← Hrvatska

UP/II-034-02/26-01/242

REPUBLIKA HRVATSKA DRŽAVNA KOMISIJA ZA KONTROLU POSTUPAKA JAVNE NABAVE KLASA: UP/II-034-02/26-01/242 URBROJ: 354-2/19-26-06 Zagreb,

  1. svibnja
  2. Državna komisija za kontrolu postupaka javne nabave, OIB: 95857869241, u Vijeću sastavljenom od članova: Danijele Antolković, zamjenice predsjednice te Olge Majdak Huljev i Jasnice Lozo, članica, povodom žalbe žalitelja Vuplast d.o.o., Čakovec, OIB: 36179247807, na odluku o odabiru za grupu 3, u otvorenom postupku javne nabave, broj objave: 2025/S F02-0012218, predmet nabave: oprema za dekontaminaciju, naručitelja Ministarstvo unutarnjih poslova, Zagreb, OIB: 36162371878, na temelju članka
  3. Zakona o Državnoj komisiji za kontrolu postupaka javne nabave (Narodne novine, broj 18/13, 127/13, 74/14, 98/19 i 41/21) te članka
  4. Zakona o javnoj nabavi (Narodne novine, broj 120/16, 114/22 i 48/2026, dalje u tekstu: ZJN 2016), donosi sljedeće R J E Š E NJ E
  5. Žalba žalitelja Vuplast d.o.o., Čakovec, odbija se kao neosnovana.
  6. Odbija se zahtjev žalitelja Vuplast d.o.o., Čakovec, za naknadom troškova žalbenog postupka kao neosnovan. O b r a z l o ž e nj e Naručitelj, Ministarstvo unutarnjih poslova, Zagreb, objavio je dana
  7. listopada
  8. u Elektroničkom oglasniku javne nabave Republike Hrvatske (dalje: EOJN RH) poziv na nadmetanje s dokumentacijom o nabavi u otvorenom postupku javne nabave, broj objave: 2025/S F02-0012218, predmet nabave: oprema za dekontaminaciju. Predmet nabave podijeljen je na 11 grupa, pri čemu su predmet nabave u grupi 3: kompleti jednokratne odjeće i obuće pakiran i vakumiran u vrećicu. Kriterij odabira ponude u grupi 3 je ekonomski najpovoljnija ponuda temeljem kriterija: cijena ponude (80 bodova) i jamstvo (20 bodova). U predmetnom postupku javne nabave u grupi 3 dostavljene su četiri ponude, pri čemu je naručitelj dvije ponude ocijenio valjanima te je dana
  9. travnja
  10. donio, a dana
  11. travnja
  12. objavio u EOJN RH, Odluku o odabiru KLASA: NK406-09/25-04/77, URBROJ: 511-01-164-26-37, kojom je odabrao ponudu ponuditelja ALTOCOMM d.o.o., Zagreb, kao ekonomski najpovoljniju. Nezadovoljan predmetnom odlukom o odabiru žalbu je dana
  13. travnja
  14. izjavio ponuditelj Vuplast d.o.o., Čakovec. Žalitelj u žalbi osporava postupanje naručitelja u postupku pregleda i ocjene ponuda, kao i valjanost ponude odabranog ponuditelja te žalbenim zahtjevom traži poništenje odluke o odabiru, kao i naknadu troškova žalbenog postupka u ukupnom iznosu od 4.500,00 eura. Naručitelj u bitnome osporava žalbene navode žalitelja te predlaže odbiti žalbu kao neosnovanu, dok se odabrani ponuditelj na žalbu nije očitovao. U tijeku postupka pred ovim tijelom izveden je dokaz pregledom i analizom dostavljenog dokaznog materijala koji se sastoji od obavijesti o nadmetanju, dokumentacije o nabavi, ponude odabranog ponuditelja, ponude žalitelja, zapisnika o pregledu i ocjeni ponuda, odluke o odabiru te ostalih dokaza. Žalba je dopuštena, uredna, pravodobna i izjavljena od ovlaštene osobe. Žalba je neosnovana. Žalitelj navodi da se naručitelj prilikom pregleda i ocjene ponuda nije pridržavao uvjeta i zahtjeva iz dokumentacije o nabavi te je pogrešno ocijenio ponudu odabranog ponuditelja. Žalitelj ukazuje da je naručitelj dopisom od
  15. prosinca
  16. od odabranog ponuditelja zatražio dostavu uzorka sukladno točki
  17. tehničke specifikacije za grupu 3 zaključno do
  18. prosinca 2025., nakon čega je dopisom od
  19. prosinca
  20. produljio rok za dostavu uzorka do
  21. siječnja 2026., dok je odabrani ponuditelj dana
  22. siječnja
  23. dostavio traženi uzorak. Žalitelj ističe da iz navedenoga jasno proizlazi kako odabrani ponuditelj u roku za dostavu ponuda nije dostavio traženi uzorak sukladno odredbama dokumentacije o nabavi. Žalitelj nadalje ukazuje da je dokumentacijom o nabavi, u dijelu upute za ponuditelje, naručitelj u točki
  24. propisao da se ponuditelj mora pridržavati zahtjeva i uvjeta iz dokumentacije o nabavi te naveo da ponuda za grupu 3 mora, između ostaloga, sadržavati ponudbenu tehničku dokumentaciju traženu priloženom tehničkom specifikacijom, pri čemu je tehničkom specifikacijom, u točki
  25. određeno: „Obvezna je dostava uzorka poradi vizualne poredbe uzorka s propisanim zahtjevima i ocjene sukladnosti proizvoda sa tehničkim specifikacijama. Uzorak mora biti dostavljen u obliku kako je traženo ovim specifikacijama tj. identično isporučenoj robi. NAPOMENA: Nakon formalnog preuzimanja robe na Centralnom skladištu MUP-a stručna Služba MUP-a s predstavnicima krajnjeg korisnika obaviti će vizualnu kontrolu robe bazirano na uspoređivanju s uzorcima dostavljenim uz ponudu.“ Također žalitelj navodi da je točkom
  26. tehničkih specifikacija određeno: „Ponuditelj mora upisati točan sastav ponudbene dokumentacije (uključeno i dostava uzorka)“. Nadalje žalitelj ističe da se iz navedenoga može zaključiti da se traženi uzorak morao dostaviti već uz samu ponudu, a da isto potvrđuju i odgovori na zahtjeve za dodatnim informacijama, objašnjenjima i izmjenama u vezi s dokumentacijom o nabavi, gdje su i sami potencijalni ponuditelji zatražili produljenje roka za dostavu ponuda obzirom da se uz ponudu predaje i uzorak ponuđenog proizvoda. Žalitelj zaključuje kako je nesporno da je naručitelj odredbama dokumentacije o nabavi propisao obaveznu dostavu uzorka uz ponudu te da odabrani ponuditelj nije uz svoju ponudu dostavio traženi uzorak na način propisan dokumentacijom o nabavi, čak štoviše, naručitelj je pozvao odabranog ponuditelja, pozivajući se na odredbu članka
  27. stavak
  28. ZJN 2016, da upotpuni svoju ponudu dostavom traženog uzorka te je odabrani ponuditelj dostavio traženi uzorak u naknadno ostavljenom roku. Obzirom da je naručitelj dokumentacijom o nabavi propisao obaveznu dostavu uzorka, a odabrani ponuditelj nije uz svoju ponudu dostavio traženo, žalitelj smatra kako Naručitelj nije mogao takav nedostatak u ponudi odabranog ponuditelja otkloniti primjenom članka
  29. stavak
  30. ZJN 2016., već smatra da je naručitelj sukladno članku
  31. stavak
  32. ZJN 2 2016 bio dužan odbiti ponudu odabranog ponuditelja kao nepravilnu obzirom da ista nije sukladna dokumentaciji o nabavi. Žalitelj ukazuje da je takvo postupanje naručitelja dovelo do pregovaranja u vezi s ponuđenim predmetom nabave budući je naručitelj omogućio odabranom ponuditelju da naknadno, nakon proteka roka za dostavu ponuda, dostavi uzorak koji je morao biti dostavljen već prilikom predaje same ponude te navodi da je ovakvim postupanjem, naručitelj povrijedio i načelo jednakog tretmana. Žalitelj posebno ističe kako uzorak po svojoj pravnoj prirodi ne predstavlja informaciju ili dokumentaciju u smislu članka
  33. stavka
  34. ZJN 2016, već materijalni element ponude kojim ponuditelj dokazuje tehničku sukladnost ponuđenog proizvoda s tehničkim specifikacijama te ukazuje da je uzorak u ovom postupku zatražen upravo radi vizualne usporedbe i ocjene sukladnosti proizvoda s traženim zahtjevima, što nedvosmisleno proizlazi iz točke
  35. tehničke specifikacije. Stoga zaključuje žalitelj da naknadna dostava uzorka nije obično upotpunjavanje dokumentacije, nego naknadno formiranje bitnog sadržaja ponude, što je u izravnoj suprotnosti s člankom
  36. stavkom
  37. ZJN 2016, prema kojemu se ponuda dostavljena nakon isteka roka za dostavu ponuda ne smije mijenjati. Žalitelj ističe da i iz Izvješća o provedenom prethodnom savjetovanju sa zainteresiranim gospodarskim subjektima proizlazi da je dostava uzorka uz ponudu predstavljala obveznu i neotklonjivu pretpostavku valjanosti ponude, pri čemu ukazuje da je u tijeku prethodnog savjetovanja jedan od zainteresiranih gospodarskih subjekata izričito predložio da se „uzorak traži uz predaju ponude“ kako bi naručitelj mogao neposredno provjeriti funkcionalnost kompleta i tehničku sposobnost ponuditelja da isporuči proizvod u skladu sa svim zahtjevima, a koji prijedlog je naručitelj prihvatio, uslijed čega je izmijenjena tehnička specifikacija verzije 1.2 od
  38. listopada 2025., čime je nedvojbeno potvrđeno da dostava uzorka uz ponudu nije tek formalni element, već predstavlja bitan uvjet valjanosti ponude, na koji uvjet su bili upozoreni svi ponuditelji još u fazi prethodnog savjetovanja. Ističe da je navedeno stajalište u cijelosti u skladu i s ustaljenom praksom Suda Europske unije u tumačenju instituta pojašnjenja i upotpunjavanja ponuda, tako ukazuje na presudu Suda EU u predmetu C-336/12, Ministeriet for Forskning, Innovation og Videregaende Uddannelser protiv Manova A/S, pri čemu navodi da je u istoj sud izričito utvrdio da načelo jednakog postupanja nalaže da ispravljanje ili dopuna ponude može biti dopušteno samo iznimno i samo u pogledu podataka za koje se objektivno može utvrditi da potječu iz razdoblja prije isteka roka za dostavu ponuda, a ne smije dovesti do dostave onoga što je zapravo nova ponuda. Također upućuje i na presudu Suda EU C -131/16, Archus i Gama, te navodi da je u istoj sud utvrdio da je nedopušteno dopustiti ponuditelju da naknadno dostavi uzorke čija je dostava bila izričito tražena dokumentacijom o nabavi, jer takva naknadna dostava predstavlja zapravo dostavu nove ponude, a ne dopunu već dostavljene. Žalitelj ističe da iz citiranih presuda i prakse Državne komisije proizlazi temeljno razgraničenje, s jedne strane pojašnjenje smije otkloniti samo formalni propust ili očitu pogrešku u dokumentaciji koja je već postojala u ponudi, dok s druge strane naknadna dostava materijalnog elementa ponude koji u trenutku isteka roka nije postojao, ili barem nije bio dostavljen naručitelju po svojoj naravi predstavlja novu ponudu. Zaključno, žalitelj ističe i da je postupanjem naručitelja povrijeđeno načelo transparentnosti i načelo razmjernosti iz članka
  39. ZJN
  40. Naručitelj osporava gornji žalbeni navod i napominje kako odabrani ponuditelj prilikom otvaranja ponude uzorak nije uopće dostavio pa samim time što je isti dostavljen prilikom zatraženog upotpunjavanja ponude nije došlo do izmjene ponude 3 na način da je dostavljeni uzorak promijenio opis, izgled ili karakteristike ponuđenoga. Nadalje naručitelj navodi, iako je dokumentacijom o nabavi propisana obveza dostave uzorka, uzorak po svojoj pravnoj prirodi ne predstavlja bitan element ponude, već sredstvo dokazivanja tehničke sukladnosti ponuđenog proizvoda, slijedom čega je naručitelj sukladno članku
  41. stavku
  42. ZJN 2016, ovlašten zahtijevati od ponuditelja pojašnjenje ili upotpunjavanje dokumentacije koja nedostaje. Naručitelj obrazlaže da je u konkretnom slučaju od odabranog ponuditelja zatražio dostavu uzorka upravo kao dokumentacije koja nedostaje, što je izrijekom navedeno u dopisu naručitelja („dokumentacija koja nedostaje: uzorak") pri čemu navodi da naknadna dostava uzorka nije utjecala na sadržaj ponude, nije promijenila konkurentni položaj ponuditelja niti je predstavljala dostavu nove ponude. Naručitelj ističe da u predmetnom postupku nije došlo do pregovaranja u vezi s predmetom nabave niti kriterijima za odabir ponude jer je uzorak mogao isključivo potvrditi već ponuđene tehničke karakteristike ili dovesti do odbijanja ponude u slučaju nesukladnosti, stoga dostava uzorka nije omogućila nikakvu izmjenu ponude niti pregovaranje, već isključivo provjeru njezine sukladnosti. Naručitelj navodi da je u potpunosti poštovao načelo jednakog tretmana iz članka
  43. ZJN 2016 te ističe da iz dokumentacije postupka proizlazi da su svi ponuditelji koji uz ponudu nisu dostavili uzorak, pozvani na naknadnu dostavu uzorka sukladno članku
  44. ZJN 2016 čime je svim ponuditeljima dana jednaka mogućnost otklanjanja formalnog nedostatka, bez povrede tržišnog natjecanja. Navodi da žalitelj pogrešno kvalificira uzorak kao bitan element ponude jer su u predmetnom postupku kriteriji za odabir ekonomski najpovoljnije ponude bili cijena i rok trajanja jamstva, dok uzorak nije bio predmet bodovanja niti je utjecao na rangiranje ponuda, već isključivo sredstvo provjere tehničke sukladnosti pa je stoga smatra neosnovanom tvrdnju žalitelja da je dostava uzorka mogla utjecati na ishod postupka. Naručitelj navodi da na temelju svega navedenog nedvojbeno proizlazi da nije došlo do izmjene ponude, da je institut pojašnjenja i upotpunjavanja zakonito primijenjen sukladno članku
  45. ZJN 2016 te da nije došlo do pregovaranja niti povrede načela jednakog tretmana, jer uzorak nije bio kriterij za odabir niti je utjecao na rangiranje ponuda, slijedom čega navodi da je postupak pregleda i ocjene ponuda proveden je zakonito i pravilno. Zaključno naručitelj navodi da uzorak, iako je dokumentacijom propisana njegova dostava uz ponudu, ne predstavlja element koji utječe na sadržaj ponude, već isključivo sredstvo provjere tehničke sukladnosti ponuđenog proizvoda, slijedom čega, njegova naknadna dostava ne predstavlja izmjenu ponude, jer nije došlo do promjene ponuđenog proizvoda, tehničkih karakteristika niti cijene. U odnosu na očitovanje naručitelja, u podnesku od
  46. travnja
  47. žalitelj ističe da se navedena obveza dostave uzroka uz samu ponudu ne može tumačiti drugačije nego li je to određeno dokumentacijom o nabavi, odnosno na način da je odabrani ponuditelj morao već u ponudi (do isteka roka za dostavu ponuda) dostaviti traženi uzorak. U odnosu na navod naručitelja kako uzorak nije bio predmet bodovanja niti je utjecao na rangiranje ponuda, žalitelj ističe da činjenica što se uzorak nije bodovao ne znači da se radi o elementu ponude koji se mogao naknadno dostaviti. Ocjenjujući osnovanost predmetnog žalbenog navoda utvrđeno je sljedeće: Uvidom u dokumentaciju o nabavi, utvrđeno je da je u dijelu upute za ponuditelje, u točki
  48. sadržaj i način izrade, propisano da se pri izradi ponude 4 ponuditelj mora pridržavati zahtjeva i uvjeta iz dokumentacije o nabavi te ne smije mijenjati ni nadopunjavati tekst dokumentacije o nabavi. Također je propisano da elektronička ponuda za grupu 3, između ostaloga mora sadržavati najmanje: tehničko rješenje/opis, odnosno ponudbenu tehničku dokumentaciju traženu priloženom tehničkom specifikacijom. Nadalje uvidom u dokumentaciju o nabavi, tehničku specifikaciju za grupu 3., utvrđeno je da je kao tehnički zahtjev iz točke 11., uz naznaku nije potrebno ispuniti, ne boduje se, propisano: "Obvezna je dostava uzorka poradi vizualne poredbe uzorka s propisanim zahtjevima i ocjene sukladnosti proizvoda sa tehničkim specifikacijama. Uzorak mora biti dostavljen u obliku kako je traženo ovim specifikacijama tj. identično isporučenoj robi. NAPOMENA: Nakon formalnog preuzimanja robe na Centralnom skladištu MUP-a stručna Služba MUP-a s predstavnicima krajnjeg korisnika obaviti će vizualnu kontrolu robe bazirano na uspoređivanju s uzorcima dostavljenim uz ponudu". Nadalje je kao tehnički zahtjev iz točke
  49. propisano: "PONUDBENA TEHNIČKA DOKUMENTACIJA:
  50. Ponudbena tehnička dokumentacija koju ponuditelj mora dostaviti uz natječajnu dokumentaciju podrazumijeva dokumentaciju proizvođača, a koja u sebi sadrži sve tehničke podatke za dokazivanje sukladnosti ponuđenog proizvoda s tehničkim zahtjevima naručitelja na hrvatskom jeziku.
  51. Ukoliko u tehničkim specifikacijama nije moguće pronaći pojedini traženi parametar ponuditelj za takve parametre može priložiti pisanu i potpisanu izjavu proizvođača da njihov proizvod udovoljava pojedinom parametru traženom u tehničkim specifikacijama a koji nije vidljiv u tehničkoj dokumentaciji proizvoda. NAPOMENA: Ponuditelj mora upisati točan sastav ponudbene dokumentacije (uključeno i dostava uzorka), ne boduje se.“ Nadalje, uvidom u EOJN RH, utvrđeno je da je naručitelj dana
  52. prosinca
  53. dostavio odabranom ponuditelju zahtjev za upotpunjavanjem ponude kako slijedi: „Prilikom pregleda i ocjene Vaše pristigle ponude iz veze dostavljene za predmetno nadmetanje, utvrđeno je da u ponudi nije dostavljen uzorak, stoga je potrebno dostaviti uzorak sukladno točki
  54. tehničke specifikacije za Grupu 3: Kompleti jednokratne odjeće i obuće pakiran i vakumiran u vrećicu. U skladu sa svim navedenim, molimo Vas da u skladu s mogućnošću odredbi članka
  55. stavak
  56. Zakona o javnoj nabavi (NN 120/16 i 114/22), koji nam dozvoljava da tražimo od ponuditelja da razjasni, dopuni, upotpuni ili dostavi nužne informacije ili dokumentaciju koja nedostaje, dostavite traženi uzorak u roku do
  57. prosinca 2025.“ Na ovako utvrđeno činjenično stanje potrebno je primijeniti sljedeći zakonski okvir: Članak
  58. stavak
  59. ZJN 2016 kojim je određeno da se pri izradi ponude ponuditelj mora pridržavati zahtjeva i uvjeta iz dokumentacije o nabavi te ne smije mijenjati ni nadopunjavati tekst dokumentacije o nabavi. Članak
  60. stavka
  61. ZJN 2016 kojim je propisana obveza naručitelja da, nakon otvaranja ponuda, pregledava i ocjenjuje ponude na temelju uvjeta i zahtjeva iz dokumentacije o nabavi te o tome sastavlja zapisnik. Članak
  62. stavak
  63. ZJN 2016 propisuje da ako su informacije ili dokumentacija koje je trebao dostaviti gospodarski subjekt nepotpuni ili pogrešni ili se takvima čine ili ako nedostaju određeni dokumenti, javni naručitelj može, poštujući načela jednakog tretmana i transparentnosti, zahtijevati od dotičnih gospodarskih subjekata da dopune, razjasne, upotpune ili dostave nužne informacije ili 5 dokumentaciju u primjerenom roku ne kraćem od pet dana. Stavak
  64. tog članka propisuje da postupanje sukladno stavku
  65. ne smije dovesti do pregovaranja u vezi s kriterijem za odabir ponude ili ponuđenim predmetom nabave. Članak
  66. stavak
  67. ZJN 2016 kojim je propisano da je javni naručitelj obvezan odbiti ponudu za koju, na temelju rezultata pregleda i ocjene ponuda i provjere uvjeta iz članka
  68. ovoga Zakona, utvrdi da je nepravilna, neprikladna ili neprihvatljiva te na temelju kriterija za odabir ponude odabire ponudu ponuditelja koji je podnio ekonomski najpovoljniju ponudu. Člankom
  69. stavak
  70. Pravilnika o dokumentaciji o nabavi te ponudi u postupcima javne nabave (NN 65/17, 75/20, 92/25, dalje u tekstu: Pravilnik o dokumentaciji o nabavi) propisano je da se ponudbeni list, troškovnik i jamstvo za ozbiljnost ponude ne smatraju određenim dokumentima koji nedostaju u smislu članka
  71. ZJN 2016 te naručitelj ne smije zatražiti ponuditelja da iste dostavi tijekom pregleda i ocjene ponuda. Među strankama u žalbenom postupku je nesporno da su uzorci od strane odabranog ponuditelja dostavljeni nakon isteka roka za dostavu ponuda. Među strankama je sporno je li naručitelj u pogledu takve ponude mogao koristiti institut propisan člankom
  72. ZJN 2016 ili je takvu ponudu trebao odbiti. U žalbenom postupku je utvrđeno da dokumentacijom o nabavi u konkretnom postupku naručitelj nije propisao pravnu posljedicu u vidu odbijanja ponude u slučaju nedostavljanja uzoraka u roku za dostavu ponude. Slijedom čega, prema ocjeni ovog tijela, dostavljanje uzoraka nakon proteka roka za dostavu ponuda, odnosno tijekom postupka pregleda i ocjene ponuda, samo po sebi, ne predstavlja povredu članka
  73. ZJN 2016, budući uzorci sukladno članku
  74. stavak
  75. Pravilnika o dokumentaciji o nabavi ne predstavljaju dokumente koje naručitelj ne smije zatražiti od ponuditelja tijekom pregleda i ocjene ponuda. U tom smislu je utvrđeno da je naručitelj pravilno postupio kada je pozvao odabranog ponuditelja na upotpunjavanje ponude, na način da dostavi uzorak koji nije dostavljen u ponudi. Također je potrebno napomenuti da niti iz presuda Suda EU C-336/12 i C-131/16, koje se odnose institut pojašnjenja i dopune ponuda, uz naglasak na načelo jednakog postupanja i transparentnosti, a na koje ukazuje žalitelj, ne proizlazi nepravilnost postupanja naručitelja u konkretnom predmetu. Slijedom svega navedenoga, ovaj žalbeni navod je ocijenjen neosnovanim. Postupajući po službenoj dužnosti temeljem članka
  76. ZJN 2016, a u odnosu na osobito bitne povrede postupka javne nabave iz članka
  77. stavka
  78. toga Zakona, ovo žalbeno tijelo nije utvrdilo postojanje osobito bitnih povreda. Slijedom navedenog, temeljem članka
  79. stavka
  80. točke
  81. ZJN 2016, žalba žalitelja se odbija kao neosnovana te je odlučeno kao u točki
  82. izreke ovoga rješenja. Žalitelj je postavio zahtjev za naknadom troškova žalbenog postupka po osnovi naknade za pokretanje žalbenog postupka i troškova zastupanja u ukupnom iznosu od 4.500,00 eura. Sukladno odredbi članka
  83. stavka
  84. ZJN 2016, u slučaju odbijanja žalbe žalitelj nema pravo na naknadu troškova žalbenog postupka. Stoga je odlučeno kao u točki
  85. izreke ovoga rješenja. 6 Ujedno se ukazuje da članak
  86. stavak
  87. ZJN 2016 propisuje ako je žalitelj uplatio naknadu za pokretanje žalbenog postupka u iznosu višem od propisanog tim člankom, ima pravo na povrat preplaćenog iznosa iz državnog proračuna Republike Hrvatske putem ministarstva nadležnog za financije. Obzirom da je žalitelj uz žalbu dostavio dokaz o izvršenoj uplati pristojbe u iznosu od 4.500,00 eura, dok je po osnovi naknade za pokretanje predmetnog žalbenog postupka sukladno članku
  88. a stavku
  89. ZJN 2016 bilo potrebno uplatiti iznos od 1.207,18 eura, predmetni iznos od 3.292,82 eura predstavlja preplaćeni iznos. Za preplaćeni iznos novčanih sredstva u Državni proračun nadležno tijelo je Ministarstvo financija Republike Hrvatske Državna riznica. UPUTA O PRAVNOM LIJEKU Protiv ovog rješenja nije dopuštena žalba, ali se može pokrenuti upravni spor pred Visokim upravnim sudom Republike Hrvatske u roku od 30 dana od isteka osmog dana od dana javne objave rješenja na internetskim stranicama Državne komisije za kontrolu postupaka javne nabave. Tužba se predaje neposredno u pisanom obliku, usmeno na zapisnik ili se šalje poštom, odnosno dostavlja u elektroničkom obliku putem informacijskog sustava. ZAMJENICA PREDSJEDNICE Danijela Antolković 7 DANIJELA ANTOLKOVIĆ HR-82400519814 Elektronički potpisano: 24.06.2026T11:38:17 (UTC:2026-06-24T09:38:17Z) Provjera: https://epotpis.rdd.hr/provjera Broj zapisa: 3b2a6bda-5291-47dc-a427-2e707b554944

🔗 Na službeni izvor

AI objašnjenje na temelju službenog teksta zakona. Okvirno, ne zamjenjuje pravni savjet.