajuće troškove. Postupanje naručitelja suprotno preporukama Konzervatorskog odjela, a čije mišljenje se je tražilo u fazi izrade projektne dokumentacije rezultira nejasnom dokumentacijom o nabavi, sa nejasnim ishodom te ostavlja prostor za manipulaciju s ponudama. Žalitelj se pita, ukoliko se pronađu "eventualni nepokretni arheološki nalazi i strukture" na koji način to može utjecati na cjelokupni projekt, na troškove istog kao i na propisane rokove te smatra da je u ovom trenutku sve od navedenog nepoznanica, a da je sukladno uputama Konzervatorskog odjela u Varaždinu to trebalo biti riješeno do početka ovog postupka. Dalje navodi da su prema uputama konzervatorskog odjela, preliminarna istraživanja trebala biti provedena temeljem projektne faze i rezultata tih istraživanja, dok troškovnik bez jasne podloge nameće izvođenje točno određenog broja sondi (10 sondi) određenih dimenzija. Tekst troškovničke stavke propisan na način "ukoliko nije definirano izvodi se 10 sondi od 100x200cm, dubine 200cm", unosi pravnu nesigurnost u postupak. Naručitelj se u odgovoru na žalbu očitovao na način da je istaknuo da je predmetna troškovnička stavka jasna i dovoljno precizno definirana za ponudu. Radovi u stavci su usklađeni s konzervatorskim odjelom u Varaždinu. Posebni uvjeti su ispoštovani glavnim projektom, te je na isti dobivena potvrda glavnog projekta, ističe naručitelj. Obzirom da je posebnim uvjetima Konzervatorskog odjela u Varaždinu investitor dužan angažirati arheologa ili instituciju koja je ovlaštena za provedbu ove vrste radova, naručitelj ističe da nije bilo potrebno dodatno troškovnički predviđati bilo kakve radove osim već predviđenih, obzirom da će iste ukoliko se ukaže potreba, propisati ovlašteni arheolog ili ovlaštena institucija. Ocjenjujući ovaj žalbeni navod utvrđeno je da je u troškovniku, listu “A. Građevinsko- obrtnički radovi” – “Zemljani radovi”, pod “Napomenama” navedeno sljedeće „Napomene: Prema uputama konzervatorskog odjela u Varaždinu preporučuje se prije izvedbe radova provesti preliminarna arheološka istraživanja; temeljem rezultata tih istraživanja moći će se odrediti potreba sustavnih arheoloških 8 istraživanja; navedeno se preporučuje odraditi već u fazi projektiranja kako bi se eventualne nepokretne arheološke nalaze i strukture moglo integrirati u projekt uređenja trga. Prilikom svih zemljanih radova potrebno je osigurati kontinuirani arheološki nadzor; investitor je dužan sklopiti ugovor s arheologom ili institucijom koja je ovlaštena za provedbu ove vrste radova, a temeljem kojeg će arheolog zatražiti izdavanje prethodnog odobrenja za arheološke radove od ovog Odjela te po završetku radova predati izvještaj o provedenom arheološkom nadzoru, sukladno Pravilniku o arheološkim istraživanjima („Narodne novine“ br. 102/10 i 2/20)“. Također, u troškovničkoj stavci 1. naručitelj je odredio „Preliminarna arheološka istraživanja Iskop arheoloških sondi u cilju provođenja preliminarnog arheološkog istraživanja prije početka radova. Sondiranje se vrši prema nalogu arheološkog odjela, ukoliko nije definirano izvodi se 10 sondi od 100x200 cm, dubine 200 cm.“ Kako je razvidno iz citiranih odredaba dokumentacije o nabavi, naručitelj je u predmetnoj stavci troškovnika tražio iskop arheoloških sondi u cilju provođenja preliminarnog arheološkog istraživanja prije početka radova, dok je u općim napomenama naveo da se prema uputama konzervatorskog odjela u Varaždinu preporučuje provesti preliminarna arheološka istraživanja u fazi projektiranja kako bi se eventualne nepokretne arheološke nalaze i strukture moglo integrirati u projekt uređenja trga. Naručitelj smatra da je predmetna troškovnička stavka jasna i dovoljno precizno definirana za ponudu i da su radovi u stavci su usklađeni s konzervatorskim odjelom u Varaždinu. Prema ocjeni ovog tijela dokumentacija o nabavi različito određuje obvezu provođenja preliminarnih arheoloških istraživanja, jer prvo propisuje da preliminarna arheološka istraživanja treba provesti u fazi projektiranja, a potom traži od ponuditelja da provedu navedena istraživanja iskopom sondi i to prije početka radova. Tim više što je naručitelj u odgovoru na žalbu istaknuo da je investitor dužan angažirati arheologa ili instituciju koja je ovlaštena za provedbu ove vrste radova, što dodatno ukazuje na nejasnoću dokumentacije o nabavi u tom dijelu. Naime, prema troškovniku ponuditelj taj koji treba obaviti preliminarna arheološka istraživanja na način da iskopa sonde prema nalogu arheološkog odjela, i to 10 sondi ako nije definirano, dok je u općim napomenama propisano, a što dodatno ističe naručitelj u odgovoru na žalbu, da je investitor dužan sklopiti ugovor s arheologom ili institucijom koja je ovlaštena za provedbu ove vrste radova. Iz navedenog proizlazi da dokumentacija o nabavi nije jasna, razumljiva i nedvojbena vezano za provedbu preliminarnih arheoloških istraživanja (čija su obveza, tko ih provodi, kada se istraživanja provode). Stoga je osnovan prigovor žalitelja da sporni dio dokumentacije unosi pravnu nesigurnost te dokumentaciju čini nejasnom i dvojbenom. Slijedom navedenog, žalbeni navod da troškovnička stavka Preliminarna arheološka istraživanja nije jasna i precizna ocijenjen je osnovanim. Žalitelj navodi da je naručitelj u općim napomenama troškovnika lista A. Građevinsko- obrtnički radovi” – “Zemljani radovi”, propisao da se svi zemljani radovi trebaju izvesti u skladu sa zahtjevima tehničkog opisa, statičkog proračuna temeljne konstrukcije te u skladu sa zahtjevima Geotehničkog elaborata, međutim, Geotehnički elaborat nije izrađen ili nije stavljen na raspolaganje potencijalnim ponuditeljima, što predstavlja ozbiljan nedostatak dokumentacije. Bez dostupnog Geotehničkog elaborata na koji se naručitelj poziva, žalitelj nije u mogućnosti točno odrediti tehničke zahtjeve i uvjete potrebne za izvođenje zemljanih radova. Ovo onemogućava pripremu jasnih, točnih i međusobno usporedivih ponuda, što je u suprotnosti s načelima transparentnosti i jednakog tretmana, ističe žalitelj. U 9 odsustvu Geotehničkog elaborata, svaki ponuditelj može različito tumačiti uvjete i tehničke zahtjeve vezane uz zemljane radove, poput procjene vrste tla, potrebnih mjera stabilizacije, načina izvođenja temeljenja ili dodatnih mjera osiguranja što dovodi do neusporedivosti ponuda, nesukladnosti ponuda s potrebama naručitelja, povećavajući rizik za naknadne izmjene, kašnjenja i troškove. Naručitelj u odgovoru na žalbu navodi da su Opće napomene troškovnika opće prirode i koriste se za širok raspon radova. Kao takve, uključene su u troškovnik kako bi obuhvatili sve moguće situacije, bez obzira na konkretne zahtjeve projekta. U ovakvoj formi uobičajeno se koriste u širokoj inženjerskoj praksi kao standardizirani dio dokumentacije. Dalje navodi da Geotehnički elaborat nije izrađivan, te nije sastavni dio glavnog i izvedbenog projekta, što se može iščitati iz priložene projektne dokumentacije te se radovi ponuđuju prema troškovničkim stavkama. Tehnički uvjeti vezani za zemljane radove su jasno definirani troškovničkim opisima. Naručitelj smatra da opisi troškovničkih stavaka dovoljno jasno i jednoznačne opisuju radove koje je potrebno izvesti i prema kojima je moguće jasno i nedvojbeno formirati cijenu. Ukoliko ovlaštena osoba za poslove kontrole nosivog tla (geomehaničar) utvrdi potrebu za izradu geomehaničkog elaborata temeljem utvrđenog stanja na objektu, isti će se izraditi shodno nalogu ovlaštenog geomehaničara, zaključno navodi naručitelj. U dokumentu troškovnika, listu “A. Građevinsko- obrtnički radovi” – “Zemljani radovi”, u Općim napomenama (uputama), između ostalog je propisano „Sve zemljane radove izvesti u skladu sa zahtjevima danim u tehničkom opisu, statičkom proračunu temeljne konstrukcije te u skladu sa zahtjevima Geotehničkog elaborata.“ Polazeći od činjenice da je u općim napomenama troškovnika lista A. Građevinsko- obrtnički radovi” – “Zemljani radovi”, propisano da se svi zemljani radovi trebaju izvesti i u skladu sa zahtjevima Geotehničkog elaborata, a koji elaborat nije izrađen i nije sastavni dio glavnog i izvedbenog projekta, kako to naručitelj navodi u odgovoru na žalbu, ocjena je ovo tijela da žalitelj osnovano tvrdi da dokumentacija o nabavi u navedenom dijelu nije izrađena na način propisan odredbom članka 200. stavak 1. ZJN 2016, budući da nije jasna, precizna niti ponuditeljima omogućava podnošenje usporedivih ponuda. Žalbeni navod je ocijenjen osnovanim. Žalitelj navodi da je nejasna, dvojbena i neprecizna odredba dokumentacije o nabavi, u troškovniku, listu A. Građevinsko- obrtnički radovi – Betonski i armiranobetonski radovi, u Općim napomenama (uputama) kojom je propisano da će se armatura ugrađivati u skladu sa Planom savijanja armature - dio izvedbene dokumentacije, budući da u sklopu idejnog projekta nije objavljen i stavljen na raspolaganje Plan savijanja armature. Žalitelj smatra kako nejasna dokumentacija u spomenutom dijelu također predstavlja pravnu nesigurnost te neusklađenost objavljene dokumentacije o nabavi. U odgovoru na žalbu naručitelj navodi da su stavkama troškovnika predviđene potrebne količine i vrste građevinske armature, koja se ugrađuje prema armaturnim nacrtima po odobrenju nadzornog inženjera prilikom izvođenja radova, a temeljem glavnog projekta. U fazi nuđenja ponude, potencijalni gospodarski subjekt ima na raspolaganju sve neophodne informacije za izradu kvalitetne, usporedive i nedvosmislene ponude, ističe naručitelj. U dokumentu troškovnika, listu “A. Građevinsko- obrtnički radovi” – “Betonski i armirano-betonski radovi”, u Općim napomenama (uputama) Naručitelj navodi, između ostalog, citat „Armatura će se ugrađivati u skladu sa Planom savijanja 10 armature- dio izvedbene dokumentacije, sa podmetanjem podložaka za osiguranje udaljenosti između armature i oplate. Ukoliko je onemogućena nabava određenih profila zamjena se vrši uz odobrenje projektanta konstrukcije i nadzornog inženjera. Postavljanje i savijanje armature točno prema armaturnim nacrtima.“ Odredbe ZJN 2016 mjerodavne za ocjenu ovoga navoda prethodno su već citirane. Naručitelj u odgovoru na žalbu objašnjava da su stavkama troškovnika predviđene potrebne količine i vrste građevinske armature, koja se ugrađuje prema armaturnim nacrtima po odobrenju nadzornog inženjera prilikom izvođenja radova, a temeljem glavnog projekta. Međutim, u predmetnoj dokumentaciji je propisano da će se armatura ugrađivati u skladu sa Planom savijanja armature - dio izvedbene dokumentacije, međutim, idejni projekt ne sadrži Plan savijanja armature. Stoga je žalitelj u pravu kada ukazuje na nedostatke predmetne odredbe dokumentacije o nabavi u smislu članka 200. stavka 1. i 2. ZJN 2016, pa je žalbeni navod ocijenjen osnovanim. Žalitelj navodi da u troškovniku, listu “D. Građevinske plohe i odvodnja”, u Općim napomenama naručitelj neopravdano prejudicira angažman više izvođača, odnosno naručitelj navodi da glavni izvođač mora usklađivati radove s ostalim suizvođačima te imenovati glavnog inženjera gradilišta, što sugerira angažiranje više izvođača, međutim, izvođač radova/ponuditelj može biti u mogućnosti samostalno obaviti sve potrebne radove bez angažiranja drugih suizvođača. Ovakav uvjet nepotrebno ograničava fleksibilnost i nameće dodatne troškove, što nije opravdano ni u skladu s načelima slobodne konkurencije i tržišne fleksibilnosti. Ponuditelji bi trebali imati slobodu u odlučivanju o organizaciji radova te ako smatraju da je izvedbu radova moguće postići bez angažiranja suizvođača, trebali bi imati pravo na samostalnu organizaciju radova. Prejudiciranje angažmana više izvođača u izvršenju ugovora nije opravdano niti za isto ne postoje osnove u pravnim propisima iz područja gradnje i javne nabave. Žalitelj dalje ističe da se naručitelj u predmetnim odredbama poziva na zastarjelu verziju Zakona o gradnji (NN 153/13) koji je izmijenjen i nije više na snazi. Zakon o gradnji je od spomenute, zastarjele verzije nekoliko puta ažuriran te pozivanje na stariju verziju Zakona o gradnji nije prihvatljivo jer se time stvaraju uvjeti koji nisu u skladu s važećim zakonodavstvom. U odgovoru na žalbu naručitelj navodi da su opće napomene, kao što im ime kaže, općeg karaktera i kao takve uključeni su u troškovnik kako bi obuhvatili sve moguće situacije, bez obzira na konkretne zahtjeve projekta. Općim napomenama se ne uvjetuje angažman više izvođača. One služe kao okvir unutar kojeg se definira način na koji se trebaju tumačiti pojedine stavke troškovnika i tehnički zahtjevi, ističe naručitelj. Opće napomene navode da glavni izvođač mora usklađivati radove s ostalim izvođačima, što znači da glavni izvođač ima obvezu koordinacije svih aktivnosti ostalih izvođača kako bi se osigurala usklađenost svih radova s tehničkim, vremenskim i sigurnosnim zahtjevima projekta. Glavni izvođač mora pravovremena razmjenjivati informacije s ostalim izvođačima, definirati prioritetne zadatke i osigurati da njihovi radovi ne ometaju napredak projekta. Odredbama Zakona o javnoj nabavi, kao i točki 7. dokumentacije o nabavi predviđena je mogućnost da u postupku sudjeluju uz ponuditelja i podizvođači. Navedena napomena u troškovniku pojašnjava odnose navedenih subjekata ukoliko se ponuditelj odluči angažirati podizvođača, te ničim ne uvjetuje angažman istoga, ističe naručitelj. Ocjenjujući žalbeni navod ovo tijelo je izvršilo uvid u troškovnik, list D. Građevinske plohe i odvodnja, gdje se u Općim napomenama navodi, između 11 ostalog, pod „1. Glavni izvođač radova bit će izvođač radova na rekonstrukciji prometnice, koji je odgovoran za međusobno usklađivanje radova i obvezan je, nakon ugovaranja, izraditi zajednički terminski plan zajedno s ostalim suizvođačima. Izrađeni i potpisani zajednički terminski plan je sastavni dio zajedničkog ugovora između investitora i izvođača. Plan će se razraditi u okviru danog roka za izvedbu svih ugovorenih radova za cjelokupnu infrastrukturnu građevinu. Glavni izvođač je dužan izraditi operativni plan građenja s iskazom potrebnih osnovnih materijala, radne snage, mehanizacije i financijskih sredstava za mjesečne obroke… 3. Glavni izvođač je dužan imenovati, uz ostale odgovorne osobe, glavnog inženjera gradilišta, a ostali izvođači odgovorne osobe koje vode gradnju u skladu sa Zakona o gradnji (NN br. 153/13). Ukoliko tijekom građenja izvođač želi promijeniti glavnog inženjera ili voditelja građenja, odnosno ostale odgovorne osobe zadužene za građenje, dužan je u pisanom obliku zatražiti odobrenje naručitelja o spomenutoj izmjeni. Naručitelj može prihvatiti ili odbiti traženu izmjenu. Naručitelj može u pisanom obliku zatražiti izmjenu glavnog inženjera ili voditelja građenja bez davanja obrazloženja o traženoj izmjeni, a izvođač je dužan postupiti po pisanom traženju naručitelja.“ Nadalje, u dijelu dokumentacije o nabavi Kriteriji za kvalitativni odabir gospodarskog subjekta, točkom 6. propisane su odredbe koje se odnose na zajednicu gospodarskih subjekta, a točkom 7. Odredbe koje se odnose na podugovaratelje. Prema članku 3. točki 8. ZJN 2016 gospodarski subjekt je fizička ili pravna osoba, uključujući podružnicu, ili javno tijelo ili zajednica tih osoba ili tijela, uključujući svako njihovo privremeno udruženje, koja na tržištu nudi izvođenje radova ili posla, isporuku robe ili pružanje usluga, a prema točki 22. ponuditelj je gospodarski subjekt koji je dostavio ponudu. Shodno tome, u postupku javne nabave gospodarski subjekt može sudjelovati kao samostalni ponuditelj, ili kao član zajednice gospodarskih subjekata, a u oba slučaja gospodarski subjekt može koristiti i institut podizvoditelja. Prema članku 55. stavku 2. Zakona o gradnji (Narodne novine broj 153/13, 20/17, 39/19, 125/19 i 145/24) ako u građenju sudjeluju dva ili više izvođača, investitor ugovorom o građenju određuje glavnog izvođača koji je odgovoran za međusobno usklađivanje radova i koji imenuje glavnog inženjera gradilišta, dok je stavkom 3. istog članka Zakona propisano da je glavni inženjer gradilišta odgovoran glavnom izvođaču za cjelovitost i međusobnu usklađenost radova, za međusobnu usklađenost provedbe obveza iz članka 54. ovoga Zakona te ujedno koordinira primjenu propisa kojima se uređuje sigurnost i zdravlje radnika tijekom izvođenja radova. Iz utvrđenog činjeničnog stanja proizlazi da je, u općim napomenama troškovnika naručitelj naveo odredbe kojima je regulirao obveze glavnog izvođača u slučaju da u izvršenju radova odnosno ugovora sudjeluje više izvođača, a u točki 6. i u točki 7. Kriteriji za kvalitativni odabir gospodarskog subjekta propisao je određene odredbe vezane za podnošenje zajedničke ponude od strane zajednice gospodarskih subjekata i odredbe vezane uz angažman podugovaratelja, što je sukladno članku 2. stavku 7. Pravilnika o dokumentaciji o nabavi te ponudi u postupcima javne nabave (Narodne novine, broj 65/07 i 75/20; dalje u tekst: Pravilnik o dokumentaciji). Ovo tijelo prihvaća kao valjanu argumentaciju naručitelja da je općim napomenama htio obuhvatili sve moguće situacije bez obzira na konkretne zahtjeve projekta. Po ocjeni 12 ovog tijela nije u pravu žalitelj kada navodi da naručitelj prejudicira angažman više izvođača i da je onemogućio samostalno podnošenje ponude od strane ponuditelja u smislu samostalnog izvođenja radova, bez angažmana drugih gospodarskih subjekata, jer za navedene tvrdnje ovo tijelo ne nalazi osnovu u dokumentaciji o nabavi, pa je u ovom dijelu žalbeni navod ocijenjen neosnovanim. Točno je da se naručitelj u gornjim odredbama poziva na verziju Zakona o gradnji (NN 153/13), za koji žalitelj ističe da nije na snazi i da je nekoliko puta mijenjan. S tim u svezi potrebno je navesti da se u tehničkim specifikacijama odnosno u Mapi 4 elektrotehnički projekt - elektroinstalacije nalazi Izjava o usklađenosti elektro projekta sa Zakonom o gradnji te s odredbama posebnih zakona i drugih propisa, pa je između ostalih, taksativno navedenih zakonskih i podzakonskih propisa, naveden i Zakon o gradnji (Narodne novine broj 153/13, 20/17, 39/19, 125/19), dakle navedene su izmjene Zakona o gradnji, koje su uslijedile nakon izvorne verzije zakona iz 2013. godine. Stoga, nastavno na prethodno navedeno činjenica da se u troškovniku, u općim napomenama lista D. Građevinske plohe i odvodnja, navodi Zakon o gradnji iz 2013. godine, nije od utjecaja na zakonitost dokumentacije o nabavi, pa je ovaj dio žalbenog navoda ocijenjen neosnovanim. Žalitelj navodi da je u dokumentu troškovnika, listu “D. Građevinske plohe i odvodnja” u stavci 5 Skidanje, čišćenje i paletiranje postojećih kocki kamenog opločenja za naknadnu ugradnju i čuvanje i u stavci 5 Opločenje površina kamenim kockama uz rubove objekata, naručitelj uputio na kamen “Gabro Jablanica” što je zabranjeno sukladno članku 210. st. 1. ZJN 2016 i suprotno načelima javne nabave, posebice načelu slobodne konkurencije i ravnopravnog tržišnog natjecanja. Navođenjem specifične marke "Gabro Jablanica" kao obvezne vrste kamena, bez mogućnosti alternativnih opcija, narušava se slobodna konkurencija jer isključuje druge dobavljače koji mogu ponuditi ekvivalentne materijale iste kvalitete i tehničkih specifikacija, bez obzira što je u prvoj stavci troškovnika predviđena naknadna ugradnja, odnosno zamjena. Zahtjev da se koriste isključivo proizvodi određene marke (u ovom slučaju "Gabro Jablanica") predstavlja neutemeljeno ograničenje za sve ostale ponuđače koji mogu imati jednak proizvod. Specifikacija koja traži isključivo korištenje proizvoda jednog proizvođača bez opravdanih temelja i/ili jasno raspisanih tehničkih specifikacija traženih kocki dovodi do kršenja osnovnih načela u javnoj nabavi. Citirajući odredbu iz dokumentacije o nabavi koja se odnosi na kriterije za ocjenu jednakovrijednosti predmeta nabave, žalitelj navodi da bi se moglo tumačiti da ponuditelji mogu nuditi jednakovrijedno rješenje, međutim u troškovniku ne postoji prostor gdje se može upisati naziv jednakovrijednog proizvoda kao što se to navodi dokumentacijom o nabavi (ćelije su zaključane). Dalje ističe da upućivanje na točno određenju marku nije popraćeno izrazom “ili jednakovrijedno”, niti su propisani kriteriji mjerodavni za ocjenu jednakovrijednosti, što je zakonska obveza iz članka 210. ZJN 2916. S obzirom na navedeno, žalitelj smatra kako dokumentacija u nabavi nije raspisana sukladna ZJN te su odredbe dokumentacije o nabavi neusklađene. U odgovoru na žalbu naručitelj navodi da troškovnička stavka specificira određenu vrstu kamena iz sljedećih razloga: - estetska usklađenost, jer prema arhitektonskom rješenju, zahtijeva se vizualna ujednačenost između novog i postojećeg popločenja kako bi se očuvala estetska cjelovitost prostora. 13 Zadovoljavanje smjernica ZJN s obzirom na to da specifikacija vrste kamena nije usmjerena na favoriziranje određenog dobavljača, već na postizanje istog standarda kvalitete i ujednačenosti u izvedbi. - Praktična primjena jer odabir identičnog kamena pojednostavljuje ugradnju, održavanje i popravke u budućnosti, što dodatno smanjuje troškove i vrijeme intervencija. - Uklanjanje postojećeg kamena i njegova ponovna ugradnja: Dio kamena koji je već ugrađen na trgu predviđen je za skidanje, što je detaljno opisano u troškovniku. Skidani kamen planirano je ponovno ugraditi na drugim predviđenim lokacijama unutar trga, sukladno arhitektonskom rješenju i funkcionalnim zahtjevima projekta, što je također obrađeno troškovnikom. Naručitelj dalje navodi da je izbor kamena dio autorskog rješenja koje je izrađeno i odabrano kroz javni arhitektonsko-urbanistički natječaj, te nadalje razrađivano kroz idejni, glavni i izvedbeni projekt. Rješenje predstavlja integralni dio autorske koncepcije i estetsko-funkcionalnog izraza projekta, čime je odabrani kamen neodvojivi element ukupnog projektantskog pristupa. Naručitelj navodi da je izradio troškovnik sukladno članku 210. stavku 1. ZJN 2016 jer smatra da je upućivanje na vrstu kamenih kocki „Gabro Jablanica" opravdano predmetom nabave. Naime, predmetne kocke se trenutno nalaze na lokaciji i kako je i sam žalitelj citirao troškovnikom je određeno „Površinu sačuvanog kamena Gabro Jablanica oduzeti od narudžbe novog kamena i ugraditi na mjesta definirana projektom." Dakle, svim zainteresiranim gospodarskim subjektima pružena je informacija da će se postojeće kocke ponovo koristiti. Kao što je životno logično kada nešto želimo ponovo oporabiti može se desiti da dio materijala neće biti moguće u potpunosti obnoviti i iskoristiti logična je da će se isti zamijeniti istim materijalom. Naručitelj želi iskoristiti postojeće kocke što je u skladu sa kružnim gospodarstvom i ujedno dio zelene nabave gdje se materijal ponovno upotrebljava smanjenjem stvaranja otpada i utjecaja na okoliš te predviđa da se dio materijala, koji neće moći ponovno staviti u upotrebu, trebati zamijeniti novim. Stoga je predmetom nabave opravdano upućivanje na određenu marku ili izvor jer naručitelj ne želi imati popločenu površinu sa dva različita proizvoda, a radi se o površini od izuzetne važnosti za naručitelja te ne želi narušiti vizuru trga. U troškovniku, listu D. Građevinske plohe i odvodnja, pod D1. pripremni radovi, u stavci 5 traženo je „Skidanje, čišćenje i paletiranje postojećih kocki kamenog opločenja za naknadnu ugradnju i čuvanje, Uklanjanje postojećeg kamenog popločenja rubova, granitne kocke kamena Gabro Jablanica. Dio neoštećenog kamenog popločenja potrebno je pažljivo ručno skinuti od podloge kako bi se mogao ponovno ugraditi u mjesta definirana projektom. Stavka uključuje skidanje, čišćenje i paletiranje ostalih granitnih kocki i granitnih kamenih opločnika unutar zone obuhvata. U cijenu stavke uključiti i njihovo slaganje na paletu (uključivo i trošak palete). U stavku uključen prijevoz do 5 km. Deponiranje se izvodi po trošku investitora. Obračun prema stvarnoj dimenziji metru kvadratnog sačuvanog kamena. Površinu sačuvanog kamena Gabro Jablanica oduzeti od narudžbe novog kamena i ugraditi na mjesta definirana projektom.“ U istom listu troškovnika, pod D.3. Gornji stroj, u stavci 5 traženo je Opločenje površina kamenim kockama uz rubove objekata, Dobava materijala, doprema na gradilište i postava kamenih kocki za opločenje uz rubove zgrada i objekata. Kamene kocke su kalane nepravilnih dimenzija cca (8-10)x(8-10)x(8-10) cm - vrsta kamenih kocki "Gabro Jablanica". Naručitelj je dokumentacijom o nabavi također propisao: „Kriteriji za ocjenu jednakovrijednosti predmeta nabave: Kriteriji za ocjenu jednakovrijednosti predmeta nabave ako se upućuje na marku ili izvor, ili određeni proces s obilježjima proizvoda 14 ili usluge koje pruža određeni gospodarski subjekt, ili na zaštitne znakove, patente, tipove ili određeno podrijetlo ili proizvodnju: Ukoliko je kod troškovničkih stavki naveden proizvoditelj/marka/tip robe (proizvoda) dozvoljeno je ponuditi jednakovrijednu robu. Ako se nudi jednakovrijedan proizvod, ponuditelj mora na za to predviđenim praznim mjestima u troškovniku prema odgovarajućim stavkama, navesti podatke o proizvođaču i tipu odgovarajućeg proizvoda koji se nudi, te ako se to traži, i ostale podatke koji se odnose na proizvod. Kriteriji mjerodavni za ocjenu jednakovrijednosti navedeni su u troškovniku kao minimalne tehničke karakteristike koje mora zadovoljiti jednakovrijedan proizvod. Ponuđeni jednakovrijedan proizvod mora zadovoljiti sve tražene karakteristike proizvoda navedene u troškovniku. Ovisno o proizvodu, kao dokaz jednakovrijednosti, Naručitelj može od najpovoljnijeg ponuditelja zatražiti dostavu tehničke dokumentacije o proizvodu iz koje je moguća i vidljiva usporedba te nedvojbena ocjena jednakovrijednosti (tehnička dokumentacija proizvođača, ispitni izvještaji priznatoga tijela, atesti, norme, certifikati, sukladnosti, podatak o internetskoj stranici proizvođača ponuđenog proizvoda na kojoj je dostupan dokument npr. specifikacija ili certifikat i sl.). Ukoliko ponuditelj ostavi prazna mjesta na kojima se opisuju jednakovrijedni proizvodi smatrat će se da je nudio proizvode navedene u stavkama troškovnika.” Člankom 210. stavkom 1. propisano je da tehničke specifikacije ne smiju upućivati na određenu marku ili izvor, ili određeni proces s obilježjima proizvoda ili usluga koje pruža određeni gospodarski subjekt, ili na zaštitne znakove, patente, tipove ili određeno podrijetlo ili proizvodnju ako bi to imalo učinak pogodovanja ili isključenja određenih gospodarskih subjekata ili određenih proizvoda, osim ako je to opravdano predmetom nabave. Stavkom 2. istog članka propisano je da je upućivanje iz stavka 1. toga članka iznimno dopušteno ako se predmet nabave ne može dovoljno precizno i razumljivo opisati sukladno članku 209. ovoga Zakona, pri čemu takva uputa mora biti popraćena izrazom “li jednakovrijedno". Prema stavku 3. istog članka, u slučaju iz stavka 2. toga članka, javni naručitelj je obvezan u dokumentaciji o nabavi navesti kriterije mjerodavne za ocjenu jednakovrijednosti predmeta nabave. Prema članku 403. stavku 3. ZJN 2016, naručitelj je obvezan dokazati postojanje činjenica i okolnosti na temelju kojih je donio odluke o pravima, poduzeo radnje ili propustio radnje te proveo postupke koji su predmet žalbenog postupka. Iz spornih odredbi troškovnika proizlazi da naručitelj traži skidanje, čišćenje i paletiranje postojećih kocki kamena Gabro Jablanica kako bi te kocke mogao ponovno ugraditi u mjesta definirana projektom odnosno kamene kocke treba postaviti za opločenje uz rubove zgrada i objekata. Iz citirane odredbe ZJN 2016 proizlazi da tehničke specifikaciju smiju upućivati na marku, izvor, patent i sl., samo iznimno, odnosno ako je opravdano predmetom nabave, uz korištenje izraza „ili jednakovrijedan“. S tim u svezi potrebno je uputiti na presudu Suda Europske unije C-424/23 od 16. siječnja 2025. koja se odnosi na pitanje propisivanja tehničkih specifikacija upućivanjem na određeni proizvod (odvodne cijevi od kamenštine i betona), pri čemu Sud tumači odredbu članka 42. stavak 4. Direktive/članak 210. ZJN 2016 (upućivanje na marku opravdano predmetom nabave). Potrebno je navesti sadržaj članka 42. stavka 4. Direktive 2014/24 koji glasi :Osim ako je to opravdano predmetom ugovora, tehničke specifikacije ne smiju upućivati na određenu marku ili izvor ili određeni proces s obilježjima proizvoda ili usluga koje pruža određeni gospodarski subjekt, ili na zaštitne znakove, patente, vrstu ili određeno podrijetlo ili proizvodnju ako bi to imalo učinak pogodovanja ili isključivanja određenih poduzeća ili određenih proizvoda. 15 Takva je uputa dopuštena samo u iznimnim slučajevima kada nije moguć dovoljno precizan i razumljiv opis predmeta ugovora sukladno stavku 3. Uz takvu uputu treba navesti riječ „ili jednakovrijedan“. U spomenutoj presudi Sud je konstatirao „…kada je upućivanje kao što je ono navedeno u članku 42. stavku 4. Direktive 2024/24 opravdano predmetom ugovora, ono se može uključiti u tehničke specifikacije a da se pritom ne primjenjuje zabrana iz prve rečenice te odredbe ili uvjeti predviđeni u njezinoj drugoj ili trećoj rečenici. Taj slučaj na koji se odnosi izraz “osim ako je opravdano predmetom ugovora“ treba, a da se pritom ne ugrozi cilj otvaranja javne nabave tržišnom natjecanju, tumačiti restriktivno, tako da obuhvaća samo situacije u kojima zahtjev koji se odnosi na uporabu proizvoda određene vrste ili podrijetla ili zaštitnog znaka ili koji je dobiven na temelju određenog patenta ili postupka, neizbježno proizlazi iz predmeta ugovora“. “ Sud je stava da „članak 42. stavak 4. Direktive 2014/24 treba tumačiti na način da javni naručitelji ne mogu, bez dodavanja izraza „ili jednakovrijedan“ u tehničkim specifikacijama postupka javne nabave radova precizirati od kojeg se materijala moraju sastojati proizvodi koje nude ponuditelji osim ako uporaba određenog materijala neizbježno proizlazi iz predmeta nabave jer ne postoji nikakva mogućnost koja se temelji na drugačijem tehničkom rješenju.“ Dakle, iz spomenute presude Suda proizlazi da u opisanom slučaju naručitelj nije obvezan takvu uputu popratiti izrazom „ili jednakovrijedno“ niti odrediti kriterije jednakovrijednosti. Žalbeno tijelo ocjenjuje da je naručitelj u konkretnom slučaju, u predmetnom žalbenom postupku dokazao postojanje činjenica i okolnosti na temelju kojih je je u predmetnim stavkama troškovnika uputio na vrstu kamena Gabro Jablanica, kao i da tako propisan zahtjev nema učinak pogodovanja određenom gospodarskom subjektu. Naime, naručitelj je u odgovoru na žalbu obrazložio da će se postojeće kocke Gabro Jablanica ponovo koristiti, što je u skladu sa kružnim gospodarstvom i ujedno dio zelene nabave gdje se materijal ponovno upotrebljava smanjenjem stvaranja otpada i utjecaja na okoliš te predviđa da se dio materijala, koji neće moći ponovno staviti u upotrebu, trebati zamijeniti novim. Naručitelj dalje navodi da je izbor kamena dio autorskog rješenja koje je izrađeno i odabrana kroz javni arhitektonskourbanistički natječaj, te nadalje razrađivano kroz idejni, glavni i izvedbeni projekt. Naručitelj traži kamen Gabro Jablanica iz razloga estetske usklađenosti, da se na naruši vizura trga i zbog opisane praktične primjene u smislu ponovne uporabe postojećeg kamena. S tim u svezi potrebno je navesti kako je životno i logično da se u slučaju oštećenja postojećeg kamena, koji se ne može ponovno koristiti za opločenje, nabavi i ugradi novi kamen. Žalitelj, s druge strane, prema ocjeni žalbenog tijela navedeno nije osporio, niti je žalbenim navodima dokazao povrede postupka ili materijalnog prava koje su istaknute u žalbi, prema članku 403. stavku 2. ZJN 2016. Naime, žalitelj nije dokazao da naručitelj opisom predmeta nabave pogoduje određenom gospodarskom subjektu (ne navodi niti o kojem se točno gospodarskom subjektu radi) i da je onemogućio gospodarskim subjektima jednak pristup postupku javne nabave. Osim navedenog, žalitelj nije dostavio očitovanje na naručiteljev odgovor na žalbu, čime nije osporio navode naručitelja. Slijedom navedenog, primjenom pravila o teretu dokazivanja iz članka 403. ZJN 2016, žalbeno tijelo predmetni žalbeni navod ocijenilo je neosnovanim. Žalitelj navodi da su nejasni uvjeti i zahtjevi u troškovniku- list “E. Elektroinstalacije trga” jer u tom dokumentu ne postoje “Opći uvjeti” ili “Opće napomene” iako je u obavljenom izvedbenom projektu, na str.2. navedeno da su sastavni dio Izvedbenog projekta uz Glavne projekte (sve mape i elaborati) i 16 Troškovnici i Opći uvjeti za “Uređenje Trga Republike u Čakovcu – objedinjeni troškovnik”. Nepostojanje Općih uvjeta, koji se smatraju sastavnim dijelom dokumentacije, uzrokuje pravnu nesigurnost i otežava izradu ponuda, stoga žalitelj predlaže da se objave Opći uvjeti za Elektroinstalacije trga, sukladno navodima u Izvedbenom projektu, kako bi dokumentacija o nabavi bila potpuna i usklađena s važećim propisima. Naručitelj u odgovoru na žalbu navodi da su opće napomene u troškovniku uvodni dio dokumenta koji pruža ključne informacije i smjernice o izvedbi radova, odgovornostima sudionika, općim uvjetima i pravilima koja vrijede za cijeli projekt. One služe kao okvir unutar kojeg se definira način na koji se trebaju tumačiti pojedine stavke troškovnika i tehnički-zahtjevi. Ako su troškovničke stavke napisane dovoljno jasno nema potrebe za dodatnim uvjetima kao prilog troškovniku, kao što je ovdje slučaj, ističe naručitelj. Smatra da su sve bitne informacije vezane uz tehničke zahtjeve, količine, materijale i način izvođenja radova jasno definirane unutar pojedinačnih troškovničkih stavaka. Dalje navodi da sve aktivnosti vezane uz izvedbu radova podrazumijevaju pridržavanje važećih zakonskih propisa, tehničkih normi i standarda (npr. Zakona o gradnji, odgovarajućih HRN/EN normi). Ovi uvjeti, iako nisu izričito navedeni u troškovniku, ističe naručitelj, predstavljaju obvezu svih sudionika projekta i sastavni su dio svakodnevne inženjerske i izvođačke prakse. Od svih izvođača očekuje se da poznaju standardne postupke i opće uvjete izvođenja radova. Odredbe ZJN 2016 mjerodavne za ocjenu ovoga navoda prethodno su već citirane. Ovdje je potrebno navesti da naručitelj nije propisao u izvedbenom projektu, da su njegov sastavni dio opći uvjeti za elektroinstalaciju trga, već da su njegov sastavni dio uz glavni projekt i troškovnici i opći uvjeti za uređenje trga. Troškovnik je objavljen pod nazivom objedinjeni troškovnik te se isti sastoji od: A. Građevinsko obrtnički radovi, b. Urbana oprema, C. hortikulturalno uređenje, D. građevinske plohe i odvodnja, E. projekt elektroinstalacija trga, F. Elektro projekt fontanske tehnike i G. Strojarski projekt fontanske tehnike. Pojedini dijelovi troškovnika primjerice A. troškovnik građevinsko obrtničkih radova ili C troškovnik hortikultura sadrži opće napomene, dok pojedini dijelovi troškovnika poput lista E. troškovnik elektro instalacije trga, na koji ukazuje žalitelj, te list B. urbana oprema, ne sadrže opće napomene ili opće uvjete. Izvršenim uvidom u Izvedbeni projekt na str.2, na koju upućuje žalitelj utvrđeno je da je navedeno da su sastavni dio Izvedbenog projekta uz Glavne projekte (sve mape i elaborati) i Troškovnici i Opći uvjeti za “Uređenje Trga Republike u Čakovcu – objedinjeni troškovnik”. Žalitelj smatra da je dokumentacija o nabavi nejasna i dvojbena jer u troškovniku- listu “E. Elektroinstalacije trga” ne postoje “Opći uvjeti” ili “Opće napomene” te predlaže da se objave Opći uvjeti za elektroinstalacije trga. S druge strane, naručitelj ističe da su troškovničke stavke napisane dovoljno jasno i nisu potrebne zajedničke informacije i smjernice, tj. nema potrebe za dodatnim uvjetima kao prilog troškovniku. Žalitelj nije dostavio očitovanje na naručiteljev odgovor na žalbu, čime nije osporio navode naručitelja. Dakle, u konkretnom slučaju ovo tijelo nije našlo povrede na koje upućuje žalitelj, pa se primjenom pravila o teretu dokazivanja iz članka 403. ZJN 2016 žalbeni navod ocijenjen neosnovanim. Žalitelj navodi da se u dokumentu troškovnika, listu “E. Elektroinstalacije trga” i u MAPI 4 “Elektrotehnički projekt – Elektroinstalacije” favoriziraju točno određeni 17 proizvođači, odnosno modeli i tipovi rasvjetnih tijela. U bitnom žalitelj navodi da je u MAPA 4 “Elektrotehnički projekt – Elektroinstalacije” naveden proizvođač Hepper Lighting, LP4034.863-EN-T4-500-830, Domino AFX 3 Module koji se odnosi na stavku 1. troškovnika E.5. Vanjska rasvjeta, proizvođač Hepper Lighting, LP4034.862-EN-T4-350-830, Domino AFX 2 Module koji se odnosi na stavku 3. troškovnika E.5. Vanjska rasvjeta i proizvođač Hepper Lighting, LP4034.861-EN-T5500-830, Domino AFX 1 Module koji je tražen u stavci 2. troškovnika E.5. Vanjska rasvjeta. Na taj način naručitelj favorizira točno određenog proizvođača, čime grubo krši odredbu članka 210. ZJN 2016 s obzirom da se u glavnom projektu neopravdano navedeni proizvođači i modeli rasvjetnih tijela i navedeno nije popraćeno izrazom “ili jednakovrijedno” niti su u bilo kojem dijelu glavnog projekta ili troškovnika ili dokumentacije o nabavi raspisani transparentni i mjerodavni kriteriji jednakovrijednosti. Iako se u troškovniku ne spominju konkretni nazivi proizvođača koji su navedeni u glavnom projektu, ističe žalitelj, tehničke specifikacije raspisane su na način da upućuju na točno one proizvođače, modele i tipove proizvoda koji su navedeni u glavnom projektu čime je onemogućeno tržišno natjecanje, što je suprotno načelu transparentnosti, jednakog tretmana i zabrane diskriminacije. U vezi s primjedbom da projekt pogoduje pojedinim proizvođačima, naručitelj u odgovoru na žalbu ističe da se u pripremi projekta i troškovnika postupalo u skladu s važećim zakonskim propisima i tehničkim pravilima struke. U troškovniku su navedene isključivo tehničke karakteristike rasvjetnih tijela, dok proizvođači nisu spomenuti. Spominjanje proizvođača u projektnim dokumentima odnosi se isključivo na potrebe svjetlo tehničkog proračuna, a ne na pogodovanje ili ograničavanje tržišne konkurencije. Ukazuje na potrebu odabira određenog proizvoda kako bi se provele simulacije i osiguralo tehnički optimalno rješenje, što ne znači da se predviđa korištenje isključivo tog proizvoda. Prihvatljiva su sva rasvjetna tijela koja ispunjavaju tehničke specifikacije navedene u troškovniku, čime su zadovoljeni svi zakonski i tehnički uvjeti za otvorenu i transparentnu javnu nabavu. Naručitelj navodi da je prije objavljivanja nadmetanja proveo ispitivanje tržišta i utvrdio da osim proizvoda s kojima je napravljen proračun, još dva proizvođača - Ewo i Fiberli u svojem proizvodnom programu imaju proizvode koji zadovoljavaju tehničke karakteristike navedene u troškovniku. Postupajući prema žalbenom navodu, izvršen je uvid u dokumentaciju o nabavi. U troškovniku, dio E5. Vanjska rasvjeta, u stavci 1 traženo je „Dobava, montaža i spajanje sa svim potrebnim spojnim i montažnim materijalom za potpuno funkcioniranje do pune funkcionalnosti Dekorativna urbana LED svjetiljka svjetlo sive boje (prema odabiru projektanta) boje u kompletu sa pripadajućim stupom visine 9m u boji svjetiljke, za vanjsku rasvjetu sa asimetričnom optikom.“ Dalje su opisane tehničke karakteristike tražene svjetiljke, primjerice aluminijsko kućište otporno na koroziju, ukupna snaga svjetiljke maksimalno 72 W, efikasnost svjetiljke minimalno 118 lm/W, temperatura boje svjetlosti 3000K . Stavka 2. i stavka 3. glasi „Dobava, montaža i spajanje sa svim potrebnim spojnim i montažnim materijalom za potpuno funkcioniranje do pune funkcionalnosti Dekorativna urbana LED svjetiljka svjetlo sive boje (prema odabiru projektanta) u kompletu sa pripadajućim stupom visine 6 m u boji svjetiljke, za vanjsku rasvjetu sa asimetričnom optikom.“ Dalje su propisane tehničke specifikacije predmetnih svjetiljki koje su razlikuju u pojedinim vrijednostima primjerice u ukupnoj snazi svjetiljke, efikasnost svjetiljke i sl. Potrebno je ukazati i na točku 3.1.2. tehničke specifikacije, kojom je propisan kriterij za ocjenu jednakovrijednosti predmeta nabave. Predmetnom točkom je 18 propisano da ukoliko je kod troškovničkih stavki naveden proizvoditelj/marka/tip robe (proizvoda) dozvoljeno je ponuditi jednakovrijednu robu. Ako se nudi jednakovrijedan proizvod, ponuditelj mora na za to predviđenim praznim mjestima u troškovniku prema odgovarajućim stavkama, navesti podatke o proizvođaču i tipu odgovarajućeg proizvoda koji se nudi, te ako se to traži, i ostale podatke koji se odnose na proizvod. Kriteriji mjerodavni za ocjenu jednakovrijednosti navedeni su u troškovniku kao minimalne tehničke karakteristike koje mora zadovoljiti jednakovrijedan proizvod. Ponuđeni jednakovrijedan proizvod mora zadovoljiti sve tražene karakteristike proizvoda navedene u troškovniku. U žalbenom je postupku utvrđeno da je naručitelj uz dokumentaciju o nabavi objavio i dokumente „Mapa 1 arhitektonski projekt”, „MAPA 2 građevinski projektprojekt konstrukcije“, „Mapa 3 građevinski projekt- površinskih ploha i odvodnje“, „Mapa 4 elektrotehnički projekt- elektroinstalacije“ i ,„Mapa 5 strojarski projektfontanske tehnike“, „Mapa 6 elektro projekt- fontanske tehnike“, „mapa 7 građevinski projekt oborinskog kanala, „Trg Čakovec_IZV_20231127_izvedbeni projekt“ i Trg Čakovec_IZV_2025123 detalj vertikale, koji su na EOJN platformi objavljeni pod nazivom „Tehnička specifikacija“. U Dokumentu Mapi 4- elektrotehnički projektelektroinstalacije koju je izradio Inženjerski ured Bešlić j.d.o.o., Zagreb, projektant: Petar Bešlić, mag.ing.el., nalazi se i proračun rasvjete gdje se navode svjetiljke na koje upućuje žalitelj (LP4034.863-EN-T4-500-830 Domino AFX 3 Module, LP4034.862-EN-T4-350-830 Domino AFX 2 module i LP4034.861-EN-T5-500-830 Domino AFX 1 Module). Člankom 1. stavkom 1. ZJN 2016 propisano je da se tim Zakonom utvrđuju pravila o postupku javne nabave koji provodi javni ili sektorski naručitelj, ili drugi subjekt u slučajevima određenim ovim Zakonom, radi sklapanja ugovora o javnoj nabavi robe, radova ili usluga, okvirnog sporazuma te provedbe projektnog natječaja. Nadalje, iz odredbe članka 209. ZJN 2016 proizlazi da obveza postupanja po tome članku za naručitelja nastupa u trenutku kada na temelju izrađenog projekta po ovlaštenim stručnjacima izrađuje tehničke specifikacije i/ili troškovnik u kojima opisuje predmet nabave na temelju već izrađenih projekata. U konkretnom slučaju, kako je to prethodno opisano, naručitelj je projektnu dokumentaciju, objavio pod nazivom tehničke specifikacije, a u troškovniku je opisao tehničke karakteristike rasvjetnih tijela, u stavkama na koje upućuje žalitelj, i nije uputio na određenu marku, izvor, proizvođača ili sl. u kojem slučaju je uputa morala biti popraćena izrazom „ili jednakovrijedno“. Stoga je u pravu naručitelj kada navodi da proizvođači nisu navedeni u troškovniku, već su navedene isključivo tehničke karakteristike rasvjetnih tijela i da su prihvatljiva sva rasvjetna tijela koja ispunjavaju tehničke specifikacije navedene u troškovniku. Naručitelj je, također, u pravu kada navodi da su u projektnim dokumentima spomenuti proizvođači za potrebe izrade svjetlo- tehničkog proračuna. Žalitelj tvrdi da iako se u troškovniku ne spominju konkretni nazivi proizvođača tehničke specifikacije su raspisane na način da upućuju na točno one proizvođače i proizvode koji su navedeni u glavnom projektu, ali za navedene tvrdnje ne dostavlja dokaze. Osim toga, u tehničkoj specifikaciji je propisano da ukoliko je kod troškovničkih stavki naveden proizvoditelj/marka/tip robe (proizvoda) dozvoljeno je ponuditi jednakovrijednu robu. Stoga, ovo tijelo ne nalazi osnove za zaključak da se u konkretnom slučaju radi o povredi odredbe članka 210. i članka 4. ZJN 2016, pa je žalbeni navod ocijenjen neosnovanim. Žalitelj navodi da je uvidom u dokumentaciju o nabavi, troškovnik i MAPU 4 “Elektrotehnički projekt – Elektroinstalacije” uočio kako svjetiljke koriste DALI protokol 19 za upravljanje te mu nije jasno na koji način rasvjeta mora raditi (koji modovi rada, prigušenost, boja i sl.). Uzimajući u obzir navedeno te s obzirom na favoriziranje proizvođača rasvjete žalitelj tvrdi da je doveden u zabludu jer taj trošak ne može predvidjeti. Kad bi dokumentacija o nabavi bila raspisana transparentno i sukladno načelima javne nabave, mogla bi se koristiti oprema drugih proizvođača te bi taj trošak mogli predvidjeti i znati što je potrebno da se stavka izvede do potpune gotovosti i funkcionalnosti, ističe žalitelj. Dalje navodi da je na stranici 74/94 projektne dokumentacije naveden kontroler za rasvjetu (Zumtobel LITECOM CCD 28000258/9TE), što predstavlja izravno upućivanje na točno određenog proizvođača i tip opreme, bez jasno definiranih kriterija jednakovrijednosti, što je protivno članku 210. ZJN 2016. U dokumentaciji nisu detaljno opisani načini rada i funkcionalnosti sustava rasvjete koje bi kontroler trebao osigurati, što dodatno otežava procjenu troškova i onemogućava podnošenje valjane ponude, ističe žalitelj. U odgovoru na žalbu naručitelj navodi da je projektom predviđeno povezivanje svih rasvjetnih tijela na jedan centralni DALI kontroler, čime je omogućeno da investitor ima potpunu slobodu kako želi upravljati rasvjetom. DALI (akronim za Digital Addressable Lighting Interface) je standardizirano digitalno sučelje za elektroničke prigušnice i nije uvjetovan za jednog proizvođača. Navodi da su proizvođači spomenuti isključivo u fazi projektiranja i izrade svjetlotehničkog proračuna, jer je bilo potrebno odabrati određeni proizvod kako bi se provele simulacije i osiguralo tehnički optimalno rješenje. Međutim, to ne znači da se predviđa korištenje isključivo tog proizvoda. Prihvatljiva su sva rasvjetna tijela koja ispunjavaju tehničke specifikacije navedene u troškovniku. Troškovnik sadrži sve potrebne tehničke karakteristike potrebne za definiranje cijene stavke. Naručitelj navodi da je prije objavljivanja nadmetanja proveo ispitivanje tržišta i utvrdio je da osim proizvoda s kojima je napravljen proračun, još dva proizvođača - Ewo i Fiberli u svojem proizvodnom programu imaju proizvode koji zadovoljavaju tehničke karakteristike navedene u troškovniku. Nastavno na prethodni žalbeni navod kojim je žalitelj istaknuo da se favorizira određeni proizvođač svjetiljki, a koji je ovo tijelo ocijenilo neosnovanim, žalitelj tvrdi da mu nije jasno na koji način radi rasvjeta putem DALI protokola, koji je naveden u projektnoj dokumentaciji. Žalitelj ovdje ne upućuje na povredu članka 200. stavka 1. ZJN 2016 već traži odgovore na pojedina pitanja. S tim u svezi potrebno je uputiti na odredbu članka 202. ZJN 2016 kojom je propisano da gospodarski subjekt može zahtijevati dodatne informacije, objašnjenja ili izmjene u vezi s dokumentacijom o nabavi tijekom roka za dostavu ponuda. Osim toga, u odgovoru na žalbu naručitelj navodi da DALI protokol predstavlja standardizirano digitalno sučelje za elektroničke prigušnice i nije uvjetovan za jednog proizvođača, na koje navode se žalitelj nije očitovao. Slijedom navedenog, žalbeni navod je u ovom dijelu ocijenjen neosnovanim. U odnosu na žalbeni navod da je povrijeđen članak 210. ZJN 2016 zbog toga što je na stranici 74/94 projektne dokumentacije naveden kontroler za rasvjetu (Zumtobel LITECOM CCD 28000258/9TE) i da za isti nije detaljno opisan način rada, potrebno je navesti da je Mapu 4- izradio Inženjerski ured Bešlić j.d.o.o., Zagreb, po projektantu Petru Bešliću i da je kontroler naveden u sklopu crteža broj 6. jednopolna shema glavnog razvodnog ormara trga + GROT-2. Naručitelj je predmetnu mapu 4 objavio pod nazivom tehničke specifikacije, u točki 3.1.2. tehničke specifikacije propisao kriterije za ocjenu jednakovrijednosti predmeta nabave, kako je to u rješenju 20 prethodno opisano, te u dokumentaciji o nabavi koju izrađuje na temelju projekta nije uputio na predmetni kontroler. Slijedom navedenog, ovo tijelo ne nalazi osnove za zaključak da se u konkretnom slučaju radi o povredi odredbe članka 210. i članka 4. ZJN 2016, pa je žalbeni navod ocijenjen neosnovanim. Žalitelj navodi da je naručitelj u MAPI 4 “Elektrotehnički projekt – Elektroinstalacije” uputio na normu HRN-EN 12464-1:2008, koja nije više u upotrebi i koja nije primjenjiva na projekt koji se odnosi na rasvjetu vanjskih prostora, kao što je to u ovom slučaju, jer se ta norma odnosi na rasvjetu unutarnjih prostora. Ističe da trenutno važeća norma koja se odnosi na rasvjetu vanjskih prostora je HRN EN 12464-2:2014, koja zamjenjuje prethodno navedenu normu u kontekstu predmetnog projekta. Korištenje zastarjele norme dovodi do neusklađenosti projektne dokumentacije s važećim standardima, čime se ugrožava zakonitost i pravilnost postupka javne nabave, ističe žalitelj. Naručitelj u odgovoru na žalbu navodi da je u glavnom projektu MAPA 4 elektrotehnički projekt – elektroinstalacije, na str. 14 naveden popis normi s kojima je projekt usklađen, a pod što spada i norma HRN-EN 12464: U kompletnoj projektnoj dokumentaciji se na više stotinu mjesta spominju Zakoni, pravilnici, norme i smjernice, a navedena norma nalazi se u MAPI 4, na stranici 43. u kojoj se navodi: „Rasvjeta je programirana u skladu s normom HRN-EN 12464-1:2008 i uputstvima isporučitelja opreme". Ponuditelj je dužan nuditi opremu prema specifikaciji navedenoj u troškovniku, dok je svrha projektne dokumentacije zainteresiranim gospodarskim subjektima pružiti informacije prema kojima se potrebno voditi prilikom gradnje predmetne nabave. Naručitelju nije jasno kako bi žalitelj ili bilo koji drugi zainteresirani gospodarski subjekt mogao pretrpjeti štetu zbog toga što je propisana predmetna norma u projektnoj dokumentaciji jer projekte izrađuju stručnjaci sukladno Zakonima i podzakonskim aktima temeljem kojih se izdaju razne dozvole i koji su stavljeni na raspolaganje svim zainteresiranim gospodarskim subjektima kako bi se pobliže upoznali sa predmetom nabave. Provjeravajući osnovanost žalbenog navoda izvršen je uvid u dokumentaciju o nabavi, gdje je u točki 3.1.2. Općih podataka o postupku nabave naručitelj propisao „Odredbe o normama: Za sve stavke u Troškovniku gdje su navedena tehnička pravila koja opisuju predmet nabave pomoću hrvatskih odnosno europskih odnosno međunarodnih normi, gospodarski subjekt treba ponuditi predmet nabave u skladu s normama iz ove Dokumentacije o nabavi ili jednakovrijedno. Za svaku normu navedenu po dotičnom normizacijskom sustavu dozvoljeno je nuditi jednakovrijednu normu, tehničko odobrenje odnosno uputu iz odgovarajuće hrvatske, europske ili međunarodne nomenklature.“ Dalje je utvrđeno da točno žalitelj navodi da je u MAPI 4 “Elektrotehnički projekt – Elektroinstalacije” navedena norma HRN-EN 12464-1:2008, ali nije naručitelj uputio na tu normu, već je mapu 4 koja je dio projektne dokumentacije, izradio projektant. Kao što je ovo tijelo u rješenju prethodno navelo, naručitelj je projektnu dokumentaciju objavio pod nazivom tehničke specifikacije, stoga je obvezan prilikom opisa predmeta nabave i sastavljanja dokumentacije o nabavi pridržavati se odredbi članka 209. ZJN 2016, što je i učinio u konkretnom slučaju, jer je u dokumentaciji o nabavi (točki 3.1.2. tehničke specifikacije) odredio da gospodarski subjekt treba ponuditi predmet nabave u skladu s normama iz ove dokumentacije o nabavi ili jednakovrijedno. Bitno je napomenuti da obveza postupanja po članku 209. ZJN 2016 za naručitelja nastupa u trenutku kada na temelju izrađenog projekta po ovlaštenim stručnjacima izrađuje tehničke specifikacije 21 i/ili troškovnik u kojima opisuje predmet nabave na temelju već izrađenih projekata. Stoga je u pravu naručitelj kada navodi da je u konkretnom slučaju ponuditelj dužan nuditi opremu prema specifikaciji navedenoj u troškovniku, dok je svrha projektne dokumentacije zainteresiranim gospodarskim subjektima pružiti informacije prema kojima se potrebno voditi prilikom gradnje predmetne nabave. Slijedom navedenog, žalbeni navod ocijenjen je neosnovanim. Žalitelj navodi da je u Troškovniku u grupi radova E.6. predviđena ugradnja sustava videonadzora, dok u glavnom projektu nije naveden sustav videonadzora, što stvara neusklađenost s troškovnikom. Žalitelj ističe kako su otvorena pitanja: Kako će se osigurati usklađenost s važećim zakonskim i tehničkim normama? Tko će biti odgovoran za izradu projektne dokumentacije i definiranje uvjeta za ugradnju ovog sustava? Stavka videonadzora u troškovniku, bez jasnog projekta ili tehničkih uvjeta, daje dojam da je predviđena samo kao formalni troškovnički zapis, i ostavlja prostor za naknadne manipulacije s troškovima i tehničkim zahtjevima što može dovesti do povećanja troškova izvan predviđenih okvira, neusporedivosti ponuda zbog različitih tumačenja ove stavke među ponuditeljim i pravne nesigurnosti za ponuditelje. Naručitelj se očitovao na način da je istaknuo da su u troškovniku detaljno opisane sve stavke vezane uz postavljanje videonadzora, uključujući tehničke karakteristike opreme i način izvedbe. Navodi da je projekt elektroinstalacija obradio sve potrebne aspekte elektroinstalacijskog sustava, uključujući: - polaganje kabelskih trasa, - predviđanje mjesta instalacije kamera i opreme, - napojne točke i povezivanje opreme putem mrežnih i naponskih kabela, - priključne ormariće i infrastrukturu za povezivanje s centralnim sustavom upravljanja. S obzirom na to da su elektroinstalacijski zahtjevi za videonadzor u potpunosti integrirani u projekt elektroinstalacija, nije bilo potrebe za izradom zasebnog projekta videonadzora, što i nije uobičajena praksa te u ovom slučaju nije bila potrebna jer su svi zahtjevi jasno i precizno specificirani kroz postojeću tehničku dokumentaciju. Videonadzor se smatra podskupom cjelokupne elektroinstalacijske infrastrukture, stoga je njegovo izvođenje tehnički jasno definirano u okviru postojećeg projekta. Mjerodavno pravo za ocjenu ovih žalbenih navoda prethodno je u rješenju već citirano. Žalitelju je dakle sporno to što u troškovniku predviđena ugradnja sustava videonadzora, dok u projektu ne postoji sustav video nadzora, slijedom čega je dokumentacija o nabavi neusklađena i može dovesti do neusporedivosti ponuda. Naručitelj je u odgovoru na žalbu istaknuo da su elektroinstalacijski zahtjevi za videonadzor u potpunosti integrirani u projekt elektroinstalacija i da nije bilo potrebe za izradom zasebnog projekta videonadzora, jer su svi zahtjevi jasno i precizno specificirani kroz postojeću tehničku dokumentaciju te da su u troškovniku detaljno opisane sve stavke vezane uz postavljanje videonadzora, uključujući tehničke karakteristike opreme i način izvedbe. Žalitelj se nije očitovao na odgovor naručitelja na žalbu, pa stoga nije osporio niti naručiteljeve argumente. Slijedom navedenog, prema ocjeni ovog tijela navod žalitelja ocjenjuje se neosnovanim. Žalitelj navodi da su nejasni uvjeti i zahtjevi u Troškovniku - List F. Fontana – Elektro jer su u MAPI 4 “Elektrotehnički projekt – Elektroinstalacije” pod popisom crteža “7.0. Crteži” navedeni i nacrti “Situacija – Tlocrt trga – elektroinstalacije rasvjete i priključka” te “Situacija Tlocrt trga – EKI infrastruktura u trgu”, međutim, isti u projektu nisu vidljivi, odnosno isti nisu stavljeni na raspolaganje. Iz navedenog 22 razloga žalitelj ne može vidjeti trase kabela niti pozicije rasvjetnih tijela te isto povezati s troškovnikom, što onemogućuje pravilnu procjenu radova i troškova te predaju ponude. U odgovoru na žalbu naručitelj navodi da su elektroinstalacije fontane obrađene detaljno u MAPI 6- Elektro projekt fontanske tehnike, broj projekta/TO: TD373/2023-GE Aquachem d.o.o. Industrijska cesta 12, lvanić-Grad, OIB 17436320396 Projektant: Nikola Horvat struč.spec.ing.el. E 3027 koja je sastavni dio projektne dokumentacije i usklađena s ostalim mapama troškovnikom elektroinstalacija bazenske tehnike. Odredbom članka 200. stavkom 1. ZJN 2016 propisano je da dokumentacija o nabavi mora biti jasna, precizna, razumljiva i nedvojbena te izrađena na način da omogući podnošenje usporedivih ponuda. Uvidom u Mapu 4- “Elektrotehnički projekt – Elektroinstalacije” na stranici 4. pod popisom crteža “7.0. Crteži” navedeni su i nacrti “Situacija – Tlocrt trga – elektroinstalacije rasvjete i priključka” te “Situacija Tlocrt trga – EKI infrastruktura u trgu“, te je u nastavku popisano još 12 dokumenata. U troškovniku, listu F. nalazi se troškovnik elektroinstalacija fontanske tehnike, s detaljnim opisom radova. Žalitelj ističe da su nejasni uvjeti iz troškovnika, jer u projektu nisu vidljivi nacrti pa ne može povezati stavke troškovnika s nacrtima odnosno trasom polaganja kabela iz tih nacrta. Naručitelj se očitovao na način da su u MAPA 6- Elektro projekt fontanske tehnike, koju je izradio Aquachem d.o.o. lvanićGrad, po projektantu Nikoli Horvatu, struč.spec.ing.el. detaljno obrađene elektroinstalacije fontane koja je dio projektne dokumentacije i usklađena s ostalim mapama troškovnikom elektroinstalacija bazenske tehnike. Na navedeno se žalitelj nije očitovao pa stoga nije osporio niti naručiteljeve argumente. Slijedom svega navedenog, primjenom pravila o teretu dokazivanja iz članka 403. ZJN 2016, žalbeni navod ocjenjuje se neosnovanim. Žalitelj navodi da MAPA 4 “Elektrotehnički projekt – elektroinstalacije” nije izrađena sukladno zakonskim propisima odnosno sukladno Zakonu o zaštiti od svjetlosnog onečišćenja. Žalitelj navodi da dekorativna podna rasvjeta, primjerice jedna od svjetiljki navedena u projektu CNC 120 SPOT TRASP navedena u MAPI 4 (stranica 91) predstavlja rasvjetu koja se ugrađuje direktno u pod i ima svjetlosni snop isključivo prema gore (“u nebo”) poveznica: https://www.lombardo.it/en/ products/cnc-120-t. Žalitelj navodi da se dekorativna podna rasvjeta tražena u stavkama troškovnika E.5.6/7/8/9 i da definirane tehničke specifikacije u troškovniku omogućuju nuđenje isključivo onih rasvjetnih tijela koja su navedene u projektima te koje su ujedno suprotne navedenom zakonu. Naime, sukladno članku 11., st. 5. Zakona o zaštiti od svjetlosnog onečišćenja, zabranjeno je rabiti svjetlosne snopove bilo kakve vrste ili oblika usmjerene prema nebu ili prema prirodnom vodnom tijelu. Naručitelj u odgovoru na žalbu u bitnom navodi da spomenuta grupa rasvjetnih tijela služi za osvjetljavanje fasade objekta te je samim time svjetlosno onečišćenje svedena na minimum. Ističe da troškovnik sadrži tehničke karakteristike rasvjetnih tijela korištenih za svjetlotehnički proračun i ne spominje proizvođače. Projekt i troškovnik su usklađeni s Pravilnikom o zonama rasvijetljenosti, dopuštenim vrijednostima rasvjetljavanja i načinima upravljanja rasvjetnim sustavima (Narodne novine broj 28/2020), čl. 9 i 10. koji govore o dekorativnoj rasvjeti. U nastavku naručitelj detaljno iznosi razloge zbog kojih smatra da je tehnička specifikacija zakonito propisana. 23 Ovdje je prvenstveno potrebno napomenuti da se u svakom konkretnom slučaju prilikom javne nabave robe, usluga i radova naručitelj mora pridržavati važećih propisa kojima je regulirana ta materija. Prema članku 11. stavku 5. Zakona o zaštiti od svjetlosnog onečišćenja (Narodne novine, broj 14/19) zabranjeno je: 1. rabiti svjetlosne snopove bilo kakve vrste ili oblika usmjerene prema nebu ili prema prirodnom vodnom tijelu. Žalitelj, dakle tvrdi da je naručitelj u stavkama troškovnika E.5.6/7/8/9 tražio dekorativnu podnu rasvjetu koja po propisanim tehničkim specifikacijama odgovara isključivo rasvjetnim tijelima koje su navedeni u projektu, a da je u projektu primjerice navedena svjetiljka CNC 120 SPOT TRASP koja ima svjetlosni snop isključivo prema gore (“u nebo”), što je protivno članku 11. stavku 5. točki 1. Zakona o zaštiti od svjetlosnog onečišćenja. U konkretnom slučaju naručitelj je u troškovniku listu E. elektroinstalacije trga, pod E5 vanjska rasvjeta u stavkama 5, 6, i 8. tražio ugradne podne LED svjetiljke, a u stavci 7. tražio ugradnu podnu RGB LED svjetiljku za koje je propisao tehničke specifikacije i uputio da se ista nalazi u projektu pod oznakom V6. V7 i V8. Primjerice u stavci 5. propisane su sljedeće tehničke specifikacije: kućište izrađeno od nehrđajućeg čelika, mogućnost rotiranja svjetiljke, ukupna snaga svjetiljke maksimalno 14 W, efikasnost svjetiljke minimalno 47,2 lm/W, temperatura boje svjetlosti 2700K. Uvidom u Mapu 4. “Elektrotehnički projekt – elektroinstalacije” , na stranici 91 u Proračunu rasvjete navedena je i svjetiljka CNC 120 SPOT TRASP, na koju ukazuje žalitelj. Potrebno je navesti da iz Zakona o zaštiti od svjetlosnog onečišćenja proizlazi odgoda njegove primjene za period od 12 godina od dana stupanja na snagu Pravilnika o zonama rasvijetljenosti, dopuštenim vrijednostima rasvjetljavanja i načinima upravljanja rasvjetnim sustavima, koji je kao provedbeni propis donesen radi lakše provedbe Zakona o zaštiti od svjetlosnog onečišćenja. Nadalje, predmetni Zakon propisuje prekršajnu odgovornost za pravnu osobu investitora vanjske rasvjete i za izvođača vanjske rasvjete koji ugovori postavljanje svjetiljki i ostalih izvora svjetlosti protivno odredbama članaka 8. i 11. toga Zakona. Osim toga, kontrola primjene toga Zakona nije u nadležnosti razmatranja ovog žalbenog tijela, odnosno na naručitelju je odgovornost da opis predmeta nabave uskladi sa svim važećim propisima. Naime, sukladno članku 399. stavku 3. ZJN 2016 u žalbenom postupku odlučuje se o zakonitosti postupaka, radnji, propuštanja radnji i odluka donesenih u postupcima javne nabave te o zakonitosti ugovora o javnoj nabavi i okvirnih sporazuma sklopljenih bez provedbe postupaka javne nabave. U konkretnom slučaju, naručitelj je u dokumentaciji o nabavi u Troškovniku, u stavkama E.5.6/7/8/9 tražio ugradne podne svjetiljke sa propisanim tehničkim specifikacijama i nije uputio na određenog proizvođača/proizvod, što je sukladno odredbama ZJN 2016, a žalitelj nije dokazao da propisanim tehničkim specifikacijama može udovoljiti samo svjetiljka CNC 120 SPOT TRASP. Osim toga, naručitelj u odgovoru na žalbu navodi da spomenuta grupa rasvjetnih tijela služi za osvjetljavanje fasade objekta čime je svjetlosno onečišćenje svedena na minimum. Iz stanja spisa proizlazi da se žalitelj nije očitovao na odgovor naručitelja na žalbu pa stoga nije osporio niti naručiteljeve argumente. Slijedom svega navedenog, ovo tijelo u konkretnom slučaju u postupanju naručitelja ne nalazi nezakonitosti na koje ukazuje žalitelj te se slijedom navedenog žalbeni navod ocjenjuje neosnovanim. 24 Žalitelj dalje ukazuje na neusklađenost između MAPE 4 “Elektrotehnički projekt – Elektroinstalacije” i lista Troškovnika “E. Elektroinstalacije Trga”. Žalitelj tvrdi kako su Mapom 4 “Elektrotehnički projekt – Elektroinstalacije” predviđena rasvjetna tijela točno određenog proizvođača i modela, odnosno jasno je vidljivo kako je predviđeni stup s integriranom rasvjetom, dok u troškovničkoj stavci (primjerice stavka E.5.1, E.5.2.), temeljem raspisanih tehničkih specifikacija, naručitelj nije nedvojbeno razjasnio je li moguće ponuditi zasebno stup, zasebno prihvatnu glavu i zasebno svjetiljku. Žalitelj tvrdi dakle, da se ne može sa sigurnošću utvrditi jesu li tehničke specifikacije predviđene za jedinstveni sustav kako je navedeno projektom (stup s integriranom rasvjetom) ili omogućuju ponudu odvojenih komponenti (zasebno stup, prihvatna glava i svjetiljka). Takva nejasnoća može dovesti do različitih interpretacija među ponuditeljima, što posljedično onemogućuje prikupljanje usporedivih ponuda te narušava načela transparentnosti i jednakog tretmana svih sudionika javne nabave, ističe žalitelj. U odgovoru na žalbu naručitelj navodi da su troškovničke stavke i projekt formulirani dovoljno jasno precizno, kako bi se omogućila potpuno razumijevanje i pripremu ponude. Troškovnička stavka jasno opisuje dobavu svjetiljki i stupa s točno definiranim tehničkim karakteristikama, montažu svjetiljki na pripremljene nosače ili stupove, uz osiguranje stabilnosti i pravilnog usmjerenja svjetlosnog toka, električno spajanje svjetiljki na napojne kabele, uključujući sve potrebne priključke, spojnike i zaštitne elemente, provedbu svih potrebnih funkcionalnih ispitivanja i puštanje u rad. Navedenim opisom jasno je obuhvaćeno sve što je potrebno za realizaciju predmeta stavke do potpune gotovosti. Stavka sadrži sve ključne informacije potrebne za kalkulaciju troškova, uključujući: materijale, opremu i radove, tehničke karakteristike koje svjetiljke moraju zadovoljiti, usluge montaže, spajanja i puštanja u rad. Ovakav način formulacije omogućava ponuditeljima jasno razumijevanje obveza te pruža temelje za dostavljanje tehnički i financijski ispravnih ponuda. U nastavku naručitelj navodi da su proizvođači spomenuti isključivo u fazi projektiranja i izrade svjetlotehničkog proračuna, jer je bilo potrebno odabrati određeni proizvod kako bi se provele simulacije i osiguralo tehnički optimalno rješenje. Međutim, to ne znači da se predviđa korištenje isključivo tog proizvoda, već su prihvatljiva sva rasvjetna tijela koja ispunjavaju tehničke specifikacije navedene u troškovniku. Ocjenjujući osnovanost ovog navoda, utvrđeno je da je u dijelu troškovnika E5 vanjska rasvjeta u stavci 1. naručitelj propisao „Dobava, montaža i spajanje sa svim potrebnim spojnim i montažnim materijalom za potpuno funkcioniranje do pune funkcionalnosti Dekorativna urbana LED svjetiljka svjetlo sive boje (prema odabiru projektanta) boje u kompletu sa pripadajućim stupom visine 9m u boji svjetiljke, za vanjsku rasvjetu sa asimetričnom optikom“. Dalje, stavka 2. i stavka 3. glasi „Dobava, montaža i spajanje sa svim potrebnim spojnim i montažnim materijalom za potpuno funkcioniranje do pune funkcionalnosti Dekorativna urbana LED svjetiljka svjetlo sive boje (prema odabiru projektanta) u kompletu sa pripadajućim stupom visine 6m u boji svjetiljke, za vanjsku rasvjetu sa asimetričnom optikom.“ Dalje je utvrđeno da je u Mapi 4 “Elektrotehnički projekt – Elektroinstalacije” stranici 43 propisano sljedeće „Vanjska rasvjeta trga je predviđena: 1. LED svjetiljkama snage 75W (4 komada), IP66, na stupovima visine 9 m, 2. LED svjetiljkama snage 25W ( 4 komada), IP66, na rasvjetnom stupu visine 6 m 3. LED svjetiljkama snage 34W ( 4 komada), IP66, na rasvjetnom stupu visine 6 m.“ Sukladno članku 200. stavku 1. ZJN 2016 dokumentacija o nabavi mora biti jasna, precizna, razumljiva i nedvojbena te izrađena na način da omogući podnošenje usporedivih ponuda. Članak 4. stavak 1. tog Zakona propisuje da je 25 naručitelj u primjeni Zakona obvezan u odnosu na sve gospodarske subjekte poštovati načelo slobode kretanja robe, načelo slobode poslovnog nastana i načelo pružanja usluga te načela koja iz toga proizlaze, kao što su načelo tržišnog natjecanja, načelo jednakog tretmana, načelo zabrane diskriminacije, načelo uzajamnog priznavanja, načelo razmjernosti i načelo transparentnosti. Žalitelj u žalbenom navodu tvrdi da je u Mapi 4 “Elektrotehnički projekt – Elektroinstalacije” predviđeni stup s integriranom rasvjetom, a da u troškovničkim stavkama (primjerice stavka E.5.1, E.5.2.) to nije nedvojbeno navedeno odnosno nije razjašnjeno je li moguće ponuditi zasebno stup, zasebno prihvatnu glavu i zasebno svjetiljku. Iz sadržaja troškovničkih stavki jasno proizlazi da se traži dekorativna urbana LED svjetiljka u kompletu sa pripadajućim stupom visine 9m odnosno visine 6 m, sa svim potrebnim spojnim i montažnim materijalom do pune funkcionalnosti. Ovako propisana odredba dokumentacije o nabavi ne predstavlja nejasnoću o tome što ponuditelji trebaju ponuditi. Naime, ponuditelji su u obvezi isporučiti i montirati u kompletu svjetiljku i pripadajući stup, sa svim spojnim i montažnim materijalom do potpune funkcionalnosti, a navedeno nije u nesuglasju s odredbom iz projekta, Mape 4 gdje se traži Led svjetiljka na stupovima određene visine, odnosno kako to žalitelj navodi u žalbenom navodu stup s integriranom rasvjetom. Prema ocjeni ovog tijela, takvim propisivanjem dokumentacije o nabavi naručitelj nije prekršio članak 200. ZJN 2016 pa je žalbeni navod ocijenjen neosnovanim. Žalitelj navodi da je nejasna, dvojbena i neprecizna dokumentacija o nabavi u dijelu koji se odnosi na procijenjenu vrijednost nabave. U bitnom navodi da procijenjena vrijednost nabave u dokumentaciji o nabavi iznosi 3.600.000,00 EUR, dok je u glavnom projektu (MAPA 1 – Arhitektonski projekt_1. Ispravak) objavljen “Zajednički iskaz procijenjenih troškova građenja” u ukupnom iznosu od 3.635.000,00 EUR, pa žalitelju nije jasno zbog čega je procijenjena vrijednost u dokumentaciji o nabavi umanjena za 35.000,00 EUR. Žalitelj pita temeljem kojih stručnih podloga je naručitelj umanjio procijenjenu vrijednost za 35.000,00 EUR. Naručitelj u odgovoru na žalbu navodi da je postupio u skladu s važećim propisima, kao i sa smjernicama Proračuna kao glavnog akta Grada, osiguravajući da procijenjena vrijednost nabave odgovara rezerviranim sredstvima i financijskim okvirima za ovu nabavu. Kako bi to postigao, naručitelj mora samostalno, na temelju svog stručnog znanja i iskustva procijeniti sve relevantne čimbenike i prilagoditi iznos na temelju specifičnih zahtjeva nabave. Ova procjena ne mora biti identična drugim procjenama troškova koje se odnose na šire aspekte projekta kao kod iskazanih procijenjenih troškova građenja u glavnim projektima, budući da naručitelj postavlja granice i uvjete u skladu s ciljevima i potrebama nabave. Razlika u iznosu od 35.000,00 eura ne predstavlja nepravilnost i ne utječe na ispravnost izračuna procijenjene vrijednosti nabave te procijenjena vrijednost nabave zakonski nije obavezna biti ista kao iskaz procijenjenih troškova građenja. Ovaj iznos temelji se na potrebama, specifičnostima i ciljevima nabave, uzimajući u obzir dostupna sredstva i uvjete u trenutku početka postupka, ističe naručitelj. Ocjenjujući osnovanost žalbenog navoda utvrđeno je da je točkom 2. Općih podataka o postupku nabave propisano da ukupna procijenjena vrijednost za predmetnu nabavu iznosi 3.600.000,00 eura. Prema članku 16. stavku 1. ZJN 2016 procijenjena vrijednost nabave mora biti valjano određena u trenutku početka postupka javne nabave. Člankom 403. stavkom 26 2. ZJN 2016 je propisano da je žalitelj obvezan dokazati postojanje postupovnih pretpostavki za izjavljivanje žalbe, kao i povrede postupka ili materijalnog prava koje su istaknute u žalbi. Ovo tijelo ističe da naručitelj određuje procijenjenu vrijednost nabave sukladno Poglavlju 5., Glave I. ZJN 2016. Okolnost da je u procjeni troškova građenja navedena vrijednost veća za 35.000,00 eura u odnosu na iskazanu procijenjenu vrijednost nabave, sama za sebe nije dokaz da je naručitelj nezakonito odredio procijenjenu vrijednost predmeta nabave u predmetnom postupku javne nabave. Ovo tijelo ističe da naručitelj određuje procijenjenu vrijednost nabave sukladno predmetu nabave i obavljenom prethodnom savjetovanju te je odgovornost za određivanje procijenjene vrijednosti na naručitelju. Ovo je tijelo u konkretnom predmetu u cijelosti prihvatilo jasnu argumentaciju naručitelja iz odgovora na žalbu te ocjenjuje da žalitelj neosnovano osporava procijenjenu vrijednost nabave uspoređujući je s procijenjenim troškovima građenja. Stoga ovo tijelo ne nalazi da bi naručitelj ovakvim propisivanjem povrijedio odredbe ZJN 2016 pa je sukladno tome predmetni žalbeni navod ocijenjen neosnovanim. Žalitelj navodi da je na temelju uvida u dokumentaciju o nabavi (Kriterij za odabir ponude) utvrdio da ne-cjenovni kriterij za odabir ponude “Jamstveni rok na izvedene radove i ugrađenu opremu za koje jamstveni rok nije određen u troškovniku” nije definiran u skladu s člankom 286. ZJN 2016 odnosno nije definiran rasponom s odgovarajućom maksimalnom razlikom te nije definiran sukladno načelu razmjernosti. U bitnom navodi da je naručitelj odredio bodovanje na način koji nije linearan niti sukladan načelu razmjernosti, budući da jedna godina jamstvenog roka ne donosi isti broj bodova, odnosno ne odražava proporcionalnost između trajanja jamstvenog roka i broja dodijeljenih bodova, a bez posebnog pisanog obrazloženja naručitelja o istome. U odgovoru na žalbu naručitelj navodi da je pristup bodovanju u skladu s načelima razmjernosti i proporcionalnosti te da je opravdan u kontekstu specifičnih zahtjeva predmetne nabave. Naručitelj smatra da je svaki dodatni bod dodijeljen na temelju realne procjene povećanog rizika i koristi koja proizlazi iz duljih jamstvenih rokova, a također je u skladu s ciljevima zelene javne nabave, čime se ostvaruje dodatna vrijednost za društvo i okoliš. Navodi da cilj bodovanja jamstvenog roka nije samo osigurati osnovnu sigurnost u pogledu trajnosti i kvalitete izvedenih radova i ugrađene opreme, već i potaknuti ponuditelje na pružanje viših jamstava koja mogu smanjiti rizik od potencijalnih kvarova ili oštećenja tijekom dugoročnog korištenja/uporabe. Razlika u broju bodova između različitih trajanja jamstvenih rokova rezultat je procjene rizika koji se povećava s duljinom trajanja jamstva. Jamstveni rok od 2 godine, iako minimalan, smatran je prihvatljivim standardom, te iz tog razloga ne donosi bodove. Povećanje jamstvenog roka na 3 godine donosi određene prednosti u smislu smanjenja rizika od mogućih oštećenja ili neispravnosti, zbog čega je dodijeljeno 5 bodova, što odražava proporcionalnu vrijednost takvog jamstva. Povećanje jamstvenog roka na 4 godine smatra se značajnim pomakom u smislu smanjenja rizika od kvarova i potrebe za servisiranjem, što opravdava dodjelu 12 bodova. Razlika od 7 bodova u odnosu na jamstveni rok od 3 godine odražava povećanje sigurnosti koje takvo produženo jamstvo pruža, jer s duljim jamstvenim rokom raste i vjerojatnost da će korisnik biti zaštićen u slučaju kasnijih oštećenja, koja se mogu manifestirati tek nakon nekoliko godina uporabe. Na kraju, jamstveni 27 rok od 5 godina, predstavlja i dodatni rizik u smislu potencijalno većih troškova vezanih uz duži period jamstva, stoga je razlika u broju bodova između 4 i 5 godina manja (s 12 na 20 bodova), ali i dalje proporcionalna s obzirom na specifične karakteristike i zahtjeve ove nabave. Dulji jamstveni rokovi često impliciraju korištenje opreme i materijala viših standarda kvalitete, čime se doprinosi smanjenju potrebe za čestim zamjenama ili popravcima te ima i pozitivan utjecaj na smanjenje negativnih učinaka na okoliš i dugoročnu održivost nabavljenih proizvoda i usluga. Žalitelj nije dostavio očitovanje na naručiteljev odgovor na žalbu. Ocjenjujući žalbeni navodi izvršen je uvid u dio dokumentacije o nabavi kojom je propisan Kriterij za odabir ponude te je utvrđeno da su propisani sljedeći kriteriji za odabir ekonomski najpovoljnije ponude: cijena ponude 80% i jamstveni rok na izvedene radove i ugrađenu opremu za koje jamstveni rok nije određen u troškovniku 20 %. Za ovaj drugi kriterij naručitelj je dao detalji opis u kojem je naveo „Primjenjuje se kriterij jamstvenog roka na izvedene radove i ugrađenu opremu za koje radove i ugrađenu opremu jamstvo nije određeno troškovnikom. Za stavke radova i opremu kojima je jamstveni rok određen u troškovniku, primjenjuje se jamstveni rok iz troškovnika. Za ostale radove i opremu, odnosno za radove i opremu kojima jamstveni rok nije određen u troškovniku, minimalan rok jamstva je 2 godine. Jamstveni rok na izvedene radove i ugrađenu opremu primjenjuje se od datuma uspješno okončanog tehničkog pregleda i primopredaje radova. Ukoliko ponuditelj ponudi jamstveni rok za radove i ugrađenu opremu za koje jamstvo nije određeno u troškovniku dulje od 2 godine ostvaruje pravo na dodatne bodove sukladno tabeli o bodovanju jamstvenog roka. Maksimalni broj bodova koji ponuditelj može dobiti po ovom kriteriju je 20,00.“ Dalje je propisano da će se bodovi dodijeliti sukladno tablici u kojoj je navedeno da će se za 2 godine dodijeliti 0 bodova, za 3 godine 5 bodova, za 4 godine 12 bodova i za 5 godina 20 bodova. Pri ocjeni žalbenog navoda potrebno je primijeniti odredbe članaka 285. i 286. ZJN 2016, prema kojima kriteriji za odabir ponude ne smiju biti diskriminirajući, moraju biti povezani s predmetom nabave te moraju omogućiti učinkovito nadmetanje, a naručiteljeva je obveza u dokumentaciji o nabavi odrediti relativni ponder koji dodjeljuje svakom pojedinom kriteriju koji je odabran u svrhu određivanja ekonomski najpovoljnije ponude, osim kada se on utvrđuje samo na temelju cijene. Dakle, naručitelj kod određivanja kriterija za odabir ponude, relativnog pondera i bodova za pojedini kriterij, ima slobodu odrediti pondere i bodovati određene kriterije, ovisno o tome što smatra ključnim za odabir ekonomski najpovoljnije ponude, odnosno važnim za odluku o tome koja ponuda je za naručitelja najisplativija. S druge strane, ukoliko žalitelj smatra da je naručitelj u dokumentaciji o nabavi odabirom kriterija te pridavanjem nerazmjerno većeg ili manjeg broja bodova unutar određenog kriterija nezakonito propisao kriterije, odnosno nezakonito propisao ponder, isto treba dokazati, što žalitelj u konkretnom slučaju nije učinio. Ovo tijelo je pri ocjeni predmetnog žalbenog navoda prihvatilo argumentaciju naručitelja iznesenu u odgovoru na žalbu iz koje proizlazi da je razlika u broju bodova između različitih trajanja jamstvenih rokova rezultat procjene rizika koji se povećava s duljinom trajanja jamstva te da jamstveni rokovi često impliciraju korištenje opreme i materijala viših standarda kvalitete. Dakle, iz argumentacije naručitelja proizlazi da se radi o parametru koji utječe na samu kvalitetu robe koju nabavlja, što žalitelj u daljnjem tijeku postupka nije osporio. Žalitelj ne objašnjava zašto bi linearno povećanja broja bodova u odnosu na iskazanu godinu jamstva doprinijelo kvaliteti ponude odnosno kvalitetnijem izvršenju predmeta nabave. Osim toga, žalitelj 28 pogrešno smatra da je naručitelj dužan u samoj dokumentaciji o nabavi posebno obrazlagati razloge zbog kojih je odredio da dodatna godina jamstvenog roka ne nosi jednak broj bodova, jer to iz mjerodavnih odredbi ZJN ne proizlazi. Slijedom svega navedenog, žalitelj nije dokazao svoje tvrdnje, dok je s druge strane naručitelj argumentirao propisivanje predmetnog kriterija za odabir ponude, kao i opisano ponderiranje kriterija, a ovo tijelo nije utvrdilo da bi takvim propisivanjem bile povrijeđene odredbe ZJN 2016, to se pozivom na pravilo o teretu dokaza žalbeni navod ocjenjuje kao neosnovan. Žalitelj navodi da je naručitelj na postavljena pitanja vezano za izvedbu sata koja glase: „Gornja kapa sata da li je demontažna?, Gdje je predviđena ventilacija sata? Gdje se predviđa kutija za upravljanje i servis?, Molimo dostaviti detaljniji nacrt /opis sata,“ odgovorio slijedeće “Obrtnička rješenja detalja nisu specificirana projektom, već su ovisna o tehnologiji ponuditelja, koju isti rješava kroz radioničku dokumentaciju. Rješenje izvedbe detalja mora zadovoljiti sve standardne zahtjeve, pravila struke i relevantne pravilnike. Potrebno je pridržavati se važećih normi i propisa koji reguliraju predmetnu izvedbu. Voditi računa o garantnim rokovima i troškovima potrebnog održavanja opreme.” Žalitelj smatra kako navedeni odgovor, iako formalan, ne omogućuje učinkovitu javnu nabavu, ne daje dovoljnu jasnoću i precizne smjernice ponuditeljima o tome što se konkretno očekuje u vezi s detaljima izrade i izvedbe urbanog sata, što dovodi do pravne nesigurnosti i otežavaju pravilnu pripremu ponuda. Također, žalitelju je nejasno zašto naručitelj u dostavljenim odgovorima traži izradu radioničke dokumentacije te isto nameće odabranom ponuditeljima iako je vidljivo kako je naručitelj izveo i objavio izvedbeni projekt sa shemom urbanog sata. Poziva se na rješenje Državne komisije (KLASA: UP/II-034-02/16-01/890, URBROJ: 354-01/17-18) u kojem se navodi da naručitelj u trenutku pokretanja postupka javne nabave treba imati potrebnu dokumentaciju kako bi ponuditelji nedvojbeno imali uvid što nude, u kojem roku i za koju cijenu. U odgovoru na žalbu naručitelj navodi da je izgled gradskog sata dio autorskog rješenja koje je izrađeno i odabrano kroz javni arhitektonsko-urbanistički natječaj, te nadalje razrađivano kroz idejni, glavni i izvedbeni projekt. Rješenje predstavlja integralni dio autorske koncepcije i estetsko-funkcionalnog izraza projekta, čime je neodvojivi element ukupnog projektantskog pristupa. Ova odluka rezultat je stručnog i kreativnog procesa, uzimajući u obzir lokalni kontekst, ambijentalne vrijednosti i tehničke zahtjeve projekta. Dalje objašnjava da obrtnička rješenja detalja (kao npr. debljina limova, upotreba dvostrukih limova, pozicije revizionih otvora, dijelovi montažni/demontažni, vrste ventilacije i unutarnje pozicije tehničke opreme, mehaničkih dijelova) nisu specificirana projektom, već su ovisna o tehnologiji ponuditelja, koju isti rješava kroz radioničku dokumentaciju. Troškovnička stavka s odgovarajućom shemom iz projekta jasno i nedvosmislena daje sve potrebne informacije za ponudu izrade i ugradnje sata do potpune gotovosti bez pogodovanja pojedinom ponuditelju, ističe naručitelj. Uvidom u EOJN RH utvrđeno je da je naručitelj dana 23. siječnja 2025. godine objavio Odgovore na zahtjeve za dodatnim informacijama, objašnjenjima i izmjenama u vezi s dokumentacijom o nabavi, u kojem je između ostalog odgovorio na postavljena pitanja koja je u žalbenom navodu naveo žalitelj. Iako je žalitelj žalbu nazvao žalbom u odnosu na sadržaj dokumentacije o nabavi, iz sadržaja žalbe proizlazi da je žalitelj žalbu izjavio u odnosu na propuštanje naručitelja da valjano odgovori na pravodobno dostavljen zahtjev dodatne 29 informacije, objašnjenja ili izmjene dokumentacije o nabavi. Za ocjenu pravodobnosti žalbe, u konkretnom slučaju, mjerodavna je odredba članka 406. stavka 1. točke 4. ZJN 2016 prema kojoj se u otvorenom postupku žalba izjavljuje u roku od deset dana, i to od dana otvaranja ponuda u odnosu na propuštanje naručitelja da valjano odgovori na pravodobno dostavljen zahtjev dodatne informacije, objašnjenja ili izmjene dokumentacije o nabavi. Budući da do otvaranja ponuda još nije došlo, žalba je u tom dijelu nepravodobna. Postupajući po službenoj dužnosti temeljem članka 404. ZJN 2016, a u odnosu na osobito bitne povrede postupka javne nabave iz članka 404. stavaka 2. toga Zakona, ovo državno tijelo nije utvrdilo postojanje osobito bitnih povreda postupka javne nabave. U skladu s prethodno navedenim, a temeljem članka 425. stavka 1. točke 4. ZJN 2016 odlučeno je kao u točki 1. izreke ovog rješenja. Naručitelj će u nastavku postupka postupiti sukladno članku 419. stavku 4. ZJN 2016. Žalitelj je postavio zahtjev za naknadom troškova žalbenog postupka u ukupnom iznosu od 21.000,00 eura i to iznos od 18.000,00 eura na ime naknade za pokretanje žalbenog postupka, iznos od 3.000,00 eura na ime troškova pripreme žalbe. Članak 431. stavak 2. ZJN 2016 propisuje da Državna komisija odlučuje o troškovima žalbenog postupka, određuje tko snosi troškove žalbenog postupka i njihov iznos te kome se i u kojem roku moraju platiti. Stavak 3. tog članka propisuje da je stranka, na čiju je štetu žalbeni postupak okončan dužna protivnoj stranci nadoknaditi opravdane troškove koji su joj nastali sudjelovanjem u žalbenom postupku. S obzirom na navedeno te da je žalitelj uspio sa žalbom na dokumentaciju o nabavi priznaje se osnovanim zahtjev za naknadu troška pokretanja žalbenog postupka u iznosu od 18.000,00 eura na ime naknade za pokretanje žalbenog postupka uplaćene sukladno članku 430.a stavku 1. točki 2. ZJN 2016. U preostalom dijelu zahtjev žalitelja se odbija kao neosnovan jer trošak pripreme žalbe nije opravdan trošak u smislu članka 431. stavak 3. ZJN 2016. Slijedom navedenog, odlučeno je kao u točki 2. izreke ovog rješenja. Naručitelj je sukladno odredbi članka 425. stavka 6. ZJN 2016, obvezan postupiti sukladno izreci odluke Državne komisije najkasnije u roku od 30 dana od dostave izvršne odluke, pri čemu je vezan pravnim shvaćanjem i primjedbama Državne komisije. UPUTA O PRAVNOM LIJEKU Protiv ovog rješenja nije dopuštena žalba, ali se može pokrenuti upravni spor pred Visokim upravnim sudom Republike Hrvatske u roku od 30 dana od isteka osmog dana od dana javne objave rješenja na internetskim stranicama Državne komisije za kontrolu postupaka javne nabave. Tužba se predaje neposredno u pisanom obliku, usmeno na zapisnik ili se šalje poštom, odnosno dostavlja u elektroničkom obliku putem informacijskog sustava. V.D. PREDSJEDNICE Maja Kuhar 30 MAJA KUHAR HR-86166416407 Elektronički potpisano: 20.05.2025T11:16:34 (UTC:2025-05-20T09:16:34Z) Provjera: https://epotpis.rdd.hr/provjera Broj zapisa: 067fd589-d3f9-4c24-b50c-8388002706f6