REPUBLIKA HRVATSKA DRŽAVNA KOMISIJA ZA KONTROLU POSTUPAKA JAVNE NABAVE KLASA: UP/II-034-02/26-01/317 URBROJ: 354-02/13-26-21 Zagreb, 10. srpnja 2026. Državna komisija za kontrolu postupaka javne nabave, OIB: 95857869241, u Vijeću sastavljenom od članova: Zvonimira Jukića, zamjenika predsjednice, te Olge Majdak Huljev i Jasnice Lozo, članica, povodom žalbe Cengiz Insaat Sanayi ve Ticaret A.S., Istanbul, Republika Turska, OIB: 2060011753, kojeg zastupaju odvjetnici iz Odvjetničkog društva Matijević, Jakirčević i Malkoč d.o.o., Zagreb, OIB: 33695365562, u odnosu na odluku o odabiru, u otvorenom postupku javne nabave radova na rekonstrukciji postojećeg i izgradnji drugog kolosijeka željezničke pruge Dugo Selo Novska, broja objave: 2025/S F05-0000232, naručitelja HŽ infrastruktura d.o.o., Zagreb, OIB: 39901919995, na temelju članka 3. Zakona o Državnoj komisiji za kontrolu postupaka javne nabave („Narodne novine“, broj 18/13., 127/13., 74/14., 98/19. i 41/21.) te članka 398. Zakona o javnoj nabavi („Narodne novine“, broj 120/16., 114/22. i 48/26, dalje u tekstu: ZJN 2016) donosi sljedeće R J E Š E NJ E 1. Žalba žalitelja Cengiz Insaat Sanayi ve Ticaret A.S., Istanbul, Republika Turska odbija se kao neosnovana. 2. Odbija se zahtjev žalitelja Cengiz Insaat Sanayi ve Ticaret A.S., Istanbul, Republika Turska za naknadom troškova žalbenog postupka kao neosnovan. 3. Zahtjev odabranog ponuditelja Afcons Infrastructure Limited, Afcons House, Mumbai, Maharashtra, Republika Indija za naknadom troškova žalbenog postupka odbija se kao neosnovan. 4. Zahtjev drugorangirane zajednice gospodarskih subjekata Ashoka Buildcon Limited, Maharashtra, Republika Indija, Serneke International Group AB, Göteborg, Kraljevina Švedska i Konkan Railway Corporation Limited, Navi Mumbai, Republika Indija za naknadom troškova žalbenog postupka odbija se kao neosnovan. O b r a z l o ž e nj e Naručitelj HŽ infrastruktura d.o.o., Zagreb objavio je 10. veljače 2025. u Elektroničkom oglasniku javne nabave Republike Hrvatske (dalje u tekstu: EOJN RH) poziv na nadmetanje s dokumentacijom o nabavi, u otvorenom postupku javne nabave radova na rekonstrukciji postojećeg i izgradnji drugog kolosijeka željezničke pruge 1 Dugo Selo - Novska, broja objave: 2025/S F05-0000232. Kriterij odabira ponude je ekonomski najpovoljnija ponuda na temelju kriterija cijena ponude bez PDV-a (85 bodova) te jamstveni rok za skretnice/elektroenergetski podsustav/prometnoupravljački i signalno-sigurnosni podsustav (15 bodova). U predmetnom postupku javne nabave pristigle su četiri ponude, naručitelj je sve ponude ocijenio valjanima te 30. travnja 2026. donio Odluku o odabiru br.:PU126/26 koja je 8. svibnja 2026. objavljena u EOJN RH. Navedenom odlukom naručitelj je odabrao ponudu ponuditelja Afcons Infrastructure Limited, Afcons House, Mumbai, Maharashtra, Republika Indija kao ekonomski najpovoljniju. Nezadovoljan navedenom odlukom o odabiru žalbu je ovome tijelu 18. svibnja 2026., po odvjetnicima iz Odvjetničkog društva Matijević, Jakirčević i Malkoč d.o.o., Zagreb, izjavio žalitelj Cengiz Insaat Sanayi ve Ticaret A.S., Istanbul, Republika Turska. Žalitelj je žalbu uredio podneskom od 26. svibnja 2026. Žalitelj u žalbi osporava zakonitost postupka pregleda i ocjene odabrane i drugorangirane ponude, predlaže poništiti predmetnu odluku o odabiru, uz naknadu žalbenog troška. Naručitelj u svom odgovoru na žalbu u bitnome osporava žalbene navode te predlaže odbiti žalbu u cijelosti. Odabrani ponuditelj, kojeg u žalbenom postupku zastupa odvjetnik Branimir Škurla iz Odvjetničkog društva Škurla, Durmiš i Spajić d.o.o., Zagreb, smatra da žalbu treba odbaciti zbog neurednosti i nedostatka pravnog interesa, podredno, u bitnome odbiti kao neosnovanu, uz naknadu zatraženog žalbenog troška. Drugorangirana zajednica gospodarskih subjekata Ashoka Buildcon Limited, Maharashtra, Republika Indija, Serneke International Group AB, Göteborg, Kraljevina Švedska i Konkan Railway Corporation Limited, Navi Mumbai, Republika Indija (dalje u tekstu: drugorangirani ponuditelj), koju zastupa odvjetnica Marija Mušec iz Odvjetničkog društva Bardek, Lisac, Mušec, Skoko i partneri d.o.o., Zagreb, u bitnome smatra žalbene navode neosnovanima te potražuje žalbeni trošak. Tijekom žalbenog postupka izvedeni su dokazi pregledom i analizom dostavljenog dokaznog materijala koji se sastoji od poziva na nadmetanje, dokumentacije o nabavi te ostalih dokaza. Žalba je dopuštena, uredna, pravodobna i izjavljena od ovlaštene osobe. Budući da odabrani ponuditelj smatra da žalbu treba odbaciti zbog neurednosti i nedostatka pravnog interesa, ovo tijelo će se najprije, a prije upuštanja u meritum stvari, očitovati na te prigovore. Odabrani ponuditelj smatra da žalbu treba odbaciti kao neurednu jer žalitelj nije naveo opunomoćenika za primanje pismena s prebivalištem u Republici Hrvatskoj (budući da ima sjedište u inozemstvu) te jer je dostavio nemali broj stranica na engleskom jeziku bez ovjerenog prijevoda odnosno jer smatra da žalitelj nije uredio žalbu po zaključku Državne komisije od 21. svibnja 2026. Prema članku 420. stavku 1. točki 3. i točki 8. ZJN 2016, žalba obvezno sadržava podatke o opunomoćeniku za primanje pismena s prebivalištem u Republici Hrvatskoj, ako žalitelj ima sjedište ili prebivalište u inozemstvu te dokaze. Prema stavku 2. tog članka, ako je žalba nerazumljiva ili ne sadržava sve podatke i dokaze iz članka 420. stavka 1. točaka 1. do 6., 8. i 9. tog Zakona, a Državna komisija po žalbi bez tih podataka ne može postupati, Državna komisija će u primjerenom roku od dana primitka žalbe na to upozoriti žalitelja i odrediti rok koji ne smije biti duži od pet dana u 2 kojem je žalitelj dužan otkloniti nedostatke, uz upozorenje na pravne posljedice ako to u određenom roku ne učini. Budući da je iz žalbe razvidno da žalitelja zastupaju odvjetnici iz Odvjetničkog društva Matijević, Jakirčević i Malkoč d.o.o. iz Zagreba, koji između ostalog imaju i ovlast preuzimati pismena, isti nije bio obvezan ovlastiti opunomoćenika za primanje pismena s prebivalištem u Republici Hrvatskoj. Nadalje, žalitelj je zaključkom ovoga tijela KLASA: UP/II-034-02/26-01/317, URBROJ: 354-02/13-25-2 od 21. svibnja 2026. pozvan dostaviti ovjerene prijevode od strane ovlaštenog sudskog tumača na hrvatski jezik, dokaza na stranom jeziku priloženih uz žalbu, što je isti učinio. Slijedom navedenog, prema ocjeni ovoga tijela, nisu ispunjeni uvjeti iz članka 421. ZJN 2016 za odbacivanje žalbe kao neuredne. Nadalje, za ocjenu postojanja pravnog interesa mjerodavna je odredba članka 401. stavka 1. ZJN 2016 prema kojoj pravo na žalbu ima svaki gospodarski subjekt koji ima ili je imao pravni interes za dobivanje određenog ugovora o javnoj nabavi, okvirnog sporazuma, dinamičkog sustava nabave ili projektnog natječaja i koji je pretrpio ili bi mogao pretrpjeti štetu od navodnoga kršenja subjektivnih prava. Odabrani ponuditelj smatra da žalbu treba odbaciti zbog nedostatka pravnog interesa, u bitnome, jer smatra da žaliteljeva ponuda u ovom postupku javne nabave nikako ne može biti odabrana, s obzirom na ponuđenu cijenu 873.083.334,03 eura bez PDV-a, unatoč tome što je Vlada Republike Hrvatske na 160. sjednici donijela Odluku o financiranju projekta rekonstrukcije postojećeg i izgradnje drugog kolosijeka željezničke pruge Dugo Selo u ukupnom iznosu od 898.900.000,00 eura, ali je dio od tog ukupnog iznosa predviđen za „nadzor, imovinsko-pravne odnose, otkup zemljišta, pričuvu, upravljanje projektom i promidžbu i vidljivost“. Dalje odabrani ponuditelj navodi da bi žalitelj imao pravni interes njegova ponuda mora biti ocijenjena pravilnom, prihvatljivom i prikladnom (presuda Visokog upravnog suda Republike Hrvatske, posl. broj: UsII-264/21-6), što nije. Žaliteljeva ponuda je trećerangirana, dok žalitelj nije dostavio niti jedan dokaz na navodnu nevaljanost ponude drugorangiranog ponuditelja. Žalitelj eksplicitno osporava valjanost potvrda (referenci) Senj-Melina 1, Senj-Melina 2, Sauda i Brinje kojima je i sam dokazao ispunjavanje kriterija iz točke 5.4.1.4. (
- f)Kriterija. Navedeno, prema ocjeni ovoga tijela, nije argument na temelju kojeg bi se žalitelju uskratilo pravo na žalbu. U postupku pregleda i ocjene ponuda zakonitost kojeg žalitelj u ovom žalbenom postupku osporava, naručitelj nije odbio ponudu žalitelja odnosno njegovu ponudu je ocijenio valjanom i rangirao na treće mjesto, a žalitelj u žalbi osporava valjanost ponude odabranog i drugorangiranog ponuditelja. Slijedom toga, predmetom ispitivanja u ovom žalbenom postupku bit će zakonitost pregleda i ocjene odabrane i drugorangirane ponude, odnosno zakonitost odluke o odabiru koja bi bez žaliteljevog prava na žalbu ostala nekontrolirana i na snazi te bi žalitelj mogao pretrpjeti štetu zbog navodnog kršenja subjektivnih prava. Nadalje, ističe se da je naručitelj žaliteljevu ponudu ocijenio valjanom unatoč tome što, kao i ostale tri ponude, prelazi procijenjenu vrijednost nabave, a odabrani ponuditelj ne može prejudicirati da naručitelj u slučaju eventualnog odabira ponude žalitelja neće moći ponovno osigurati dodatna sredstva. Slijedom navedenog, ovo tijelo smatra da nisu ispunjeni niti uvjeti iz članka 401. ZJN 2016 za odbacivanje žalbe zbog nedostatka pravnog interesa. 3 S obzirom na to da u konkretnom žalbenom postupku kao stranke sudjeluju (samo) gospodarski subjekti iz trećih zemalja, prije upuštanja u odluku o glavnoj stvari, ovdje se valja osvrnuti na presudu Suda Europske unije u predmetu C-652/22 Kolin (Presuda SEU-a od 22. listopada 2024., ECLI:EU:C:2024:910). Naime, u predmetnoj presudi Sud EU govori o položaju gospodarskih subjekata iz trećih zemalja (s kojim zemljama Europska unija nema sklopljen međunarodnim sporazum, osobito GPA-a, kojim se jamči recipročan i ravnopravan pristup gospodarskih subjekata Unije javnoj nabavi u tim trećim zemljama i pristup gospodarskih subjekata iz navedenih trećih zemalja javnoj nabavi u Uniji) u postupcima javne nabave u Europskoj uniji. U predmetnoj presudi Sud EU izražava stajalište da pravu Unije nije protivno to da se gospodarskim subjektima iz trećih zemalja dopusti sudjelovanje u postupku javne nabave, ali mu je protivno to da im se omogući da u okviru svojeg sudjelovanja u takvom postupku zahtijevaju jednako postupanje prema svojoj ponudi u odnosu na ponude koje su podnijeli ponuditelji iz država članica i ponuditelji iz trećih zemalja s kojim je Europska unija ima sklopljen međunarodni sporazum kojim se jamči recipročan i ravnopravan pristup gospodarskih subjekata Unije javnoj nabavi u tim trećim zemljama i pristup gospodarskih subjekata iz navedenih trećih zemalja javnoj nabavi u Uniji. Međutim, ovdje je potrebno istaknuti da se u konkretnom postupku javne nabave radi o situaciji da su ponude podnijeli samo gospodarski subjekti iz trećih zemalja odnosno u žalbenom postupku se ne radi o situaciji u kojoj bi se gospodarski subjekt iz treće zemlje pozivao na pravo da se prema njemu postupa na nejednak način u odnosu na subjekt iz zemlje članice EU ili zemlje potpisnice drugog spomenutog međunarodnog sporazuma, pa iz tog razloga utvrđenja Suda u navedenoj presudi Kolin nisu primjenjiva u konkretnom slučaju. Žalba je neosnovana. .Žalitelj osporava odabranu ponudu navodeći da odabrani ponuditelj u svom ESPD obrascu nije ispravno nominirao podugovaratelje, a koju okolnost naručitelj nije niti utvrdio niti provjeravao, dakle, nije proveo pregled i ocjenu ponuda sukladno dokumentaciji o nabavi i ZJN 2016. Odgovarajući na žalbeni navod naručitelj navodi da mu nije jasno na što se konkretno odnosi ovaj žalbeni navod budući da se u točki. 3.4.1. ESPD obrasca odabranog ponuditelja navode podugovaratelji i podaci o njima. Iz točke. 3.4.1. predmetnog ESPD obrasca, u stupcu „Opis relevantnih kapaciteta“, navedeno je da se ponuditelj oslanja na tehničku i stručnu sposobnost podugovaratelja radi ispunjavanja kriterija koji su vezani uz tehničke, obrazovne i stručne sposobnosti - čl. 390. ZJN 2016. Također, za predmetne podugovaratelje u ponudi su dostavljeni njihovi ispunjeni ESPD obrasci, a i u dokumentu naziva Uvez ponude/Ponudbeni list nabrojani su podugovaratelji i ostali traženi podaci o istima. Odabrani ponuditelj u svom podnesku navodi da žalitelj iznosi paušalni prigovor koji ničim ne potkrepljuje. Navodi da su svi podugovaratelji odabranog ponuditelja ispravno nominirani u točki 3.4.1. ESPD obrasca te su dostavljeni ESPD obrasci za svakog podugovaratelja pa je i iz ukupnosti ponude razvidna njihova uloga. U daljnjem podnesku žalitelj navodi da ostaje kod svog žalbenog navoda te da razloge prihvaćanja navedenog naručitelj nije obrazložio. Provjeravajući osnovanost žalbenog navoda, uvidom u ESPD odabranog ponuditelja, točka 3.4. Oblik sudjelovanja, utvrđeno je da je navedeno da odabrani ponuditelj sudjeluje u postupku javne nabave sa drugim gospodarskim subjektima – „uloga: Gospodarski subjekt s podugovarateljem ili drugim gospodarskim subjektom 4 na čiju se sposobnost oslanja“. U točki 3.4.1. Popis drugih sudionika, njihova uloga i kapaciteti, odabrani ponuditelj je naveo pet podugovaratelja (Končar d.d., Dalekovod d.d., Siemens Mobility Austria GmbH, Siemens d.d. te Elektrokem d.o.o.) te je popunio sve potrebne podatke (naziv, identifikacijski broj, uloga sudionika, oslanja li se subjekt na kapacitete podugovaratelja te opis relevantnih kapaciteta). S obzirom na navedeno, budući da žalitelj iznosi paušalan navod odnosno sukladno članku 420. stavak 1. točka 7. ZJN 2016 ne obrazlaže i ne opisuje točnu nepravilnost odnosno ne konkretizira na koji način odabrani ponuditelj nije ispravno nominirao podugovaratelje, dok ovo tijelo u popunjavanju ESPD obrasca u tom dijelu nije utvrdilo nepravilnosti, žalbeni navod je ocijenjen neosnovanim. Žalitelj dalje navodi da odabrani ponuditelj nije postupio sukladno točki 2. dokumentacije o nabavi. Naime, naručitelj je, prema mišljenju žalitelja, nezakonito prihvatio FS-PP obrasce podugovaratelja odabranog ponuditelja koji sadržavaju vlastito priznanje nemogućnosti dostave obveznih podataka o stranim financijskim doprinosima te je tako povrijedio članak 254. stavak 1. točke 8. i 9. ZJN 2016 u vezi s člancima 28. i 29. FSR Uredbe. Žalitelj konkretizira da je u FS-PP obrascima, koje su Siemens Mobility Austria GmbH i Siemens d.d. potpisali i dostavili 7. srpnja 2025., nedvosmisleno navedeno da je „Siemens Mobility 2022. godine prodao svoje poslovanje s inteligentnim rješenjima za cestovni prijevoz (Yunex Traffic)... Budući da su relevantni zapisi, osobe itd. napustili Siemens grupu i više nisu dostupni, Siemens Mobility nije mogao prikupiti informacije o stranim financijskim doprinosima dodijeljenim ovom otuđenom poslovanju u relevantnom vremenskom razdoblju prije otuđenja (tj. između listopada 2021. i lipnja 2022.).“ Navedena izjava, navodi žalitelj, predstavlja vlastoručno priznanje da odabrani ponuditelj nije u stanju priložiti popratne dokumente i da je prikrio informacije u smislu članka 254. stavka 1. točke 8. ZJN 2016. Istovremeno, članak 29. stavak 1. FSR Uredbe izričito nalaže da gospodarski subjekti koji sudjeluju u postupku javne nabave prijave sve strane financijske doprinose primljene u posljednje tri godine prije podnošenja ponude. Razdoblje od listopada 2021. do lipnja 2022. za koje Siemens izričito priznaje da podaci nisu dostavljeni, obuhvaćeno je tim trogodišnjim razdobljem. Nadalje, prema članku 28. stavku 1. točki (
- b)FSR Uredbe, obveza prijavljivanja obuhvaća gospodarski subjekt, uključujući njegova holding društva, što znači da prodaja poslovne jedinice Yunex Traffic ne oslobađa Siemens holding od obveze prijave financijskih doprinosa primljenih za tu jedinicu dok je još bila u sastavu grupe. Prema članku 29. stavku 3. FSR Uredbe, ako prijava ostane nepotpuna, naručitelj je obvezan odbiti takvu ponudu kao nepravilnu i o tome obavijestiti Europsku komisiju. Žalitelj navodi da je naručitelj dopisom od 26. rujna 2025. odabranom ponuditelju zbog događaja na gradilištima u Indiji, Maldivima i Liberiji, uputio izričito upozorenje pozivanjem na članak 254. ZJN 2016 navodeći: „ako je gospodarski subjekt kriv za ozbiljno pogrešno prikazivanje činjenica... i ako je prikrio takve informacije.“ Nadalje, navodi žalitelj, postoji proturječje između članka 13. Obrasca i članka 8. Obrasca (Siemens), nije jasno vezano za poricanje davanja radova trećim stranama koje nije otklonjeno. Naručitelj je, dakle, navodi žalitelj, navedenu obvezu primijenio u odnosu na odabranog ponuditelja, a što isti nije učinio u odnosu na njegovog podugovaratelja. Odgovarajući na žalbeni navod naručitelj u bitnome navodi da je sukladno Uredbi (EU) 2022/2560 Europskog Parlamenta i Vijeća od 14. prosinca 2022. o stranim subvencijama kojima se narušava unutarnje tržište (dalje u tekstu: Uredba 2022/2560) nadležnom tijelu unutar EU prijavio predmetni postupak nabave i dostavio svu zaprimljenu dokumentaciju. Isto nadležno tijelo je nakon analize i pregleda dostavljenih 5 dokumenata zaključilo da nije potrebno otvarati daljnju dubinsku istragu te je naručitelju dostavilo odobrenje za nastavak postupka, kao i donošenje odluke o odabiru, što je naručitelj i zapisnički konstatirao i priložio dio komunikacije kao dokaz o učinjenim radnjama. Naglašava da je nepristrano nadležno tijelo EU koje je odredila Europska komisija jedino ovlašteno za provođenje provjere dostavljenih dokumenata u smislu Uredbe 2022/2560, a nikako ne naručitelj ili žalitelj. Dodatno naručitelj upućuje na pravno shvaćanje ovoga tijela iz rješenja KLASA: UP/II-034-02/25-01/369, URBROJ: 354-02/16-25-17 od 10. studenog 2025. (dalje u tekstu: rješenje KLASA: UP/II-034-02/25-01/369) u kojemu je konstatirano da naručitelj nije odgovoran za točnost iznesenih podataka u dostavljenim FSPP obrascima te da prema utvrđenom činjeničnom stanju proizlazi da je naručitelj postupio sukladno obvezi koju ima prema Uredbi 2022/2560. Odabrani ponuditelj u svom podnesku u bitnome navodi da je nesporno da su odabrani ponuditelj i njegovi podugovaratelji dostavili potrebne prijave koje je naručitelj, temeljem članka 29. stavka 2. Uredbe 2022/2560, dostavio Komisiji, a koja ih je zatim, temeljem članka 29. stavka 4. iste Uredbe, ispitala. Da je Komisija smatrala da su prijave, kako to Žalitelj tvrdi, nezakonite ili nepotpune, tada bi Komisija iskoristila svoje ovlasti iz spomenutog stavka 4. i o tome obavijestila naručitelja ili odabranog ponuditelja. Komisija je dala suglasnost za nastavak postupka, što je jasno utvrđeno točkom 11. zapisnika o pregledu i ocjeni ponuda. Odabrani ponuditelj navodi da je relevantno razdoblje u kontekstu ovih prijava tri godine prije podnošenja prijave (članak 27. stavak 1. Uredbe 2022/2560). Sam žalitelj čini nespornim da su podugovaratelji prijavu potpisali 7. srpnja 2025. pa je slijedom toga sporno razdoblje „prije otuđenja (tj. između listopada 2021. i lipnja 2022.)“ izvan relevantnog razdoblja (7.7.2022. do 7.07.2025.). Takav način računanja relevantnog razdoblja potvrđuje i sama Komisija u svom dokumentu naziva „Questions and answers“ u odnosu na Uredbu 2022/2560. Budući, dakle, okolnost na koju žalitelj upire nije ni obuhvaćena relevantnim razdobljem, to ne može ni biti predmet razmatranja u kontekstu prijava prema Uredbi, navodi odabrani ponuditelj. Ocjenjujući osnovanost žalbenog navoda, uvidom u Dio II – Upute za ponuditelje, točka 2. Sadržaj i način izrade, utvrđeno je da je naručitelj, između ostalog, propisao da elektronička ponuda mora sadržavati najmanje informaciju ili izjavu prema Uredbi o stranim subvencijama kojima se narušava unutarnje tržište (FSR). U dijelu „Ostali dokumenti“, Opis, navedeno je da ponuda mora sadržavati popunjeni obrazac FS-PP za prijavu financijskih doprinosa u kontekstu postupaka javne nabave na temelju Uredbe (EU) 2022/2560. Naručitelj može od odabranog ponuditelja s kojim planira sklopiti ugovor o nabavi tražiti izvadak iz Registra stvarnih vlasnika, odnosno jednakovrijedni dokument u državi poslovnog nastana (za ponuditelja, članove zajednice gospodarskih subjekata, gospodarske subjekte na čiju se sposobnost oslanja, podugovaratelje). U odnosu na popunjeni obrazac FS-PP za prijavu financijskih doprinosa u kontekstu postupaka javne nabave na temelju Uredbe (EU) 2022/2560, u dijelu Strane subvencije kojima se narušava unutarnje tržište i prijava financijskih doprinosa, naručitelj je propisao da je u Službenom listu Europske unije, L330 od 23. prosinca 2022. objavljena Uredba 2022/2560 dajući poveznicu na Uredbu na hrvatskom jeziku. Dalje je naveo da u području javne nabave, subvencije iz trećih zemalja mogu primateljima dati nepoštenu prednost pri dobivanju ugovora o javnoj nabavi u EU. FSR stoga dopušta Europskoj komisiji da istraži financijske doprinose koje zemlje izvan EU dodjeljuju tvrtkama aktivnim u EU, kako bi se osiguralo pravedno tržišno natjecanje. Dalje je pod naslovom Uloga gospodarskih subjekata naručitelj propisao da FSR obvezuje gospodarske subjekte koji sudjeluju u postupku javne 6 nabave čija procijenjena vrijednost iznosi najmanje 250 milijuna eura, da prijave sve strane financijske subvencije zaprimljene tijekom tri godine prije podnošenja prijave u ukupnom iznosu od najmanje 4 milijuna eura zaprimljene od trećih zemalja (po zemlji). Ako procijenjena vrijednost nabave iznosi 250 milijuna eura ili više, ali primljeni strani financijski doprinosi ne prelaze 4 milijuna eura po zemlji, gospodarski subjekti moraju podnijeti samo izjavu. Gospodarski subjekt dužan je dostaviti obavijest ili izjavu naručitelju prilikom podnošenja ponude. U slučaju višestupanjske javne nabave, predmetno se mora dostaviti i uz zahtjev za sudjelovanje i uz konačnu ponudu. Ako je javna nabava podijeljena u više grupa, obavijest se mora dostaviti ukoliko je ukupna vrijednost svih grupa u kojima se ponuditelj natječe jednaka ili veća od 125 milijuna eura. Kako bi se olakšalo podnošenje i procjena obavijesti i izjava, gospodarski subjekti mogu koristiti namjenski e-obrazac, internetski alat koji pomaže u izradi podneska u ispravnom formatu i s ispravnim sadržajem, za što naručitelj daje poveznicu. Naručitelj je dalje propisao da je Obrazac FS-PP za prijavu financijskih doprinosa u kontekstu postupaka javne nabave na temelju Uredbe 2022/2560 ponuditelj dužan ispuniti i predati u sklopu obaveznog sadržaja ponude. Naručitelj će nadležnom tijelu proslijediti popunjene obrasce ponuditelja ako je primjenjivo, te zadržava pravo zahtjeva za nadopunu istih ukoliko to zatraži nadležno tijelo. Dalje je pod naslovom Uloga naručitelja, propisao da kada je procijenjena vrijednost u postupku javne nabave jednaka ili veća od 250 milijuna eura, naručitelj koji provodi postupak treba osigurati da svi sudionici uz svoju ponudu dostave obavijest ili izjavu u skladu s FSR-om. Ti se podnesci odmah prosljeđuju Europskoj komisiji na procjenu, koristeći EU Send alat za sigurnu digitalnu komunikaciju. Primitak podneska od strane Komisije označava početak 20-dnevnog preliminarnog pregleda. U tom razdoblju naručitelji mogu nastaviti s postupkom pregleda i ocjene ponuda. Međutim, navodi naručitelj, važno je napomenuti da javni naručitelj ne može dodijeliti ugovor gospodarskom subjektu prije završetka preliminarnog pregleda kojeg provodi Komisija. Kako bi se osigurala usklađenost i jednak tretman među gospodarskim subjektima, javni naručitelji nadležni za postupak koji podliježe FSR-u potiču se da obavijeste ponuditelje o njihovoj obvezi obavješćivanja, kada se radio o ugovorima unutar pragova koji su definirani ovim propisom, kroz obavijesti o nadmetanju ili dokumentaciju o nabavi; žurno zatraže podnesak od gospodarskih subjekata koji sudjeluju u postupke javne nabave kada uz ponudu nije zaprimljena potrebna obavijest ili izjava. Nastavno na predmetnu Uredbu, propisuje dalje naručitelj, u službenom listu Europske unije objavljena je i Provedbena Uredba Komisije (EU) 2023/1441 od 10. srpnja 2023., o detaljnim pravilima za postupke koje Komisija provodi u skladu s Uredbom (EU) 2022/2560 Europskog parlamenta i Vijeća o stranim subvencijama kojima se narušava unutarnje tržište, te u nastavku daje poveznicu na tekst na hrvatskom jeziku. U prilogu II. Provedbene uredbe nalazi se Obrazac FS-PP za prijavu financijskih doprinosa u kontekstu postupaka javne nabave na temelju Uredbe (EU) 2022/2560, a Provedbena uredba stupila je na snagu 12.7.2023., propisuje naručitelj. Obveze obavješćivanja u postupcima javne nabave prema pragovima propisanim Uredbom o stranim subvencijama (FSR) započele su 12. listopada 2023. godine. Pregledom odabrane ponude utvrđeno je da su dostavljeni popunjeni obrasci FS-PP podugovaratelja Siemens Mobility Austria GmbH, Beč, Austrija i Siemens d.d., Zagreb oba datirana sa 7. srpnja 2025. Utvrđeno je da se na stranici 5. obrasca navodi, između ostalog, da će u skladu s člankom 28. stavkom 1.b Uredbe i stavkom 3. Priloga II Provedbene uredba EU 2023/1441 informacije biti dostavljene za Siemens Mobility Austria GmbH, uključujući i njegova posrednička i krajnja holding društva, izravne podružnice, tj. pravne subjekte u kojima Siemens Mobility Austria GmbH ima izravno 7 (ne)kontrolni udio i koji su u potpunosti konsolidiran u Siemensovim konsolidiranim financijskim izvještajima (nabrojena četiri takva društva). Dalje se navodi se da je Siemens uspostavio opsežan, skupi i dugotrajan proces prikupljanja podataka na razini cijele grupe, sudjelovalo je 694 Siemensovih tvrtki iz 83 zemlje. Na stranici 6. naveden je žalitelju sporni tekst koji glasi: „Radi potpunosti, napominjemo da je Siemens Mobility 2022. godine prodao svoje poslovanje s inteligentnim rješenjima za cestovni prijevoz (Yunex Traffic) tvrtki Atlantia SpA (vidi htts://press.siemens.com/global/en/pressrelease/new-strategic-owner-yunex-traffic) Yunex Traffic (prije Siemens Intelligent Traffic Systems) započeo je s radom već u srpnju 2021. kao nova tvrtka Siemens Mobilityja (vidi https:// press.siemens.com/global/en/pressrelease/yunex-traffic-brand-launched). Prodaja je objavljena u siječnju 2022., a zatvaranje je održano 30. lipnja 2022. (https://www.yunextraffic.com/yunex-traffic-is-now-part-of-atlantia-spa-sharehodersmeeting-confirms-yunex-traffic-ceo-and-cfo/). Budući da su relevantni zapisi, osobe itd. napustili Siemens grupu i više nisu dostupni, Siemens Mobility nije mogao prikupiti informacije o stranim financijskim doprinosima dodijeljenim ovom otuđenom poslovanju u relevantnom vremenskom razdoblju prije otuđenja (tj. između listopada 2021. i lipnja 2022.). Doista, prikupljanje informacija o stranim financijskim doprinosima zahtijeva slanje detaljnih upitnika zaposlenicima u relevantnim pranim subjektima (često na lokalnoj razini) kako bi mogli prikupiti i dostaviti relevantne podatke. To ovdje više nije moguće zbog otuđenja).“. Uvidom u zapisnik o pregledu i ocjeni ponuda utvrđeno je da je naručitelj u točki 11. Mjere i izvršenja radnji u vezi sa Uredbom o stranim subvencijama kojima se narušava unutarnje tržište (FSR), kod odabranog ponuditelja naveo sljedeće: „Mjere/radnje: Podnesena prijava, administrativno zaključenje postupka preliminarnog preispitivanja iz Uredbe o stranim subvencijama; Pojedinosti: Naručitelj je od Europske komisije dobio suglasnost za nastavak postupka.“. Naručitelj je zapisniku priložio e-mail korespondenciju od 22. i 23. rujna 2025. između naručitelja i Europske komisije (tim FSR-a, DG za unutarnje tržište, industriju, poduzetništvo i MSP Jedinica G3 – Strane subvencije), u kojoj je naručitelj upozorio Europsku komisiju da je prošlo razdoblje od 20 radnih dana pa moli potvrditi da neće biti daljnjih upita u vezi s postupkom nabave za Radove na gradnji željeznice – Radovi na rekonstrukciji postojeće i izgradnji drugog kolosijeka te elektrifikaciji željezničke pruge Dugo Selo – Novska, vrijednost natječaja 620 milijuna EUR, https://ted.europa.eu/en/notice/-/detail/465296-2025 i da može nastaviti s dodjelom ugovora. Europska komisija je obavijestila naručitelja da su u skladu s člankom 10. stavkom 4. Uredbe 2022/2560 službe Komisije, na temelju dostupnih informacija, zaključile ovu preliminarnu provjeru bez otvaranja dubinske istrage.“ Prema odredbama članka 29. stavka 1. Uredbe 2022/2560, ako su ispunjeni uvjeti za prijavu financijskih doprinosa u skladu s člankom 28. stavcima 1. i 2. gospodarski subjekti koji sudjeluju u postupku javne nabave prijavljuju javnom naručitelju ili naručitelju sve strane financijske doprinose kako su definirani u članku 28. stavku 1. točki b (...). U otvorenom postupku javne nabave prijava ili izjava podnosi se samo jedanput, zajedno s ponudom. Prema stavku 3. istoga članka, ako se prijava ili izjava ne nalazi u zahtjevu za sudjelovanje ili ponudi, javni naručitelj ili naručitelj može zahtijevati od dotičnih gospodarskih subjekata da dostave relevantni dokument u roku od 10 radnih dana. Javni naručitelj ili naručitelj proglašava nepravilnima i odbija ponude ili zahtjeve za sudjelovanje gospodarskih subjekata koji podliježu obvezama utvrđenima u ovom članku, a u konačnici im nije priložena prijava ili izjava podnesena u skladu sa stavkom 1. usprkos zahtjevu koji je uputio javni naručitelj ili naručitelj u 8 skladu s ovim stavkom. Javni naručitelj ili naručitelj o tom odbijanju obavješćuje Komisiju. Prema stavku 4. istoga članka, Komisija bez nepotrebne odgode ispituje sadržaj primljene prijave. Ako Komisija utvrdi da je prijava nepotpuna, o tome obavješćuje javnog naručitelja ili naručitelja i dotični gospodarski subjekt te zahtijeva da gospodarski subjekt upotpuni sadržaj svoje prijave u roku od 10 radnih dana. Ako prijava priložena ponudi ili zahtjevu za sudjelovanje ostane nepotpuna usprkos zahtjevu koji je uputila Komisija u skladu s ovim stavkom, Komisija donosi odluku u kojoj tu ponudu proglašava nepravilnom. U toj odluci Komisija također od javnog naručitelja ili naručitelja zahtijeva da donese odluku o odbijanju takve nepravilne ponude ili takvog nepravilnog zahtjeva za sudjelovanje. Prema stavku 5. istoga članka, obveza prijavljivanja stranih financijskih doprinosa u skladu s ovim člankom primjenjuje se na gospodarske subjekte, skupine gospodarskih subjekata iz članka 26. stavka 2. Direktive 2014/23/EU, članka 19. stavka 2. Direktive 2014/24/EU i članka 37. stavka 2. Direktive 2014/25/EU, kao i na glavne podugovaratelje i glavne dobavljače koji su poznati u trenutku podnošenja potpune prijave ili izjave odnosno potpune ažurirane prijave ili izjave. Za potrebe ove Uredbe podugovaratelj ili dobavljač smatra se glavnim podugovarateljem ili glavnim dobavljačem ako njegovo sudjelovanje osigurava ključne elemente izvršenja ugovora i u svakom slučaju ako ekonomski udio njegova doprinosa premašuje 20% vrijednosti podnesene ponude. Prema stavku 6. istoga članka, u ime skupina gospodarskih subjekata, glavnih podugovaratelja i glavnih dobavljača podnošenje prijave ili izjave osigurava glavni ugovaratelj u smislu direktiva 2014/24/EU i 2014/25/EU ili glavni koncesionar u smislu Direktive 2014/23/EU. Za potrebe članka 33. glavni ugovaratelj ili glavni koncesionar odgovoran je samo za istinitost podataka povezanih s vlastitim stranim financijskim doprinosima. Prema ocjeni ovoga tijela, sukladno utvrđenom činjeničnom stanju, odredbama dokumentacije o nabavi te mjerodavnim odredbama Uredbe 2022/2560, proizlazi da je odabrani ponuditelj za sporne podugovaratelje u ponudi dostavio predmetne FSPP obrasce u kojima je navedeno da je Siemens Mobility 2022. godine prodao svoje poslovanje s inteligentnim rješenjima za cestovni prijevoz (Yunex Traffic) tvrtki Atlantia SpA, da je Yunex Traffic (prije Siemens Intelligent Traffic Systems) započeo s radom već u srpnju 2021. kao nova tvrtka Siemens Mobilityja, da je prodaja objavljena u siječnju 2022., a zatvaranje je održano 30. lipnja 2022., da budući da su relevantni zapisi, osobe itd. napustili Siemens grupu i više nisu dostupni, Siemens Mobility nije mogao prikupiti informacije o stranim financijskim doprinosima dodijeljenim ovom otuđenom poslovanju u relevantnom vremenskom razdoblju prije otuđenja (tj. između listopada 2021. i lipnja 2022.) jer isto zahtijeva slanje detaljnih upitnika zaposlenicima u relevantnim pravnim subjektima (često na lokalnoj razini) kako bi mogli prikupiti i dostaviti relevantne podatke, a što više nije moguće zbog otuđenja. Naručitelj je nesporno, a sukladno svojoj obvezi, te obrasce proslijedio Europskoj komisiji. Dakle, Europska komisija je bila upoznata s činjenicama i okolnostima koje su u obrascima bile jasno navedene (između ostalog i da podugovaratelji Siemens Mobility Austria GmbH, Beč, Austrija i Siemens d.d., Zagreb ne mogu prikupiti i dostaviti relevantne podatke) pa prema mišljenju ovoga tijela nije bilo potrebno dodatno još isto apostrofirati. Iz odredbi Uredbe 2022/2560 i odredbi dokumentacije o nabavi proizlazi da Komisija ima ovlasti tražiti upotpunjavanje prijave. Budući da iz dokaza priloženog uz zapisnik o pregledu i ocjeni ponuda jasno proizlazi da je Komisija izrijekom zaključila preliminarnu provjeru bez otvaranja dubinske istrage, a jasno je bila upućena u konkretnu nemogućnost prikupljanja i dostavljanja relevantnih podataka, evidentno je da je Komisija smatrala da su obrasci FS-PP podugovaratelja Siemens Mobility Austria GmbH, Beč, Austrija i Siemens d.d., Zagreb pravilni i potpuni. Osim toga, naručitelj nije 9 odgovoran za točnost iznesenih podataka u dostavljenim FSPP obrascima. Isto tako, nije naručitelj taj koji ispituje sadržaj primljenih obrazaca odnosno provodi preliminarni pregled i donosi odluku, već je to u nadležnosti Komisije. Stoga, prema utvrđenom činjeničnom stanju proizlazi da je naručitelj postupio sukladno obvezi koju ima prema odredbama dokumentacije o nabavi i Uredbi 2022/2560, pri čemu je nadležno tijelo EK nakon analize i pregleda dostavljenih dokumenata zaključilo da nije potrebno otvarati daljnju dubinsku istragu te je naručitelju dostavilo odobrenje za nastavak postupka, kao i donošenje odluke o odabiru te je slijedom svega navedenog žalbeni navod ocijenjen kao neosnovan. Pozivom na točke 4.1.1. i 4.1.4. dokumentacije o nabavi žalitelj dalje navodi da nije jasno na koji način i iz kojih dokumenata je naručitelj utvrdio da nisu ispunjene osnove za isključenje s obzirom na to da odabrani ponuditelj nije dostavio svu potrebnu dokumentaciju. U ESPD obrascu odabranog ponuditelja u točki 3.3. nedostaju detaljni podaci o zastupanju za zastupnika Tusharkanti Deb, zbog čega se ne može utvrditi imaju li svi zastupnici ovlaštenje samostalno zastupati, što je također važno i zbog davanja izjave o nekažnjavanju, budući je dokumentacijom o nabavi u Obrascu 1 Izjava o nekažnjavanju propisano da ukoliko više osoba zajedno zastupa tvrtku svaka od tih osoba mora priložiti svoju Izjavu. Žalitelj navodi i da je funkcija Tusharkanti Deba navedena na engleskom jeziku, što je protivno odredbi članka 280. Nadalje, žalitelj navodi da iz izjave o nekažnjavanju odabranog ponuditelja proizlazi da ju je potpisao Srinivasan Paramasivan. Međutim, na izvatku popisa direktora Ministarstva korporativnih poslova navedena je funkcija izvršni direktor kao i u samoj izjavi. Žalitelju nije jasno na temelju kojeg dokumenta/osnove je naručitelj zaključio da je isti ovlašten potpisati izjavu o nekažnjavanju u ime odabranog ponuditelja i ostalih osoba s obzirom da iz dostavljenog izvatka o podacima o društvu iz Ministarstva korporativnih poslova i izvatka popisa direktora iz Ministarstva korporativnih poslova nije moguće utvrditi da Srinivasan Paramasivan ima ovlasti samostalnog zastupanja odabranog ponuditelja kao osoba zakonom ovlaštena za zastupanje. U Obrascu 1 Izjava o nekažnjavanju je navedeno da je osoba po zakonu ovlaštena za zastupanje gospodarskog subjekta osoba koja je u izvodu iz sudskog/obrtnog/strukovnog ili drugog odgovarajućeg registra gospodarskog subjekta navedena kao ovlaštena za zastupanje. Nadalje, žalitelj navodi da je odabrani ponuditelj dostavio izjavu o nekažnjavanju u kojoj nisu navedene sve odgovorne osobe. Smatra da je odabrani ponuditelj bio dužan navesti svaku osobu koja ima pravo zastupanja odabranog ponuditelja i to ime, adresu, broj putovnice, a predmetna izjava je opća i navodi „svi članovi uprave i nadzornog odbora.“. Isto tako, navodi dalje žalitelj, dostavljena je službena Izjava koju je dao Shapoorji Pallonji Mistry koja ne sadrži sve elemente propisane Obrascem 1 Izjava o nekažnjavanju. Odabrani ponuditelj je dostavio Izjavu indijske policije za svih 12 članova uprave o nepostojanju kaznenih prijava, međutim za Pallonjija Mistryja, koji ima irsko i indijsko državljanstvo, trebale su biti dostavljene obje potvrde, ali nije dostavljena potvrda indijske policije, dok potvrda izdana od irske policije nije u propisanom obliku odnosno ne sadrži sve propisane elemente sukladno Obrascu iz DON-a. Odgovarajući na žalbeni navod naručitelj u bitnome navodi da je u ponudi odabranog ponuditelja dostavljen dokument Punomoć od 15. travnja 2025. kojom odabrani ponuditelj ovlašćuje Tusharkanti Deba, pomoćnika generalnog direktora, da potpisuje sve izjave i svu dokumentaciju ponude za predmetni postupak javne nabave. 10 Iz dostavljene punomoći vidi se način zastupanja i naziv funkcije na hrvatskom jeziku za Tusharkanti Deba pa naručitelja smatra da nije bilo potrebe za dodatnim pojašnjavanjem ili dopunom ESPD obrasca. U odnosu na ovlasti samostalnog zastupanja Srinivasana Paramasivana, naručitelj ukazuje na dostavljeni dokaz „Javnobilježnički akt Potvrda mandata/ovlasti i potpisa“ od 7. siječnja 2025. u kojem se jasno navodi da Srinivasan Paramasivan samostalno i pojedinačno zastupa odabranog ponuditelja. Žalitelj sasvim pogrešno donosi zaključak da je u izjavi o nekažnjavanju odabrani ponuditelj bio dužan poimenično navesti svaku osobu koja ima pravo zastupanja jer za to nema nikakve pravne osnove niti prakse Državne komisije ili Visokog upravnog suda Republike Hrvatske. Naručitelj navodi da je u potpunosti postupio u skladu s člankom 20. stavkom 12. Pravilnika o dokumentaciji o nabavi te ponudi u postupcima javne nabave (Narodne novine broj 65/17, 75/20, dalje u tekstu: Pravilnik), koji je bio primjenjiv s obzirom na datum pokretanja ovog postupka nabave. Stoga i Obrazac 1 Izjava o nekažnjavanju ne predviđa navođenje svih osoba, već je daje jedna osoba za sebe, za gospodarski subjekt i za sve osobe koje su članovi upravnog, upravljačkog ili nadzornog tijela ili imaju ovlasti zastupanja, donošenja odluka ili nadzora gospodarskog subjekta, pod materijalnom i krivičnom odgovornošću i bez pojedinačnog navođenja osoba, njihovih adresa, identifikacijskih podataka i sl. Dakle, odabrani ponuditelj je dostavio ispravnu Izjavu o nekažnjavanju s potpisom davatelja ovjerenim od strane javnog bilježnika te Potvrde nadležnih institucija za sve osobe ovlaštene za zastupanje navedene u Izvatku Ministarstva korporativnih poslova te je dokazao nepostojanje razloga isključenja. Naručitelj dalje navodi da nije utvrdio da postoje razlozi isključenja za direktora Shapoorji Pallonji Mistry koji ima dvojno državljanstvo (indijsko i irsko), i to iz dostavljena tri dokumenta - Potvrda o nekažnjavanju izdana od Ureda zamjenika načelnika policije, Posebni odjel, grad Mumbai (Indija), Izjava pod prisegom za Irsku (napominje da je putem eCertisa utvrdio da se u Irskoj za ovaj razlog isključenja ne izdaje potvrda nadležne institucije, već se daje izjava pod prisegom za nekažnjavanje po kaznenim djelima iz članka 57. stavka 1. točaka (
- a)do (
- f)Direktive 2014/24/EU) i popunjen Obrazac 1 Izjava o nekažnjavanju koju je dala zakonom ovlaštena osoba, a koja obuhvaća i predmetnog direktora i kojom se izjavljuje da Shapoorji Pallonji Mistry nije kažnjavan za istovrsna djela kako prema hrvatskom zakonodavstvu, tako i prema članku 57, stavku 1 točaka od (
- a)do (
- f)Direktive 2014/24/EU. Odabrani ponuditelj u svom očitovanju u bitnome navodi da je u spis predmeta dostavio punomoć kojom se Tusharkanti Deb opunomoćuje, između ostalog, potpisivati svu dokumentaciju za potrebe nadmetanja u ovom postupku nabave – što je on i učinio. Pri tome su svi takvi dokumenti potpisani uz naznaku njegove funkcije na hrvatskom jeziku. Što se tiče naznake njegove funkcije na engleskom, riječ je o posljedici okolnosti da se EOJN platforma može koristiti na hrvatskom i engleskom jeziku. Budući da taj djelatnik koristi engleski jezik, EOJN RH platformu koristio je u engleskoj inačici, slijedom čega je, u tom dijelu, sustav automatski povukao njegovu funkciju na engleskom jeziku odnosno na tom dijelu obrasca ostala je engleska naznaka njegove funkcije. No, odabrani ponuditelj smatra da jezik na kojem je napisana funkcija pojedine osobe nije od utjecaja na valjanost ponude, a u točki 3.5. Dio II – Upute za ponuditelje jasno je propisano da je iznimno moguće navesti pojmove na stranom jeziku te koristiti međunarodno priznat izričaj. Također navodi da je funkcija Tusharkanti Deba razvidna iz ukupnosti ponude, kao npr. iz Izjave o državljanstvu koju je isti potpisao te u kojoj je navedeno „Funkcija - Pomoćnik Generalnog direktora (Procjene & Nabave)“. Dakle, navodi odabrani ponuditelj, ništa od navedenog ne utječe na valjanost ponude, što je potvrdila i Državna komisija u rješenju KLASA: UP/II11 034-02/22-01/507. Upućuje i na fusnotu 1 u Obrascu 1 Izjava o nekažnjavanju iz čega nedvojbeno proizlazi da se izjava više zastupnika dostavlja samo ukoliko ni jedan zakonski zastupnik ne zastupa pojedinačno i samostalno. S obzirom da Tusharkanti Deb nije potpisivao izjavu o nekažnjavanju ni izjavu o nepostojanju poreznog duga činjenica da u ESPD nedostaju detaljni podaci o zastupanju ne utječe na zakonitost pregleda i ocjene ponude. Nadalje, odabrani ponuditelj navodi da je također dostavio dokaz (stranica 8/12 ovjerenog prijevoda apostilirane i ovjerene isprave) iz kojeg proizlazi da je Srinivasan Paramasivan izvršni direktor, ovlašten zastupati samostalno i pojedinačno (temeljem Indijskog zakona o trgovačkim društvima i statuta odabranog ponuditelja). Dodatno, iz izjave o nekažnjavanju odabranog ponuditelja koju je potpisao Srinivasan Paramasivan proizlazi da je on osoba po zakonu ovlaštena za zastupanje. Odabrani ponuditelj ističe da prema indijskom pravu, osobe koje su općom punomoći ovlaštene za samostalno i pojedinačno zastupanje društva izjednačene su sa zakonskim zastupnicima koji su ovlašteni na takvo jednako zastupanje, sve i kad to inače ne bi bili (a izvršni direktor to svakako jest). Valja ovdje i naglasiti da indijsko pravo pripada common law sustavima u kojima izvršni direktori imaju ovlast zastupanja po samom zakonu, kako to uostalom i jasno stoji na izvatku iz registra Ministarstva koje je odabrani ponuditelj dostavio. Isto tako, smatra da u spornoj izjavi nije potrebno navesti sve odgovorne osobe ne samo zato jer bi to bilo protivno dokumentaciji o nabavi, već i zato jer to potvrđuje i samo Ministarstvo gospodarstva u svom javno objavljenom mišljenju čiju poveznicu dostavlja. Žalitelj nije obrazložio niti dokazao temeljem čega izjava Shapoorji Pallonji Mistry ne bi sadržavala sve elemente obrasca izjave o nekažnjavanju. Naprotiv, ista sadrži izjavu da nije pravomoćno osuđen za sva kaznena djela koja se navode i u obrascu izjave o nekažnjavanju. Isto tako, kao što je to obrazloženo u dopisu od 27. listopada 2025., za Shapoorji Pallonji Mistry dostavljena je potvrda indijskog tijela o nekažnjavanju, dok ona irskog tijela nije mogla biti dostavljena jer on nema boravište niti prebivalište u Republici Irskoj, što je preduvjet ishođenja takve potvrde. Upravo iz tog razloga i jest dostavljena spomenuta (dodatna) izjava. Referirajući se na očitovanja naručitelja i odabranog ponuditelja žalitelj u podnesku navodi da u pogledu Srinivasana Paramasivana i dostavljenog javnobilježničkog akta od 7. siječnja 2025. osporava taj akt i mogućnost dokazivanja istim činjenice zastupanja s obzirom da takva mogućnost nije propisana dokumentacijom o nabavi. U pogledu prigovora koji se odnosi na Shapoorji Pallonji Mistryja i dvojno državljanstvo, žalitelj ističe da potvrda o nekažnjavanju dostavljena od Ureda zamjenika načelnika policije u Mumbaiju nije dokument koji prema točki 4.1.4. DON-a odgovara zahtjevu za izvatkom iz kaznene evidencije ili jednakovrijednim dokumentom nadležne sudske ili upravne vlasti, a naručiteljev odgovor ne sadrži obrazloženje zašto je taj dokument ocijenjen jednakovrijednim u smislu navedene odredbe dokumentacije o nabavi. Ocjenjujući osnovanost žalbenog navoda, uvidom u Kriterije kvalitativnog odabira gospodarskog subjekta s uputama, točku 4.1. Osnove povezane s kaznenim presudama i točku 4.1.4. Način dokazivanja, utvrđeno je da odredbe tih točaka odgovaraju odredbama članka 251. i članka 265. stavak 1. točka 1. i stavak 2. ZJN 2016. Naručitelj je propisao da navedenu izjavu iz članka 265. stavka 2. u vezi s člankom 251. stavkom 1. tog Zakona) može dati osoba po zakonu ovlaštena za zastupanje gospodarskog subjekta za gospodarski subjekt i za sve osobe koje su članovi upravnog, upravljačkog ili nadzornog tijela ili imaju ovlasti zastupanja, donošenja odluka ili nadzora gospodarskog subjekta (sukladno članku 20. stavku 12. Pravilnika). Ukoliko osoba po zakonu ovlaštena za zastupanje gospodarskog subjekta 12 daje izjavu da ne postoje osnove za isključenje u vezi s člankom 251. stavkom 1. tog Zakona, za sebe, za gospodarski subjekt i za sve osobe koje su članovi upravnog, upravljačkog ili nadzornog tijela ili imaju ovlasti zastupanja, donošenja odluka ili nadzora gospodarskog subjekta, može koristiti predložak izjave koji je sastavni dio dokumentacije o nabavi (Obrazac 1 - Izjava o nekažnjavanju). Razdoblje isključenja gospodarskog subjekta po ovoj osnovi je 5 godina od dana pravomoćnosti presude, osim ako pravomoćnom presudom nije određeno drukčije. Naručitelj je obvezan prije donošenja odluke o odabiru, od ponuditelja koji je podnio ekonomski najpovoljniju ponudu zatražiti da u primjerenom roku, ne kraćem od 5 dana, dostavi ažurirane popratne dokumente propisane ovom točkom osim ako već ne posjeduje te dokumente. Ako ponuditelj koji je podnio ekonomski najpovoljniju ponudu u ostavljenom roku ne dostavi ažurirane popratne dokumente ili njima ne dokaže da ispunjava propisane uvjete, naručitelj će odbiti ponudu tog ponuditelja te će od ponuditelja koji je podnio sljedeću najpovoljniju ponudu zatražiti dostavu ažuriranih popratnih dokumenata ili će poništiti postupak javne nabave, ako postoje razlozi za poništenje. U slučaju postojanja sumnje u istinitost dostavljenih podataka, naručitelj može dostavljene podatke provjeriti kod izdavatelja dokumenta, nadležnog tijela ili treće strane koja ima saznanja o relevantnim činjenicama, osim u slučaju kad je gospodarski subjekt upisan u popis iz članka 279. ZJN 2016. Naručitelj provjerava okolnosti iz ove točke za podugovaratelja, stoga je gospodarski subjekt dužan dostaviti ispunjeni ESPD obrazac podugovaratelja. Uvidom u dio dokumentacije o nabavi „Svezak I - Obrasci (1-21) izmjena 030725.docx“, utvrđeno je da je naručitelj uvodno napomenuo da su priloženi obrasci dani samo kao prijedlog izjava/potvrda. Ponuditelji mogu dostaviti izjave/potvrde i u drugom obliku, važno je da sadržajno odgovaraju sadržaju priloženih obrazaca. Naručitelj je propisao sadržaj Obrasca 1 – Izjava o nekažnjavanju u kojem je trebalo navesti ime i prezime, prebivalište i adresu stanovanja te broj osobne iskaznice/putovnice osobe ovlaštene po zakonu za zastupanje gospodarskog subjekta (njegov naziv, adresa poslovnog nastana gospodarskog subjekta i OIB/porezni broj/drugi nacionalni identifikacijski broj), koja osoba ovlaštena po zakonu za zastupanje gospodarskog subjekta pod materijalnom i kaznenom odgovornošću izjavljuje za sebe, za gospodarski subjekt i za sve osobe koje su članovi upravnog, upravljačkog ili nadzornog tijela ili imaju ovlasti zastupanja, donošenja odluka ili nadzora gospodarskog subjekta, da protiv nje osobno, protiv gospodarskog subjekta koje zastupa i protiv bilo koje od osoba koje su članovi upravnog, upravljačkog ili nadzornog tijela ili imaju ovlasti zastupanja, donošenja odluka ili nadzora gospodarskog subjekta nije izrečena pravomoćna osuđujuća presuda niti za jedno od kaznenih djela koja su propisana dokumentom Kriteriji kvalitativnog odabira gospodarskog subjekta s uputama, a koja se navode i u samoj izjavi, dalje navodeći kaznena djela iz članka 251. stavka 1. točke 1. ZJN 2016 (Narodne novine broj 120/16 i 114/22) te odredbu točke 2. stavka 1. tog članka. Ispod sadržaja obrasca naručitelj je napomenuo: „Predložak Izjave davatelja odnosi se na slučaj kad osoba po zakonu ovlaštena za zastupanje gospodarskog subjekta daje izjavu da ne postoje osnove za isključenje u vezi s čl. 251. st. 1. ZJN 2016, za gospodarski subjekt i za sve osobe koje su članovi upravnog, upravljačkog ili nadzornog tijela ili imaju ovlasti zastupanja, donošenja odluka ili nadzora gospodarskog subjekta. Izjava davatelja mora biti ovjerena potpisom kod nadležne sudske ili upravne vlasti, javnog bilježnika, ili strukovnog ili trgovinskog tijela u državi poslovnog nastana gospodarskog subjekta, odnosno, državi čiji je osoba državljanin.“. Naručitelj je u fusnoti pojasnio da je osoba po zakonu ovlaštena za zastupanje gospodarskog subjekta osoba koja je u izvodu iz 13 sudskog/obrtnog/strukovnog ili drugog odgovarajućeg registra gospodarskog subjekta navedena kao ovlaštena za zastupanje. Ukoliko jedna osoba zastupa tvrtku samostalno i pojedinačno, dovoljno je da samo ta osoba priloži Izjavu. Ukoliko više osoba zajedno zastupa tvrtku, svaka od tih osoba mora priložiti svoju Izjavu. Ukoliko više osoba može zastupati tvrtku samostalno i pojedinačno, dovoljno je da Izjavu da samo jedna od tih osoba. Nadalje, u Dijelu II – Upute za ponuditelje, točka 3.5. Jezik i pismo na kojem se izrađuje ponuda ili njezin dio, naručitelj je propisao da se ponuda zajedno s pripadajućom dokumentacijom izrađuje na hrvatskom jeziku i latiničnom pismu (iznimno je moguće navesti pojmove na stranom jeziku te koristiti međunarodno priznat izričaj, odnosno tzv. internacionalizme, tuđe riječi i prilagođenice). Također iznimno, dio popratne dokumentacije može biti i na nekom drugom jeziku, ako je tako dozvoljeno u drugim odredbama ove dokumentacije. Za dijelove ponude i ostale dokumente koje dostavlja ponuditelj, a koji su na stranom jeziku, ponuditelj je dužan uz predmetni dokument na izvornom jeziku priložiti i prijevod na hrvatski jezik. Iznimno, u slučaju da se dio teksta ne može prevesti na hrvatski jezik bez gubitka izvornog značenja originala, dozvoljeno je da isti ostane u izvorniku (npr. adrese stanovanja, originalni nazivi institucija, prijevodi slika/grafikona unutar teksta ako nisu neophodni za razumijevanje sadržaja, pojedini općeprihvaćeni stručni izrazi koji se koriste u hrvatskoj stručnoj literaturi vezanoj uz predmet nabave, sadržaj žigova i sl.). U slučaju kada je dostavljeni prijevod dvojben i nejasan te onemogućava naručitelja da donese nedvojbenu odluku o nekoj odlučnoj činjenici, naručitelj će u svrhu objašnjenja i nadopune od ponuditelja zatražiti i dostavu ovjerenog prijevoda (prijevod i ovjera ovlaštenog sudskog tumača za jezik s kojeg je prijevod izvršen, uz dostavu izvornika). Jezik postupka javne nabave je hrvatski jezik te se sva komunikacija vrši na hrvatskom jeziku. Pregledom odabrane ponude utvrđeno je da je u ESPD obrascu odabranog ponuditelja u točki 3.3. Podaci o zastupnicima, 3.3.1. Tusharkanti Deb, navedeno „Funkcija: Assistant General Manager (Estimation & Tendering), Detaljni podaci o zastupanju: -„ Dalje je utvrđeno da je dostavljen dokaz punomoć od 15. travnja 2025. ovjerena kod indijskog javnog bilježnika kojom odabrani ponuditelj ovlašćuje Tusharkanti Deba, pomoćnika generalnog direktora, da samostalno i pojedinačno potpisuje sve izjave i svu dokumentaciju ponude za predmetni postupak javne nabave. Dalje je u odabranoj ponudi dostavljen dokaz Javnobilježnički akt, Potvrda mandata/ovlasti i potpisa od 7. siječnja 2025. u kojem indijski javni bilježnik potvrđuje da Srinivasan Paramasivan, izvršni direktor, samostalno i pojedinačno zastupa odabranog ponuditelja na temelju ovlasti koje proizlaze iz indijskog Zakona o trgovačkim društvima i statuta odabranog ponuditelja (članak 142.). U tom dokumentu je u nastavku navedeno da se ovlaštenje dodjeljuje u skladu s odjeljkom 2
(54), 196 Zakona o trgovačkim društvima Republike Indije, izvatkom iz registra koji vodi Ministarstvo korporativnih poslova – Popis direktora i člankom 142. Statuta odabranog ponuditelja; javni bilježnik navodi da je pregledao dostavljene isprave te potvrđuje i ovjerava vjerodostojnost mandata prema navedenim činjenicama. Pregledom dostavljenih ažuriranih popratnih dokumenata utvrđeno je da je u dokazu Podaci o državljanstvu od 23. listopada 2025. za Mistry Shapoorji Pallonjija navedeno da ima državljanstvo Republike Irske i Republike Indije. Taj dokaz potpisao je Tusharkanti Deb u svojstvu pomoćnika generalnog direktora (procjene i nabave). Također je dostavljen izvadak popisa direktora s odgovarajućim podacima iz Ministarstva korporativnih poslova iz kojeg je vidljivo da je Srinivasan Paramasivan izvršni direktor, a Shapoorji Pallonji Mistry direktor, osnivač. Dostavljena je i izjava o 14 nekažnjavanju od 1. kolovoza 2025. dana na Obrascu 1 naručitelja, ovjerena kod indijskog javnog bilježnika, koju je dao i potpisao Srinivasan Paramasivan, kao osoba po zakonu ovlaštena za zastupanje odabranog ponuditelja, za sebe, za odabranog ponuditelja i za sve osobe koje su članovi upravnog, upravljačkog ili nadzornog tijela ili imaju ovlasti zastupanja, donošenja odluka ili nadzora gospodarskog subjekta. Dalje je utvrđeno da su za Shapoorji Pallonji Mistryja dostavljeni sljedeći ažurirani popratni dokumenti: - potvrda o nekažnjavanju izdana 3. veljače 2025. od strane Ureda zamjenika načelnika policije, Posebni odjel, grad Mumbai (Indija) u kojoj je navedeno da je uvidima koje je proveo viši inspektor policijske postaje Powai utvrđeno da Shapoorji Pallonji Mistry prebiva na adresi navedenoj na obrascu potvrde od prosinca 1990. do veljače 2025. Prema izvješću policijske postaje od 3.2.2025., nije bilo nikakvih negativnih navoda protiv navedenog podnositelja zahtjeva tijekom njegovog boravka na navedenoj adresi; - Izjava pod prisegom od 31. srpnja 2025. koju je Shapoorji Pallonji Mistry dao kao irski državljanin pred odvjetnikom ovlaštenim u Irskoj za svjedočenje prisegama i izjavama, za predmetni postupak javne nabave, u kojoj je u točki 2. navedeno da nikada nije bio pravomoćno osuđen za bilo koje od sljedećih kaznenih djela prema irskim zakonima, kako se tumače u skladu s Direktivom o Europskom identifikatoru zakonodavstva (ELI): sudjelovanje u zločinačkoj organizaciji, korupcija, prijevara, terorizam ili kaznena djela povezana s terorističkim aktivnostima, pranje novca ili financiranje terorizma, dječji rad ili druge oblike trgovanja ljudima. Iz opisanog činjeničnog stanja i primjenom mjerodavnih odredbi članaka 251., 265. stavak 1. točka 1. te stavak 2. i 403. ZJN 2016 ovo tijelo je donijelo ocjenu žalbenih navoda kako slijedi. U odnosu na nedostajuće podatke o zastupanju Tusharkanti Debija i navođenje njegove funkcije na engleskom jeziku, ističe se da je točno da je u ESPD obrascu odabranog ponuditelja u točki 3.3.1. navedeno „Funkcija: Assistant General Manager (Estimation & Tendering) te da nedostaju podaci koji su trebali biti navedeni u dijelu „Detaljni podaci o zastupanju“, međutim, iz ostalih dostavljenih dokaza (punomoć od 15. travnja 2025., javnobilježnički akt, potvrda mandata/ovlasti i potpisa od 7. siječnja 2025. te Podaci o državljanstvu od 23. listopada 2025. ) je razvidno da je isti pomoćnik generalnog direktora (procjene i nabave) s ovlašću samostalno i pojedinačno potpisivati sve izjave i svu dokumentaciju ponude za predmetni postupak javne nabave pa isti nedostaci, s obzirom na sveukupnost dostavljene dokumentacije i podatka koji iz njih proizlaze, nisu od utjecaja na valjanost odabrane ponude. Nadalje, u odnosu na navod da je nejasno na temelju kojih dokaza je naručitelj utvrdio da je Srinivasan Paramasivan ovlašten potpisati izjavu o nekažnjavanju u ime odabranog ponuditelja i ostalih osoba s obzirom na to da iz dostavljenog izvatka o podacima o društvu iz Ministarstva korporativnih poslova i izvatka popisa direktora iz Ministarstva korporativnih poslova nije moguće utvrditi da ima ovlasti samostalnog zastupanja odabranog ponuditelja kao osoba zakonom ovlaštena za zastupanje, ovo tijelo je utvrdilo da je isto razvidno iz dokaza Javnobilježnički akt, Potvrda mandata/ovlasti i potpisa od 7. siječnja 2025. u kojem indijski javni bilježnik jasno potvrđuje da Srinivasan Paramasivan, izvršni direktor, samostalno i pojedinačno zastupa odabranog ponuditelja na temelju ovlasti koje proizlaze iz indijskog Zakona o trgovačkim društvima i statuta odabranog ponuditelja. Isto tako, u izjavi o nekažnjavanju od 1. kolovoza 2025. navedeno je da je Srinivasan Paramasivan osoba po zakonu ovlaštena za zastupanje. 15 U odnosu na daljnji žalbeni navod da u dostavljenoj izjavi o nekažnjavanju nisu poimenično navedene sve odgovorne osobe, ističe se da sukladno odredbama članka 265. stavka 1. ZJN 2016 i članka 20. stavka 12. Pravilnika, kao i dokumentacije o nabavi nije potrebno poimenično navoditi osobe ovlaštene za zastupanje u izjavi o nekažnjavanju, već je dovoljno da osoba ovlaštena za zastupanje gospodarskog subjekta da objedinjenu izjavu koja se odnosi na nju, sam gospodarski subjekt te sve propisane kategorije osoba, kao što je i učinjeno. U odnosu na navod žalitelja da je dostavljena službena izjava koju je dao Shapoorji Pallonji Mistry koja ne sadrži sve elemente propisane Obrascem 1 Izjava o nekažnjavanju, ističe se da je naručitelj u „Svesku I - Obrasci (1-21) izmjena 030725.docx“, naveo da su priloženi obrasci dani samo kao prijedlog izjava/potvrda, a da ponuditelji mogu dostaviti izjave/potvrde i u drugom obliku, važno je da sadržajno odgovaraju sadržaju priloženih obrazaca. Odabrani ponuditelj je za Shapoorji Pallonji Mistryja dostavio osporavanu Izjavu pod prisegom od 31. srpnja 2025. koja sadržajno odgovara sadržaju Obrasca 1 Izjava o nekažnjavanju. Žalitelj dalje navodi da odabrani ponuditelj za Pallonjija Mistryja nije dostavio potvrdu indijske policije, međutim, iz opisanog činjeničnog stanja proizlazi da je istu dostavio. Također, žalitelj navodi da potvrda izdana od irske policije nije u propisanom obliku odnosno ne sadrži sve propisane elemente sukladno Obrascu iz dokumentacije o nabavi, međutim, prethodno je utvrđeno da se ne radi o potvrdi izdane od irske policije već o Izjavi pod prisegom danom pred odvjetnikom ovlaštenim u Irskoj za svjedočenje prisegama i izjavama, koja sadržajno odgovara sadržaju Obrasca 1 Izjava o nekažnjavanju. Žalitelj u kasnijem podnesku od 30. svibnja 2026. naveo da potvrda o nekažnjavanju dostavljena od Ureda zamjenika načelnika policije u Mumbaiju nije dokument koji prema točki 4.1.4. dokumentacije o nabavi odgovara zahtjevu za izvatkom iz kaznene evidencije ili jednakovrijednim dokumentom nadležne sudske ili upravne vlasti, a naručiteljev odgovor ne sadrži obrazloženje zašto je taj dokument ocijenjen jednakovrijednim u smislu navedene odredbe dokumentacije o nabavi, međutim, žalitelj je s tim navodom zakasnio, budući da se sukladno članku 406. stavku 1. točki
- b)ZJN 2016 žalba izjavljuje u roku od deset dana od dana primitka odluke o odabiru, u odnosu na postupak pregleda, ocjene i odabira ponuda, što je u konkretnom slučaju isteklo 18. svibnja 2026. Isto tako, žalitelj kasnije u podnesku navodi da osporava javnobilježnički akt od 7. siječnja 2025. i mogućnost dokazivanja istim činjenice zastupanja s obzirom na to da takva mogućnost nije propisana dokumentacijom o nabavi, međutim, utvrđeno je da je taj dokaz dostavljen u odabranoj ponudi, da žalitelj taj navod nije isticao u žalbi, već ga ističe tek u podnesku od 30. svibnja 2026., slijedom čega je, a istim žalbenim navodom, u vezi s člankom 406. stavkom 1. točka
- b)ZJN 2016, zakasnio. Budući da je jasno na koji način i iz kojih dokumenata je naručitelj utvrdio da nisu ispunjene osnove za isključenje odnosno da je odabrani ponuditelj dostavio svu propisanu dokumentaciju, predmetni žalbeni navodi su ocijenjeni neosnovanima. Žalitelj dalje navodi da je odabrani ponuditelj, postupajući po zahtjevu naručitelja za dostavom ažuriranih popratnih dokumenata, naveo da u Republici Indiji ne postoje potvrde o plaćanju odnosno stanju poreznog duga, potvrde o plaćanju zdravstvenog i mirovinskog osiguranja na određeni dan temeljem zahtjeva za izdavanje, već se praćenje poreza na dohodak (income tax) na godišnjoj bazi (potvrda o uplaćenom porezu) izdaje na kraju svake poslovne godine koja traje od 1. travnja do 31. ožujka, dok se porez na dodanu vrijednost, uplate mirovinsko osiguranje prate dinamički kumulativno prema uplatama za svaki tekući mjesec i iz potvrda je vidljivo da je 16 odabrani ponuditelj u konstantnoj preplati. Slijedom navedenog odabrani ponuditelj je dostavio Izjavu o plaćenim porezima i obvezama zdravstvenog i mirovinskog osiguranja. Naručitelj je, prema mišljenju žalitelja, bio dužan provjeriti i utvrditi ispunjenje obveza i u državi poslovnog nastana, dakle u Republici Indiji, što isti nije učinio. Sukladno članku 265. stavku 2. ZJN 2016, jedina okolnost koja opravdava zamjenu propisanih dokaza izjavom pod prisegom ili ovjerenom izjavom jest objektivna nemogućnost pribavljanja traženih dokumenata u državi poslovnog nastana. Međutim, nije točno da u Republici Indiji ne postoje potvrde o plaćanju odnosno stanju poreznog duga te potvrde o plaćanju zdravstvenog i mirovinskog osiguranja jer indijski Income Tax Department redovno izdaje potvrdu o nepostojanju duga na temelju članka 281. Income Tax Act-a 1961. (dostupno putem portala za elektroničko podnošenje poreznih prijava (incometaxindia.gov.in); zatim, EPFO redovno izdaje potvrde o uplaćenim doprinosima i iskaze o plaćanjima putem Unified Employer Portal-a (unifiedportalemp.epfindia.gov.
- in)te ESIC redovno izdaje Compliance Certificate/No Dues Certificate društvima registriranim u Indiji. Dakle, zaključuje žalitelj, nije ispunjen uvjet za primjenu alternativnih dokaza (izjave) jer relevantni dokumenti postoje i mogu se pribaviti od nadležnih indijskih tijela. Osim toga, navodi dalje, PDV potvrda (porez na dodanu vrijednost/GST) pokriva isključivo neizravne poreze, a nisu dostavljeni dokazi o plaćanju obveza za mirovinsko i zdravstveno osiguranje kao dva zasebna podkriterija. Slijedom svega navedenog evidentno je da dostavljeni dokumenti ne dokazuju ispunjenje obveza u državi poslovnog nastana odabranog ponuditelja s osnova poreznih obveza i mirovinskog i zdravstvenog osiguranja te da naručitelj nije utvrdio da ne postoje osnove za isključenje odabranog ponuditelja slijedom čega je žalitelju nejasno na temelju čega je naručitelj utvrdio da ne postoje predmetne osnove za isključenje. Odgovarajući na žalbeni navod, naručitelj u bitnome navodi da je postupao po dobivenom obrazloženju odabranog ponuditelja na koji se sam žalitelj poziva, a da žalitelj nije dostavio nikakav konkretan dokaz svoje tvrdnje slijedom čega naručitelj nema razloga sumnjati u tvrdnje odabranog ponuditelja. Uvidom u navedene internetske poveznice koje žalitelj navodi u žalbi naručitelj navodi da nije utvrdio dokaz u prilog žaliteljevih tvrdnji, s time da ističe da su iste poveznice na engleskom jeziku te njihov sadržaj kao takav, bez adekvatnog prijevoda, ne bi trebalo uzeti u obzir. Opreza radi, navodi naručitelj, čak i da je žalitelj u pravu, ostaje činjenica da je odabrani ponuditelj kao dokaz podmirenja svojih poreznih obveza dostavio pet dokumenata koji to dokazuju, a koje Žalitelj nije osporio - potvrde o plaćenim porezima (porez na dohodak i PDV); potvrde plaćenog zdravstvenog osiguranja – polica osiguranja – Obiteljsko zdravstveno osiguranje svih zaposlenika; potvrde plaćenih obveza za mirovinsko osiguranje; potvrda Porezne uprave Republike Hrvatske da gospodarskom subjektu nije dodijeljen porezni broj; Izjava o nepostojanju poreznog duga prema Obrascu 2 - Izjava o nepostojanju poreznog duga iz dokumentacije o nabavi. Odabrani ponuditelj u svom očitovanju u bitnome navodi da žalitelj ničime, pa ni dostavljenim poveznicama, nije dokazao svoju tvrdnju. Ponavlja pojašnjenje iz svog dopisa od 27. listopada 2025., a na koje se poziva i sam žalitelj. Navodi da u Republici Indiji postoje dokumenti/e-zapisi koji dokazuju plaćanje zakonskih doprinosa, kao što su EPFO obrasci i potvrde o plaćanju doprinosa za mirovinski fond/mirovinu, no oni nisu ekvivalentni potvrdi koja se može ishoditi u Republici Hrvatskoj, a koja pokriva sve porezne, zdravstvene i mirovinske obveze na određeni datum. Isto tako, ESIC (pod Ministarstvom rada i zapošljavanja) se ne primjenjuje na odabranog ponuditelja jer plaće svih zaposlenika u organizaciji prelaze 21.000 ₹ mjesečno. Za usklađenost s mirovinskim fondovima, odabrani ponuditelj je dostavio EPFO zapise. S druge strane, 17 za zdravstveno osiguranje, odabrani ponuditelj ima grupno zdravstveno (fluktuirajuće) osiguranje, što je također dostavljeno. Prema tome, navodi odabrani ponuditelj, Republika Indija ima zakonske/platne/osiguravajuće zapise koji dokazuju usklađenost, ali indijski sustav ne funkcionira na isti način kao onaj hrvatski gdje jedna standardna konsolidirana potvrda može potvrditi da nema nepodmirenog duga s porezne, zdravstvene i mirovinske osnove. U svakom slučaju, uz dostavljene dokumente dostavljena je i izjava o nepostojanju poreznog duga koja obuhvaća sve okolnosti koje predstavljanju osnovu za isključenje po članku 252. ZJN 2016. U svojim očitovanjima tijekom žalbenog postupka žalitelj naglašava da je naručitelj taj koji je bio dužan zatražiti od nadležnog tijela podatak koji dokumenti se u pogledu uvjeta isključenja traže za Indiju, što isti nije učinio, da naručiteljeva obveza provjere navoda iz ESPD obrasca nije ograničena na pasivan pregled internetskih stranica, a jezična barijera nije pravna osnova za odustajanje od provjere ili za prihvat neprovjere tvrdnje o objektivnoj nemogućnosti pribavljanja dokumenta već za to postoje ovlaštena tijela (ministarstva, veleposlanstva koja mogu dati potrebne Informacije). Naručiteljev propust da aktivno provjeri dostupnost predmetnih dokumenata putem nadležnih indijskih tijela ili putem mehanizama administrativne suradnje ne može ići na teret žalitelja. Dalje je utvrđeno da žalitelj tijekom žalbenog postupka nije dostavio prijevod internetskih stranica na koje se poziva u žalbi. Štoviše, u podnesku od 16. lipnja 2026. navodi da (za sada) povlači svoje upućivanje na internetske stanice u žalbi, upravo zato jer smatra da je teret dokaza činjenica i okolnosti na temelju kojih je donio odluku na naručitelju. Ocjenjujući osnovanost žalbenog navoda, uvidom u Kriterije kvalitativnog odabira gospodarskog subjekta s uputama, točke 4.2.1. i 4.2.4. utvrđeno je da odredbe tih točaka odgovaraju odredbama članka 252. i članka 265. stavak 1. točka 2. i stavak 2. ZJN 2016. Naručitelj je propisao također da ukoliko gospodarski subjekt dostavlja izjavu, može koristiti predložak Izjave koji je sastavni dio dokumentacije o nabavi (Obrazac 2 - Izjava o nepostojanju poreznog duga). Naručitelj provjerava okolnosti iz ove točke za podugovaratelja, stoga je gospodarski subjekt dužan dostaviti ispunjeni ESPD obrazac podugovaratelja. Uvidom u dio dokumentacije o nabavi „Svezak I - Obrasci (1-21) izmjena 030725.docx“, utvrđeno je da je naručitelj uvodno napomenuo da su priloženi obrasci dani samo kao prijedlog izjava/potvrda. Ponuditelji mogu dostaviti izjave/potvrde i u drugom obliku, važno je da sadržajno odgovaraju sadržaju priloženih obrazaca. Naručitelj je propisao i sadržaj Obrasca 2 – Izjava o nepostojanju poreznog duga kojom osoba ovlaštena za zastupanje gospodarskog subjekta pod materijalnom i kaznenom odgovornošću izjavljuje da je gospodarski subjekt kojeg zastupa ispunio obvezu plaćanja dospjelih poreznih obveza i obveza za mirovinsko i zdravstveno osiguranje:1. u Republici Hrvatskoj, ako gospodarski subjekt ima poslovni nastan u Republici Hrvatskoj, ili 2. u Republici Hrvatskoj ili u državi poslovnog nastana gospodarskog subjekta, ako gospodarski subjekt nema poslovni nastan u Republici Hrvatskoj odnosno da gospodarskom subjektu kojeg zastupa prema posebnom propisu plaćanje obveza nije dopušteno odnosno da je gospodarskom subjektu kojeg zastupa odobrena odgoda plaćanja (ponuditelji su trebali odabrati jedan od ponuđenih navoda). Naručitelj je napomenuo da se izjava daje kao izjava pod prisegom ili, ako izjava pod prisegom prema pravu dotične države ne postoji, kao izjava davatelja s ovjerenim potpisom kod nadležne sudske ili upravne vlasti, javnog bilježnika ili strukovnog ili trgovinskog tijela u državi poslovnog nastana gospodarskog subjekta, odnosno državi čiji je osoba državljanin. 18 Tijekom postupka pregleda i ocjene ponuda, nastavno na zahtjev naručitelja za dostavljanjem ažuriranih popratnih dokumenata, odabrani ponuditelj je dostavio dopis od 27. listopada 2025. u kojem je naveo da u Republici Indiji ne postoje potvrde o plaćanju odnosno stanju poreznog duga, potvrde o plaćanju zdravstvenog i mirovinskog osiguranja na određeni dan temeljem zahtjeva za izdavanje, već je praćenje poreza na dohodak (income tax) na godišnjoj bazi – potvrda o uplaćenom porezu se izdaje na kraju svake poslovne godine (poslovna godina traje od 01.04 – 31.03.), dok se porez na dodanu vrijednost, uplate mirovinsko osiguranje prate dinamički kumulativno prema uplatama za svaki tekući mjesec i iz potvrda je vidljivo da je odabrani ponuditelj u konstantnoj preplati. Iz navedenog razloga dostavlja se i Izjava o plaćenim porezima i obvezama zdravstvenog i mirovinskog osiguranja. Odabrani ponuditelj je uz navedeni dopis dostavio i sljedeće: - indijsku prijavu poreza na dohodak; - obrazac GSTR – 3B – porez na robu i usluge; - policu zdravstvenog osiguranja (za grupno obiteljsko zdravstveno osiguranje, struktura police: poslodavac-zaposlenik); - zbirne uplatnice i potvrde o plaćanju od banke za mirovinsko osiguranje zaposlenika; - rješenje KLASA: UP/l-034-04/2021-001/00001, URBROJ: 513-007-01-1 212025-0581, od 12. rujna 2025., izdavatelja Porezna uprava, Područni ured Zagreb, Ispostava za nerezidente, kojim je zahtjev odabranog ponuditelja kao podnositelja zahtjeva (za izdavanje potvrde Porezne uprave Republike Hrvatske kojom se dokazuje da gospodarski subjekt nema poreznog duga u Republici Hrvatskoj po osnovi javnih davanja, poreza i doprinosa o kojima službenu evidenciju vodi Porezna uprava, Vezano za otvoreni postupak javne nabave) odbijen jer odabrani ponuditelj nema poslovni nastan u Republici Hrvatskoj, odnosno nema dodijeljen OlB; - Obrazac 2 Izjava o nepostojanju poreznog duga od 1. kolovoza 2025. koji je u svojstvu osobe ovlaštene za zastupanje odabranog ponuditelja dao i potpisao Srinivasan Paramasivan kojom izjavljuje da je gospodarski subjekt kojeg zastupa ispunio obvezu plaćanja dospjelih poreznih obveza i obveza za mirovinsko i zdravstveno osiguranje u Republici Hrvatskoj ili u državi poslovnog nastana gospodarskog subjekta, ako gospodarski subjekt nema poslovni nastan u Republici Hrvatskoj. Izjava je ovjerena od strane indijskog javnog bilježnika. U žalbenom postupku žalitelj je na okolnost da nadležno tijelo u Indiji izdaje potvrdu o stanju pa tako i o nepostojanju duga dostavio izvod iz Zakona o porezu na dohodak iz 1961., vezano za članak 156. navedenog zakona kojim se regulira obveza nadležnog tijela na izdavanje Obavijesti o poreznom dugu (Notice of Demand). Tako je u istome navedeno: „Obavijest o poreznom dugu (Notice of Demand) 156.
(1)Kada bilo koji porez, kamata, kazna, novčana kazna ili bilo koji drugi iznos dospijeva na plaćanje kao posljedica bilo koje odluke donesene na temelju ovog Zakona, porezni službenik za utvrđivanje poreza (Assessing Officer) dužan je poreznom obvezniku (assessee) dostaviti obavijest o poreznom dugu u propisanom obrascu, u kojoj se navodi iznos koji se mora platiti. Pod uvjetom da, kada se bilo koji iznos utvrdi kao obveza poreznog obveznika, obveznika obustave poreza pri izvoru (deductor) ili naplatitelja (collector) na temelju stavka
(1)članka 143 ili stavka
(1)članka 200A ili stavka
(1)članka 206CB, obavijest izdana u skladu s tim stavcima smatra se obavijesti o poreznom dugu za potrebe ovog članka.
(2)Kada dohodak poreznog obveznika za bilo koju poreznu godinu, počevši od ili nakon 1. travnja 2021., uključuje dohodak prirode navedene u točki (vi) stavka
(2)članka 17, a takvi određeni vrijednosni papiri ili dionice s povlaštenim pravom na dobit (sweat equity shares) iz te točke budu 19 dodijeljeni ili preneseni izravno ili neizravno od strane trenutnog poslodavca, koji je prihvatljiv startup iz članka 80-IAC, porez ili kamata na takav dohodak uključen u obavijest o poreznom dugu iz stavka
(1)mora platiti porezni obveznik u roku od četrnaest dana: (
- i)nakon isteka četrdeset osam mjeseci od završetka relevantne porezne godine; ili (
- ii)od datuma prodaje tih određenih vrijednosnih papira ili dionica s povlaštenim pravom na dobit od strane poreznog obveznika; ili (iii) od datuma kada porezni obveznik prestane biti zaposlen kod poslodavca koji mu je dodijelio ili prenio te vrijednosne papire ili dionice s povlaštenim pravom na dobit, ovisno o tome što nastupi ranije.“. Na temelju opisanog činjeničnog stanja i primjenom mjerodavnih odredbi članaka 252., 265. stavak 1. točka 2. te stavak 2. i 403. ZJN 2016 ovo tijelo je donijelo ocjenu žalbenog navoda kako slijedi. Žalitelj u žalbi navodi da je sukladno članku 265. stavku 2. ZJN 2016 jedina okolnost koja opravdava zamjenu propisanih dokaza izjavom pod prisegom ili ovjerenom izjavom objektivna nemogućnost pribavljanja traženih dokumenata u državi poslovnog nastana, koje nemogućnosti u konkretnom slučaju nema jer u Republici Indiji postoje potvrde o plaćanju odnosno stanju poreznog duga te potvrde o plaćanju zdravstvenog i mirovinskog osiguranja pa, prema mišljenju žalitelja, nije ispunjen uvjet za primjenu alternativnih dokaza (izjave) jer se relevantni dokumenti mogu pribaviti od nadležnih indijskih tijela. Žalitelj tvrdi da je naručitelj bio dužan provjeriti i utvrditi ispunjenje obveza u Republici Indiji, međutim, niti sam žalitelj u konačnici ne dostavlja dokaze da u Republici Indiji postoje potvrde o plaćanju odnosno stanju poreznog duga te potvrde o plaćanju zdravstvenog i mirovinskog osiguranja. Naime, žalitelj je u žalbi u prilog tvrdnji da u Republici Indiji postoje potvrde o plaćanju odnosno stanju poreznog duga te potvrde o plaćanju zdravstvenog i mirovinskog osiguranja uputio na indijski Income Tax Department, EPFO te ESIC te dostavio poveznice na iste na engleskom jeziku (incometaxindia.gov.in, unifiedportal-emp.epfindia.gov.in), međutim, žalitelj je tijekom žalbenog postupka povukao upućivanje na te internetske stranice. Žalitelj je nakon toga dostavio izvod iz Zakona o porezu na dohodak iz 1961., međutim, žalitelj time nije dokazao svoj navod da se relevantni dokumenti mogu pribaviti od nadležnih indijskih tijela, budući da dostavlja zakonsku odredbu koja samo regulira kada se i pod kojim uvjetima poreznom obvezniku dostavlja obavijest o poreznom dugu odnosno regulira rok plaćanja poreza ili kamata na dohodak od vrijednosnih papira ili dionica s povlaštenom pravom na dobit. S druge strane, odabrani ponuditelj je obrazložio da u Republici Indiji ne postoje potvrde o plaćanju odnosno stanju poreznog duga, potvrde o plaćanju zdravstvenog i mirovinskog osiguranja na određeni dan temeljem zahtjeva za izdavanje, već je praćenje poreza na dohodak (income tax) na godišnjoj bazi – potvrda o uplaćenom porezu se izdaje na kraju svake poslovne godine koja traje od 1. travnja do 31. ožujka, dok se porez na dodanu vrijednost, uplate mirovinsko osiguranje prate dinamički kumulativno prema uplatama za svaki tekući mjesec, a iz potvrda je vidljivo da je odabrani ponuditelj u konstantnoj preplati. Odabrani ponuditelj je uz navedeni dopis dostavio i prethodno navedene dokaze, među kojima i ovjereni Obrazac 2 Izjava o nepostojanju poreznog duga da je odabrani ponuditelj ispunio obvezu plaćanja dospjelih poreznih obveza i obveza za mirovinsko i zdravstveno osiguranje u državi poslovnog nastana gospodarskog subjekta. Slijedom navedenog, a imajući u vidu pravila o teretu dokazivanja, ovo je tijelo ocijenilo da žalitelj nije dokazao da je naručitelj pri pregledu i ocjeni ponuda povrijedio odredbe dokumentacije o nabavi u dijelu utvrđivanja nepostojanja predmetne osnove za isključenje pa je žalbeni navod ocijenjen neosnovanim. 20 Žalitelj dalje navodi da je naručitelj postupio protivno odredbi članka 255. stavka 3. ZJN 2016 time što je mjere samokorekcije Odabranog ponuditelja prihvatio bez ikakve suštinske, individualizirane i obrazložene ocjene njihove primjerenosti, uzimajući u obzir težinu i posebne okolnosti svakog od šest identificiranih incidenata. Naručiteljev zaključak u Zapisniku o pregledu i ocjeni ponuda svodi se na tek jednu rečenicu kojom se konstatira prihvaćanje mjera bez analize, bez valjanog obrazloženja i bez uzimanja u obzir stvarnog rizika koji odabrani ponuditelj predstavlja za izvođenje predmetnih radova. Takvo postupanje suprotno je obvezi obrazlaganja iz članka 255. stavka 3. ZJN 2016, kao i jasnoj praksi Suda Europske unije. Žalitelj navodi da odredba članka 255. stavka 3. ZJN 2016 nije diskrecijsko ovlaštenje, već bezuvjetna obveza naručitelja da ocijeni mjere uzimajući u obzir težinu i posebne okolnosti svakog pojedinog propusta, te da obrazloži razloge prihvaćanja ili neprihvaćanja mjera. Dakle, radi se o kumulativnim obvezama i neispunjenje istih se ne može zamijeniti jednom pukom rečenicom obrazloženja kako je to u zapisniku naveo naručitelj. Ista obveza eksplicitno je propisana i točkom 4.9. dokumentacije o nabavi. Žalitelj navodi i da je mehanizam samokorekcije implementiran u hrvatsko pravo preuzimanjem članka 57. stavka 6. Direktive 2014/24/EU. Poziva se i na praksu Suda Europske unije u predmetima C-41/18 (Meca, 19. lipnja 2019.), C-267/18 (Delta), C-387/19 (RTS infra, 14. siječnja 2021) te C-395/18 (Tim SpA, 30. siječnja 2020.). Ističe da je naručitelj takvim postupanjem propustio navesti koja je ocjena težine pojedinog incidenta, zbog čega su mjere za svaki konkretni incident ocijenjene primjerenima, je li naručitelj uopće razmatrao kumulativni učinak šest zasebnih incidenata koji se protežu kroz višegodišnje razdoblje, kako je naručitelj ocijenio incidente koji su još uvijek u tijeku (kazneni postupci) kao i analizu relevantnosti incidenata za izvođenje radova koji su predmet ove nabave. Obrazloženje koje samo konstatira rezultat prihvaćanja bez gore opisanih elemenata ne predstavlja zakonito postupanje i obrazloženje već praznu formu koja je u ovakvim slučajevima potpuno neprihvatljiva. Šest identificiranih incidenata potpuno su različite naravi, nastali su u različitim vremenskim periodima i u različitim pravnim poretcima, a svaki od njih zahtijeva zasebnu ocjenu. Žalitelj dalje u žalbi navodi da osporava i istinitost i vjerodostojnost dokumenata koje je dostavio odabrani ponuditelj. Naime, u pogledu incidenta pod točkom A) iz dokumenta „Izvješće Agencije za zaštitu okoliša iz 2022. (relevantni dio)” (stranice 1213) proizlazi da se radi o ovjerenom prijevodu neodobrenog/neslužbenog prijevoda dokumenta (stranica 14.) koji nije izvornik niti preslika izvornika, već neovjereni tekst iz kojega nije moguće utvrditi tko je izdavatelj, koji je naziv i oznaka dokumenta, kao ni datum. U dopisu odabranog ponuditelja od 14. listopada 2025. (stranica 3., točka 2.) navedeno je: „Osim toga, iz izvješća je razvidno da se događaj nije mogao izbjeći ranijom evakuacijom iz sigurnosnih razloga te da se ne može pripisati krivnji ili bilo kakvom propustu tvrtke Afcons Infrastructure Limited.”. Međutim, navodi žalitelj, u priloženom Izvješću ne postoji navod iz kojeg proizlazi nemogućnost izbjegavanja incidenta ili zaključak da nema propusta Odabranog ponuditelja. Nadalje, u pogledu incidenta pod točkom B) dokument „Presuda Nacionalnog zelenog suda od 17. veljače 2022.” podnesen je kao neslužbeni prijevod dokumenta koji nije potpisan niti javnobilježnički ovjeren te nije poznato je li identičan izvorniku niti tko ga je preveo. Nadalje, u pogledu incidenta pod točkom
- c)iz dokumenta Prva obavijest (stranice 73. do 76.) o odluci Visokog suda u Bombayju (Bombay High Court) od 21. siječnja 2020. proizlazi da je podnesen kao neslužbeni prijevod dokumenta koji nije potpisan niti javnobilježnički ovjeren te nije poznato je li identičan izvorniku niti tko ga je preveo. Žalitelj dalje navodi da je u odluci Visokog suda u Bombayju (stranice 87. do 90.), kao 21 razlozi za odgodu primjene prve obavijesti, navedeno da je izračun izrečene kazne bio pretjerano visok (stavak 5.) te da je nalog donesen bez saslušanja podnositelja zahtjeva iz čega se ne može utvrditi da je točna tvrdnja iz obrazloženja odgovora odabranog ponuditelja da je isti podnio odgovor na obje obavijesti navodeći da nije provodio izravne iskope tla za projekt, već je u tu svrhu angažirao nekoliko podizvođača koji posjeduju potrebne dozvole nadležnih tijela. Isto tako, navodi žalitelj, Druga obavijest - u odluci Visokog suda u Bombayju (stranice 112. do 114..) kao razlozi za odgodu primjene prve obavijesti navode se razlozi iz kojih ne proizlazi valjanost pojašnjenja koje je odabrani ponuditelj dao u svojem očitovanju od 14. listopada 2025. (stranica 4., točka 2.). Osim toga, navodi žalitelj, iz dokumentacije proizlazi da se radi o dva zasebna incidenta s različitim elementima i obilježjima, a za oba je incidenta ponuđeno isto (očito neadekvatno) objašnjenje. U pogledu incidenta pod točkom D), žalitelj navodi da nije moguće utvrditi opseg incidenta niti nastalu štetu. Iako su dostavljeni dokazi o plaćenoj šteti i osiguranju, iz njih se ne može utvrditi je li time pokriven cjelokupni trošak i nadoknađena ukupna šteta ili eventualno samo njezin simboličan dio. Napominje se kako je riječ o ozbiljnom incidentu u kojem je 78 radnika fizički ozlijeđeno, a jedan je poginuo. Naručitelj je bio dužan za svaki incident, a osobito u odnosu na tri najteža (ona pod točkama A, D i E), odgovoriti na pitanje jesu li dostavljene korektivne mjere primjerene s obzirom na težinu tog konkretnog propusta. Nadalje, u pogledu Oštećenja grebena Vilimale (točka A) koji je najteži po opsegu ekološke štete evidentno je da se ne radi samo pukom propustu već o trajnom uništenju koraljnog ekosustava koji se ne može smatrati saniranim običnim plaćanjem novčane kazne. S obzirom da su u ovom postupku ekološki zahtjevi vrlo strogi (Ograničenja u vezi s posebno zaštićenim područjima detaljno su navedena u Svesku III, Knjiga 1, Članak 3.1.11.1. te u odgovorima br. 205, 258 i 426), ovakve ekološke katastrofe koje su posljedica postupanja odabranog ponuditelja su samo pokazatelj da isti nije sposoban udovoljiti strogim ekološkim zahtjevima iz ovog postupka. Naručitelj nije utvrdio niti obrazložio je li plaćanje kazne dovoljna mjera s obzirom na trajnost i opseg ekološke štete, koje su konkretne tehničke i organizacijske mjere uvedene da bi se spriječilo ponavljanje sličnog incidenta pri izvođenju radova koji su predmetom ovog postupka u blizini zaštićenih područja, vodotoka ili ekološki osjetljivih lokacija. Žalitelju nije jasno iz kojeg razloga naručitelj nije razmatrao niti obrazložio zašto ovih šest značajnih propusta zajedno ne dovodi u pitanje pouzdanost odabranog ponuditelja za izvođenje radova u okviru ovog iznimno zahtjevnog i složenog projekta. Predmet ovog postupka javne nabave jest izvođenje infrastrukturnih radova na željezničkoj pruzi što nužno podrazumijeva upravljanje radnom snagom na gradilištu s uvjetima koji su analogni onima na projektima na kojima su se dogodili propusti pod
- d)i e), poštivanje propisa o zaštiti okoliša i zaštiti prirode u Republici Hrvatskoj te poštivanje hrvatskog i europskog radnog prava. Propusti koji su se dogodili na projektima odabranog ponuditelja su iste ili slične naravi kao što su radovi koji su predmet ovog postupka nabave, a što naručitelj niti je razmatrao niti obrazložio. Naručitelj u odgovoru na žalbu u bitnome navodi da mu nije jasno zašto bi ocjena naručitelja iz zapisnika o pregledu i ocjeni ponuda predstavljala samo „praznu formu koja je u ovakvim slučajevima potpuno neprihvatljiva.“. Odabrani ponuditelj odgovorio je 14. listopada 2025. na zahtjev naručitelja vrlo detaljno na devet stranica te je kao dokaz priložio još 291 stranicu priloga, što je žalitelj, prema mišljenju naručitelja, također trebao uzeti u obzir. Naručitelj naglašava da je ispunio zapisnik na sasvim identičan način kao i u ranijim postupcima javne nabave te smatra da uz obrazloženja koja je priložio zapisniku nije trebao zasebno pojašnjavati svaku od ukupno 300 stranica opisa korektivnih mjera i pojedinačno navoditi da je svako od 22 navedenih postupanja prihvatio iz razloga što ih je u svojoj ukupnosti smatrao adekvatnim dokazom pouzdanosti ponuditelja, odnosno da je u potpunosti postupio u skladu s odredbama članka 255. ZJN 2016. Odabrani ponuditelj u svom očitovanju u bitnome navodi da je dopisom od 14. listopada 2025. dostavio detaljno pojašnjenje svih slučajeva kojem je priložio mnogobrojnu dokumentaciju o poduzetim mjerama samokorekcije. Detaljnom analizom i izvršenim uvidom u dostavljena pojašnjenja i isprave naručitelj je prihvatio provedene korektivne mjere te nije isključio odabranog ponuditelja, dok je cijelu prepisku priložio zapisniku. Ovo sve jasno i detaljno stoji u točki 5. zapisnika. Riječ je, dakle, o tome da obrazloženje prihvaćanja poduzetih korektivnih mjera postoji samo žalitelj njime nije zadovoljan. Budući da je, dakle, odabrani ponuditelj detaljno pojasnio okolnosti svakog slučaja, pri čemu je od svih događaja proteklo više od dvije godine u smislu članka 255. stavka 7. ZJN 2016 (izuzev slučaja pod F. u kojem je opozvana ranije izrečena novčana kazna te je odabrani ponuditelj platio naknadu za izdane radne dozvole, a drugi postupci u vezi s tim događajem nisu vođeni), dok je, ovisno o okolnosti pojedinog slučaja, odabrani ponuditelj poduzeo mjere samokorekcije u vidu naknade štete, aktivne suradnje s nadležnim istražnim tijelima radi potpunog razjašnjenja činjenica i okolnosti i provedbe odgovarajućih tehničkih, organizacijskih i kadrovskih mjera kako bi se do najnižeg mogućeg nivoa nastojali smanjiti rizici nastanka ikakvih takvih situacija u budućnosti, to je naručiteljevo prihvaćanje tako provedenih mjera odraz pravilne primjene članka 255. stavka 4. ZJN 2016. Žalitelj izostavlja da je, slučaj pod točkom A) posljedica više sile, odnosno ekstremnih vremenskih prilika uzrokovanih snažnim monsunskim strujama i valovima. Žaliteljevi prigovori glede prijevoda dokumenata vezanih za slučajeve pod točkama A) i C) ukazuju se neosnovanima budući da su potvrđeni po ovlaštenim tumačima za te jezike. No, neovisno o tome, sukladno odredbama dokumentacije o nabavi, ponuditelj nije ni bio dužan dostavljati ovjerene prijevode dokumentacije koja je na stranom jeziku, već samo prijevod. Isto tako, iz samog sadržaja dostavljene prve i druge obavijesti u pogledu slučaja C) jasno proizlazi da je odabrani ponuditelj dostavio svoj odgovor. U svakom slučaju, sudskim odlukama odgođen je učinak, provedba i djelovanje obiju obavijesti te je postupak u tijeku. Također, dostavljena presuda glede slučaja pod točkom B) nije neslužbena verzija, već verzija javno na web stranici nadležnog tijela zbog čega nije potpisana. Upravo u tom formatu je odabranom ponuditelja učinjena dostupnom pa ju je on u tom formatu i dostavio naručitelju. Što se pak tiče žaliteljevog prigovora glede slučaja pod točkom D), odabrani ponuditelj dostavio je dokaze iz kojih proizlazi da je putem osiguravajućeg društva u potpunosti platio troškove liječenja ozlijeđenih radnika, dok je obitelji preminulog radnika isplaćena naknada štete, a njegovi posmrtni ostaci u postupku repatrijacije vraćeni su u Republiku Indiju. Također, dostavljen je dokaz revidiranih sigurnosnih procedura i implementiranih dodatnih mjera zaštite od požara (dodatne vježbe evakuacije i spašavanja u slučaju požara, straže, unaprjeđenje sustava alarma, unaprjeđenje evakuacijskih puteva). Provjeravajući osnovanost žalbenog navoda, utvrđeno je da je naručitelj u Kriterijima kvalitativnog odabira gospodarskog subjekta s uputama, točka 4.9. Mjere koje je gospodarski subjekt poduzeo vezano uz razloge za isključenje, propisao da sukladno članku 255. ZJN 2016, gospodarski subjekt kod kojeg su ostvarene osnove za isključenje iz ove dokumentacije, ne uključujući Osnove povezane s plaćanjem poreza i obveza za mirovinsko i zdravstveno osiguranje, može naručitelju dostaviti dokaze o mjerama koje je poduzeo kako bi dokazao svoju pouzdanost bez obzira na postojanje relevantne osnove za isključenje. Poduzimanje mjera gospodarski subjekt dokazuje: plaćanjem naknade štete ili poduzimanjem drugih odgovarajućih mjera u 23 cilju plaćanja naknade štete prouzročene kaznenim djelom ili propustom; aktivnom suradnjom s nadležnim istražnim tijelima radi potpunog razjašnjenja činjenica i okolnosti u vezi s kaznenim djelom ili propustom; odgovarajućim tehničkim, organizacijskim i kadrovskim mjerama radi sprječavanja daljnjih kaznenih djela ili propusta. Mjere koje je poduzeo gospodarski subjekt ocjenjuju se uzimajući u obzir težinu i posebne okolnosti kaznenog djela ili propusta te je obvezan obrazložiti razloge prihvaćanja ili neprihvaćanja mjera. Naručitelj neće isključiti gospodarskog subjekta iz postupka javne nabave ako je ocijenjeno da su poduzete mjere primjerene. Gospodarski subjekt kojem je pravomoćnom presudom određena zabrana sudjelovanja u postupcima javne nabave ili postupcima davanja koncesija na određeno vrijeme nema pravo korištenja ove mogućnosti do isteka roka zabrane u državi u kojoj je presuda na snazi. Nadalje, utvrđeno je da je naručitelj u zahtjevu od 26. rujna 2025. upućenom odabranom ponuditelju naveo sljedeće: „Naručitelj je tijekom pregleda i ocjene ponuda u predmetnom postupku javne nabave došao do saznanja o tome da su prema ponuditelju AFCONS INFRASTRUCTURE LIMITED poduzete i/ili izrečene mjere koje spadaju u domenu razloga isključenja iz članka 254. Zakona o javnoj nabavi (NN 120/16, 114/22) npr. kršenje primjenjivih obveza u području prava okoliša, socijalnog i radnog prava, težak profesionalni propust itd.: A. Ekološki incident, 08/2022, oštećenje Vilimale grebena: https://en.sun.mv/79034 B. Ilegalno odlaganje otpada: https://infra.economictimes.indiatimes.com/news/construction/ngt-junks-pleas-byafcons infrastructure-lt-to-recall-rs-2-cr-fine-for-green-violation/91288547 C. Neovlašteno iskopavanje murruma: https://timesofindia.indiatimes.com/city/nagpur/over-rs700cr-penalty-likely-on-co-forillegal murrum-excavation/articleshow/72859577.cms D. Požar u radnom kompleksu Gulhifalhu: https://maldivesvoice.mv/174 E. Incident oko potonuća broda 05/2021: https://www.newsclick.in/Mumbai-2021-Oil-Barge-Sinking-Victims-Families-StillFighting Compensation display_pdf.php F. Rad bez dozvole u Liberiji, okrugu Nimba: https://www.africa-press.net/liberia/all-news/labor-ministry-nabs-310-indian-nationals working-without-permits-at-afcons-company-fined-930k Molimo da za svaku od gore navedenih točaka A. - F. dostavite sljedeća pojašnjenja i dokumente vezane uz pojašnjenja: 1. Da li je u navedenim slučajevima u točkama A.- F. obuhvaćen gospodarski subjekt AFCONS INFRASTRUCTURE LIMITED s identifikacijskim brojem 27AAACA9067G1ZL koji sudjeluje u predmetnom postupku javne nabave s ponudom oznake HR2025072112? 2. Da li su u slučajevima A.- F. donesene presude te da li su postale pravomoćne (molimo datum pravomoćnosti, ako je primjenjivo)? 3. Ukoliko postoje presude a tiču se gospodarskog subjekta AFCONS INFRASTRUCTURE LIMITED dostavite nam ih s prijevodom na hrvatski jezik i latinično pismo sukladno te dostavite dokaze o poduzetim korektivnim mjerama u odnosu na razloge isključenja. Dokazi o poduzetim korektivnim mjerama mogu uključivati npr. plaćanje naknade štete, dokaze o aktivnoj suradnji s nadležnim 24 istražnim tijelima, poduzete odgovarajuće tehničke, organizacijske i kadrovske mjere i sl.“. Nastavno na zahtjev naručitelja, odabrani ponuditelj je 14. listopada 2025. dostavio sljedeće pojašnjenje: „U odnosu na slučaj pod A. 1. Gospodarski subjekt AFCONS INFRASTRUCTURE LIMITED (…) obuhvaćen je ovim slučajem. 2. U ovom slučaju koji se dogodio 16. kolovoza 2022. nije donesena pravomoćna odluka. Rješenjem Agencije za zaštitu okoliša („EPA“) iz studenog 2022. izrečena je novčana kazna u iznosu od 69.411.800,00 MVR. Odlukom Ministarstva zaštite okoliša od 14. studenog 2023. žalba AFCONS INFRASTRUCTURE LIMITED ocijenjena je kao neosnovana te je rješenje Agencije za zaštitu okoliša potvrđeno. U svibnju 2025., AFCONS INFRASTRUCTURE LIMITED pokrenuo je postupak pred sudom u kojem zahtijeva poništenje odluke o novčanoj kazni uz obrazloženje da je događaj posljedica više sile. Naime, iz izvješća Agencije za zaštitu okoliša iz 2022. proizlazi da je događaj posljedica više sile, odnosno ekstremnih vremenskih prilika uzrokovanih snažnim monsunskim strujama i valovima. Osim toga, iz izvješća proizlazi da se događaj nije mogao izbjeći ranijom evakuacijom iz sigurnosnih razloga te da se ne može pripisati krivnji ili bilo kakvom propustu AFCONS INFSTRUCTURE LIMITED. Postupak pred sudom nije pravomoćno okončan, već se nalazi u stadiju mirovanja s obzirom na pokušaj mirnog rješenja ovog spora između AFCONS INFRASTRUCTURE LIMITED i nadležnih tijela koji je u tijeku. U vezi s ovim događajem ne vode se niti su donesene bilo kakve druge odluke (osobito ne pravomoćne). 3. U prilogu ovog očitovanja dostavlja se sljedeća dokumentacija i odluke: - Rješenje Agencije za zaštitu okoliša iz studenog 2022., - Izvješće Agencije za zaštitu okoliša iz 2022. (relevantni dio), - Dopis ureda glavnog državnog odvjetnika od 18. svibnja 2025. o statusu sudskog postupka. U odnosu na slučaj pod B. 1. Gospodarski subjekt AFCONS INFRASTRUCTURE LIMITED (…) obuhvaćen je ovim slučajem. 2. U ovom slučaju koji se dogodio krajem 2021. presudom nadležnog suda (National Green Tribunal – „NGT“) od 17. veljače 2022. izrečena je novčana kazna u iznosu od Rs. 1.00 crore. Odlukom od 1. svibnja 2022. žalba protiv presude NGT-a nije usvojena pa je presuda postala pravomoćna. AFCONS INFRASTRUCTURE LIMITED postupio je po pravomoćnoj presudi NGT-a te 20. svibnja 2022. izrečenu novčanu kaznu platio u cijelosti u korist posebnog fonda za kontrolu onečišćenja. Iako je AFCONS INFRASTRUCTURE LIMITED u konkretnom slučaju postupao u skladu s uputama naručitelja kojeg je prethodno upozorio na rizike zaštite okoliša i povrede ugovornih obveza od strane naručitelja vezano uz mjesto odlaganja otpada, bez odlaganja je pristupio projektu otklanjanja svih uočenih nepravilnosti. Odlukom NGT-a osnovan je i Zajednički odbor („Joint Committee“) čija je zadaća bila nadzirati provođenje naloženih korektivnih mjera. AFCONS INFRASTRUCTURE LIMITED sve je korektivne mjere izvršio odmah po zaprimanju naloga za njihovim provođenjem te je izvješće o provedenim mjerama dostavio Zajedničkom odboru. Štoviše, u izvješću Zajedničkog odbora iz siječnja 2022. utvrđeno je da je AFCONS INFRASTRUCTURE LIMITED u potpunosti izvršio i primijenio sve preporučene korektivne mjere (uklanjanje otpada, stabilizacija) te da je vodeni tok ponovno uspostavljen u inicijalnom obliku. U vezi s ovim slučajem protiv AFCONS INFRASTRUCTURE LIMITED ne vode se nikakvi drugi postupci niti postoje dospjela, a neplaćena dugovanja. 25 3. U prilogu ovog očitovanja dostavlja se sljedeća dokumentacija, odluke i dokazi o poduzetim korektivnim mjerama: - Presuda National Green Tribunal od 17. veljače 2022., - Izvješće o provedenim korektivnim mjerama iz prosinca 2021., - Dopis Odbora za kontrolu onečišćenja Jammu and Kashmir od 14. ožujka 2022., Broj: JKPCC/NGT/116/021/1202-05, - dokaz o plaćanju novčane kazne. U odnosu na slučaj pod C. 1. Gospodarski subjekt AFCONS INFRASTRUCTURE LIMITED (…) obuhvaćen je ovim slučajem. 2. U ovom slučaju nije donesena pravomoćna presuda. Ured Tehsildara u Seloou dostavio je AFCONS INFRASTRUCTURE LIMITED-u dvije obavijesti, prvu od 17. prosinca 2019. na iznos od Rs. 238 crore za navodno neovlašteno iskopavanje manjih minerala na određenim istraživačkim područjima u Kelzaru te drugu od 20. veljače 2020. na iznos od Rs. 244 crore za navodno ilegalno iskopavanje manjih minerala za druga istraživačka područja. AFCONS INFRASTRUCTURE LIMITED podnio je odgovor na obje obavijesti u kojima je naveo da nije vršio izravna iskopavanja zemlje za projekt, već je u tu svrhu angažirao nekoliko podizvođača koji imaju potrebne dozvole od nadležnih tijela. AFCONS INFRASTRUCTURE LIMITED ustao je sa zahtjevom pred Visokim sudom u Bombayu, Nagpur, radi osporavanja prve obavijesti, Visoki sud odgodio je učinak, provedbu i djelovanje prve obavijesti dok traje postupak povodom zahtjeva odnosno daljnjih odluka prema odluci od 21. siječnja 2020. Postupak je u tijeku. Nadalje, AFCONS INFRASTRUCTURE LIMITED ustao je sa zahtjevom pred Visokim sudom u Bombayu, Nagpur, i radi osporavanja druge obavijesti. Visoki sud odgodio je učinak, provedbu i djelovanje druge obavijesti dok traje postupak povodom zahtjeva odnosno daljnjih odluka prema odluci od 5. svibnja 2020. Postupak je u tijeku. U vezi s ovim slučajem protiv AFCONS INFRASTRUCTURE LIMITED nisu vođeni niti su u tijeku kakvi drugi postupci. 3. U prilogu ovog očitovanja dostavlja se sljedeća dokumentacija i odluke: - Prva obavijest na iznos od Rs. 238 crore od 17. prosinca 2019., - Odluka Visokog suda u Bombayu, Nagpur, od 21. siječnja 2020., - Druga obavijest na iznos od Rs. 244 crore od 20. veljače 2020., - Odluka Visokog suda u Bombayu, Nagpur, od 5. svibnja 2020. U odnosu na slučaj pod D. 1. Gospodarski subjekt AFCONS INFRASTRUCTURE LIMITED (…) obuhvaćen je ovim slučajem. 2. U ovom slučaju nije donesena pravomoćna presuda, nisu vođeni niti su u tijeku kakvi drugi postupci. Ovaj iznenadni i nepredvidiv događaj koji se dogodio 16. prosinca 2022., unatoč uredno implementiranim propisanim mjerama zaštite od požara i osposobljenosti radnika za rad na siguran način, rezultirao je ozljedom 76 radnika te smrću 1 radnika. AFCONS INFRASTRUCTURE LIMITED je, putem osiguravajućeg društva, platio u potpunosti troškove liječenja ozlijeđenih radnika, dok je 22. lipnja 2023., na temelju police osiguranja, obitelji preminulog radnika isplaćena naknada štete, a njegovi posmrtni ostaci u postupku repatrijacije vraćeni su u Indiju. Nakon ovog događaja, revidirane su sigurnosne procedure i implementirane dodatne mjere zaštite od požara (dodatne vježbe evakuacije i spašavanja u slučaju požara, straže, unaprjeđenje sustava alarma, unaprjeđenje evakuacijskih puteva). 3. U prilogu ovog očitovanja dostavlja se sljedeća dokumentacija, odluke i dokazi o poduzetim korektivnim mjerama: 26 - dokaz o plaćanju troškova liječenja radnika – polica osiguranja i potvrda plaćanja, - dokaz o plaćanju štete zbog smrti radnika, - revidirane sigurnosne politike, dokaz provođenja vježbi, - potvrde i priznanja o ispunjenju uvjeta iz područja sigurnosti, zaštite na radu, zaštite od požara. U odnosu na slučaj pod E. 1. Gospodarski subjekt AFCONS INFRASTRUCTURE LIMITED, nije izravno obuhvaćen ovim slučajem. 2. U ovom slučaju koji se dogodio sredinom svibnja 2021. nije donesena pravomoćna presuda. Radi izvršenja projekta zamjene, modifikacije i preuređenja na moru AFCONS INFRASTRUCTURE LIMITED unajmio je (na određeno vrijeme) ukupno 6 teglenica (i tegljača za njihovo vuču). Na tim objektima nalazili su se određeni građevinski radnici i nadzornici radi izvršenja određenih građevinskih radova na platformi. Sredinom svibnja 2021., jedan od takvih brodova pogodio je ciklon Tauktae, što je nažalost rezultiralo smrtnim slučajevima. Nadležna policijska postaja provela je istragu te je podnesena optužnica protiv g. Kumara Rudre, g. Sanjaya Jhe i g. Sajjana Joshija. Predmet se vodi pred Okružnim sudom u Mumbaiju. Postupak je u tijeku. AFCONS INFRASTRUCTURE LIMITED nije obuhvaćen gore navedenim postupkom, kako to jasno proizlazi iz izvoda iz statusa kaznenog predmeta. Također, osobe protiv kojih su podnesene optužnice od ožujka odnosno svibnja 2023. godine nisu u radnom odnosu kod AFCONS INFRASTRUCTURE LIMITED. Nadalje, predmetni brod bio je tehnički ispravan, što jasno proizlazi iz zaključka izvješća sastavljenog povodom ispitivanja njegove tehničke ispravnosti. Štoviše, AFCONS INFRASTRUCTURE LIMITED je, na ex gratia osnovi, isplatio naknadu članovima obitelji preminulih osoba. 3. U prilogu ovog očitovanja dostavlja se sljedeća dokumentacija, odluke i dokazi o poduzetim korektivnim mjerama: - Izvod iz statusa kaznenog predmeta, - Izvješće o tehničkoj ispravnosti broda (relevantni dio), - dokaz o isplati naknade na ex gratia osnovi U odnosu na slučaj pod F. 1. Gospodarski subjekt AFCONS INFRASTRUCTURE LIMITED, obuhvaćen je ovim slučajem. 2. U ovom slučaju koji se dogodio u lipnju 2024. nije donesena pravomoćna presuda, nisu vođeni niti su u tijeku nikakvi drugi postupci. Dopisom od 5. srpnja 2024. nadležno Ministarstvo rada obavijestilo je AFCONS INFRASTRUCTURE LIMITED da opoziva inicijalno izrečenu novčanu kaznu s obzirom na utvrđenje da je zakašnjenje s ishođenjem radnih dozvola za radnike posljedica tehničkih poteškoća u radu nadležne liberijske službe za imigraciju zadužene za izdavanje boravišnih dozvola, a čije je izdavanje pretpostavka za izdavanje radnih dozvola. Po pozivu nadležnog Ministarstva rada, uplaćen je naloženi iznos naknade za radne dozvole te su sve radne dozvole uredno izdane, a što je utvrđeno u prethodno navedenom dopisu od 5. srpnja 2024. 3. U prilogu ovog očitovanja dostavlja se sljedeća dokumentacija, odluke i dokazi o poduzetim korektivnim mjerama: - Dopis Ministarstva rada od 5. srpnja 2024., oznake RL/MOL/CWK/M/143/'24 koji ujedno sadrži potvrdu plaćanja naknade za izdavanje radnih dozvola, - Izvod iz dnevnih tiskovina. U odnosu na sve gore navedene slučajeve očito je: da je od svih događaja proteklo više od 2 godine (izuzev slučaja pod F. u odnosu na koji je inicijalno izrečena novčana kazna opozvana te je AFCONS INFRASTRUCTURE 27 LIMITED platio naknadu za izdane radne dozvole, dok drugi postupci u vezi s tim događajem nisu vođeni), da nijedna izrečena i plaćena novčana kazna, s obzirom na iznos, nije utjecala i/ili ugrozila na bilo koji način poslovanje i financijsku stabilnost AFCONS INFRASTRUCTURE LIMITED niti su takve učinke, s obzirom na svoj iznos, kadre polučiti novčane kazne čija je obveza plaćanja odgođena, odnosno koje bi eventualno dospjele u slučajevima u kojima su postupci u tijeku; da ne postoji kršenje primjenjivih obveza u području prava okoliša, socijalnog i radnog prava, uključujući kolektivne ugovore, a osobito obveze isplate ugovorene plaće, ili odredbama međunarodnog prava okoliša, socijalnog i radnog prava niti se može dokazati odgovarajućim sredstvima da je AFCONS INFRASTRUCTURE LIMITED kriv za teški profesionalni propust koji dovodi u pitanje njegov integritet, da su, gdje je primjenjivo, naknađene štete, da se aktivno surađivalo s nadležnim istražnim tijelima radi potpunog razjašnjenja činjenica i okolnosti i da su provedene odgovarajuće tehničke, organizacijske i kadrovske mjere kojima se do najnižeg mogućeg nivoa nastoje smanjiti rizici nastanka ikakvih situacija u budućnosti. Te mjere očito pokazuju rezultate AFCONS INFRASTRUCTURE LIMITED s ponosom može konstatirati kako posluje u skladu s primjenjivim propisima pa u razdoblju od 2023.-2025. nisu zabilježeni nikakvi slučajevi kršenja obveza u području prava okoliša, socijalnog i radnog prava ni drugi teški profesionalni propusti koji bi dovodili u pitanje njegov integritet. AFCONS INFRASTUCTURE LIMITED je s velikom pozornošću i s dužnim poštovanjem pristupio izradi ovog očitovanja. AFCONS INFRASTRUCTURE LIMITED u cijelosti razumije i potpuno podržava ambiciju Naručitelja da se u postupku razjasne sve okolnosti koje bi mogle biti od utjecaja na vjerodostojnost i kredibilitet svakog ponuditelja. U tom je smislu AFCONS INFRASTUCTURE LIMITED i do sada surađivao s Naručiteljem, a i ubuduće će to činiti, u najvećoj mogućoj mjeri. Po našoj ocjeni, AFCONS INFRASTRUCTURE LIMITED je savjestan i odgovoran poduzetnik posvećen stalnom unaprjeđenju tehničkih, ekoloških, sigurnosnih i drugih standarda koje primjenjuje u svom poslovanju. Dokazi o ovakvom kontinuiranom nastojanju priloženi su uz ovaj dopis, a na zahtjev Naručitelja u tom će se smislu dostaviti i svaka druga potrebna dokumentacija. AFCONS INFRASTRUCTURE LIMITED ima namjeru biti apsolutno pouzdan i lojalan partner. Stojimo na raspolaganju u slučaju potrebe za dodatnim objašnjenjima ili dopunom dostavljene dokumentacije.“ Utvrđeno je da su u prilogu ovog dopisa dostavljeni prethodno navedeni dokazi na 291 stranicu. Tako je, između ostalog, utvrđeno sljedeće: - da se kod Izvješća Agencije za zaštitu okoliša iz 2022., koje je dostavljeno kao dokaz za slučaj A. (oštećenje grebena Vilimale) radi o ovjerenom prijevodu s engleskog jezika neslužbenog prijevoda (preslike), bez naznake izdavatelja, oznake dokumenta i datuma. U tom dokazu u bitnome je navedeno da se platforma Yuvraj 16. kolovoza 2022., zbog jakih morskih plima, odvojila od tegljača koji ju je postavljao te se nasukala između dijelova grebena; čim je Agencija za zaštitu okoliša (EPA) obaviještena o nasukavanju platforme, započela je s istragom incidenta; ispitan je naručitelj projekta Ministarstvo nacionalnog planiranja, stanovanja i infrastrukture; izvođač radova (odabrani ponuditelj) spominje visoke plime i uklanjanje platforme uz minimalnu moguću štetu grebenu; - iz presude National Green Tribunal, koja je dostavljena kao dokaz za slučaj B. (ilegalno odlaganje otpada) razvidno je da se radi o ovjerenom prijevodu s engleskog jezika dokaza u preslici odnosno odluke Nacionalnog tribunala za zaštitu okoliša, glavno vijeće, New Delhi, donesene putem video konferencije u predmetu br. 03., 28 Originalna prijava br. 301/2021, iz koje je, između ostalog, vidljiv sastav sudskog vijeća te da je ročište održano 17. veljače 2022.; - iz Izvješća o provedenim korektivnim mjerama, koje je također dostavljeno kao dokaz za slučaj B., proizlazi da je Zajednički odbor još u prosincu 2021. na licu mjesta izdao upute za poduzimanje korektivnih mjera (uklanjanje ostataka/otpadaka itd.); - kod Prve obavijesti o odluci Visokog suda u Bombayu, koja je dostavljena kao dokaz za slučaj C. (neovlašteno iskopavanje), utvrđeno je da je dostavljena u izvorniku na jeziku marathi koji je preveden na engleski jezik te u konačnici na hrvatski jezik po ovlaštenom sudskom tumaču; izvornik sadrži pečate i potpise; vidljivo je da je izvještaj o iskapanju sitnih materijala dostavljan zamjeniku kolektora/prikupljača od 23. listopada 2019.; - iz Odluke Visokog suda u Bombayu, Nagpur od 21. siječnja 2020. koja je također dostavljena kao dokaz za slučaj C., razvidno je da se radi o zahtjevu za sudski nalog, da je podnositelj zahtjeva odabrani ponuditelj koji navodi pred sudom da službenik za prihode za zemljište koji mu je izrekao kaznu nema ovlasti za izricanje kazne, da nije dobio priliku za saslušanje prije donošenja osporavanog naloga kojim mu se izriče kazna te da mu je do tada ovršeno 44,34 Crore rupija; sud donosi privremenu mjeru; - iz Druge obavijesti od 20. veljače 2020., koja je također dostavljena kao dokaz za slučaj C., vidljivo je da se odabranog ponuditelja (i podugovaratelje) tereti za neovlaštenu (bez dobivanja suglasnosti nadležnog tijela za određene lokacije) eksploataciju minerala i kamenja/muruma na određenim lokacijama za izgradnju autoceste; od odabranog ponuditelja se tražilo dostavljanje potrebnih dozvola i odobrenja; odabrani ponuditelj je naveo da su podnesene lažne prijave i neutemeljene optužbe o navodnom ometanju radova; službena osoba (službenik za prihode od zemljišta) navodi da je odabrani ponuditelj dostavio određena ovlaštenja, ali da je iskopana količina veća od odobrene te da neka odobrenja nije uopće dostavio, kao što nije dostavio zadovoljavajuće obrazloženje u odnosu na dostavljene mu dopise; odabranom ponuditelju je izrečena novčana kazna od 244 crore, 64 lakh 74.970 rupija i 20 paise; - iz dostavljenih dokaza za slučaj D. (dokaz o plaćanju troškova liječenja radnika – polica osiguranja i potvrda plaćanja, dokaz o plaćanju štete zbog smrti radnika) razvidno je da su određeni iznosi plaćani na ime ozljeda i smrti, ali nije razvidno koji je bio ukupan trošak koji je trebalo platiti; polica je plaćena 13. listopada 2022. odnosno 26. lipnja 2023.; - iz izvoda iz statusa kaznenog predmeta, koji je dostavljen kao dokaz za slučaj E. (potonuće broda), vidljivo je da je prvo ročište bilo 15. rujna 2021.; - iz isprave o sporazumu i obiteljske nagodbe, koja je dostavljena kao dokaz za slučaj E., vidljivo je da je preminuli djelatnik preminuo 21. svibnja 2021. te da je članovima njegove obitelji isplaćena naknada ex gratia; - iz dopisa Ministarstva rada od 5. srpnja 2024. utvrđeno je da je odabrani ponuditelj podnio zahtjev za ukidanje novčane kazne kojom je terećen jer je kasnio u plaćanju naknada za radne dozvole za neke od stranih radnika, međutim, budući da se naknadno utvrdilo da je do kašnjenja došlo zbog poteškoća u dobivanju boravišnih dozvola od strane Liberijske imigracijske službe koja je imala tehničke poteškoće u radu svog sustava, odabranom ponuditelju je odobreno ukidanje kazne. Nadalje, uvidom u zapisnik o pregledu i ocjeni ponuda, točka 5. Analitički prikaz osnova za isključenje, utvrđeno je da je za odabranog ponuditelja naručitelj naveo sljedeće: „Nakon otvaranja ponuda Naručitelj je došao do saznanja da su prema Ponuditelju poduzete i/ili izrečene mjere prilikom realizacije nekoliko ugovora koje 29 spadaju u domenu razloga isključenja iz članka 254. Zakona o javnoj nabavi (NN 120/16, 114/22) kao što su kršenje primjenjivih obveza u području prava okoliša, socijalnog i radnog prava te profesionalni propust. Stoga je dopisom br. 170-EU/24
(4)od 26.09.
- Naručitelj zatražio od Ponuditelja pojašnjenje činjeničnog stanja te dokaze o poduzetim korektivnim mjerama u odnosu na razloge isključenja. Ponuditelj u svom odgovoru od 14.10.
- godine detaljno je pojasnio činjenično stanje i dostavio Naručitelju na uvid pripadajuće dokaze (Rješenja agencije za zaštitu okoliša, Presude, Izvješće o provedenim korektivnim mjerama, Dokaz o plaćanju novčane kazne, aktivna suradnja s nadležnim tijelima itd….). Naručitelj je nakon analize dostavljenog prihvatio provedene korektivne mjere i dokaze o istima te posljedično sukladno članku
- stavak
- ZJN (NN 120/16, 114/22 nije isključio Ponuditelja iz predmetnog postupka javne nabave. Detaljna prepiska s dostavljenom dokumentacijom nalazi se u prilogu ovog zapisnika.“. Na temelju opisanog činjeničnog stanja i primjenom mjerodavnih odredbi članka
- ZJN 2016 ovo tijelo je donijelo ocjenu žalbenog navoda kako slijedi. Prema navedenoj zakonskoj odredbi, gospodarski subjekt kod kojeg su ostvarene osnove za isključenje iz članka
- stavka
- i članka
- stavka
- ovoga Zakona može javnom naručitelju dostaviti dokaze o mjerama koje je poduzeo kako bi dokazao svoju pouzdanost bez obzira na postojanje relevantne osnove za isključenje (stavak 1.). Poduzimanje mjera iz stavka
- tog članka gospodarski subjekt dokazuje:
- plaćanjem naknade štete ili poduzimanjem drugih odgovarajućih mjera u cilju plaćanja naknade štete prouzročene kaznenim djelom ili propustom
- aktivnom suradnjom s nadležnim istražnim tijelima radi potpunog razjašnjenja činjenica i okolnosti u vezi s kaznenim djelom ili propustom
- odgovarajućim tehničkim, organizacijskim i kadrovskim mjerama radi sprječavanja daljnjih kaznenih djela ili propusta (stavak 2.). Mjere koje je poduzeo gospodarski subjekt ocjenjuju se uzimajući u obzir težinu i posebne okolnosti kaznenog djela ili propusta te je obvezan obrazložiti razloge prihvaćanja ili neprihvaćanja mjera (stavak 3.). Javni naručitelj neće isključiti gospodarskog subjekta iz postupka javne nabave ako je ocijenjeno da su poduzete mjere primjerene (stavak 4.). Razdoblje isključenja gospodarskog subjekta kod kojeg su ostvarene osnove za isključenje iz članka
- ovoga Zakona iz postupka javne nabave je dvije godine od dana dotičnog događaja (stavak 7.). Dakle, članak
- stavak
- ZJN 2016 nameće obvezu obrazlaganja razloga prihvaćanja ili neprihvaćanja mjera samokorigiranja, ali propisuje i vremensku granicu razdoblja isključenja. Iz opisanog činjeničnog stanja razvidno je da je nakon otvaranja ponuda naručitelj došao do saznanja da su prema odabranom ponuditelju poduzete i/ili izrečene mjere prilikom realizacije nekoliko ugovora koje spadaju u domenu razloga isključenja iz članka
- ZJN 2016 pa ga je zatražio pojašnjenje činjeničnog stanja te dokaze o poduzetim korektivnim mjerama u odnosu na razloge isključenja. Odabrani ponuditelj je postupio sukladno zahtjevu naručitelja nakon čega je naručitelj prihvatio provedene korektivne mjere i dostavljene dokaze. Točno je da je naručitelj obrazložio prihvaćanje mjera na način da je samo naveo da je analizirao dostavljene dokaze nakon čega je prihvatio provedene korektivne mjere i dokaze te je uputio na detaljnu prepisku s dostavljenom dokumentacijom u prilogu zapisnika slijedom čega, prema ocjeni ovog tijela, nije ispoštovao odredbu članka
- stavka
- ZJN 2016 jer nije proveo stvarnu i sadržajnu ocjenu mjera samokorigiranja. Međutim, prema odredbi stavka
- tog članka, razdoblje isključenja gospodarskog subjekta kod kojeg su ostvarene osnove za isključenje iz članka
- tog Zakona iz postupka javne nabave je dvije godine od dana dotičnog događaja, a iz opisanog činjeničnog stanja je razvidno da je od svih događaja (osim kod slučaja F) proteklo više od dvije godine pa proizlazi 30 da naručitelj više nije ni mogao navedene okolnosti smatrati osnovom za isključenje pa u tom smislu nije niti trebao upuštati u ocjenjivanje mjera koje je odabrani ponuditelj poduzeo. U slučaju F. nije proteklo više od dvije godine, međutim, iz činjeničnog stanja i dostavljenih dokaza nedvojbeno proizlazi da se u tom slučaju ne radi o povredi koju je uzrokovao odabrani ponuditelj. Naime, nesporno je utvrđeno da je do kašnjenja u plaćanju naknada za radne dozvole za neke od stranih radnika došlo zbog poteškoća u dobivanju boravišnih dozvola od strane Liberijske imigracijske službe koja je imala tehničke poteškoće u radu svog sustava, pa je odabranom ponuditelju novčana kazna opozvana. Slijedom navedenog, ovo je tijelo ocijenilo da je naručitelj pravilno postupio kada je u konkretnom slučaju ocijenio da na strani odabranog ponuditelja nisu ispunjene fakultativne osnove za isključenje te je žalbeni navod ocijenjen neosnovanim. Žalitelj se dalje poziva na odredbe članaka 4.,
- stavci
- i
- te
- ZJN 2016, kao i na odredbu članka
- stavak
- Direktive 2014/25/EU te navodi da odabrani ponuditelj uz ponudu nije dostavio prethodno propisane dokumente Obrazac 12a - Izjava o ključnim proizvodima i sklopovima, Obrazac 12b - Izjava za proizvode/sklopove te potvrda/potvrde željezničke uprave sukladno Obrascima 12a i 12b, a koje je isti bio dužan dostaviti odmah prilikom predaje ponude. Žalitelj navodi da je naručitelj od odabranog ponuditelja tri puta tražio pojašnjenje istih dokumenata (Obrazac 12a i potvrde) za koje je izričito propisano da moraju biti priloženi uz ponudu te je prihvatio naknadnu dostavu tih dokumenata slijedom čega žalitelj smatra da je naručitelj u cijelosti nezakonito postupio. Potvrde željezničkih uprava su dokaz tehničke i stručne sposobnosti te potvrđuju da je ponuditelj isporučio određene ključne sklopove u skladu s tehničkim pravilima. Činjenice koje se dokazuju istima moraju postojati u trenutku isteka roka za dostavu ponuda pa nedostavljanje potvrda željezničkih uprava uz ponudu predstavlja nedopuštenu dopunu ponude. Višestruko traženje dostave dokumenata koji su trebali biti predani uz ponudu i pojašnjenja za iste dokumente ukazuju na to da ponuda u tim dijelovima nije bila samo nejasna, već nepotpuna, nedostatna i nepravilna što predstavlja grubu povredu članka
- ZJN i osnovnih načela javne nabave iz članka
- ZJN 2016, što je pretvorilo postupak javne nabave u pregovaranje. Žalitelj ukazuje na pravna shvaćanja zauzeta u čitavom nizu odluka naslovnog tijela iz kojih proizlazi da institut pojašnjenja i nadopune ne služi tome da se ponuditelju pruža neograničen broj prilika da svoju ponudu učini valjanom. Navedeno proizlazi i iz odluke Suda EU (predmeti C-387/14 i C-131/16). Žalitelj navodi da načelo jednakog tretmana ponuditelja zahtijeva da svi ponuditelji imaju iste šanse u trenutku sastavljanja i predaje ponuda i da njihove ponude budu podvrgnute istim uvjetima pri ocjenjivanju, a što ovdje zasigurno nije bio slučaj. Osim navedenog, navodi zaključno žalitelj, iz dostavljenih dokumenata ne proizlazi da je odabrani ponuditelj u pogledu navedenog uvjeta dokazao da su ispunjeni svi uvjeti iz Obrasca 12 a i 12 b. Tako, primjerice, iz potvrde iz Srbije proizlazi da ista nije u skladu s TSI-jem (Tehničkim specifikacijama interoperabilnosti) s obzirom na sličnost materijala (npr. pragovi iz Srbije su izbrisani s Obrasca 12 zbog TSI-ja) tako da ovakvi proizvodi ne mogu biti ugrađeni s obzirom da nisu sukladni zahtjevima iz DON-a. Nadalje, uvjet iz Obrasca 12a izričito zahtijeva dokaz o broju jedinica instaliranih na mrežama pruga EU. Odabrani ponuditelj je kao dokaz dostavio potvrdu za projekt Tema – Mpakadan u Republici Gani, državi na afričkom kontinentu koja nije članica Europske unije. Čak i ako su u Gani ugrađeni pragovi odabranog ponuditelja (164.000 komada) i skretnice Rahee (38 komada), ti podaci su potpuno nebitni za 31 ispunjenje uvjeta iz Obrasca 12a budući da odabrani ponuditelj nije dokazao da su ti proizvodi ugrađeni na mrežama pruga Europske unije. Odgovarajući na žalbeni navod, naručitelj u bitnome navodi da žalitelj pogrešno tumači odredbe članka
- stavka
- i
- ZJN
- Naručitelj smije od ponuditelja zatražiti da ih dostavi tijekom pregleda i ocjene ponuda. Naručitelj je sve ponuditelje, pa tako i žalitelja, u više navrata zatražio da sukladno članku
- ZJN 2016 dostave pojašnjenje, nadopunu ponude čime je svim ponuditeljima, pa i žalitelju, omogućio da pojasne/upotpune ponudu kako bi ista bila valjana. Ni jedan od dokumenata koje je trebalo dostaviti, a nedostajali su u dostavljenoj ponudi ne predstavljaju ponudbeni list, troškovnik, jamstvo za ozbiljnost ponude i ESPD obrazac pa nije prekršena odredba iz članka
- ZJN 2016 ni članka
- stavak
- Pravilnika. U odnosu na pojašnjenje obrasca 12a naručitelj napominje da podaci koji se navode u obrascu 12a ne predstavljaju ponuđeni predmet nabave i nisu dokaz sposobnosti ponuditelja, već samo informacije o proizvođačima proizvoda/sklopova koji će se ugrađivati pa izmjene u obrascu 12a ne predstavljaju pregovaranje odnosno nedozvoljenu izmjenu ponude. Ukazuje na pravno shvaćanje koje je povodom iste problematike zauzeto u žalbenom predmetu KLASA: UO/II-034-02/25-01/
- Odabrani ponuditelj u svom očitovanju u bitnome da žalbeni navod pokazuje nerazumijevanje odredbe članka
- ZJN 2016 i nepoznavanje relevantne prakse Državne komisije i Visokog upravnog suda Republike Hrvatske prema kojoj naručitelj ima pravo više puta tražiti pojašnjenje i upotpunjavanje ponude. Prema tome, nije postojala zapreka da naručitelj od odabranog ponuditelja zatraži pojašnjenje glede obrasca 12a i dostavu određenih dokumenata, niti da odabrani ponuditelj takvo pojašnjenje i određene dokumente dostavi. Odabrani ponuditelj nije dodavao nove elemente u svoju ponudu niti je izmijenio, već je, postupajući po pozivu naručitelja, razjasnio i korigirao predmetni obrazac 12a (bez dodavanja novih