← Hrvatska

UP/II-034-02/26-01/197

REPUBLIKA HRVATSKA DRŽAVNA KOMISIJA ZA KONTROLU POSTUPAKA JAVNE NABAVE KLASA: UP/II-034-02/26-01/197 URBROJ: 354-2/19-26-08 Zagreb,

  1. svibnja
  2. Državna komisija za kontrolu postupaka javne nabave, OIB: 95857869241, u Vijeću sastavljenom od članova: Danijele Antolković, zamjenice predsjednice te Olge Majdak Huljev i Marijane Gortan Krnić, članica, povodom žalbe žalitelja Frigooprema d.o.o., Split, OIB: 60316076304, na odluku o odabiru, u otvorenom postupku javne nabave, broj objave: 2026/S F02-0000485, predmet nabave: klimatizacija prostora Bolnice, naručitelja Opća bolnica Zabok i bolnica hrvatskih veterana, Zabok, OIB: 34938158599, na temelju članka
  3. Zakona o Državnoj komisiji za kontrolu postupaka javne nabave (Narodne novine, broj 18/13, 127/13, 74/14, 98/19 i 41/21) te članka
  4. Zakona o javnoj nabavi (Narodne novine, broj 120/16 i 114/22, dalje u tekstu: ZJN 2016), donosi sljedeće R J E Š E NJ E
  5. Poništava se Odluka o odabiru broj: 01-11/4-26 od
  6. ožujka 2026., u otvorenom postupku javne nabave, broj objave: 2026/S F02-0000485, predmet nabave: klimatizacija prostora Bolnice, naručitelja Opća bolnica Zabok i bolnica hrvatskih veterana, Zabok.
  7. Nalaže se naručitelju Opća bolnica Zabok i bolnica hrvatskih veterana, Zabok, u roku od 8 dana od dana javne objave rješenja na internetskim stranicama Državne komisije za kontrolu postupaka javne nabave, nadoknaditi žalitelju Frigooprema d.o.o., Split, troškove žalbenog postupka u iznosu od 9.806,67 eura. O b r a z l o ž e nj e Naručitelj, Opća bolnica Zabok i bolnica hrvatskih veterana, Zabok, objavio je dana
  8. siječnja
  9. u Elektroničkom oglasniku javne nabave Republike Hrvatske (dalje u tekstu: EOJN RH) poziv na nadmetanje s dokumentacijom o nabavi u otvorenom postupku javne nabave, broj objave: 2026/S F02-0000485, predmet nabave: klimatizacija prostora Bolnice. Kriterij za odabir ponude je ekonomski najpovoljnija ponuda na temelju cijene ponude (60 bodova), jamstvenog roka za otklanjanje nedostataka na ugrađene uređaje /opremu (10 bodova), jamstvenog roka za otklanjanje nedostataka na izvedenim radovima (10 bodova) te dodatne funkcionalne karakteristike (20 bodova). U predmetnom postupku javne nabave dostavljeno je šest ponuda, pri čemu je naručitelj dvije ponude ocijenio valjanima te dana
  10. ožujka
  11. donio, i istoga dana objavio u EOJN RH, Odluku o odabiru broj: 01-11/4-26 kojom je kao ekonomski najpovoljniju odabrao ponudu ponuditelja Climatech Evo d.o.o., Zagreb. Nezadovoljan predmetnom odlukom o odabiru žalbu je dana
  12. travnja 2026., izjavio ponuditelj Frigooprema d.o.o., Split. Žalitelj u žalbi u bitnome osporava razloge odbijanja svoje ponude, kao i valjanost ponude odabranog ponuditelja, žalbenim zahtjevom predlaže poništenje odluke o odabiru te traži naknadu troškova žalbenog postupka u ukupnom iznosu od 9.806,67 eura. Naručitelj u bitnome osporava osnovanost žalbenih navoda žalitelja te predlaže odbiti žalbu kao neosnovanu, dok odabrani ponuditelj nije iskoristio svoje pravo iz članka
  13. ZJN 2016 i dostavio očitovanje na žalbu Državnoj komisiji. U tijeku postupka pred ovim tijelom izveden je dokaz pregledom i analizom dostavljenog dokaznog materijala koji se sastoji od obavijesti o nadmetanju, dokumentacije o nabavi, ponude žalitelja, ponude odabranog ponuditelja, zapisnika o pregledu i ocjeni ponuda, odluke o odabiru te ostalih dokaza. Žalba je dopuštena, uredna, pravodobna i izjavljena od ovlaštene osobe. Žalba je osnovana. Žalitelj osporava razloge odbijanja svoje ponude. Navodi da je iz zapisnika o pregledu i ocjeni ponuda razvidno da je naručitelj ponudu žalitelja odbio uz sljedeće obrazloženje: „Sukladno Dokumentaciji o nabavi pri izradi ponude ponuditelj se mora pridržavati zahtjeva i uvjeta iz dokumentacije o nabavi te ne smije mijenjati ni nadopunjavati tekst Dokumentacije o nabavi. Ponuditelj nije poštovao navedenu odredbu te je mijenjao Izjavu o tehničkim specifikacijama koja je sastavni dio elektroničke ponude.“ Žalitelj ukazuje da je navedeno obrazloženje naručitelja pravno nesustavno i ne ispunjava uvjete koje za obrazloženje odluke propisuje ZJN 2016 pri čemu ističe da naručitelj nije naveo koji je dio Izjave o tehničkim specifikacijama navodno izmijenjen, na koji način je izmjena izvršena, niti u čemu se ta izmjena konkretno sastoji te da je iznesena isključivo općenita i paušalna tvrdnja lišena bilo kakve konkretizacije, koja žalitelju onemogućuje učinkovitu pravnu zaštitu i sudsku provjeru zakonitosti. Navodi da u usporedbi s obrazloženjima razloga odbijanja drugih ponuditelja u istom zapisniku, kod kojih naručitelj navodi konkretne razloge odbijanja (npr. neudovoljavanje točno određenim tehničkim zahtjevima), u odnosu na žalitelja takva konkretizacija u potpunosti izostaje te je takvo neujednačeno postupanje naručitelja izravno suprotno načelima jednakog tretmana i transparentnosti iz članka
  14. ZJN
  15. Žalitelj nadalje izričito osporava tvrdnju naručitelja da je izmijenio Izjavu o tehničkim specifikacijama te ukazuje da je koristio propisani obrazac izjave u njegovu izvornom obliku, bez ikakvih intervencija u tekst, uvjete ili strukturu obrasca te da je isključivo popunio za to predviđene rubrike unosom konkretnih tehničkih podataka o ponuđenoj opremi, što je sukladno izričitim uputama naručitelja iz dokumentacije o nabavi, prema kojima je gospodarski subjekt obvezan popunjavati tehničke karakteristike upisujući konkretne brojčane vrijednosti. Žalitelj ističe, u slučaju da je naručitelj imao opravdanu sumnju u ispravnost popunjavanja Izjave (što žalitelj osporava), tada je bio obvezan primijeniti odredbu članka
  16. ZJN 2016 i prije donošenja odluke o odbijanju ponude pozvati žalitelja na pojašnjenje, budući naručitelj to nije učinio, žalitelju je uskratio zakonom zajamčeno 2 pravo na pojašnjenje ponude te počinio procesnu povredu koja samostalno dovodi do nezakonitosti odluke o odabiru. Naručitelj osporava ovaj žalbeni navod te ističe da je odbijanje ponude žalitelja bilo zakonito i pravilno obrazloženo te da razlog odbijanja žaliteljeve ponude nije bio paušalan, nego jasno utvrđen i provjerljiv. Naručitelj obrazlaže da je žalitelj u obrascu izjave o tehničkim specifikacijama mijenjao sadržaj tehničkih zahtjeva naručitelja, iako je dokumentacijom o nabavi, u uputama za ponuditelje, izričito propisano kako se ponuditelj pri izradi ponude mora pridržavati zahtjeva i uvjeta iz dokumentacije o nabavi te ne smije mijenjati ni nadopunjavati tekst dokumentacije o nabavi, dok je u obrascu izjave o tehničkim specifikacijama izričito propisano da ponuditelj obvezno popunjava retke „Tehničke karakteristike" upisujući točne brojčane karakteristike ponuđene opreme, pri čemu zahtjevi definirani tehničkim specifikacijama predstavljaju minimalne karakteristike koje ponuđena oprema mora zadovoljiti. Naručitelj ističe da je ponuditelj bio dužan upisati konkretne brojčane vrijednosti ponuđene opreme, ali nije smio intervenirati u sam sadržaj zahtjeva ili mijenjati elemente tehničkih specifikacija koje je propisao Naručitelj, te navodi da je u konkretnom slučaju žalitelj upravo to učinio, na način da u dostavljenoj izjavi o tehničkim specifikacijama žalitelj nije ostao na upisu traženih brojčanih podataka ponuđene opreme, nego je na više mjesta mijenjao tekst, odnosno mijenjao dopuštena odstupanja i sadržaj tehničkih zahtjeva koje je propisao naručitelj, slijedom čega nije dostavio ponudu u skladu s dokumentacijom o nabavi. Naručitelj posebno osporava žalbeni navod u dijelu u kojem žalitelj navodi da nije mijenjao izjavu o tehničkim specifikacijama, te specificira da je žalitelj izmijenio izjavu o tehničkim specifikacijama na četiri mjesta, zbog čega je njegova ponuda isključena iz daljnje analize, pri čemu specificira da se izmjene odnose na sljedeće: kao minimalne tehničke karakteristike su tražene dimenzije u stavci 1.2.1.; „d x š = 1295x765 mm; h = 1695 mm - dozvoljeno odstupanje +/- 250mm“, a žalitelj je izmijenio traženo na način da poslije izmjene glasi: „d x š = 1295x765 mm; h = 1695 mm - dozvoljeno odstupanje +/- 220mm“, u stavci 1.2.
  17. traženo: „d x š = 1295x765 mm; h = 1695 mm - dozvoljeno odstupanje +/- 300mm“, a žalitelj je izmijenio traženo na način da nakon izmjene glasi: „d x š = 1295x765 mm; h = 1695 mm - dozvoljeno odstupanje +/- 250 mm“, u stavci 1.2.
  18. traženo: „d x š = 1295x765 mm; h = 1695 mm - dozvoljeno odstupanje +/- 350mm“, a žalitelj je izmijenio traženo na način da nakon izmjene glasi: „d x š = 1295x765 mm; h = 1695 mm - dozvoljeno odstupanje +/- 250mm“, u stavci 1.2.
  19. traženo: „ d x š = 1295x765 mm; h = 1695 mm dozvoljeno odstupanje +/- 350mm“, a žalitelj je izmijenio traženo na način da nakon izmjene glasi: „d x š = 1295x765 mm; h = 1695 mm - dozvoljeno odstupanje +/250mm“. Naručitelj nadalje osporava navod da je bio dužan pozvati žalitelja na pojašnjenje ponude temeljem članka
  20. ZJN 2016 te ukazuje da institut pojašnjenja ponude ne služi da se ponuditelju omogući naknadno usklađivanje ponude s dokumentacijom o nabavi niti da se naknadno ispravlja sadržaj ponude kada je ponuditelj izmijenio sam obrazac naručitelja ili kada ponuda po svom sadržaju nije u skladu s propisanim tehničkim zahtjevima. Također ističe da se institut pojašnjenja i upotpunjavanja ponude ne smije koristiti ako bi to dovelo do izmjene ponude, odnosno ako ponuditelj mijenja sadržaj ponude tako da ona postane sukladna dokumentaciji o nabavi. Navodi da u konkretnom slučaju nije postojala nejasnoća koju bi bilo dopušteno razjasniti, nego je postojala sadržajna nesukladnost ponude s dokumentacijom te bi pozivanje žalitelja da naknadno pojasni ili „vrati" izmijenjene elemente tehničke specifikacije na sadržaj koji je propisao naručitelj značilo dopuštanje izmjene ponude nakon isteka roka za dostavu ponuda, što je u 3 suprotnostima s pravilima javne nabave, slijedom čega ističe da naručitelj nije bio obvezan niti ovlašten putem pojašnjenja sanirati nesukladnost koja proizlazi iz same ponude žalitelja. U podnesku od
  21. travnja
  22. žalitelj se očituje na odgovor na žalbu naručitelja, te navodi da su razlozi odbijanja prvi put konkretizirani tek u odgovoru naručitelja na žalbu, dok ih odluka o odabiru i zapisnik o pregledu i ocjeni ne sadržavaju. Žalitelj ističe da nije mijenjao dokumentaciju o nabavi, već da je naveo povoljnije vrijednosti unutar dopuštene tolerancije te da je razvidno da se sve četiri navodne izmjene odnose isključivo na polje „dozvoljeno odstupanje“, pri čemu je žalitelj u sva četiri slučaja naveo strože, povoljnije odstupanje od maksimalno dopuštenog (±220 umjesto ±250 mm, ±250 umjesto ±300 mm, itd.). Žalitelj također obrazlaže da polje „dozvoljeno odstupanje“ po svojoj pravnoj prirodi predstavlja gornju granicu tolerancije, dok navođenje užeg raspona znači da ponuđena oprema zadovoljava uvjet u strožim okvirima od propisanih, odnosno da je preciznije dimenzionirana, pri čemu navedeno ne predstavlja izmjenu dokumentacije o nabavi, nego ispunjenje minimalnih zahtjeva s povoljnijim karakteristikama. Navodi da je naručitelj dokumentacijom o nabavi izričito propisao da ponuditelj upisuje „točne brojčane karakteristike ponuđene opreme“, slijedom čega bi se tumačenjem prema kojem bi ponuditelj bio obvezan doslovno prepisati maksimalno dopuštena odstupanja izgubio smisao izjave o tehničkim specifikacijama te bi isto vrijedilo i za SEER, EER, zvučnu snagu i sve druge parametre gdje se propisuje minimum ili maksimum. Navodi da pojašnjenje ponude u konkretnom slučaju ne bi predstavljalo izmjenu ponude, nego razjašnjenje tumačenja već dostavljenih podataka. Ocjenjujući osnovanost predmetnog žalbenog navoda utvrđeno je sljedeće: Uvidom u dokumentaciju o nabavi, upute za ponuditelje, utvrđeno je da se u točki
  23. sadržaj i način izrade navodi da se pri izradi ponude ponuditelj mora pridržavati zahtjeva i uvjeta iz dokumentacije o nabavi te ne smije mijenjati ni nadopunjavati tekst dokumentacije o nabavi. Nadalje je propisano da je ponuditelj obvezan u ponudi dostaviti potpisan i ispunjen „Prilog: Izjava o tehničkim specifikacijama“. Uvidom u dokumentaciju o nabavi, utvrđeno je da je u dokumentu: „Prilog: Izjava o tehničkim specifikacijama“ navedeno da zahtjevi definirani tehničkim specifikacijama predstavljaju minimalne tehničke karakteristike koje ponuđena oprema mora zadovoljiti, ako nije drugačije definirano. Također je navedeno da gospodarski subjekt obavezno popunjava retke „Tehničke karakteristike“, uz napomenu da gospodarski subjekt popunjava tehničke specifikacije upisujući točne brojčane karakteristike ponuđene opreme, pri tome ne smije popunjavati retke riječima kao što su npr. „zadovoljava“, „DA“ ili „odgovara traženom“, a ako tražena tehnička specifikacija sadrži navod „minimalno“ ili „maksimalno“, ponuditelj u ponuđenoj tehničkoj specifikaciji mora navesti točan broj/količinu/vrijednost, bez navođenja „ minimalno“ ili „maksimalno“. Uvidom u ponudu žalitelja, utvrđeno je da je u Izjavi o tehničkim specifikacijama, stavku 1.2.
  24. „d x š = 1295x765 mm; h = 1695 mm - dozvoljeno odstupanje +/- 250mm“, izmijenio na način da poslije izmjene glasi: „d x š = 1295x765 mm; h = 1695 mm - dozvoljeno odstupanje +/- 220mm“, i ponudio proizvod 4 karakteristika: „d x š = 1240 x 760 mm; h = 1745 mm“; stavku 1.2.
  25. „d x š = 1295x765 mm; h = 1695 mm - dozvoljeno odstupanje +/- 300mm“, izmijenio na način da nakon izmjene glasi: „d x š = 1295x765 mm; h = 1695 mm - dozvoljeno odstupanje +/- 250 mm“, i ponudio proizvod karakteristika: „d x š = 1240 x760 mm; h= 1745“; stavku 1.2.
  26. : „d x š = 1295x765 mm; h = 1695 mm - dozvoljeno odstupanje +/- 350mm“, izmijenio na način da nakon izmjene glasi: „d x š = 1295x765 mm; h = 1695 mm - dozvoljeno odstupanje +/- 250mm“, i ponudio proizvod karakteristika: „d x š = 1240 x760 mm; h= 1745“; stavku 1.2.
  27. „d x š = 1295x765 mm; h = 1695 mm - dozvoljeno odstupanje +/- 350mm“, izmijenio traženo na način da nakon izmjene glasi: „d x š = 1295x765 mm; h = 1695 mm - dozvoljeno odstupanje +/- 250mm“, i ponudio proizvod karakteristika: „d x š = 1240 x760 mm; h= 1745“. Uvidom u zapisnik o pregledu i ocjeni ponuda, utvrđeno je da se u točki
  28. ponude koje se odbijaju, navodi da se ponuda žalitelja odbija kao nepravilna jer nije sukladna dokumentaciji o nabavi, uz obrazloženje da se sukladno dokumentaciji o nabavi pri izradi ponude ponuditelj mora pridržavati zahtjeva i uvjeta iz dokumentacije o nabavi te ne smije mijenjati ni nadopunjavati tekst dokumentacije o nabavi, a da žalitelj nije poštovao navedenu odredbu te je mijenjao Izjavu o tehničkim specifikacijama koja je sastavni dio elektroničke ponude. Na ovako utvrđeno činjenično stanje potrebno je primijeniti sljedeći pravni okvir: Člankom
  29. stavkom
  30. ZJN 2016 propisano je da se pri izradi ponude ponuditelj mora pridržavati zahtjeva i uvjeta iz dokumentacije o nabavi te ne smije mijenjati ni nadopunjavati tekst dokumentacije o nabavi, dok je stavkom
  31. istog članka propisano da se nakon isteka roka za dostavu ponuda, ponuda ili konačna ponuda ne smije mijenjati. Člankom
  32. stavkom
  33. ZJN 2016 propisano da nakon otvaranja ponuda javni naručitelj pregledava i ocjenjuje ponude na temelju uvjeta i zahtjeva iz dokumentacije o nabavi te o tome sastavlja zapisnik. Člankom
  34. stavkom
  35. ZJN 2016 propisano je ako su informacije ili dokumentacija koje je trebao dostaviti gospodarski subjekt nepotpuni ili pogrešni ili se takvima čine ili ako nedostaju određeni dokumenti, javni naručitelj može, poštujući načela jednakog tretmana i transparentnosti, zahtijevati od dotičnih gospodarskih subjekata da dopune, razjasne, upotpune ili dostave nužne informacije ili dokumentaciju u primjerenom roku ne kraćem od pet dana. Prema stavku
  36. tog članka, postupanje sukladno stavku
  37. ovog članka ne smije dovesti do pregovaranja u vezi s kriterijem za odabir ponude ili ponuđenim predmetom nabave. Prema stavku
  38. tog članka, ako javni naručitelj u postupku javne nabave ne primjenjuje mogućnost iz stavka
  39. ovog članka, obvezan je obrazložiti razloge u zapisniku o pregledu i ocjeni ponuda. Člankom
  40. stavak
  41. ZJN 2016 propisano je da je javni naručitelj obvezan odbiti ponudu za koju, na temelju rezultata pregleda i ocjene ponuda i provjere uvjeta iz članka
  42. ovoga Zakona, utvrdi da je nepravilna, neprikladna ili neprihvatljiva te na temelju kriterija za odabir ponude odabire ponudu ponuditelja koji je podnio ekonomski najpovoljniju ponudu. Člankom
  43. stavkom
  44. ZJN 2016 propisano je da je javni naručitelj obvezan svaku odluku obrazložiti, što uključuje obrazloženje o razlozima za isključenje ili 5 neispunjavanje kriterija za odabir gospodarskog subjekta, odnosno za odbijanje zahtjeva za sudjelovanje te razloge za odbijanje ponude, uključujući razloge o nepostojanju jednakovrijednosti ili neispunjavanju izvedbenih i funkcionalnih zahtjeva za ponuđenu robu, radove ili usluge, ime ili naziv odabranog ponuditelja te informacije o svojstvima i prednostima odabrane ponude, ili razloge za poništenje postupka. Iz utvrđenih činjenica u žalbenom postupku proizlazi da je naručitelj u pravu kada navodi da je žalitelj u ponudi dostavio izjavu o tehničkim specifikacijama, koju je izmijenio na način da je u stavkama 1.2.1.,1.2.3., 1.2.
  45. i 1.2.
  46. izmijenio dopušteno odstupanje u propisanim dimenzijama proizvoda, na način da je smanjio raspon dozvoljenog odstupanja, dakle promijenio tekst dokumentacije o nabavi. Po ocjeni ovog tijela, postupajući na navedeni način, žalitelj je postupio suprotno dokumentaciji o nabavi. Međutim, u žalbenom postupku je također utvrđeno da, iako je nesporno da je promijenio propisani dozvoljeni raspon odstupanja, žalitelj je u citiranim stavkama tehničke specifikacije ponudio proizvod koji po svojim dimenzijama udovoljava minimalnim tehničkim karakteristikama zahtijevanima od strane naručitelja. Slijedom navedenoga, ovo žalbeno tijelo je utvrdilo da opisana nepravilnost na strani žalitelja nije od utjecaja na valjanost ponude žalitelja u dijelu koji se odnosi na sukladnost ponuđenog proizvoda sa propisanim tehničkim specifikacijama, slijedom čega je po ocjeni ovog tijela naručitelj nepravilno postupio kada je zbog navedenoga odbio ponudu žalitelja pa je ovaj žalbeni navod ocijenjen osnovanim. Žalitelj nadalje osporava valjanost ponude odabranog ponuditelja te navodi da je iz dostavljene izjave o raspolaganju stručnjacima odabranog ponuditelja razvidno da je ista osoba (Srđan Divković) nominirana za ispunjenje uvjeta iz točke
  47. ovlašteni voditelj građenja strojarske struke te istodobno i za ispunjenje uvjeta iz točke
  48. tehnički stručnjak s uvjerenjem o položenom stručnom ispitu Ministarstva zaštite okoliša i zelene tranzicije, čime odabrani ponuditelj samo formalno prikazuje ispunjenje uvjeta, dok stvarno ne raspolaže propisanim minimalnim stručnim kapacitetima. Žalitelj ukazuje da je dokumentacijom o nabavi propisano da gospodarski subjekt mora imati na raspolaganju najmanje jednog ovlaštenog voditelja građenja strojarske struke te najmanje dva tehnička stručnjaka s odgovarajućim uvjerenjem, što nedvojbeno implicira najmanje tri fizički odvojene osobe. Navodi da odabrani ponuditelj raspolaže tek dvjema osobama, pri čemu jedna osoba istodobno preuzima dvije funkcije te takvo rješenje nije valjano ispunjenje propisanih uvjeta. Radi razumijevanja nezakonitosti opisanog postupanja, žalitelj ističe da su uvjeti iz točke
  49. i točke
  50. potpuno različiti u svakom pravno relevantnom aspektu. Nadalje obrazlaže da je uvjet iz točke
  51. normativno utemeljen na Zakonu o gradnji (Narodne novine 155/25) kojim je propisano da je voditelj građenja zakonom definirana odgovorna osoba koja u ime izvoditelja vodi građenje, potpisuje građevinski dnevnik i odgovara za provedbu radova u skladu s građevinskom dozvolom i svim primjenjivim propisima, pri čemu ispravu kojom se dokazuje ovaj uvjet, potvrdu o upisu u Imenik ovlaštenih voditelja građenja, izdaje Hrvatska komora inženjera strojarstva (HKIS), dok opis poslova voditelja građenja obuhvaća: upravljanje i koordinaciju svih izvedbenih radova strojarske struke; organizaciju i raspored ljudskih i tehničkih resursa; vođenje građevinskog dnevnika i knjige obračuna; odgovornost za sukladnost radova s projektnom dokumentacijom i propisima; komunikaciju s nadzornim inženjerom i nadležnim tijelima; brigu o sigurnosti i zaštiti na radu; te potpisivanje sve zakonom propisane dokumentacije. 6 Žalitelj zaključno navodi da se radi o funkciji koja zahtijeva neprekidnu prisutnost na gradilištu, stratešku koordinaciju procesa i punu zakonsku odgovornost za cjelokupni tijek izvršavanja. S druge strane, navodi da je uvjet iz točke
  52. normativno utemeljen na Zakonu o klimatskim promjenama i zaštiti ozonskog sloja (NN 127/19, 84/21) i Uredbi (EU) br. 517/2014 o fluoriranim stakleničkim plinovima, što predstavlja potpuno odvojeni regulatorni okvir koji nije u vezi sa Zakonom o gradnji niti s Hrvatskom komorom inženjera strojarstva. Navodi da ispravu kojom se dokazuje ovaj uvjet, uvjerenje o položenom stručnom ispitu za stručnjake koji obavljaju djelatnost prikupljanja, provjere propuštanja, ugradnje i održavanja ili servisiranja klimatizacijskih uređaja, izdaje isključivo Ministarstvo zaštite okoliša i zelene tranzicije, dok opis poslova ovih stručnjaka obuhvaća: fizičko rukovanje rashladnim medijima (F-plinovima) pri punjenju, pražnjenju i oporabi; provjeru propuštanja sukladno čl.
  53. Uredbe (EU) 517/2014; ugradnju komponenti rashladnog kruga; provjeru hermetičnosti sustava; punjenje sustava točno određenom količinom rashladnog sredstva; te vođenje propisanih evidencija o rashladnim tvarima sukladno čl.
  54. Uredbe (EU) 517/
  55. Žalitelj pojašnjava da se radi o operativno - izvršnim, terenskim poslovima koji se fizički odvijaju na ugrađenim uređajima i instalacijama, zahtijevaju specijaliziranu tehničku osposobljenost za rad s opasnim tvarima te su potpuno neovisni o upravljanju gradilištem. Žalitelj ističe da iz navedenog nedvosmisleno proizlazi da su ove dvije uloge nespojive i u smislu vremenskog angažmana jer voditelj građenja mora biti dostupan i prisutan na gradilištu za koordinaciju i upravljanje u cjelini, dok tehnički stručnjaci za F-plinove moraju fizički biti prisutni na rashladnim uređajima i instalacijama, izvodeći precizne mjerne i ispitne postupke te neposredne radove montaže i ugradnje opreme, slijedom čega jedna osoba objektivno ne može istovremeno biti zakonski odgovorna za cjelokupno gradilište i operativno prisutna pri rashladnom sustavu kao certificirani tehničar za Fplinove. Žalitelj ističe da bi prihvaćanje takvog rješenja izravno ugrozilo sigurnost, zakonitost i kvalitetu izvršavanja radova, upravo ono što propisani uvjeti sposobnosti imaju za cilj zajamčiti. Žalitelj ukazuje da kumulacijom funkcija odabrani ponuditelj de facto raspolaže samo jednom osobom s uvjerenjem Ministarstva zaštite okoliša i zelene tranzicije za točku 3., umjesto propisanih dviju, što je ispod praga koji je naručitelj izričito propisao čime je uvjet ispunjen isključivo formalno, ali ne i materijalno, što je protivno svrsi propisanog kriterija i ustaljenom pravnom shvaćanju Državne komisije u Rješenjima KLASA: UP/II-034-02/23-01/706, KLASA: UP/II-03402/23-01/586, KLASA: UP/II-032-02/23-01/102 te presudi Visokog upravnog suda RH posl.br: UsII-157/24 od
  56. rujna
  57. Naručitelj osporava gornji žalbeni navodi i ističe da iz citiranog uvjeta proizlazi da je naručitelj odredio minimalan broj potrebnih funkcija/ kapaciteta, ali nigdje nije propisao da svaka funkcija mora biti pokrivena drugom fizičkom osobom niti je izričito zabranio kumulaciju više kvalifikacija u istoj osobi. Ističe da je u slučaju da je htio propisati obvezu različitih osoba, tada bi to izričito i naveo, a budući da to nije učinio, žalitelj sada žalbom pokušava naknadno postrožiti uvjete dokumentacije, što nije dopušteno. Ukazuje, s obzirom da nije izričito zabranio kumulaciju funkcija, kumulacija funkcija sama po sebi nije nedopuštena, a sama činjenica da jedna osoba posjeduje više stručnih kvalifikacija i da je nominirana za više funkcija ne znači da uvjeti nisu ispunjeni, ako dokumentacijom nije drukčije određeno. Navodi da žalitelj u žalbi iznosi vlastito tumačenje prema kojem bi iz uvjeta navodno nesumnjivo proizlazila potreba za najmanje tri fizički odvojene osobe te ističe da takvo tumačenje 7 nema uporište u tekstu dokumentacije jer naručitelj nije propisao zabranu kumulacije, niti je propisano da se tražene uloge moraju dokazivati različitim osobama. Žalitelj u odnosu na odgovor naručitelja, u podnesku od
  58. travnja
  59. navodi da je kumulacija stručnjaka dopuštena isključivo kada ju dokumentacija o nabavi izričito dopušta, slijedom čega navodi ukoliko dopuštajuće klauzule nema, svaka pozicija mora biti pokrivena zasebnom osobom. Ocjenjujući osnovanost predmetnog žalbenog navoda, utvrđeno je sljedeće: U dokumentaciji o nabavi, kriteriji za kvalitativni odabir gospodarskog subjekta, u dijelu tehnička i stručna sposobnost, u točki 5.3.
  60. tehnički stručnjaci ili tijela izvođenje radova, kao uvjet je propisano da gospodarski subjekt mora dokazati da će na raspolaganju imati najmanje:
  61. jednog

(1)ovlaštenog voditelja građenja i /ili voditelja radova strojarske struke - VSS/VŠS s minimalno pet
(5)godina radnog iskustva u struci; 2. jednog
(1)ovlaštenog voditelja građenja i/ili voditelja radova elektrotehničke struke - VSS/VŠS s minimalno pet
(5)godina radnog iskustva u struci; 3. dva
(2)tehnička stručnjaka koji moraju imati obrazovnu kvalifikaciju izdanu od ovlaštenih obrazovnih institucija te položen stručni ispit te 4. tri
(3)zavarivača koji moraju posjedovati Atest zavarivača prema normi HRN EN ISO
  1. Nadalje u podtočki 5.3.1.
  2. propisano je da za potrebe dokazivanja navedenog, gospodarski subjekt dostavlja ispunjeni ESPD obrazac, a da će naručitelj prije donošenja odluke od ponuditelja koji je podnio najpovoljniju ponudu zatražiti da u primjerenom roku, ne kraćem od pet dana, dostavi ažurirane popratne dokumente kojim dokazuje tehničku i stručnu sposobnost, osim ako već posjeduje te dokumente: Izjavu o raspolaganju stručnjacima (Prilog III), u kojoj je potrebno navesti ime i prezime stručnjaka, obrazovne i stručne kvalifikacije, odnosno stručna sprema, mjesto trenutnog zaposlenja te da li isti ima položen stručni ispit. Također, uvidom u točku 5.3.
  3. obrazovne i stručne kvalifikacije, utvrđeno je da je kao uvjet za stručnjaka
  4. ovlaštenog voditelja građenja i /ili voditelja radova strojarske struke, u podtočki 5.3.4.
  5. propisana potvrda o upisu u Imenik ovlaštenih voditelja građenja / Imenik stranih ovlaštenih osoba nadležne komore ili potvrde o odobrenju za obavljanje privremenih ili povremenih poslova vođenja u svojstvu odgovorne osobe nadležne komore, kojom se potvrđuje da nominirani dionik može obavljati poslove ovlaštenog voditelja građenja u Republici Hrvatskoj, dok je kao uvjet za stručnjaka
  6. propisano uvjerenje o položenom stručnom ispitu za stručnjake koji obavljaju djelatnost prikupljanja, provjere propuštanja, ugradnje i održavanja ili servisiranja klimatizacijskih uređaja izdano od ovlaštenih institucija za najmanje 2 stručnjaka, koje uvjerenje se izdaje od strane Ministarstva zaštite okoliša i zelene tranzicije. Nadalje, utvrđeno je da je u podtočki 5.3.4.
  7. propisano da za potrebe dokazivanja navedenog, gospodarski subjekt dostavlja ispunjeni ESPD obrazac, a da će naručitelj prije donošenja odluke od ponuditelja koji je podnio ekonomski najpovoljniju ponudu zatražiti da u primjerenom roku, ne kraćem od 5 dana, dostavi ažurirane popratne dokumente kojim dokazuje tehničku i stručnu sposobnost sukladno članku
  8. stavak
  9. točka
  10. ZJN 2016, osim ako već posjeduje te dokumente: za točku
  11. potvrdu o upisu u Imenik ovlaštenih voditelja građenja /Imenik stranih ovlaštenih osoba nadležne komore ili potvrde o odobrenju za obavljanje privremenih ili povremenih poslova vođenja u svojstvu odgovorne osobe nadležne komore, kojom se potvrđuje da nominirani dionik može obavljati poslove ovlaštenog voditelja građenja u Republici Hrvatskoj, a za točku
  12. dokaz za 8 obrazovnu kvalifikaciju izdan od ovlaštenih obrazovnih institucija za najmanje 2 stručnjaka - uvjerenje o položenom stručnom ispitu za stručnjake koji obavljaju djelatnost prikupljanja, provjere propuštanja, ugradnje i održavanja ili servisiranja klimatizacijskih uređaja izdano od ovlaštenih institucija za najmanje 2 stručnjaka, koje uvjerenje se izdaje od strane Ministarstva zaštite okoliša i zelene tranzicije. Uvidom u ponudu odabranog ponuditelja, utvrđeno je da je u ESPD obrascu potvrđeno da u pogledu kriterija za odabir gospodarskog subjekta izjavljuje da ispunjava sve potrebne kriterije za odabir. Nadalje uvidom u Prilog III – Izjavu o raspolaganju traženim stručnjacima, utvrđeno je da je stručnjak Srđan Divković, diplomirani inženjer strojarstva, VSS, nominiran kao stručnjak
  13. ovlašteni voditelj građenja i /ili voditelj radova strojarske struke - VSS/VŠS s minimalno pet godina radnog iskustva u struci pri čemu je navedeno da isti ima položen stručni ispit za obavljanje poslova prostornog uređenja i graditeljstva te kao stručnjak
  14. tehnički stručnjak koji mora imati obrazovnu kvalifikaciju izdanu od ovlaštenih obrazovnih institucija te položen stručni ispit, pri čemu je navedeno da isti ima stručni ispit za obavljanje djelatnosti prikupljanja, provjere, propuštanja, ugradnju ili servisiranje rashladnih i klimatizacijskih uređaja te dizalica topline, KATEGORIJA I. Uvidom u zapisnik o pregledu i ocjeni ponude, utvrđeno je da se u točki
  15. analitički prikaz kriterija za odabir gospodarskog subjekta, navodi da ponuda odabranog ponuditelja udovoljava propisanom uvjetu u odnosu na tehničke stručnjake ili tijela - izvođenje radova, te da je isto utvrđeno temeljem ESPD obrasca. Na ovako utvrđeno činjenično stanje potrebno je primijeniti pravni okvir koji se pored prethodno citiranih odredbi članka
  16. stavka
  17. te članka
  18. stavka
  19. ZJN 2016, sastoji i odredbi članka
  20. stavak
  21. ZJN 2016 kojim je propisano da gospodarski subjekt mora dokazati da ima potrebne ljudske i tehničke resurse te iskustvo potrebno za izvršenje ugovora o javnoj nabavi na odgovarajućoj razini kvalitete, a osobito zahtijevati da gospodarski subjekt ima dovoljnu razinu iskustva, što se dokazuje odgovarajućim referencijama iz prije izvršenih ugovora te odredbi članka
  22. stavak
  23. točka
  24. ZJN 2016 kojim je propisano da se tehnička i stručna sposobnost gospodarskog subjekta, u skladu s prirodom, količinom ili važnosti, i namjenom radova, robe ili usluga, može dokazati s jednim ili više sljedećih dokaza, između ostaloga i podacima o angažiranim tehničkim stručnjacima ili tehničkim tijelima, neovisno o tome pripadaju li izravno gospodarskom subjektu, a posebno onima odgovornima za kontrolu kvalitete te u slučaju ugovora o javnim radovima onima koje izvođač može pozvati da izvedu radove. Također, potrebno je i primijeniti odredbe članka
  25. ZJN 2016 koji u stavku
  26. propisuje da je u žalbenom postupku svaka stranka dužna iznijeti sve činjenice na kojima temelji svoje zahtjeve te predložiti dokaze kojima se te činjenice utvrđuju, u stavku
  27. propisuje da je žalitelj obvezan dokazati postojanje postupovnih pretpostavki za izjavljivanje žalbe, kao i povrede postupka ili materijalnog prava koje su istaknute u žalbi, dok u stavku
  28. propisuje da je naručitelj obvezan dokazati postojanje činjenica i okolnosti na temelju kojih je donio odluke o pravima, poduzeo radnje ili propustio radnje te proveo postupke koji su predmet žalbenog postupka. Spor među strankama žalbenog postupka je u tumačenju odredaba točke 5.3.
  29. dokumentacije o nabavi, kriterija za kvalitativan odabir gospodarskog subjekta, kojom su propisane kvalifikacije stručnjaka kojima ponuditelj treba raspolagati kako bi 9 dokazao tehničku i stručnu sposobnost. Žalitelj smatra da ponuditelj u odnosu na stručnjake tražene pod
  30. i
  31. treba raspolagati s minimalno tri osobe, odnosno da iz odredaba dokumentacije o nabavi proizlazi da nije moguće jednog stručnjaka nominirati na više pozicija, pri čemu osporava mogućnost istovremenog izvršavanja funkcija stručnjaka
  32. i
  33. Dok s druge strane, naručitelj tumači te odredbe na način da nema zapreke da jedna osoba, stručnjak, bude nominirana na više od jedne pozicije, odnosno da obavlja više funkcija prilikom izvršenja ugovora, sukladno čemu je i pregledao i ocijenio ponudu odabranog ponuditelja. Pri tome naručitelj ističe da dokumentacijom nije izrijekom zabranio kumulaciju funkcija stručnjaka te da je stoga ista dopuštena, dok žalitelj smatra da je kumulacija stručnjaka dopuštena samo u slučaju kada je dokumentacija o nabavi izričito dopušta. U konkretnom slučaju uzimajući u obzir sadržaj dokumentacije o nabavi ovo žalbeno tijelo ocjenjuje da ponuda odabranog ponuditelja u ovom dijelu nije izrađena u skladu s uvjetima i zahtjevima dokumentacije o nabavi, odnosno ne može se prihvatiti argumentacija naručitelja kada navodi da nema zapreke da jedna osoba, stručnjak bude nominiran na više od jedne pozicije, odnosno da obavlja više funkcija. To iz razloga što je odredbama točke 5.3.
  34. dokumentacije o nabavi u odnosu na stručnjaka
  35. tražena minimalno jedna osoba, dok su u odnosu na stručnjaka
  36. tražene minimalno dvije osobe, pri čemu odredbama dokumentacije o nabavi nije dopušteno jednog stručnjaka nominirati na više pozicija. Također, argumentacija naručitelja o dopuštenom kumuliranju više funkcija u jednoj osobi, u konkretnom slučaju dovodi do nerazumnog i nelogičnog tumačenja dokumentacije o nabavi posebno uzimajući u obzir da se kod pojedinih funkcija izrijekom traži više osoba. Slijedom navedenoga, po ocjeni ovog tijela odabrani ponuditelj nije dokazao da u odnosu na tražene stručnjake
  37. i 3., raspolaže sa minimalno tri osobe (jednim
(1)ovlaštenim voditeljem građenja i /ili voditelja radova strojarske struke i dva
(2)tehnička stručnjaka koji moraju imati obrazovnu kvalifikaciju izdanu od ovlaštenih obrazovnih institucija te položen stručni ispit), kako je propisano odredbama dokumentacije o nabavi, već u odnosu na tražene stručnjake
  1. i
  2. nominira ukupno dvije osobe. Također potrebno je istaknuti da naručitelj u svojem očitovanju nije otklonio niti prigovor žalitelja u kojemu osporava kompatibilnost funkcija
  3. i
  4. na koje je nominiran predmetni stručnjak. Slijedom navedenoga, ovaj žalbeni navod ocijenjen je osnovanim. Žalitelj nadalje ističe da je naručitelj u ponudi odabranog ponuditelja propustio utvrditi i ispraviti računske pogreške te da je uvidom u troškovnik odabranog ponuditelja utvrdio da za više stavki nije izvršen točan umnožak količine i jedinice cijene, kako slijedi: – stavka 2.3.
  5. (Elektroinstalacijski radovi — faza 3): žalitelj navodi da ispravne vrijednosti podstavki iznose 176,32 / 176,32 / 1.476,32 / 176,32 / 627,16 EUR, dok vrijednosti u ponudi iznose 176,31 / 176,31 /176,31 / 176,31 / 627,15 EUR; – stavka 2.4.
  6. (Elektroinstalacijski radovi — faza 4): žalitelj navodi da ispravne vrijednosti iznose 352,64 / 176,32 / 176,32 / 627,16 EUR, dok vrijednosti u ponudi iznose 352,62 / 176,31 / 176,31 / 627,15 EUR; – stavka 2.5.
  7. (Elektroinstalacijski radovi — faza 5): žalitelj navodi da ispravne vrijednosti iznose 176,32 / 176,32 EUR, dok vrijednosti u ponudi iznose 176,31 / 176,31 EUR; – stavka 2.6.
  8. (Elektroinstalacijski radovi — faza 6): žalitelj navodi da ispravne vrijednosti iznose 352,64 / 176,32 /352,64 / 176,32 / 176,32 / 627,16 EUR, dok vrijednosti u ponudi iznose 352,62 / 176,31 / 352,62 / 176,31 / 176,31 / 627,15 EUR; 10 – stavka 2.7.
  9. (Elektroinstalacijski radovi — faza 7): žalitelj navodi da ispravne vrijednosti iznose 190,60 / 190,60 /190,60 / 190,60 / 190,60 / 381,20 EUR, dok vrijednosti u ponudi iznose 190,61 / 190,61 /190,61 / 190,61 / 190,61 / 381,22 EUR. Žalitelj ističe da propuštanjem provjere matematičke ispravnosti ponude i neispravljanjem navedenih računskih pogrešaka, naručitelj nije pravilno utvrdio stvarnu cijenu ponude odabranog ponuditelja, čime je dovedena u pitanje zakonitost pregleda i ocjene ponuda te pravilnost rangiranja, što je suprotno odredbi članka
  10. ZJN
  11. Naručitelj osporava gornji žalbeni navod te ističe da je dokumentacijom o nabavi izričito propisao da se jedinične cijene i iznosi u troškovniku iskazuju na dvije decimale. Navodi da je troškovnik bio izrađen u Excel predlošku koji je bio zaključan (zaštićen), pri čemu su formule bile unaprijed zadane i zaključane, ponuditelji nisu mogli mijenjati formule, način izračuna niti način zaokruživanja te su ponuditelji mogli upisivati podatke isključivo u predviđena polja. Ističe da je u stavci 2.3.
  12. troškovnika odabrani ponuditelj u polje jedinične cijene unio vrijednost koja u pozadini može sadržavati više decimalnih mjesta (npr. 88, 1562), dok je troškovnik sukladno dokumentaciji o nabavi i postavkama predloška prikazuje i obrađuje podatke na dvije decimale. Navodi da je razlika na koju ukazuje žalitelj (176,31 naspram 176,32) posljedica načina izračuna i zaokruživanja unutar zaključanog predloška jer Excel koristi pohranjenu vrijednost pri računu te zatim primjenjuje zaokruživanje prema postavkama predloška, pri čemu obrazlaže da ponuditelji nisu mogli utjecati na taj aspekt budući su formule i način zaokruživanja bili unaprijed zadani i zaključani od strane naručitelja. Naručitelj ukazuje da se u konkretnom slučaju ne radi o tipičnoj računskoj pogrešci u smislu pogrešno provedenog matematičkog umnoška/sume od strane ponuditelja (npr. da je ponuditelj pogrešno izračunao umnožak količine i cijene ili pogrešno zbrojio stavke), nego o razlici koja proizlazi iz tehničkih postavki predloška (prikaz/obrada vrijednosti na dvije decimale uz unaprijed zadane formule) i internog načina zaokruživanja u Excelu. Naručitelj naglašava da je dokumentacijom o nabavi zahtijevano iskazivanje na dvije decimale, a da je troškovnik bio zaključan s formulama upravo kako bi se osigurao jednak tretman ponuditelja i spriječile proizvoljne izmjene izračuna te je naručitelj stoga ponudu ocjenjivao na temelju iznosa koji proizlaze iz službenog, zaključanog predloška, a ne na temelju naknadnih ručnih korekcija ili intervencija. Ističe da postupanje koje žalitelj implicira (da naručitelj treba ispraviti iznos na 176,32 EUR) bi u praksi značilo interveniranje u sadržaj ponude i/ili u jediničnu cijenu odnosno način zaokruživanja, što nije dopušteno kroz institut ispravka računske pogreške, osobito u situaciji kada je naručitelj unaprijed definirao i zaključao formule te propisao dva decimalna mjesta. Naručitelj dodatno ističe da bi zahtijevanje prihvata ispravka u ovakvoj situaciji bilo problematično jer ne polazi od matematičke pogreške ponuditelja, već od načina kako zaključani predložak obrađuje decimale, te da bi moglo dovesti do nedopuštene izmjene ponuđenih iznosa ili različitog tretmana ponuditelja jer naručitelj ne može retroaktivno mijenjati pravila zaokruživanja ili zahtijevati drugačiju obradu od one koju je sam propisao i ugradio u predložak. Naručitelj dodatno ističe da se isto očitovanje primjenjuje i na ostale stavke troškovnika koje žalitelj navodi (2.4.3., 2.5.3., 2.6.
  13. i 2.7.3.) jer u svim tim stavkama razlike koje žalitelj prikazuje (odstupanja od 0,01 EUR) proizlaze iz činjenice da je dokumentacijom o nabavi propisano iskazivanje cijena i iznosa na dvije decimale, dok odabrani ponuditelj u pojedinim poljima jediničnih cijena unosi vrijednosti s više decimalnih mjesta, dok zaključani Excel predložak naručitelja iznose stavaka izračunava koristeći pohranjenu vrijednost (s 11 više decimala) te zatim prikazuje rezultat sukladno formatu na dvije decimale. Slijedom navedenog, naručitelj ističe da u navedenim stavkama ne postoji matematička netočnost umnoška u smislu da je ponuditelj pogrešno izračunao iznos stavke, nego se radi o razlici između prikaza (formatiranja na dvije decimale) i pohranjene vrijednosti koja se koristi u izračunu. Budući su formule i način izračuna/zaokruživanja bili unaprijed zadani i zaključani od strane naručitelja, ponuditelji nisu mogli mijenjati način izračuna niti uskladiti prikaz i izračun drukčije od postavki predloška. Naručitelj stoga smatra da žalitelj pogrešno kvalificira navedena odstupanja kao računske pogreške u smislu članka
  14. ZJN 2016 i članka
  15. Pravilnika o dokumentaciji o nabavi te ponudi u postupcima javne nabave (Narodne novine, broj 65/17, 75/20 i 92/25, dalje u tekstu: Pravilnik o dokumentaciji o nabavi), jer bi ispravak na način kako ga žalitelj implicira zapravo zahtijevao intervenciju u jedinične cijene ili način zaokruživanja, odnosno nedopušteno zadiranje u sadržaj ponude. Naručitelj ukazuje da je iz troškovnika vidljivo da je isti zaključan, kao i da su formule zaključane te dostavlja ispis snimke ekrana u odnosu na stavku
  18. troškovnika, s vidljivim prikazom i trakom formule Žalitelj u odnosu na odgovor naručitelja u podnesku od
  19. travnja
  20. navodi da obveza naručitelja iz članka
  21. ZJN 2016 nije uvjetovana uzrokom pogreške jer ZJN 2016 nalaže provjeru matematičke ispravnosti ponude bez obzira proizlazi li ista iz nepodudarnost ručnog računanja, tehničkih postavki softvera ili bilo kojeg drugog razloga. Također navodi da dokumentacija o nabavi izričito nalaže iskazivanje jediničnih cijena i iznosa na dvije decimale te je za pravne svrhe ponude relevantna jedinična cijena stavke troškovnika 2.3.
  22. u iznosu od 88,16 EUR, a ne 88,1562 EUR, jer naručitelj ne može iskazivanje cijene na dvije decimale propisati ponuditeljima, a zatim se sam pozivati na vrijednosti s više decimala kao osnovu obračuna, slijedom čega umnožak 88,16 EUR i deklarirane količine mora dati 176,32 EUR, a ne 176,31 EUR. Navodi da činjenica što je zaključani predložak naručitelja dopustio unos vrijednosti koje proizvode matematički neispravan rezultat ide na teret naručitelja, a ne predstavlja osnovu za neprovođenje obveze iz članka
  23. ZJN
  24. Ocjenjujući osnovanost predmetnog žalbenog navoda, utvrđeno je sljedeće: U dokumentaciji o nabavi, dijelu upute za ponuditelje, u točki
  25. se između ostaloga navodi da elektronička ponuda mora sadržavati popunjen troškovnik pri čemu je propisano da troškovnik naručitelj prilaže dokumentaciji o nabavi za predmet / grupu te da ponuditelj mora popuniti troškovnik i učitati ga prilikom pripreme ponude na EOJN RH. Nadalje je navedeno da je ponuditelj dužan ispuniti troškovnik na način da ispuni svaku stavku (upiše jediničnu cijenu) te izračuna ukupnu cijenu stavke (umnožak količine i jedinične cijene) kao i ukupnu cijenu ponude (zbroj ukupnih cijena svih stavki) te da se cijena ponude izražava za cjelokupni predmet nabave, pri čemu jedinične cijene svake stavke troškovnika i ukupna cijena moraju biti zaokružene na dvije decimale. Uvidom u troškovnik naručitelja utvrđeno je da je izrađen u Excel formatu. Naručitelj je za sporne stavke troškovnika ( 2.3.3., 2.4.3., 2.5.3., 2.6.
  26. i 2.7.3.) u ćeliji gdje se upisuje ukupni iznos stavke (stupac F) unaprijed odredio formulu kao umnožak količine (stupac D) i jedinične cijene (stupac E), zaokruženo na dvije 12 decimale. Također, utvrđeno je da je ćeliju u koju se upisuje jedinična cijena (stupac E) naručitelj postavio tako da se upisani iznos zaokružuje na dvije decimale. Pregledom troškovnika odabrane ponude za sporne stavke troškovnika 2.3.3., 2.4.3., 2.5.3., 2.6.
  27. i 2.7.3., utvrđeno je da je odabrani ponuditelj upisivao jedinične cijene iskazane na tri, odnosno četiri decimale, što je vidljivo iz gornje alatne trake gdje je navedena takva jedinična cijena, dok je Excel tablica navedeni iznos zaokružila na dvije decimale pa je tako u ćeliji stupca E, kao jedinična cijena stavke naveden iznos prikazan na dvije decimale. Tako su u stavci 2.3.3., 2.4.3., 2.5.
  28. i 2.6.4., u stupcu E navedeni iznosi od 88,16 EUR, dok su u alatnoj traci navedeni iznosi od 88,1562 EUR, nadalje u stavci 2.7.
  29. u stupcu E navedeni su iznosi od 95,30 EUR, dok su u alatnoj traci navedeni iznosi od 95,304 EUR. Također je utvrđeno da je iznos koji je prikazan u alatnoj traci (iskazan na tri, odnosno četiri decimale) množen sa količinom iz stupca D i takav umnožak prikazan u stupcu F kao ukupni iznos spornih stavki (iskazan na dvije decimale), na način da su u stavkama 2.3.3., 2.4.3., 2.5.
  30. i 2.6.
  31. u stupcu F navedeni iznosi od 176,31 EUR, a u stavci 2.7.
  32. iznosi od 190,61 EUR. Na ovako utvrđeno činjenično stanje potrebno je primijeniti pravni okvir koji se pored prethodno citiranih odredbi članka
  33. stavka
  34. te članka
  35. stavka
  36. ZJN 2016 sastoji i od odredbi članka
  37. koji u točki
  38. ZJN 2016, propisuje da javni naručitelj provodi pregled i ocjenu ponuda te provjerava i računsku ispravnost ponude. Nadalje, sukladno članku
  39. stavku
  40. ZJN 2016, ako ponuda sadržava računsku pogrešku, javni naručitelj obvezan je od ponuditelja zatražiti prihvat ispravka računske pogreške, a ponuditelj je dužan odgovoriti u roku od pet dana od dana zaprimanja zahtjeva, dok je člankom
  41. stavcima 1., 2.,
  42. i
  43. Pravilnika o dokumentaciji o nabavi propisano da je naručitelj obvezan provjeriti računsku ispravnost ponude, da se računske pogreške u troškovniku ili ponudbenom listu ispravljaju matematičkim operacijama, da je u slučaju iz stavka
  44. i
  45. tog članka naručitelj obvezan zahtijevati od ponuditelja prihvat ispravka računske pogreške, a u zahtjevu naručitelj naznačuje koji dio ponude je ispravljen te novu cijenu ponude izračunatu nakon ispravka. S obzirom na opisano činjenično stanje, a primjenom citiranog pravnog okvira, ovo tijelo je ocijenilo da postoje propusti naručitelja prilikom provjere računske ispravnosti odabrane ponude. Naime, naručitelj je u točki
  46. dokumentacije o nabavi, upute za ponuditelja, propisao da se jedinična cijena zaokružuje na dvije decimale. Uvidom u odabrani troškovnik (gornja alatna traka) utvrđeno je da je odabrani ponuditelj za sporne stavke troškovnika upisivao jediničnu cijenu iskazanu na tri, odnosno četiri decimale. Kada se ta jedinična cijena na tri, odnosno četiri decimale iz alatne trake pomnoži sa zadanom količinom iz stupca D, dobije se umnožak koji je i naveden kao ukupna cijena spornih stavki u stupcu F. S druge strane, kada se pomnoži iznos koji je naveden u ćeliji stavke u stupcu E (zaokružen na dvije decimale) sa zadanom količinom u stupcu D, dobije se umnožak kako to navodi žalitelj u žalbenom navodu. Ovdje je potrebno napomenuti da jediničnu cijenu stavke predstavlja broj upisan u ćeliju troškovnika predviđenu za upis jedinične cijene, a ne broj koji je prikazan na alatnoj traci. Slijedom toga, ukupnu cijenu spornih stavki treba činiti umnožak količine iz stupca D i jedinične cijene prikazan u ćeliji troškovnika stupca E, pa žalitelj pravilno tvrdi da u stupcu F spornih stavki troškovnika nije prikazan točan iznos. Prema tome, budući da u spornim stavkama troškovnika postoji 13 računska pogreška koju naručitelj nije utvrdio, te shodno tome od odabranog ponuditelja nije niti tražio prihvat ispravka računske pogreške, što mu je sve zakonska obveza, žalbeni navod je ocijenjen osnovanim. Žalitelj također navodi da je dokumentacijom o nabavi propisano bodovanje necjenovnog kriterija „Prosječna vrijednost sezonske energetske učinkovitosti hlađenja kod VRV (SEER prosječni) za jedanaest tipova vanjskih jedinica“ s maksimalnim brojem od 20 bodova, pri čemu se bodovanje vrši isključivo na temelju Izjave o dodatnim funkcionalnim karakteristikama i priloženog Eurovent certifikata. Žalitelj navodi da je uvidom u Izjave o tehničkim specifikacijama sva tri ponuditelja utvrđeno je da su navedeni ponudili identične vanjske jedinice LG Electronics (ARUN040/050/060/080/100/120LSS i ARUM140/180/200/220/240LTE) te identične unutarnje kazetne jedinice (ARNU05/07/09/12/15/18GTRB4, ARNU15/18GTQB4 i ARNU07/09GTUB4), te ističe da je utvrdio da se unatoč identičnoj opremi, prijavljene SEER vrijednosti i dodijeljeni bodovi razlikuju, pri čemu navodi da razlika od 5 bodova između odabranog i drugorangiranog ponuditelja, koji su nudili identičnu opremu, nije posljedica stvarnih razlika u ponuđenim uređajima, nego isključivo odabira različitog Eurovent PPR certifikata. Ukazuje da SEER vrijednost VRF vanjske jedinice nije apsolutna karakteristika uređaja, nego ista ovisi o konkretnoj kombinaciji vanjske i unutarnje jedinice na kojoj je testiranje provedeno, obrazlaže da je Eurovent certifikat mjerodavan samo za testiranu kombinaciju, a ne za sve moguće konfiguracije iste vanjske jedinice. Žalitelj navodi da je pregledom Eurovent baze certifikacija (www.eurovent-certification.com) utvrđeno da za svaki od 11 modela vanjskih jedinica postoje dva PPR certifikata koji se razlikuju po unutarnjim jedinicama korištenima u testiranju te navodi da su žalitelj i drugorangirani ponuditelj priložili Eurovent PPR certifikate #1, dok je odabrani ponuditelj priložio Eurovent PPR certifikate #2 — što objašnjava razliku u prosječnom SEER-u (7,19 naspram 7,51) i posljedičnu razliku od 5 bodova u konačnom bodovanju. Međutim žalitelj navodi da niti jedan od priloženih certifikata ne opisuje kombinaciju opreme koja je stvarno ponuđena u ovom postupku nabave jer svi ponuditelji nude unutarnje jedinice GTRB4/GTQB4/GTUB4 serije, koje nisu korištene u testiranju ni Certifikata #1 (GM/GB serija) ni Certifikata #2 (GTAA serija), slijedom čega ističe da SEER vrijednosti iz oba certifikata nisu primjenjive na ponuđeni sustav i ne mogu biti valjana osnova za usporedivo bodovanje. Posebno ističe da certifikati koje je priložio odabrani ponuditelj nisu standardni kataloški dokumenti, već projektno - specifični Eurovent PPR certifikati, što je razvidno iz zaglavlja svakog od njih, pri čemu ističe da su predmetni certifikati namjenski pribavljeni za ovaj postupak nabave, pri čemu je kao testna konfiguracija odabrana GTAA serija unutarnjih jedinica, energetski učinkovitija od ponuđenih GTRB4/GTQB4/GTUB4 jedinica čime je SEER vrijednost prikazana višom od one koju bi ponuđeni sustav stvarno ostvario. Ističe da je naručitelj propustio provjeriti primjenjivost dostavljenih Eurovent certifikata na ponuđenu kombinaciju opreme, čime je povrijedio članak
  47. ZJN
  48. Također navodi da je usporedbom polja „IU Names“ na strani
  49. certifikata koje je dostavio odabrani ponuditelj s unutarnjim jedinicama iz Izjave o tehničkim specifikacijama, vidljivo da se dostavljeni certifikati odnose na GTAA konfiguraciju koju taj ponuditelj nije nudio. Žalitelj ističe da je prihvaćanjem certifikata temeljenih na različitim testnim konfiguracijama kao jednakovrijedne osnove za bodovanje identične opreme, naručitelj povrijedio i načelo jednakog tretmana i transparentnosti, što je rezultiralo nezakonitom dodjelom 5 bodova prednosti odabranom ponuditelju. Također navodi da zapisnik o pregledu i ocjeni u točki 11.1.
  50. ne sadrži obrazloženje kojim bi se 14 potvrdilo da je primjenjivost certifikata uopće provjeravana. Žalitelj ukazuje na presudu Visokog upravnog suda RH, posl.br: UsII-427/20 od
  51. siječnja 2021., u kojoj je sud potvrdio da ponuditelju koji nije dostavio odgovarajući i primjenjivi dokaz o propisanoj funkcionalnoj karakteristici ne postoji osnova za dodjelu bodova prema kriteriju ekonomski najpovoljnije ponude, neovisno o formalnoj predaji dokumenta. Analogno tome, žalitelj navodi da u ovom postupku niti jedan ponuditelj nije dostavio Eurovent PPR certifikat koji se odnosi na stvarno ponuđenu kombinaciju opreme. Žalitelj nadalje ukazuje na presudu Visokog upravnog suda RH, posl.br: UsII-67/21 od
  52. ožujka
  53. u kojoj je sud utvrdio da neobrazloženo bodovanje u zapisniku o pregledu i ocjeni ponuda predstavlja povredu načela transparentnosti te ističe da je identičan propust naručitelj počinio u točki 11.1.
  54. zapisnika o pregledu i ocjeni ponuda. Žalitelj predlaže da se utvrdi da bodovanje SEER kriterija nije provedeno na objektivan, usporediv i primjenjiv način te da se svim ponuditeljima za navedeni kriterij dodijeli 0 bodova, sukladno odredbi dokumentacije o nabavi prema kojoj ponude bez valjanog dokaza bivaju vrednovane s 0 bodova. Naručitelj osporava tvrdnju žalitelja da je bodovao proizvoljne ili neusporedive podatke iz izjava ponuditelja te ističe da je u dokumentaciji o nabavi izričito propisano da gospodarski subjekt u tehničkim specifikacijama mora upisivati točne brojčane karakteristike ponuđene opreme te da je dodatno propisano da naručitelj, u slučaju sumnje u istinitost navedenih podataka, može zatražiti katalog, izvod iz kataloga ili prospekt radi nedvojbene provjere da li ponuđeni proizvod udovoljava tehničkim specifikacijama. Naručitelj ukazuje da je u odnosu na predmetni kriterij, odabrani ponuditelj uz izjavu dostavio Eurovent certifikate za vanjske jedinice, a da su dostavljeni podaci bili sukladni i podacima iz izjava ponuditelja, kao i podacima iz kataloške dokumentacije pa naručitelj ističe da nije bodovao neprovjerene ili proizvoljne brojke, već tehničke podatke koji su bili međusobno usklađeni i potkrijepljeni odgovarajućom dokumentacijom. Navodi da je netočna tvrdnja žalitelja da su svi ponuditelji ponudili identičnu opremu, a da su unatoč tomu dobili različit broj bodova te ukazuje da iz dostavljenih izjava o tehničkim specifikacijama proizlazi da žalitelj nije nudio istu modelnu liniju kao odabrani ponuditelj, pri čemu ističe da je žalitelj naveo LG Electronics Ine. / Multi V S / ARUM240LTE6, dok je odabrani ponuditelj naveo LG / Multi V i / ARUM240LTE6 te da se razlika između modelnih linija odražava i na iskazane tehničke karakteristike, uključujući i SEER vrijednost. Navodi da je primjerice, kod odgovarajuće stavke vanjske jedinice žalitelj iskazao SEER 6,41, dok je odabrani ponuditelj iskazao SEER 6,91, a posljedično i različit SEER prosječni: žalitelj 7,19, odabrani ponuditelj 7,51, ističe da sukladno navedenome različit broj bodova nije posljedica proizvoljnog bodovanja iste opreme, već posljedica različitih tehničkih karakteristika ponuđene opreme. Naručitelj osporava tvrdnju žalitelja kojom osporava primjenjivost Eurovent certifikata i tvrdi da je odabrani ponuditelj dostavio navodno „projektno-specifične" certifikate. Naručitelj navodi da mu je bilo odlučno što su dostavljeni podaci o ponuđenoj opremi bili navedeni u izjavi o tehničkim specifikacijama, potvrđeni dostavljenom tehničkom dokumentacijom/katalogom te potvrđeni dostavljenim Eurovent certifikatima za vanjske jedinice, slijedom čega naručitelj ističe da nije vrednovao izolirani certifikat sam za sebe, nego podudarnost svih dostavljenih tehničkih podataka koji se odnose na ponuđenu opremu. Ističe da žalitelj, s druge strane, u žalbi iznosi vlastitu interpretaciju o navodnoj neprimjenjivosti certifikata, ali ne pobija činjenicu da su kod odabranog ponuditelja podaci iz izjave, kataloga i certifikata međusobno usklađeni te da samim time nije dovedena u pitanje objektivnost i provjerljivost bodovanja. Navodi 15 ako je žalitelj smatrao da je kriterij trebao biti drukčije formuliran, da je trebalo propisati dodatne uvjete glede vrste ili sadržaja certifikata ili da je trebalo drukčije urediti usporedivost tehničkih dokaza, to je mogao osporavati u fazi dokumentacije o nabavi te ističe da nakon isteka roka za dostavu ponuda žalitelj ne može uspješno zahtijevati drukčije tumačenje ili naknadno postrožavanje pravila bodovanja, osobito ne u situaciji kada je sam dostavio ponudu koja je pravilno odbijena kao nesukladna dokumentaciji. Naručitelj navodi da je sve valjane ponude ocjenjivao po istom unaprijed poznatom kriteriju i prema istoj tablici bodovanja, ističe da razred bodova nije određen proizvoljno, nego isključivo prema iskazanom SEER prosječnom za jedanaest tipova vanjskih jedinica, kako je i bilo propisano dokumentacijom. Navodi da je odabrani ponuditelj ostvario 15 bodova jer je iskazao i dokazao SEER prosječni 7,51, što po unaprijed objavljenoj tablici odgovara razredu 7,50 - 7,
  55. Također navodi da je žalitelj, iako njegova ponuda nije bila rangirana jer je bila odbijena kao nepravilna, iskazao SEER prosječni 7,19, što odgovara razredu 7,00-7,49 i nosi 10 bodova, iz čega je vidljivo da žalitelj nije iskazao isti SEER prosječni kao odabrani ponuditelj. Navodi da ne postoji nikakva osnova da se svim ponuditeljima čije su ponude bile valjane dodijeli 0 bodova, kako to žalitelj predlaže, budući da je dokumentacijom jasno bilo propisano kako se ovaj kriterij boduje i koji se podaci uzimaju u obzir. U odnosu na očitovanje naručitelja, žalitelj u podnesku od
  56. travnja
  57. ističe da su „Multi V S“ i „Multi V i“ komercijalni, marketinški nazivi pod kojima proizvođač LG Electronics označava grupacije svojih VRF sustava te da oni nemaju certifikacijski status, već je jedini relevantan identifikator model/šifra uređaja te da se Eurovent certifikati izdaju za model, a ne za komercijalni naziv, a svi ponuditelji nude fizički identične uređaje pod istim modelnim oznakama: ARUN040/050/060/080/100/120LSS i ARUM140/180/200/220/240LTE
  58. Navodi da naručitelj ne odgovara na središnji žalbeni navod da ni jedan od priloženih certifikata ne opisuje stvarno ponuđenu kombinaciju opreme. Nadalje navodi da podudarnost u naznaci vanjske jedinice ne znači primjenjivost certifikata na kombinaciju vanjske i unutarnje jedinice koja je ponuđena jer je SEER certificirana vrijednost kombinacije, a ne izolirane vanjske jedinice, što je razvidno iz polja „IU Names“ na stranici
  59. svakog Eurovent PPR certifikata. Žalitelj navodi da ne osporava kriterij za odabir ponude, nego primjenu kriterija. Ističe da žalbenim navodom ne traži naknadnu izmjenu pravila bodovanja, nego utvrđenje da naručitelj nije postupio sukladno dokumentaciji koja propisuje da će ponude bez valjanog dokaza biti vrednovane s 0 bodova. Zaključno žalitelj navodi, budući da ni jedan ponuditelj nije dostavio certifikat primjenjiv na stvarno ponuđenu kombinaciju opreme, svim ponuditeljima za SEER kriterij treba dodijeliti 0 bodova. Ocjenjujući osnovanost predmetnog žalbenog navoda utvrđeno je sljedeće: U dokumentaciji o nabavi, dijelu upute za ponuditelje, u točki
  60. se između ostaloga navodi da elektronička ponuda mora sadržavati EUROVENT certifikate za vanjske jedinice ponuđene opreme. Nadalje u točki 3.
  61. jezik i pismo na kojem se izrađuje ponuda ili njezin dio, propisano je da se ponuda zajedno s pripadajućom dokumentacijom izrađuje na hrvatskom jeziku i latiničnom pismu (iznimno je moguće navesti pojmove na stranom jeziku te koristiti međunarodno priznat izričaj, odnosno tzv. internacionalizme, tuđe riječi i prilagođenice), a da također iznimno, dio popratne dokumentacije može biti i na nekom drugom jeziku, ako je tako dozvoljeno u drugim 16 odredbama ove dokumentacije. U slučajevima u kojima dostavljeni prijevod (koji ne mora biti ovjeren od ovlaštenog sudskog tumača) ostavlja dvojbe i nejasnoće koje onemogućavaju naručitelja da donese nedvojbenu odluku o nekoj odlučnoj činjenici, naručitelj će zatražiti od ponuditelja dostavu ovjerenog prijevoda od strane ovlaštenog sudskog tumača za jezik s kojeg je prijevod izvršen. Nadalje uvidom u EOJN RH, utvrđeno je da je na upit zainteresiranog gospodarskog subjekta, šifra upita: G2S od 17.veljače
  62. koji glasi: „Molimo da prihvatite dostavu traženih dokaza jednakovrijednosti i na engleskom jeziku. Naime, većina tehničkih kataloga dostupna je isključivo na engleskom jeziku, a njihovo prevođenje na hrvatski iziskuje dodatne troškove za ponuditelje, budući da se isti mogu prevesti isključivo putem ovlaštenih sudskih tumača. Također, napominjemo da se traženi EUROVENT certifikati izdaju isključivo na engleskom jeziku. Smatramo da bi, u ovoj fazi postupka javne nabave, inzistiranje na ovjerenom prijevodu predstavljalo nepotrebno administrativno i financijsko opterećenje koje ne utječe na sadržajnu kvalitetu dostavljene ponude.“ Naručitelj odgovorio da prihvaća dostavu tehničkih kataloga i certifikata na engleskom jeziku, uz obrazloženje da radi administrativnog rasterećenja ponuditelja, ovjereni prijevod na hrvatski jezik u ovoj fazi postupka nije obvezan, a da naručitelj zadržava pravo da od ponuditelja čija ponuda bude ocijenjena kao ekonomski najpovoljnija, prije donošenja odluke o odabiru ili sklapanja ugovora, zatraži dostavu službenog prijevoda relevantne dokumentacije na hrvatski jezik, ukoliko se to pokaže potrebnim radi nedvojbene provjere ispunjavanja uvjeta i tehničkih specifikacija. U dokumentaciji o nabavi, kriterij za odabir ponude, se u točki 2.
  63. dodatna funkcionalna karakteristika, navodi da u svrhu dobivanja opreme veće učinkovitosti, naručitelj određuje necjenovni kriterij – dodatni kriterij kvalitete – prosječna vrijednost sezonske energetske učinkovitosti hlađenja kod VRV (SEER) za jedanaest tipova vanjskih jedinica. Nadalje je propisano da ponuditelji mogu ponuditi opremu veće učinkovitosti od zadanog minimuma u troškovniku koju će naručitelj bodovati kako je definirano u donjoj tablici. Također je navedeno da u svrhu bodovanja ovog kriterija za odabir ponuditelj u sklopu elektroničke ponude dostavlja Izjavu o dodatnim funkcionalnim karakteristikama (koja je sastavni dio dokumentacije o nabavi – Prilog IV) pri čemu je maksimalan broj bodova prema ovom kriteriju je 20, dok će ponude bez izjave biti u kategoriji ovog kriterija vrednovane sa 0 bodova. Propisano je da se bodovanje vrši na temelju dostavljene Izjave ponuditelja, prema sljedećoj tablici: prosječna vrijednost sezonske energetske učinkovitosti hlađenja kod VRV (SEER) 8,00 i više, ostvaruje 20 bodova, uz pojašnjenje: prosječna vrijednost sezonske energetske učinkovitosti hlađenja kod VRV (SEER prosječni) za jedanaest tipova vanjskih jedinica ( 1.1.1., 1.1.2., 1.1.3., 1.1.4.,1 .1.5., 1.1.6., 1.2.1., 1.2.2., 1.2.3., 1.2.4., 1.2.5.): vrijednost 7,50 – 7,99 ostvaruje 15 bodova; vrijednost 7,00 – 7,49 ostvaruje 10 bodova; vrijednost 6,50 – 6,99 ostvaruje 5 bodova; vrijednost 6,22 - 6,49 ostvaruje 0 bodova. Kao dokazi potrebni za provjeru propisana je Izjava o dodatnim funkcionalnim karakteristikama u svrhu evaluacije necjenovnog kriterija za odabir ponude (Prilog IV) te Eurovent certifikat. Uvidom u ponudu odabranog ponuditelja utvrđeno je da se u Izjavi o tehničkim specifikacijama za vanjske jedinice kao proizvođač/naziv proizvoda/ model proizvoda, navodi kako slijedi: „1.1.
  64. LG MULTI V S ARUN040LSS0, 1.1.2.LG MULTI V S ARUN050LSS0, 1.1.3.LG MULTI V S ARUN060LSS0, 1.1.4.LG MULTI V 17 S ARUN080LSS0, 1.1.5.LG MULTI V S ARUN0100LSS5, 1.1.6.LG MULTI V S ARUN0120LSS5, 1.2.1.LG Multi V i ARUM140LTE6, 1.2.2.LG Multi V i ARUM180LTE6, 1.2.
  65. LG Multi V i ARUM200LTE6, 1.2.4.LG Multi V i ARUM220LTE6, 1.2.5.LG Multi V i ARUM240LTE6“. Također je utvrđeno da je za citirane vanjske jedinice navedena SEER vrijednost, kao i da je u stavci 1.2.
  66. kao SEER prosječni za citirane vanjske jedinice navedena vrijednost 7,
  67. Nadalje je utvrđeno da je u okviru ponude dostavljena i Izjava o dodatnim funkcionalnim karakteristikama u kojoj se navodi: „SEER 7,50 -7,99, 15 bodova“, te da su za navedene vanjske jedinice dostavljeni Eurovent certifikati na engleskom jeziku. Uvidom u predmetne Eurovent certifikate koje naručitelj dostavlja u žalbenom postupku u ovjerenom prijevodu na hrvatski jezik, utvrđeno je da se isti odnose na vanjske jedinice koje se navode u Izjavi o tehničkim specifikacijama odabranog ponuditelja u stavkama 1.1.1., 1.1.2., 1.1.3., 1.1.4., 1.1.5., 1.1.6., 1.2.1., 1.2.2.,1.2.3., 1.2.
  68. i 1.2.
  69. Također je utvrđeno je da se u citiranim Eurovent certifikatima, u dijelu: „Nazivi unutarnjih jedinica koje se mogu kombinirati“ navodi GTAA serija, dok odabrani ponuditelj u Izjavi o tehničkim specifikacijama kao unutarnje jedinice (u stavkama 1.
  70. i 1.4.) nudi unutarnje jedinice serije GTRB4/GTQB4/GTUB
  71. Uvidom u zapisnik o pregledu i ocjeni ponuda, utvrđeno je da se u točki
  72. analiza valjanih ponuda prema kriteriju za odabir ponude, u odnosu na odabranog ponuditelja u točki 11.
  73. navodi: „Ponuđena vrijednost za dodatna funkcionalna karakteristika: 7,50-7,99, broj bodova: dodatna funkcionalna karakteristika: 15,00“, dok se u odnosu na ponudu drugorangiranog ponuditelja u točki 11.
  74. navodi: „ Ponuđena vrijednost za dodatnu funkcionalnu karakteristiku: 7,00-7,49, broj bodova: dodatna funkcionalna karakteristika: 10,00“. Na ovako utvrđeno činjenično stanje potrebno je primijeniti pravni okvir koji se sastoji od prethodno citiranih odredbi članka
  75. stavka 4., članka
  76. stavka 1., kao i odredbi iz članka
  77. ZJN
  78. U žalbenom postupku je utvrđeno da je naručitelj prilikom bodovanja ponude odabranog ponuditelja po kriteriju dodatne funkcionalne karakteristike postupio sukladno odredbama dokumentacije o nabavi i bodovao prosječnu vrijednost sezonske energetske učinkovitosti hlađenja kod VRV (SEER) za jedanaest tipova vanjskih jedinica, i to temeljem Izjave o dodatnim funkcionalnim karakteristikama koja se odnosi na prosječnu vrijednost sezonske energetske učinkovitosti hlađenja kod VRV (SEER) za jedanaest tipova vanjskih jedinica, kao i dostavljenih Eurovent certifikata za navedenih 11 vanjskih jedinica. Obzirom da je iz dokumentacije o nabavi razvidno da će se dodatna funkcionalna karakteristika bodovati u odnosu na vanjske jedinice, ne može se prihvatiti argumentacija žalitelja kada navodi da naručitelj nije smio prihvatiti od strane odabranog ponuditelja dostavljene Eurovent certifikate jer se ne odnose na kombinaciju ponuđene opreme, dakle kombinaciju ponuđene vanjske i unutarnje jedinice. U dijelu žalbenog navoda u kojemu žalitelj navodi da postoje dvije vrste Eurovent PPR certifikata, koje vrste daju različite rezultate, utvrđeno je da je dokumentacijom o nabavi kao dokaz propisan Eurovent certifikat, bez dodatne specifikacije, slijedom čega je ovo tijelo zaključilo da obje vrste Eurovent certifikata predstavljaju valjan dokaz sukladno dokumentaciji o nabavi. Nadalje, u odnosu na navod žalitelja da zapisnik o pregledu i ocjeni ponuda ne sadržava obrazloženje vezano za bodovanje certifikata, ovo tijelo je utvrdilo da je u zapisniku o pregledu i ocjeni ponuda, u dijelu analiza valjanih ponuda prema kriteriju 18 za odabir ponude, konstatirana ponuđena vrijednost za dodatnu funkcionalnu karakteristiku, kao i po toj osnovi broj ostvarenih bodova, slijedom čega se ne nalaze nezakonitosti na koje upućuje žalitelj. Slijedom svega navedenoga, ovaj žalbeni navod ocijenjen je neosnovanim. Ujedno se navodi, budući ovo tijelo kontrolira postupanje naručitelja u postupku pregleda i ocjene ponuda, a obzirom da naručitelj nije izvršio bodovanje ponude žalitelja, dokumentacija koju žalitelj dostavlja na tu okolnost nije uzeta u razmatranje. U odnosu na dio žalbenog navoda gdje žalitelj osporava valjanost Eurovent certifikata kao valjanog dokaza, odnosno zakonitost predmetnih odredbi dokumentacije o nabavi, ističe se da je žalitelj, ukoliko je smatrao da odredbe dokumentacije o nabavi ne propisuju na pravilan i zakonit način uvjete i dokaze kojima se dokazuje postojanje tehničke i stručne sposobnosti na strani ponuditelja, bio je obvezan odredbe dokumentacije o nabavi, u smislu članka
  79. stavka
  80. i stavka
  81. ZJN 2016, osporavati u roku za izjavljivanje žalbe u fazi dokumentacije o nabavi s obzirom da žalitelj koji je propustio izjaviti žalbu u određenoj fazi otvorenog postupka javne nabave sukladno odredbi članka
  82. stavka
  83. ZJN 2016 nema pravo na žalbu u kasnijoj fazi postupka za prethodnu fazu. Obzirom da je žalitelj zakasnio s predmetnim navodima, ovo tijelo iste nije razmatralo. Postupajući po službenoj dužnosti temeljem članka
  84. ZJN 2016, a u odnosu na osobito bitne povrede postupka javne nabave iz članka
  85. stavka
  86. toga Zakona, ovo državno tijelo nije utvrdilo postojanje osobito bitnih povreda. Sukladno navedenome, temeljem članka
  87. stavka
  88. točke
  89. Zakona o javnoj nabavi, poništava se odluka o odabiru, kako je i odlučeno u točki
  90. izreke ovog rješenja te se predmet vraća naručitelju na ponovni postupak. Naručitelj je obvezan, u skladu s člankom
  91. stavkom
  92. ZJN 2016, postupiti sukladno izreci odluke Državne komisije, najkasnije u roku od 30 dana od dostave izvršne odluke, pri čemu je vezan pravnim shvaćanjem i primjedbama Državne komisije. Žalitelj je postavio zahtjev za naknadu troškova žalbenog postupka u ukupnom iznosu od 9.806,67 eura na ime naknade za pokretanje žalbenog postupka. Prema članku
  93. stavku
  94. ZJN 2016 Državna komisija odlučuje o troškovima žalbenog postupka, određuje tko snosi troškove žalbenog postupka i njihov iznos te kome se i u kojem roku moraju platiti, dok prema stavku
  95. tog članka stranka na čiju je štetu žalbeni postupak okončan dužna je protivnoj stranki nadoknaditi opravdane troškove koji su joj nastali sudjelovanjem u žalbenom postupku. Žalitelj ima pravo na naknadu troškova žalbenog postupka u iznosu od 9.806,67 eura, koji iznos je pravilnom primjenom odredaba članka
  96. a stavka
  97. točke
  98. ZJN 2016 prethodno uplatio na ime naknade za pokretanje žalbenog postupka. Slijedom navedenog, odlučeno je kao u točki
  99. izreke ovog rješenja. UPUTA O PRAVNOM LIJEKU Protiv ovog rješenja nije dopuštena žalba, ali se može pokrenuti upravni spor pred Visokim upravnim sudom Republike Hrvatske u roku od 30 dana od isteka osmog dana od dana javne objave rješenja na internetskim stranicama Državne komisije za kontrolu postupaka javne nabave. Tužba se predaje neposredno u pisanom obliku, usmeno na zapisnik ili se šalje poštom, odnosno dostavlja u elektroničkom obliku putem informacijskog sustava. 19 ZAMJENICA PREDSJEDNICE Danijela Antolković 20 DANIJELA ANTOLKOVIĆ HR-82400519814 Elektronički potpisano: 17.06.2026T12:43:08 (UTC:2026-06-17T10:43:08Z) Provjera: https://epotpis.rdd.hr/provjera Broj zapisa: c7c54540-2387-46b7-b1a8-ba23e2f5504b

🔗 Na službeni izvor

AI objašnjenje na temelju službenog teksta zakona. Okvirno, ne zamjenjuje pravni savjet.