UP/II-034-02/26-01/96

REPUBLIKA HRVATSKA DRŽAVNA KOMISIJA ZA KONTROLU POSTUPAKA JAVNE NABAVE KLASA: UP/II-034-02/26-01/96 URBROJ: 354-02/1-26-9 Zagreb, 23. ožujka 2026. Državna komisija za kontrolu postupaka javne nabave, OIB: 95857869241 u sastavu Vijeća: Zvonimir Jukić, zamjenik predsjednice te Jasnica Lozo, članica i Saša Čaldarević, član u žalbenom postupku pokrenutom po žalbi žalitelja Proditus d.o.o., Solin, OIB: 19702214044, zastupan po opunomoćeniku Tončiju Ravliću, odvjetniku iz Odvjetničkog društva Ravlić & partneri iz Zagreba, na dokumentaciju o nabavi u otvorenom postupku javne nabave, broj objave: 2026/S F02-0000893, predmeta nabave: rekonstrukcija javne rasvjete-modernizacija sustava i prelazak na LED tehnologiju, naručitelja Općina Baška Voda, Baška Voda, OIB: 23958451309, na temelju članka 3. Zakona o Državnoj komisiji za kontrolu postupaka javne nabave (Narodne novine, broj 18/13, 127/13, 74/14, 98/19 i 41/21) te članaka 398. i 425. Zakona o javnoj nabavi (Narodne novine, broj 120/16, 114/22; dalje u tekstu: ZJN 2016) donosi RJEŠENJE 1. Poništava se dio sadržaja dokumenta: „Prilog 1. Troškovnik JR Baška Voda.xlsx“ i to stavka 2. „Nadzorno-upravljački modul“ (CNUS), podstavka 2.2 „Oprema za električna mjerenja“ u dijelu navedenog dokumenta naziva: „Minimalni zahtjevi za aplikacijski paket nadzorno-upravljačkog modula“ i to zahtjev: „Mora imati Rješenje o odobrenju tipa mjerila izdano od strane Državnog zavoda za mjeriteljstvo Republike Hrvatske.“ kao sastavni dio dokumentacije o nabavi u otvorenom postupku javne nabave, broj objave: 2026/S F02-0000893, predmeta nabave: rekonstrukcija javne rasvjete-modernizacija sustava i prelazak na LED tehnologiju, naručitelja Općina Baška Voda, Baška Voda. 2. Nalaže se naručitelju Općina Baška Voda, Baška Voda da u roku od 8 dana od dana javne objave rješenja na internetskim stranicama Državne komisije za kontrolu postupaka javne nabave naknadi žalitelju Proditus d.o.o., Solin troškove žalbenog postupka u iznosu od 2.700,00 eura. Obrazloženje Naručitelj, Općina Baška Voda, Baška Voda, objavio je dana 04. veljače 2026. godine u Elektroničkom oglasniku javne nabave Republike Hrvatske (EOJN RH) poziv 1 na nadmetanje s dokumentacijom o nabavi u otvorenom postupku javne nabave, broj objave: 2026/S F02-0000893, predmeta nabave: rekonstrukcija javne rasvjetemodernizacija sustava i prelazak na LED tehnologiju. Kriterij odabira ponude je ekonomski najpovoljnija ponuda temeljem kriterija Cijena ponude relativnog značaja 60%, odnosno maksimalno 60 bodova, kriterija Ukupna radna snaga relativnog značaja 20%, odnosno maksimalno 20 bodova te kriterija Funkcionalne i kvalitativne značajke svjetiljki relativnog značaja 20%, odnosno maksimalno 20 bodova. Nezadovoljan objavljenom dokumentacijom o nabavi dana 16. veljače 2026. godine žalbu je na istu Državnoj komisiji za kontrolu postupka javne nabave izjavio žalitelj Proditus d.o.o., Solin koja žalba je uređena podneskom zaprimljenim kod ovog državnog tijela dana 18. veljače 2026. godine. Žalitelj ističe nezakonitost odredbi dokumentacije o nabavi te žalbenim zahtjevom traži poništenje dijela dokumentacije o nabavi zahvaćenog nezakonitošću kao i da se naloži naručitelju da nadoknadi trošak pokretanja žalbenog postupka u ukupnom iznosu od 2.700,00 eura. U odgovoru na žalbu naručitelj osporava osnovanost žalbenih navoda te predlaže žalbu odbiti kao neosnovanu, kao i zahtjev za naknadu troška žalbenog postupka. U tijeku postupka pred ovim tijelom izvedeni su dokazi pregledom i analizom dokaznog materijala koji se sastoji od obavijesti o nadmetanju, dokumentacije o nabavi i predloženih dokaza kako će biti navedeno nadalje u nastavku obrazloženja ove odluke. Žalba je dopuštena, uredna, pravodobna i izjavljena od ovlaštene osobe. Žalba je osnovana. Žalitelj u žalbi navodi da je u Prilogu 2. Tehnički zahtjevi za svaki od traženih tipova svjetiljki (Tip 1 – Tip 7) naručitelj propisao obvezan oblik, dimenzije i masu svjetiljki te ističe da je u troškovniku dodatno propisao niz uvjeta koji kumulativno ograničavaju mogućnost sudjelovanja većine proizvođača na tržištu, što je suprotno temeljnim načelima javne nabave, te člancima 209. i 210. ZJN 2016. U nastavku žalbenog navoda upućuje i navodi odredbe članka 4. ZJN-a članka 205. stavka 1. i 2., članka 206. stavka 2., članka 210. stavak 1. ZJN 2016 te zaključuje da sukladno citiranim člancima ZJN-a, tehničke specifikacije moraju svim gospodarskim subjektima osigurati transparentan pristup postupku javne nabave te ne smiju imati učinak neopravdanog ograničavanja tržišnog natjecanja. Propisivanje vizualnih i mehaničkih karakteristika svjetiljki bez ikakvog tehničkog opravdanja onemogućava nuđenje jednakovrijednih rješenja čime se krše temeljna načela javne nabave, prije svega načela tržišnog natjecanja i razmjernosti. Navodi da postavljanje dimenzija i mase svjetiljki nema opravdanja u svrsi nabave. Ističe da je cilj postići energetsku učinkovitost i ekološku prihvatljivost javne rasvjete, a ne osigurati da svjetiljke budu točno određene veličine i težine. Smatra da takva ograničenja nisu funkcionalni parametri, već proizvoljni uvjeti koji isključuju velik broj proizvođača i time narušavaju načelo tržišnog natjecanja i razmjernosti iz članka 4. ZJN te dovode do povrede 2 citiranih članaka 205., 206., kao i članka 210. ZJN 2016. Navodi da usporedne tablice (Tablica 1.) koje prilaže žalbi kao dokaz jasno demonstriraju da zadani kriteriji isključuju većinu proizvoda renomiranih proizvođača: Philips, Schreder, Thorn, MS Lux, Siteco, Luxtella, Veritas. Takvi zahtjevi ne predstavljaju funkcionalne tehničke karakteristike potrebne za postizanje cilja nabave (energetski učinkovita i ekološki prihvatljiva rasvjeta), već arbitrarna fizička ograničenja koja usmjeravaju natječaj na unaprijed određene proizvođače koji imaju svjetiljke upravo takvih dimenzija i mase, prema kojima su se kriteriji određivali, zaključuje žalitelj. Kad se pored toga u obzir uzmu ostali zahtjevi (IP66, IK10, RG0, Temperaturno područje -35 do +50 i sl.) koje je potrebno kumulativno ispuniti, navodi, onda postaje jasno vidljivo neprimjereno ograničavanje tržišnog nadmetanja. Iz usporedne tablice (Prilog 1: Usporedna tablica svjetiljki različitih proizvođača) te tehničkih listova (Prilog 2: Tehnički listovi svjetiljki) jasno proizlazi da se kumulativno ispunjavanje svih zadanih kriterija svodi na jednog proizvođača, dok su mnogi drugi renomirani proizvođači neopravdano i faktično isključeni iz postupka nadmetanja, navodi žalitelj. Takvo postupanje proizvodi zaključak da su tehničke specifikacije oblikovane na način koji pogoduje unaprijed određenom proizvodu ili proizvođaču, što je protivno odredbama članka 205. i 206. ZJN-a te temeljnim načelima javne nabave propisanim člankom 4. ZJN-a, naveo je žalitelj. Navodi da u nastavku žalbe iznosi detaljna pojašnjenja navedenih povreda načela javne nabave, kao i samog ZJN 2016 te tako ističe u odnosu na Tip 1- da naručitelj propisuje maksimalnu visinu svjetiljke 103 mm, i maksimalnu masu 5 kg. Navodi da analiza proizvoda na tržištu pokazuje da od devet uspoređenih modela svjetiljki raznih europskih proizvođača prisutnih na hrvatskom tržištu samo LUG zadovoljava kumulativno propisane kriterije. Ističe da je naručitelju postavljeno pitanje za obrazloženjem ovakvog ograničavanja: ima li razuman razlog zbog kojeg svjetiljka visine 11cm ili 12 cm i težine 6 kg, dakle neznatno proširenih kriterija a koji znatno otvaraju tržišno nadmetanje, naručitelju nije prihvatljiva. Naime, razlog ne može biti uobičajen odgovor o vizuri mjesta (jer se radi o zaista minimalnim razlikama u dimenzijama), ili statici stupova kad je opće poznato da su nove LED svjetiljke znatno lakše od postojećih). Žalitelj navodi i da je postavljen zahtjev za izmjenom spornih specifikacija, na koji do roka za podnošenje žalbe naručitelj nije odgovorio, čime je također povrijeđen zakon na štetu žalitelja. Oni rijetki modeli svjetiljki koji zadovoljavaju uvjet visine i težine ne zadovoljavaju neki od ostalih tehničkih zahtjeva IK 10, Temperaturno područje -40oC do +50 oC, RG0 i sl. Time je zahtjev očito postavljen proizvoljno i diskriminatorno te suprotno odredbama ZJN 2016. Nadalje navodi u odnosu na Tip 3 - dekorativna svjetiljka za Tip 3 svjetiljke da su zadani promjer 380– 600 mm, visina 480–600 mm i masa do 11 kg. Usporedba pokazuje da jedino svjetiljka Veritas VEGA formalno zadovoljava sve tri kategorije. Mnogi slični modeli svjetiljki drugih proizvođača ne zadovoljavaju restriktivan uvjet visine za ovakav tip svjetiljke (LUG Artera, Novatilux INOVA, Vizulo LAPWING, GMR Virgo, Benito Lira), dok drugi ne zadovoljavaju ostale uvjete (IK10, temperaturno područje -35oC do +50oC) što jasno pokazuje ograničavajući učinak ovako propisanih tehničkih specifikacija na tržišno natjecanje. Dakle, zahtjev je postavljen tako da jedan proizvođač udovoljava kriterijima, dok su ostali renomirani proizvođači isključeni. Navedeni primjeri pokazuju da se tržišno natjecanje svodi uglavnom na jednog proizvođača što je suprotno načelima javne nabave kao i citiranim odredbama čl. 205. i 206. ZJN 2016, istaknuo je žalitelj. Kumulativno propisivanje dimenzija i mase nije tehnički opravdano jer ne postoji objektivan razlog temeljem kojeg bi svjetiljke morale biti upravo takvih fizičkih karakteristika. Funkcionalne i ekološke karakteristike već su uređene važećim 3 propisima (ULOR = 0, emisija svjetla, Pravilnik o zonama rasvijetljenosti, dopuštenim vrijednostima rasvjetljavanja i načinima upravljanja rasvjetnim sustavima). Takvim zahtjevima naručitelj onemogućava primjenu jednakovrijednih rješenja i ograničava tržišno natjecanje, što je u izravnoj suprotnosti s člankom 4. člankom 205., 206. i člankom 210. stavcima 1. i 2. ZJN 2016, zaključio je žalitelj. U odgovoru na žalbu naručitelj navodi u odnosu na navod o diskriminatornom propisivanju oblika, dimenzija i mase svjetiljki te žaliteljevo isticanje u žalbi da je naručitelj dokumentacijom o nabavi propisivanjem kombinacije određenih tehničkih uvjeta neopravdano ograničio tržišno natjecanje te da kumulativni tehnički zahtjevi navodno pogoduju određenom proizvođaču, čime bi bile povrijeđene odredbe članka 4., članka 205., članka 206. te članka 210. ZJN 2016 da takvi navodi žalitelja nisu osnovani niti proizlaze iz stvarnog sadržaja dokumentacije o nabavi niti iz objektivnog stanja tržišta. Naručitelj navodi da je predmet nabave opisao jasno, precizno i neutralno, sukladno članku 205. ZJN 2016 na način koji omogućuje usporedivost ponuda i jednak pristup gospodarskih subjekata postupku javne nabave. Tehničke specifikacije definirane su s ciljem osiguravanja funkcionalnog, sigurnog i dugoročno održivog sustava javne rasvjete, pri čemu ni u jednom dijelu dokumentacije o nabavi nije upućeno na određenu marku, proizvođača ili proizvod. U dokumentaciji o nabavi jasno je obrazloženo da svjetiljke unutar pojedine skupine moraju biti iste obitelji i iste veličine kućišta radi osiguravanja ujednačenog izgleda sustava javne rasvjete te radi pojednostavljenja i ekonomičnijeg održavanja infrastrukture. Takav zahtjev predstavlja legitimnu tehničku i operativnu potrebu naručitelja u upravljanju sustavom javne rasvjete koji obuhvaća velik broj svjetiljki i zahtijeva određenu razinu standardizacije opreme radi optimizacije održavanja, dostupnosti rezervnih dijelova i smanjenja operativnih troškova. Suprotno navodima žalitelja, istaknuo je naručitelj, dimenzije i masa svjetiljki nisu proizvoljni niti arbitrarni uvjeti, već tehničke karakteristike koje izravno utječu na kompatibilnost svjetiljki s postojećim stupovima i nosačima javne rasvjete, mehaničko i aerodinamičko opterećenje konstrukcija, sigurnost montaže i održavanja te vizualnu ujednačenost rasvjetne infrastrukture. U praksi projektiranja i upravljanja sustavima javne rasvjete takvi konstrukcijski parametri redovito se definiraju tehničkim specifikacijama upravo radi osiguravanja stabilnosti, sigurnosti i dugoročne funkcionalnosti sustava. Također je potrebno naglasiti, smatra naručitelj, da žalitelj svojim navodima nije dokazao da osporavane tehničke specifikacije objektivno upućuju na određenog proizvođača ili proizvod, što predstavlja ključni kriterij za ocjenu diskriminatornosti tehničkih specifikacija u smislu ZJN 2016. Naprotiv, ističe, analiza tržišta pokazuje da osporavane tehničke zahtjeve može zadovoljiti veći broj proizvođača i modela svjetiljki, čime je nedvojbeno potvrđeno da tehničke specifikacije dokumentacije o nabavi ne ograničavaju tržišno natjecanje. Naručitelj naglašava da žalitelj svoje zaključke temelji na usporednoj tablici ograničenog broja modela pojedinih proizvođača te iz takvog selektivnog uzorka izvodi zaključak da kumulativne tehničke zahtjeve može zadovoljiti samo jedan proizvođač. Takav pristup ne predstavlja objektivnu analizu tržišta. Naime, navodi naručitelj, proizvođači javne rasvjete u pravilu imaju više serija svjetiljki, a unutar pojedine serije i više dimenzijskih i konstrukcijskih varijanti koje se mogu značajno razlikovati po obliku, dimenzijama, masi i konfiguraciji opreme (primjerice vrsti drivera, optike, prenaponske zaštite, komunikacijskih modula ili dodatnih komponenti). Odabir samo pojedinih modela iz proizvodnog portfelja proizvođača stoga ne može predstavljati vjerodostojnu tržišnu analizu niti može biti dokaz da tehničke specifikacije ograničavaju tržišno natjecanje. 4 Suprotno takvom selektivnom pristupu žalitelja, naručitelj navodi da je provjerom tržišta utvrdio da osporavane tehničke zahtjeve može zadovoljiti veći broj proizvođača. Nadalje naručitelj navodi posebno očitovanje u odnosu na TIP 1 – cestovna svjetiljka te žaliteljev navod da određena kombinacija tehničkih specifikacija za Tip 1 svjetiljku ograničava tržišno natjecanje te da takve uvjete može zadovoljiti samo jedan proizvođač te ističe da su tvrdnje neosnovane. Navodi da žalitelj u svojoj usporednoj analizi upire na svjetiljku proizvođača LUG kao jedini model koji navodno može zadovoljiti kumulativne tehničke zahtjeve dokumentacije o nabavi koje je žalitelj uspoređivao i dokazivao u dostavljenoj dokaznoj tablici. Međutim, navodi naručitelj, provjerom tržišta utvrdio je da osporavane tehničke zahtjeve može zadovoljiti znatno veći broj proizvođača i modela svjetiljki. Naime, osim svjetiljke proizvođača LUG, naručitelj u Prilogu 1 Analiza tržišta svjetiljki TIP 1 navodi još šest svjetiljki pet različitih proizvođača, i to: Veritas ESCO – LUNA S model, MS Lux – City S model, Schréder – Izylum Neo model, Luxtella cestovna svjetiljka – LED street light OP model, ENELTEC – Ekonomični model LED svjetiljke (M), ENELTEC – Ekonomični model LED svjetiljke (L). Naručitelj nadalje navodi da su tehničke karakteristike navedenih svjetiljki prikazane u usporednoj tablici u Prilogu 1. Analiza tržišta svjetiljki TIP 1, pri čemu su u istom dokumentu dostavljeni i dokazi u vidu tehničkih listova proizvođača s jasno označenim ključnim tehničkim karakteristikama koje je žalitelj osporavao u svojoj dokaznoj tablici. Navodi da je posebno važno naglasiti da su u istom dokumentu navedena čak tri proizvođača koje žalitelj u svojoj analizi navodi kao proizvođače koji ne mogu zadovoljiti kumulativne tehničke zahtjeve, i to MS Lux (City svjetiljka), Veritas ESCO (Luna) te Luxtella (OP model). Naručitelj navodi da je upravo za navedene proizvođače dostavio matricu tehničkih uvjeta, izrađenu prema predlošku žalitelja, koja pokazuje da isti zadovoljavaju osporavane tehničke zahtjeve dokumentacije o nabavi. Drugim riječima, koristeći istu metodologiju usporedbe tehničkih parametara koju primjenjuje žalitelj, naručitelj je već u osnovnoj provjeri tržišta utvrdio da naprijed navedene svjetiljke udovoljavaju svim osporavanim kriterijima, što je dokumentirano u Prilogu 1. Analiza tržišta svjetiljki TIP 1. U tom je kontekstu važno istaknuti da je žalitelj za svjetiljku LUNA M kao dokaz dostavio tehnički list starije generacije proizvoda (naveden temperaturni raspon -40 °C do +45°C, a masa 7,5 kg; dok je u službeno objavljenom novom tehničkom listu navedeno -40°C - +55°C, a masa 5,5 kg). Uvidom u metapodatke dostavljenog dokumenta vidljivo je da se radi o verziji tehničkog lista iz 2018. godine, koja ne odgovara aktualnoj generaciji tog modela. Dokaz je poveznica na navedeni model: https://www.veritasesco. com/hr/products/veritas-luna. To pokazuje površan i nestručan pristup žalitelja pri istraživanju tržišta. Suprotno tome, navodi naručitelj, uz svoje očitovanje dostavio je novu verziju tehničkog lista i prospekta proizvođača, iz kojih se mogu iščitati aktualni tehnički podaci svjetiljke LUNA S, a koji potvrđuju da navedeni model zadovoljava osporavane kumulativne tehničke zahtjeve dokumentacije o nabavi. Pritom smatra da valja istaknuti da su aktualni tehnički dokumenti proizvođača javno dostupni te su kao takvi bili dostupni i žalitelju u trenutku podnošenja žalbe. Dodatno, iz provedene analize proizlazi da već samo na području Republike Hrvatske i Republike Slovenije postoje najmanje tri proizvođača čiji modeli svjetiljki zadovoljavaju kumulativne tehničke zahtjeve dokumentacije o nabavi. Naručitelj navodi da je tijekom analize tržišta identificirao i dodatne proizvođače i modele svjetiljki koji prema dostupnoj tehničkoj dokumentaciji također zadovoljavaju osporavane tehničke kriterije, no radi preglednosti i ekonomičnosti postupka u Prilogu 1 su kao ilustrativni primjer navedeni samo pojedini modeli koji nedvojbeno potvrđuju postojanje tržišne konkurencije. Slijedom navedenog, činjenica 5 da je naručitelj već u osnovnoj provjeri tržišta utvrdio više različitih proizvođača i modela svjetiljki koji zadovoljavaju osporavane tehničke zahtjeve jasno ukazuje da su tehnički kriteriji dokumentacije o nabavi postavljeni na način koji omogućuje tržišno natjecanje, a ne na način koji bi pogodovao jednom proizvođaču kako to neosnovano tvrdi žalitelj. Nadalje naručitelj u odgovoru na žalbu navodi da dimenzijski zahtjevi nisu restriktivni, odnosno ističe da žalitelj također pogrešno interpretira dimenzijske zahtjeve dokumentacije o nabavi. Za Tip 1 svjetiljku dokumentacijom o nabavi propisana je maksimalna visina svjetiljke V≤103 mm, što predstavlja gornju granicu dimenzije kućišta, a ne točno određenu dimenziju ili uski dimenzijski raspon. Drugim riječima, svjetiljke koje imaju visinu kućišta manju od navedene vrijednosti također u potpunosti zadovoljavaju uvjet. Time je jasno da naručitelj nije propisao točno određenu dimenziju niti restriktivan raspon (primjerice 93–103 mm), već relativno široko postavljen kriterij koji omogućuje različite konstrukcijske izvedbe svjetiljki. Dodatno, i ostale dimenzije kućišta svjetiljke definirane su u širokom rasponu. Primjerice, dopuštena duljina kućišta iznosi 350 mm do 590 mm, a širina 180 mm do 400 mm, što jasno pokazuje da tehničke specifikacije nisu postavljene restriktivno, već puno šire od drugih naručitelja koji često propisuju točnu dimenziju uz dozvoljeno odstupanje od +-10-30% u najboljem slučaju. Ovdje je raspon dimenzija puno veći, što pokazuje intenciju naručitelja da maksimalno otvori tržište, uz zadovoljavanje određenih vizualnih i funkcionalnih značajki. Stoga činjenica da pojedini model svjetiljke određenog proizvođača prelazi navedenu dimenziju ne znači da je tehnički zahtjev restriktivan niti da ograničava tržišno natjecanje, već samo da taj konkretni model ne odgovara tehničkim potrebama naručitelja. Iz svega navedenog proizlazi da žalitelj nije dokazao da tehničke specifikacije dokumentacije o nabavi imaju učinak neopravdanog ograničavanja tržišnog natjecanja niti da su postavljene na način koji pogoduje određenom proizvođaču, naveo je. Naprotiv, tehnička dokumentacija proizvođača jasno pokazuje da na tržištu postoji više svjetiljki različitih proizvođača koje kumulativno zadovoljavaju osporavane tehničke zahtjeve dokumentacije o nabavi, što je vidljivo iz Prilogu 1. Analiza tržišta svjetiljki TIP 1. Nadalje naručitelj iznosi posebno očitovanje u odnosu na TIP 3 – dekorativna svjetiljka te žaliteljevu tvrdnju da propisani dimenzijski zahtjevi za Tip 3 svjetiljku navodno ograničavaju tržišno natjecanje te da kumulativne tehničke zahtjeve može zadovoljiti isključivo svjetiljka Veritas VEGA ističe da ista nije točna. Navodi da je provjerom tržišta utvrdio da tehničke zahtjeve dokumentacije o nabavi za Tip 3 svjetiljku, osim svjetiljke Veritas VEGA S, zadovoljavaju najmanje sljedeći modeli: MS LUX – AGORA D (S verzija) model, LEDOLUX – GALA DOS model – te navodi da dostavlja dokaz u vidu ispisa službene internetske stranice proizvođača na hrvatskom jeziku, s obzirom na to da službena stranica proizvođača omogućuje prikaz sadržaja na hrvatskom jeziku (u Prilog2). Navedeni tehnički podaci javno su dostupni i putem sljedeće poveznice: https://ledolux.pl/hr/prod/gala-dos-s1-luminaire-hr/ što je vidljivo iz usporedne tablice i tehničkih listova dostavljenih u Prilog 2. Analiza tržišta svjetiljki za TIP 3. Iz navedenog jasno proizlazi da tehničke zahtjeve dokumentacije o nabavi zadovoljava najmanje tri različita modela svjetiljki različitih proizvođača, čime se nedvojbeno pobija tvrdnja žalitelja da je tehnička specifikacija postavljena na način koji pogoduje jednom proizvođaču. Navodi da je tijekom analize tržišta identificirao i dodatne proizvođače i modele svjetiljki koji prema dostupnoj tehničkoj dokumentaciji također zadovoljavaju osporavane tehničke kriterije, no radi preglednosti i ekonomičnosti postupka u Prilogu 2 su kao ilustrativni primjer navedeni samo pojedini modeli koji nedvojbeno potvrđuju postojanje tržišne konkurencije. Također je važno naglasiti da se u konkretnom slučaju 6 radi o dekorativnoj svjetiljci, odnosno dizajnerskom tipu rasvjete kod kojeg konstrukcija svjetiljke često uključuje dodatne elemente poput dekorativne konzole ili nosača. Takvi elementi u praksi često predstavljaju zaseban proizvodni element koji se kombinira s različitim tipovima svjetiljki. Upravo zbog takvog konstrukcijskog pristupa brojni proizvođači dekorativne javne rasvjete nude i projektno prilagođena (custom-made) rješenja, pri čemu se oblik i izvedba svjetiljke mogu prilagoditi konkretnim projektima ili urbanističkim zahtjevima naručitelja. U tom smislu valja istaknuti i nedavni zaključak Državne komisije za kontrolu postupaka javne nabave u predmetnom postupku KLASA: UP/II¬034-02/25-01/576, URBROJ: 354-02/5-25-05, u kojem je DKOM potvrdio da naručitelj u pogledu dekorativnih svjetiljki može propisati tehničke uvjete na način koji uključuje i prilagođena dizajnerska rješenja, ako takav zahtjev proizlazi iz funkcionalnih i urbanističkih potreba projekta. Iako naručitelj ima diskrecijsko pravo definirati takve zahtjeve, u konkretnom slučaju provedeno je i istraživanje tržišta, kojim je utvrđeno da postoji dovoljan broj proizvođača koji mogu ponuditi svjetiljke koje svojim vizualnim i funkcionalnim karakteristikama odgovaraju potrebama naručitelja. Iz svega navedenog proizlazi da žalitelj nije dokazao da tehničke specifikacije dokumentacije o nabavi imaju učinak neopravdanog ograničavanja tržišnog natjecanja niti da su postavljene na način koji pogoduje određenom proizvođaču. Naprotiv, nvodi nadalje naručitelj, dostavljeni dokazi jasno pokazuju da kumulativne tehničke zahtjeve dokumentacije o nabavi može zadovoljiti više modela svjetiljki različitih proizvođača, što je potvrđeno u Prilog 2. Analiza tržišta svjetiljki za TIP 3. Ujedno smatra da valja istaknuti da žalitelj u ovom postupku nije dokazao da osporavane tehničke specifikacije objektivno upućuju na određenog proizvođača ili proizvod, što predstavlja ključni kriterij za ocjenu diskriminatornosti tehničkih specifikacija u smislu ZJN. Naprotiv, iz dostavljenih dokaza proizlazi da osporavane tehničke zahtjeve može zadovoljiti više modela svjetiljki različitih proizvođača, zbog čega nije moguće zaključiti da tehničke specifikacije dokumentacije o nabavi imaju učinak pogodovanja određenom proizvođaču ili ograničavanja tržišnog natjecanja. Slijedom navedenog, žalbeni navod o diskriminatornom propisivanju oblika, dimenzija i mase svjetiljki nije osnovan te ga je potrebno odbiti kao neosnovan, zaključio je naručitelj. U žalbenom je postupku povodom žalbenog navoda utvrđeno da naručitelj nabavlja rekonstrukciju javne rasvjete - modernizacija sustava i prelazak na LED tehnologiju. Nabava uključuje: dobavu i ugradnju svjetiljki i ostale opreme, demontaža postojećih svjetiljki, izmještanje postojećih OJR i ugradnja novih OJR te je predviđena implementacija inovativnog centralno nadzorno – upravljačkog sustava. Predmet nabave je opisan u dokumentu „Prilog 2- Tehnički zahtjevi“ te u troškovniku „Prilog 1. Troškovnik JR Baška Voda.xlsx“ te je točno kako žalitelj navodi u žalbenom navodu da je naručitelj u odnosu na svjetiljku Tip 1- cestovna svjetiljka naveo maksimalnu težinu od 5kg dok je za visinu svjetiljke naveo jednako ili manje od 103 mm. Također je i u odnosu na Tip 3- dekorativna svjetiljka naručitelj odredio promjer 380-600mm, visina svjetiljke 480-600mm te maksimalnu masu od 11kg. Uz žalbu žalitelj dostavlja usporedne tablice svjetiljki različitih proizvođača u svrhu dokazivanja da postavljenim uvjetima može udovoljiti određeni model svjetiljke samo određenog proizvođača. Također je u žalbenom postupku naručitelj dostavio dokument „Analiza tržišta svjetiljki“ u kojem dokumentu su prikazani podaci u odnosu na različite modele svjetiljki pet različitih proizvođača uz priložene tehničke listove u svrhu potvrde navedenih tehničkih specifikacija. 7 U bitnome dakle žalitelj osporava tehničke specifikacije kojima je naručitelj za svaki tip svjetiljke propisao obvezan oblik, dimenzije i masu, smatrajući da takvi zahtjevi, osobito u kombinaciji s ostalim tehničkim uvjetima (IP66, IK10, RG0, temperaturno područje rada i dr.), kumulativno neopravdano ograničavaju tržišno natjecanje i pogoduju unaprijed određenim proizvođačima, protivno načelima jednakog tretmana, razmjernosti i tržišnog natjecanja te odredbama članaka 4., 205., 206. i 210. ZJN 2016. Navodi da dimenzije i masa svjetiljki nisu funkcionalni parametri povezani sa svrhom nabave, odnosno postizanjem energetski učinkovite i ekološki prihvatljive javne rasvjete, već proizvoljna fizička ograničenja bez tehničkog opravdanja. Žalitelj ističe da iz usporednih tablica i tehničkih listova proizlazi kako kumulativno ispunjenje svih propisanih zahtjeva omogućuje tek vrlo ograničen broj proizvoda, a u pojedinim slučajevima samo jedan proizvođač, dok su brojni renomirani proizvođači isključeni zbog minimalnih odstupanja u dimenzijama ili masi, odnosno zbog kombinacije svih propisanih tehničkih zahtjeva. Kao primjer navodi svjetiljke Tipa 1 i Tipa 3, za koje smatra da su tehničke specifikacije oblikovane tako da neopravdano sužavaju tržišno natjecanje i onemogućuju nuđenje jednakovrijednih rješenja. U svezi žaliteljeva osporavanja valja prije svega uputiti na odredbu članka 203. stavka 1. ZJN 2016 kojim je propisano da se tehničke specifikacije navode u dokumentaciji o nabavi, a njima se određuju tražene karakteristike radova, robe ili usluga koje su predmet nabave. Pri tome je naručitelj ovlašten, polazeći od svojih objektivnih potreba, odrediti tehničke karakteristike predmeta nabave koje smatra potrebnima za ostvarenje svrhe nabave, uz obvezu da su iste povezane s predmetom nabave te određene u skladu s temeljnim načelima javne nabave. Članak 205. nadalje određuje da se predmet nabave mora opisati na jasan, nedvojben, potpun i neutralan način koji osigurava usporedivost ponuda u pogledu uvjeta i zahtjeva koje je javni naručitelj postavio. Opis predmeta nabave ne smije pogodovati određenom gospodarskom subjektu. Opis predmeta nabave sadržava tehničke specifikacije te se, ako je potrebno, nadopunjava nacrtima, projektnom dokumentacijom, crtežima, modelima, uzorcima i slično. U opisu predmeta nabave navode se sve okolnosti koje su značajne za izvršenje ugovora, a time i za izradu ponude (npr. mjesto izvršenja, rokovi izvršenja, posebni zahtjevi u pogledu načina izvršenja predmeta nabave i slično). Kod funkcionalnog opisa predmeta nabave mora biti prepoznatljiva svrha predmeta nabave i zahtjevi koji se postavljaju za predmet nabave u tehničkom, gospodarskom, oblikovnom i funkcionalnom pogledu. Članak 206. stavak 2. također određuje da tehničke specifikacije moraju svim gospodarskim subjektima omogućiti jednak pristup postupku javne nabave i ne smiju imati učinak stvaranja neopravdanih prepreka za otvaranje javne nabave tržišnom natjecanju. U konkretnom slučaju žalitelj dakle smatra da je naručitelj propisivanjem oblika, dimenzija i mase svjetiljki, u kombinaciji s ostalim tehničkim zahtjevima, oblikovao tehničke specifikacije na način da im može udovoljiti samo jedan proizvođač, pri čemu se poziva na usporedne tablice izrađene na temelju odabranih modela pojedinih proizvođača/ smatrajući da takvi zahtjevi, osobito u kombinaciji s ostalim tehničkim karakteristikama (IP zaštita, IK zaštita, temperaturno područje rada, RG0 i dr.), kumulativno imaju učinak neopravdanog ograničavanja tržišnog natjecanja te da odgovaraju isključivo proizvodima jednog proizvođača. Iz sadržaja žalbe proizlazi da žalitelj svoje tvrdnje temelji na vlastitoj usporednoj tablici u kojoj uspoređuje ograničen broj modela pojedinih proizvođača te na temelju tako odabranog uzorka zaključuje da kumulativno propisane tehničke zahtjeve može zadovoljiti samo jedan proizvođač. Takva analiza sama po sebi nije dostatna za 8 zaključak da su tehničke specifikacije oblikovane protivno odredbama ZJN 2016, budući da ne dokazuje da na tržištu ne postoje drugi modeli istih ili drugih proizvođača koji udovoljavaju osporenim zahtjevima. Teret dokazivanja da su tehničke specifikacije diskriminatorne ili nerazmjerne pritom je na žalitelju dok s druge strane na takva osporavanja vlastitim dokazima naručitelj može odbaciti prigovore žalitelja. U konkretnom slučaju žalitelj je uputio na određene modele kako navodi renomiranih proizvođača za koje tvrdi da ih je postavljenim tehničkim specifikacijama naručitelj isključio iz predmetnog postupka javne nabave. Tako navodi da zahtjeve za svjetiljku Tip 1-cestovna svjetiljka udovoljava samo LUG dok zahtjeve za Tip 3- dekorativna svjetiljka udovoljava samo Veritas VEGA. Međutim, sama okolnost da određeni proizvođači ili proizvodi ne udovoljavaju propisanim tehničkim karakteristikama nije dostatan razlog za zaključak da su tehničke specifikacije nezakonite. Naručitelj je ovlašten opisati predmet nabave na način koji odgovara njegovim potrebama, pa tako i odrediti dimenzije, masu ili druge konstrukcijske karakteristike proizvoda ako ih smatra važnima za izvršenje ugovora pri tome mora voditi računa da opisom predmeta nabave neopravdano iz postupka javne nabave ne isključuje gospodarske subjekte koji bi, da je predmet nabave opisan na valjan odnosno nediskriminatoran način, sudjelovali u postupku. Naručitelj je također u žalbenom postupku dostavio dokaze u vidu prikaza tehničkih karakteristika različitih modela različitih proizvođača iz kojih proizlazi da i ti modeli udovoljavaju postavljenim zahtjevima. Naime, naručitelj je dostavio dokument „Analiza tržišta svjetiljki“, zajedno s pripadajućim tehničkim listovima proizvođača, iz kojeg proizlazi da osporene tehničke zahtjeve ispunjava više modela svjetiljki različitih proizvođača. Tako iz dostavljene analize za svjetiljke Tipa 1 proizlazi da, osim modela na koji upućuje žalitelj i tvrdi da kumulativnim zahtjevima udovoljava isključivo model proizvođača LUG, iz usporedne analize naručitelja proizlazi da osporenim traženim tehničkim zahtjevima udovoljavaju i modeli proizvođača Veritas ESCO, MS Lux, Schréder, Luxtella i ENELTEC u dvije izvedbe. Za navedene modele naručitelj je dostavio i tehničke listove proizvođača iz kojih proizlazi ispunjavanje osporenih tehničkih karakteristika. Jednako tako, u odnosu na Tip 3 – dekorativnu svjetiljku, za koju žalitelj navodi da zahtjevima udovoljava isključivo model Veritas VEGA, naručitelj je dostavio analizu iz koje proizlazi da predmetnim zahtjevima udovoljavaju i modeli MS Lux AGORA D (S verzija) te LEDOLUX GALA DOS, uz odgovarajuće tehničke listove proizvođača. Stoga se ne može prihvatiti žaliteljeva tvrdnja da kumulativno propisane tehničke zahtjeve može zadovoljiti samo jedan proizvođač. Iz navedenoga proizlazi da naručitelj nije ostao na razini paušalnog osporavanja žalbenih navoda, već ih je potkrijepio konkretnom analizom tržišta i tehničkom dokumentacijom proizvođača, kojom je pokazao da na tržištu postoji više različitih modela svjetiljki različitih proizvođača koji ispunjavaju osporene tehničke zahtjeve. Time je doveo u pitanje vjerodostojnost, odnosno utemeljeno je osporio, žaliteljeve usporedne analize, koja je izrađena na temelju ograničenog broja odabranih modela. Dakle iz dokumentacije dostavljene tijekom žalbenog postupka proizlazi da pojedini proizvođači u svom proizvodnom programu imaju više modela i izvedbi svjetiljki različitih dimenzija i tehničkih karakteristika, od kojih pojedini udovoljavaju zahtjevima dokumentacije o nabavi. Slijedom navedenog, sama činjenica da određeni modeli pojedinih proizvođača ne ispunjavaju propisane zahtjeve ne znači da su tehničke specifikacije oblikovane na diskriminatoran način niti da neopravdano ograničavaju tržišno natjecanje. 9 Ovo tijelo nije ovlašteno ocjenjivati tehničku opravdanost pojedinih zahtjeva naručitelja niti određivati koje bi tehničko rješenje bilo prikladnije za njegove potrebe, već isključivo ispitati jesu li tehničke specifikacije povezane s predmetom nabave i jesu li oblikovane protivno odredbama ZJN 2016. Budući da je u ovom postupku utvrđeno da na tržištu postoji više proizvođača i više modela svjetiljki koji udovoljavaju osporavanim tehničkim zahtjevima, žalitelj nije dokazao da predmetne tehničke specifikacije imaju učinak neopravdanog ograničavanja tržišnog natjecanja ili pogodovanja određenom proizvođaču. Naime, prihvaća se obrazloženje naručitelja da proizvođači javne rasvjete u pravilu raspolažu s više serija proizvoda, a unutar pojedinih serija i s više konstrukcijskih i dimenzijskih izvedbi koje se razlikuju prema veličini kućišta, masi, vrsti optike, upravljačke opreme i drugim tehničkim karakteristikama. Slijedom toga, usporedba samo jednog ili nekoliko modela pojedinog proizvođača ne može sama po sebi predstavljati dokaz da proizvođač ne raspolaže drugim modelima koji udovoljavaju tehničkim zahtjevima naručitelja. Osim toga, Državna komisija prihvaća i navode naručitelja da su osporene dimenzije i masa svjetiljki povezane s predmetom nabave. Naime, naručitelj je obrazložio da navedeni zahtjevi nisu određeni proizvoljno, već radi osiguravanja kompatibilnosti s postojećim stupovima i nosačima javne rasvjete, ograničavanja mehaničkog i aerodinamičkog opterećenja konstrukcija, sigurnosti montaže i održavanja te osiguravanja vizualno ujednačenog sustava javne rasvjete. Također je naveo da zahtjev da svjetiljke unutar pojedine skupine budu iste obitelji proizlazi iz potrebe standardizacije sustava radi jednostavnijeg i ekonomičnijeg održavanja te osiguravanja dostupnosti rezervnih dijelova tijekom eksploatacijskog vijeka sustava te se stoga ocjenjuje da navedeni razlozi predstavljaju objektivno opravdanje za propisivanje osporenih tehničkih karakteristika. Nadalje, nije osnovan ni žaliteljev navod da su dimenzijski zahtjevi postavljeni na restriktivan način. Iz dokumentacije o nabavi proizlazi da je za Tip 1 propisana maksimalna visina svjetiljke od 103 mm, odnosno gornja granica dopuštene dimenzije, dok su ostale dimenzije određene u relativno širokim rasponima. Sama činjenica da pojedini modeli pojedinih proizvođača prelaze tako određene maksimalne dimenzije ne znači da su tehničke specifikacije diskriminatorne, već samo da takvi modeli ne odgovaraju potrebama koje je naručitelj definirao za predmet nabave. U konkretnom slučaju žalitelj nije dokazao da osporene tehničke specifikacije može ispuniti samo jedan proizvođač niti da one imaju učinak pogodovanja unaprijed određenom proizvodu. Naprotiv, iz dokaza koje je tijekom žalbenog postupka dostavio naručitelj proizlazi da na tržištu postoji više proizvođača s različitim modelima svjetiljki koji ispunjavaju osporene tehničke zahtjeve. Slijedom navedenoga, sama okolnost da određeni modeli pojedinih proizvođača ne udovoljavaju zahtjevima dokumentacije o nabavi nije dostatna za zaključak da su tehničke specifikacije diskriminatorne ili protivne odredbama članaka 4., 205., 206. i 210. ZJN 2016. Stoga se, slijedom prethodno navedenog ovaj žalbeni navod ocjenjuje neosnovanim. Žalitelj nadalje u žalbi upire na onemogućavanje načela jednakovrijednosti i diskriminacija proizvođača zahtjevom za Zhaga D4i certifikatom te navodi da je u Prilogu 1. – Troškovnik, naručitelj propisao tehničke karakteristike svjetiljki, među kojima i sljedeće zahtjeve: Sučelje mora biti mehanički, električki i komunikacijski usklađeno sa standardom Zhaga Book 18 ili jednakovrijednim otvorenim sučeljem, u kombinaciji s D4i protokolom ili jednakovrijednim, čime se osigurava interoperabilnost između svjetiljke i komunikacijskih modula različitih proizvođača te mogućnost jednostavne naknadne nadogradnje Smart City funkcionalnosti bez potrebe za 10 zamjenom svjetiljke. Kao dokaz je potrebno dostaviti Zhaga D4i certifikat ili jednakovrijedan. Nadalje obrazlaže da je onemogućeno načelo jednakovrijednosti te ističe da naručitelj u tehničkoj specifikaciji samo formalno dopušta „zhaga book 18 ili jednakovrijedno otvoreno sučelje“, međutim istodobno kao obvezni dokaz propisuje dostavu „Zhaga-D4i certifikata ili jednakovrijednog“. Takvo normiranje je suštinski proturječno i u praksi onemogućava primjenu načela jednakovrijednosti, budući da Zhaga-D4i predstavlja specifičan certifikacijski program vezan isključivo uz Zhaga Book 18 sučelje i ekosustav certifikacije koji provodi Zhaga Consortium, ističe žalitelj. Navedeni certifikat nije opći normativni dokaz sukladnosti otvorenom standardu, već vlasnički certifikat interoperabilnosti unutar konkretnog industrijskog sustava (Zhaga Consortium). Za druga otvorena i u praksi široko korištena sučelja u javnoj rasvjeti, poput NEMA sučelja definiranog normom ANSI (ANSI C136.41), ne postoji sličan vlasnički certifikacijski sustav usporediv sa Zhaga-D4i certifikatom, niti postoji jedinstveni „jednakovrijedan certifikat“ koji bi izdavala neovisna organizacija. Žalitelj stoga postavlja pitanje koji certifikat bi trebali dostaviti ponuditelji koji, sukladno dokumentaciji, nude jednakovrijedno sučelje, recimo prema NEMA standardu? Navodi da se usklađenost takvih sučelja uobičajeno dokazuje izjavom o sukladnosti i tehničkom dokumentacijom proizvođača, ali ne i certifikatom interoperabilnosti jednakovrijednom Zhaga-D4i. Slijedom toga, zahtjev za dostavom „jednakovrijednog certifikata“ predstavlja dokaz koji objektivno ne postoji za alternativna otvorena rješenja. Na taj način naručitelj zapravo samo formalno dopušta „jednakovrijedno sučelje“, ali u suštini dokazni zahtjev veže uz dokument koji može postojati isključivo za Zhaga rješenje, čime se jednakovrijednost svodi na prividnu i neprovedivu mogućnost. Posljedično, gospodarski subjekti koji nude funkcionalno i tehnički interoperabilna otvorena sučelja, uključujući rješenja koja omogućuju priključivanje komunikacijskih i kontrolnih modula različitih proizvođača te podržavaju D4i/DALI-2 funkcionalnosti, bivaju neopravdano isključeni isključivo zbog nepostojanja specifičnog certifikata vezanog uz jedan industrijski ekosustav, a ne zbog stvarne tehničke neusklađenosti. Takvo propisivanje dokaza nije razmjerno predmetu nabave niti je tehnološki neutralno, jer ne vrednuje funkcionalne i interoperabilne zahtjeve sučelja, već de facto uvjetuje posjedovanje certifikata vezanog uz točno određenu specifikaciju, odnosno točno određenog proizvođača. Navodi da u praksi to dovodi do prikrivenog specificiranja Zhaga Book 18 rješenja, unatoč deklarativnom dopuštanju jednakovrijednosti, čime se narušava načelo jednakog tretmana i tržišnog natjecanja, budući da traženi dokazni kriterij nije objektivno dostupan za alternativne otvorene standarde, već je vezan za isključivo i točno određenu specifikaciju i točno određenog proizvođača. Nadalje upućuje na diskriminaciju proizvođača te navodi da je zahtjev za dostavom Zhaga certifikata diskriminatoran čak i među proizvođačima koji imaju svjetiljke u skladu s Zhaga Book 18 opremljene Zhaga priključnicom i DALI 2/ D4i driverom. Naime, obrazlaže, navedeni certifikat nije moguće dobiti otvorenom i slobodnom prijavom neovisnom certifikacijskom tijelu u smislu čl. 213 ZJN 2016, već je dobivanje certifikata uvjetovano članstvom u privatnoj organizaciji – konzorciju proizvođača (Zhaga Consortium), čije članstvo i postupak certificiranja, iako formalno otvoreni, uvjetuju dodatne financijske, tehničke i ugovorne obveze, koje nisu nužne za ostvarenje cilja nabave. Ograničavanje mogućnosti dobivanja certifikata samo članovima navedenog konzorcija predstavlja diskriminaciju svih ostalih proizvođača, pa naizgled logičan zahtjev za jednim certifikatom predstavlja zapravo prikriveni pritisak za plaćenim članstvom u jednom udruženju (Zhaga consortium), a sam konzorcij stavlja u položaj monopolista na prijavu na javna nadmetanja u kojima se 11 uvjetuje navedeni certifikat. Sukladnost sa zahtjevom za otvorenim sučeljem i D4i protokolom, odnosno interoperabilnost između svjetiljke i komunikacijskih modula različitih proizvođača može se dokazivati i drugim priznatim sredstvima, uključujući tehničku dokumentaciju proizvođača, dostavom uzoraka i sl., pa se ovim zahtjevom u suštini nameće plaćanje pristupa privatnom certifikacijskom mehanizmu, a ne samo poštivanje tehničkog standarda. Samo navođenje izraza „ili jednakovrijedan“ ne uklanja diskriminaciju i ograničenje tržišne konkurencije jer u praksi ne postoji realna mogućnost izdavanja jednakovrijednog certifikata. Formalna jednakovrijednost dokaza nije dovoljna ako realno i suštinski nije ostvariva, a uvjetovanje izdavanja certifikata pristupom privatnom certifikacijskom sustavu ograničava pristup proizvođačima koji tehnički zadovoljavaju standard, ali nisu članovi konzorcija. Unatoč činjenici da postoji više članova Zhaga konzorcija, zahtjev ostaje nerazmjeran jer uvjetuje dodatne resurse i poslovni status proizvođača, pa se naglasak sa sukladnosti proizvoda koji je predmet nabave prenosi na proizvođača i njegov poslovni status u konzorciju, čime se u praksi diskriminiraju svi ostali proizvođači čije su svjetiljke opremljene prema standardu, ali proizvođači nisu članovi konzorcija. Ističe nadalje da je zbog omogućavanja pristupa javnom nadmetanju samo jednoj skupini proizvođača – članovima jednog konzorcija, zahtjev za Zhaga certifikatom je diskriminatoran, suprotan načelu zabrane diskriminacije i jednakog tretmana ponuditelja iz članka 4., 205., 206. i 210. ZJN. Za osiguranje ravnopravnog pristupa tržištu i proporcionalnosti, naručitelj je mogao propisati tehničku specifikaciju na način: „Sučelje mora biti mehanički, električki i komunikacijski usklađeno sa standardom Zhaga Book 18 ili drugim jednakovrijednim otvorenim sučeljem, u kombinaciji s D4i protokolom ili jednakovrijednim, čime se osigurava interoperabilnost između svjetiljke i komunikacijskih modula različitih proizvođača te mogućnost jednostavne naknadne nadogradnje Smart City funkcionalnosti bez potrebe za zamjenom svjetiljke. Sukladnost se može dokazati tehničkom dokumentacijom proizvođača, ispitnim izvješćem ili certifikatom.“. Navodi da bi takva formulacija ostvarila bi cilj interoperabilnosti između svjetiljke i komunikacijskih modula različitih proizvođača bez nepotrebnog ograničavanja tržišnog natjecanja, bez prikrivenog upućivanja na jedan otvoreni standard unatoč deklarativnom prihvaćanju jednakovrijednih standarda, bez diskriminatornog favoriziranja članova jednog konzorcija, a istodobno onemogućavanja pristupa svim ostalim proizvođačima koji su članovi drugog konzorcija ili nisu niti jednog, dakle omogućila bi svim gospodarskim subjektima jednak pristup postupku javne nabave, te sukladno čl.206 st.2 ZJN, čime bi bilo otvoreno i tržišno natjecanje, sve u skladu s odredbom članka 4. ZJN-a. U odgovoru na žalbu naručitelj navodi da žalitelj pogrešno interpretira dokumentaciju o nabavi i neutemeljeno tvrdi da postoji normativno proturječje ili prikriveno specificiranje ili diskriminaciju proizvođača. Ističe da dokumentacija jasno dopušta jednakovrijedna tehnička rješenja i jednakovrijedne dokaze, ne uvjetuje članstvo u bilo kojem konzorciju, ne ograničava pristup certificiranju i ne zatvara tržište, već je usmjerena na osiguranje interoperabilnosti, otvorenosti sustava i zaštite javnog interesa, u skladu s načelima jednakog tretmana, zabrane diskriminacije, razmjernosti i osiguranja tržišnog natjecanja iz članka 4. ZJN 2016. Neosnovana je i neprihvatljiva tvrdnja žalitelja da je dokumentacija o nabavi normativno proturječna te da formalno dopušta jednakovrijednost, dok je istodobno faktično onemogućava zahtjevom za Zhaga-D4i certifikatom, ističe. Navodi da takvo tumačenje ne proizlazi iz sadržaja dokumentacije o nabavi niti je utemeljeno na odredbama ZJN 2016. Prije 12 svega, navodi naručitelj, ne postoji normativno proturječje u predmetnoj tehničkoj specifikaciji. Dokumentacija o nabavi izričito i dosljedno propisuje: primjenu referentnog standarda Zhaga Book 18 ili jednakovrijednog otvorenog sučelja, primjenu referentnog protokola D4i ili jednakovrijednog komunikacijskog protokola, dostavu Zhaga-D4i certifikata ili jednakovrijednog dokaza sukladnosti. Smatra da je time jednakovrijednost dopuštena na svim relevantnim razinama: (

1. i)na razini tehničkog rješenja sučelja, (
2. ii)na razini komunikacijskog protokola i na (iii) razini dokaza sukladnosti. Iz takve formulacije jasno proizlazi da nije propisan isključivo Zhaga standard, niti isključivo D4i protokol, niti isključivo Zhaga-D4i certifikat, pa se ne može govoriti o normativnom zatvaranju prema jednom rješenju ili normativnom proturječju. Standard Zhaga Book 18 naveden je kao referentni međunarodno prihvaćeni standard otvorenog sučelja koji definira mehaničku, električnu i komunikacijsku kompatibilnost između svjetiljke i komunikacijskog modula, a u kombinaciji s D4i protokolom omogućuje interoperabilnost, razmjenu podataka i dugoročnu nadogradivost sustava, pojašnjava naručitelj. Naglasak na otvorenom sučelju usmjeren je na isključenje zatvorenih, proprietarnih rješenja i sprječavanje dugoročne ovisnosti o jednom proizvođaču, čime se štiti tržišno natjecanje u fazi nadogradnje i održavanja sustava. Obrazlaže da sama činjenica da je uz referentni standard naveden tipičan certifikacijski program za to rješenje ne čini normiranje proturječnim, već predstavlja uobičajenu i zakonitu tehniku definiranja referentnog dokaza uz istodobno dopuštanje jednakovrijednosti, sukladno članku 210. ZJN 2016. Nadalje, ističe, kvalifikacija Zhaga-D4i certifikata kao „vlasničkog certifikata interoperabilnosti unutar konkretnog industrijskog sustava“ nije točna. Zhaga Book 18 predstavlja industrijski standard otvorenog sučelja te se certifikacija provodi prema unaprijed definiranim i javno dostupnim tehničkim kriterijima, putem više ovlaštenih i akreditiranih neovisnih ispitnih laboratorija. Ne radi se o patentiranom tehničkom rješenju niti o ekskluzivnom pravu korištenja određene tehnologije, već o standardiziranom programu provjere sukladnosti prema jasno propisanim tehničkim zahtjevima interoperabilnosti, obrazložio je naručitelj. Certifikat stoga nije potvrda pripadnosti „zatvorenom ekosustavu“, već objektivizirani dokaz da je proizvod ispitan i verificiran u odnosu na definirane tehničke parametre interoperabilnosti. Navodi da dokumentacija o nabavi ne uvjetuje članstvo u bilo kojem konzorciju, ne ograničava certificiranje na određeni teritorij niti na određenu skupinu proizvođača te ne isključuje druga otvorena jednakovrijedna sučelja i druge jednakovrijedne dokaze sukladnosti. Ističe da žalitelj pritom ne navodi nijedan dokaz iz kojeg bi proizlazilo da je pristup certificiranju ograničen ili da je tržište zatvoreno za druge proizvođače. Žalitelj dalje navodi da za druga otvorena sučelja, poput sučelja prema normi ANSI C136.41 (NEMA), ne postoji certifikacijski sustav usporediv sa Zhaga-D4i programom, niti postoji „jedinstveni jednakovrijedan certifikat“ koji bi izdavala neovisna organizacija, pa zaključuje da traženi „jednakovrijedan certifikat“ objektivno ne postoji te da je jednakovrijednost samo formalna i neprovediva. Takav zaključak pravno i tehnički nije utemeljen, navodi naručitelj te pojašnjava da dokumentacija o nabavi ne propisuje da alternativno sučelje mora imati certifikacijski sustav identične organizacijske strukture ili istog naziva kao Zhaga-D4i program. Ona zahtijeva dokaz sukladnosti traženim tehničkim i funkcionalnim zahtjevima, a ne postojanje paralelnog certifikacijskog sustava iste formalne arhitekture. Pojam „jednakovrijedan“ odnosi se na razinu i sadržaj dokazivanja sukladnosti, a ne na identitet certifikacijskog tijela ili naziv certifikata. Načelo jednakovrijednosti ne podrazumijeva obvezu postojanja istovjetnog certifikacijskog mehanizma, već mogućnost dokazivanja ispunjenja traženih tehničkih 13 zahtjeva. Dokumentacija ne traži „certifikat istog tipa“, već dokaz koji objektivno i provjerljivo potvrđuje mehaničku, električnu i komunikacijsku interoperabilnost te funkcionalnu zamjenjivost modula, što predstavlja suštinu zahtjeva. Na žaliteljev navod da se usklađenost takvih sučelja „uobičajeno dokazuje izjavom proizvođača i tehničkom dokumentacijom“ naručitelj odgovara da takva općenita tvrdnja ne potvrđuje da je dokazivanje traženih funkcionalnosti nemoguće niti da je zahtjev nezakonit. Naručitelj navodi da je, s obzirom na predmet nabave i potrebu osiguranja dugoročne interoperabilnosti i nadogradivosti sustava javne rasvjete, ovlašten zahtijevati dokaz razine pouzdanosti koja omogućuje nedvojbenu provjeru ispunjenja traženih funkcionalnih kriterija. Sama činjenica da se određeni standard u praksi ponekad dokazuje proizvođačkom izjavom ne znači da je dužan prihvatiti isključivo takvu razinu dokaza niti da je zahtjev za objektivno provjerljivim dokazom nerazmjeran. Nadalje, tvrdnja da su gospodarski subjekti koji nude druga otvorena sučelja neopravdano isključeni nije učinjena vjerojatnom niti iz nje proizlazi da dokumentacija u praksi onemogućava ili ograničava primjenu načela jednakovrijednosti. Navod da „jednakovrijedan certifikat objektivno ne postoji“ ostaje na razini općenite tvrdnje, obrazlaže, bez stručne ili činjenične podloge koja bi upućivala na to da je jednakovrijednost, kako je normirana dokumentacijom, samo formalna, a ne stvarno provediva. Nije osnovana ni tvrdnja žalitelja da je predmetni zahtjev nerazmjeran predmetu nabave ili da nije tehnološki neutralan te da de facto uvjetuje posjedovanje certifikata vezanog uz točno određenog proizvođača. Suprotno tome, tehnička specifikacija formulirana je funkcionalno i jasno usmjerena na ispunjenje legitimnog cilja: osiguravanje mehaničke, električne i komunikacijske interoperabilnosti između svjetiljke i komunikacijskih modula različitih proizvođača te mogućnosti buduće nadogradnje bez zamjene svjetiljke, pojasnio je naručitelj. Navedeni zahtjev proizlazi iz potrebe osiguravanja dugoročne održivosti i otvorenosti sustava javne rasvjete kao infrastrukturnog sustava s dugim životnim vijekom. Budući da svjetiljke javne rasvjete u pravilu ostaju u uporabi više desetljeća (u dokumentaciji je predviđen očekivani životni vijek svjetiljki od minimalno 100.000h, što je ekvivalent oko 24 godine), za naručitelja je od ključne važnosti osigurati mogućnost buduće nadogradnje komunikacijskih i upravljačkih funkcionalnosti bez potrebe za zamjenom same svjetiljke. Propisivanjem otvorenog standardiziranog sučelja ili jednakovrijednog rješenja naručitelj navodi da upravo nastoji izbjeći ovisnost o zatvorenim ili proprietarnim sustavima pojedinih proizvođača te osigurati dugoročnu interoperabilnost i tržišno natjecanje u fazi nadogradnje i održavanja sustava. Uvjet izrijekom dopušta „Zhaga Book 18 ili jednakovrijedno otvoreno sučelje“, „D4i ili jednakovrijedan protokol“ te „Zhaga-D4i certifikat ili jednakovrijedan“, čime je osigurana tehnološka neutralnost i otvorenost prema alternativnim rješenjima. Naručitelj ne propisuje određenog proizvođača, marku ili model, već tehnički standard otvorenog sučelja ili jednakovrijedno rješenje, istaknuo je. Zhaga Book 18 i D4i nisu proizvođači, već industrijski standardi primjenjivi na proizvode velikog broja različitih proizvođača, što je već obrazloženo. Stoga zahtjev ne pogoduje određenom gospodarskom subjektu, već vrednuje isključivo funkcionalne i interoperabilne karakteristike sučelja, što je u potpunosti u skladu s načelom razmjernosti i tehnološke neutralnosti iz ZJN 2016. Pri tome valja naglasiti, smatra, da dokumentacija o nabavi u uvodnom dijelu Priloga 2 izričito propisuje primjenu načela jednakovrijednosti za sva upućivanja na norme, standarde ili proizvode te jasno omogućuje ponuditeljima nuđenje jednakovrijednih rješenja, uz obvezu da u ponudi dokažu da ponuđeno rješenje na jednakovrijedan način ispunjava propisane tehničke zahtjeve i osnovna 14 obilježja predmeta nabave. Navedena odredba dokumentacije dodatno potvrđuje da predmetni tehnički zahtjev nije formuliran na način koji bi isključivao jednakovrijedna rješenja, već upravo suprotno – osigurava njihovu dopuštenost uz odgovarajuće dokazivanje sukladnosti. Slijedom navedenog, nije osnovana tvrdnja da se propisanom tehničkom specifikacijom jednakovrijednost svodi na prividnu i neprovedivu mogućnost niti da predmetna odredba predstavlja prikriveno uvjetovanje Zhaga Book 18 rješenja. Budući da žalitelj nije učinio vjerojatnim niti dokazao postojanje povrede načela jednakovrijednosti, tehnološke neutralnosti ili tržišnog natjecanja, žalbeni navodi iz ove točke nisu osnovani te se predlažu odbiti. Nadalje naručitelj navodi da žalitelj neosnovano tvrdi da je zahtjev za dostavom Zhaga-D4i certifikata diskriminatoran jer je dobivanje tog certifikata uvjetovano članstvom u Zhaga Consortiumu te da se time pristup postupku javne nabave ograničava na članove privatnog udruženja, čime se navodno krši načelo jednakog tretmana i zabrane diskriminacije. Ističe da prije svega, dokumentacija o nabavi ne uvjetuje članstvo u Zhaga Consortiumu niti u bilo kojoj drugoj organizaciji. Ne propisuje se da ponuditelj mora biti član određenog konzorcija, niti se sudjelovanje u postupku veže uz poslovni ili organizacijski status proizvođača. Predmet ocjene u postupku javne nabave jest sukladnost proizvoda s jasno definiranim tehničkim i funkcionalnim zahtjevima interoperabilnosti, a ne organizacijski položaj proizvođača. Zhaga Book 18 i D4i nisu proizvođači niti komercijalni subjekti, već industrijski standardi otvorenog tipa. Certifikacija prema Zhaga-D4i programu predstavlja standardizirani postupak provjere sukladnosti proizvoda prema unaprijed definiranim tehničkim kriterijima interoperabilnosti, a sam postupak ne provodi Zhaga konzorcij, već se ispitivanja provode u više ovlaštenih i akreditiranih neovisnih laboratorija, što omogućuje dostupnost certificiranja proizvođačima globalno, bez teritorijalnih ili statusnih ograničenja (javno provjerljivo na linku: https://www.zhagastandard.org/ certification/certification-andtesting.html), obrazložio je u nastavku. Ako i postoji članstvo kao administrativni preduvjet za korištenje certifikacijskog znaka, to samo po sebi ne predstavlja diskriminaciju, osobito kada je članstvo dobrovoljno i dostupno svim proizvođačima pod jednakim uvjetima. Suprotno tvrdnji žalitelja o „monopolskom položaju“ i „prikrivenom pritisku za plaćenim članstvom“, referentni standard primjenjuje se na velik broj certificiranih proizvoda različitih proizvođača. Javna baza certificiranih proizvoda pokazuje više od 500 certificiranih svjetiljki prema Zhaga Book 18, od strane više od 120 različitih proizvođača (javno provjerljivo na linku: www.zhagastandard.org/products.html). Među certificiranim proizvođačima nalaze se globalno priznati proizvođači rasvjetne opreme, uključujući Signify (Philips), Schreder, Siteco, Lug Light Company, Zumtobel Group (Thorn), Ledvance, MS Lux i druge međunarodne i regionalne proizvođače aktivne na tržištu Europske unije i Republike Hrvatske. Naručitelj obrazlaže da ova činjenica potvrđuje da standard primjenjuje velika većina relevantnih proizvođača rasvjetnih tijela te objektivno isključuje postojanje zatvorenog, selektivnog ili monopolskog sustava. Žalitelj nadalje tvrdi da se predmetnim zahtjevom nameće „plaćanje pristupa privatnom certifikacijskom mehanizmu“, umjesto da se interoperabilnost dokazuje tehničkom dokumentacijom ili uzorcima. U tom kontekstu, smatra da, valja naglasiti da je u području tehničke standardizacije uobičajeno da se sukladnost proizvoda potvrđuje putem ispitivanja u akreditiranim laboratorijima (ispitna izvješća, certifikati, atesti), pri čemu takva ispitivanja podrazumijevaju određene troškove i administrativne postupke. Sama činjenica da je pribavljanje takvih dokaza povezano s određenim troškovima ne predstavlja zapreku tržišnom natjecanju, već mehanizam osiguravanja provjerljivosti 15 i tehničke pouzdanosti ponuđenih rješenja. Certifikacija prema Zhaga Book 18 standardu ne provodi se za svaki pojedini natječaj, već predstavlja jednokratnu potvrdu sukladnosti proizvoda s definiranim tehničkim kriterijima interoperabilnosti, čime se osigurava dugoročna interoperabilnost i pravna sigurnost. Pri tome je ključno naglasiti da dokumentacija o nabavi ne zahtijeva isključivo Zhaga rješenje niti isključivo Zhaga-D4i certifikat. Tehnički se dopušta „Zhaga Book 18 ili jednakovrijedno otvoreno sučelje“ te „D4i ili jednakovrijedan protokol“, a dokazno „ZhagaD4i certifikat ili jednakovrijedan“. Time je omogućeno nuđenje alternativnih otvorenih rješenja i dokazivanje njihove sukladnosti. Sudjelovanje u postupku javne nabave nije ograničeno na članove Zhaga Consortiuma, već je uvjetovano ispunjenjem tehničkih zahtjeva interoperabilnosti i dostavom odgovarajućeg dokaza sukladnosti. Tvrdnja žalitelja da se time „naglasak sa sukladnosti proizvoda prenosi na poslovni status proizvođača“ nije utemeljena. Dokumentacija vrednuje isključivo funkcionalne i interoperabilne karakteristike proizvoda – mehaničku, električnu i komunikacijsku usklađenost te mogućnost zamjenjivosti komunikacijskih modula različitih proizvođača i buduće nadogradnje bez zamjene svjetiljke. Ne vrednuje se članstvo u udruženju, već tehnička sukladnost proizvoda. Slijedom navedenog, navodi žalitelja o diskriminaciji proizvođača i navodnom uvjetovanju poslovnog statusa nisu osnovani. Slijedom svega navedenog, žalitelj nije učinio vjerojatnim niti dokazao da predmetna tehnička specifikacija ima diskriminatorni učinak, da ograničava tržišno natjecanje ili da onemogućava primjenu načela jednakovrijednosti. Suprotno tome, dokumentacija o nabavi jasno dopušta jednakovrijedna tehnička rješenja i jednakovrijedne dokaze sukladnosti, temelji se na referentnom međunarodno prihvaćenom otvorenom standardu (ili jednakovrijednom) primjenjivom na velik broj proizvođača te je usmjerena na legitimni cilj osiguravanja interoperabilnosti i dugoročne održivosti sustava javne rasvjete. Stoga je predmetni zahtjev u potpunosti u skladu s člancima 4., 205., 206. i 210. ZJN 2016, razmjeran predmetu nabave i objektivno opravdan s aspekta zaštite javnog interesa, tehnološke neutralnosti i osiguranja otvorenog tržišnog natjecanja. Sukladno navedenom, predlaže se odbiti žalbeni navod u cijelosti kao neosnovan. U žalbenom je postupku u svrhu ocjene osnovanosti žalbenih osporavanja utvrđeno da je naručitelj također u tehničkim specifikacijama predmeta nabave naveo: „Sučelje mora biti mehanički, električki i komunikacijski usklađeno sa standardom Zhaga Book 18 ili jednakovrijednim otvorenim sučeljem, u kombinaciji s D4i protokolom ili jednakovrijednim, čime se osigurava interoperabilnost između svjetiljke i komunikacijskih modula različitih proizvođača te mogućnost jednostavne naknadne nadogradnje Smart City funkcionalnosti bez potrebe za zamjenom svjetiljke. Kao dokaz je potrebno dostaviti Zhaga D4i certifikat ili jednakovrijedan.“. Žalitelj smatra da je naručitelj samo formalno omogućio primjenu načela jednakovrijednosti propisivanjem zahtjeva da sučelje mora biti usklađeno sa standardom Zhaga Book 18 ili jednakovrijednim otvorenim sučeljem, dok je istodobnim zahtjevom za dostavu Zhaga D4i certifikata ili jednakovrijednog kao dokaza navedenom traženju, prema mišljenju žalitelja, faktično onemogućio nuđenje jednakovrijednih rješenja. Međutim, neutemeljeni su takvi zaključci žalitelja. Naime, iz dokumentacije o nabavi proizlazi da je naručitelj propisao kako traženo sučelje mora biti mehanički, električki i komunikacijski usklađeno sa standardom Zhaga Book 18 ili jednakovrijednim otvorenim sučeljem, u kombinaciji s D4i protokolom ili 16 jednakovrijednim, radi osiguranja interoperabilnosti između svjetiljke i komunikacijskih modula različitih proizvođača te omogućavanja jednostavne naknadne nadogradnje Smart City funkcionalnosti bez potrebe za zamjenom svjetiljke. Nadalje, kao dokaz ispunjenja navedenog zahtjeva naručitelj je propisao dostavu Zhaga D4i certifikata ili jednakovrijednog. Dakle, suprotno žaliteljevim navodima, naručitelj nije propisao isključivu primjenu standarda Zhaga Book 18 niti isključivu dostavu Zhaga D4i certifikata, već je u oba slučaja izričito predvidio mogućnost nuđenja jednakovrijednog tehničkog rješenja odnosno dostave jednakovrijednog dokaza. Takvim određivanjem tehničkih specifikacija naručitelj nije isključio primjenu načela jednakovrijednosti, već je gospodarskim subjektima omogućio da, uz traženi standard i certifikat, ponude i druga tehnička rješenja te odgovarajuće dokaze kojima će dokazati njihovu jednakovrijednost. Naručitelj je obrazložio da suprotno žaliteljevoj tvrdnji svrha predmetnog zahtjeva nije pogodovanje određenom proizvođaču ili certifikacijskom sustavu, već osiguravanje interoperabilnosti između svjetiljki i komunikacijskih modula različitih proizvođača te omogućavanje buduće nadogradnje sustava Smart City funkcionalnostima bez zamjene svjetiljki. Navedeni cilj predstavlja objektivnu potrebu naručitelja povezanu s predmetom nabave, a propisani zahtjev usmjeren je na osiguravanje funkcionalne kompatibilnosti i otvorenosti sustava tijekom njegova životnog vijeka. Pri tome valja istaknuti da načelo jednakovrijednosti ne znači da naručitelj ne može zahtijevati određenu razinu funkcionalnosti, interoperabilnosti ili usklađenosti s tehničkim standardom, već da je dužan omogućiti gospodarskim subjektima dokazivanje kako i druga tehnička rješenja postižu istu funkcionalnost. Upravo je to naručitelj u konkretnom slučaju i učinio propisivanjem mogućnosti nuđenja jednakovrijednog otvorenog sučelja, jednakovrijednog komunikacijskog protokola te jednakovrijednog dokaza što i proizlazi iz zahtjeva „Sučelje mora biti mehanički, električki i komunikacijski usklađeno sa standardom Zhaga Book 18 ili jednakovrijednim otvorenim sučeljem….“, dakle naručitelj nije isključivo tražio određeni standard, standardom Zhaga Book 18, s obzirom da je već u zahtjevu odredio da se može raditi i o jednakovrijednom standardu. Nadalje, žalitelj tijekom žalbenog postupka nije konkretizirao koje bi otvoreno sučelje ili koji komunikacijski protokol smatrao jednakovrijednim zahtijevanom standardu a da ne bi mogao biti ponuđen zbog isključivog traženja, niti je dokazao da za takvo rješenje nije moguće dostaviti jednakovrijedan dokaz kojim bi se potvrdilo ispunjavanje zahtijevane interoperabilnosti. Žalitelj također nije dokazao da na tržištu postoje proizvodi koji ispunjavaju funkcionalne zahtjeve naručitelja, ali su isključeni isključivo zbog osporene odredbe dokumentacije o nabavi. Njegovi navodi stoga su ostali na razini općih tvrdnji koje nisu potkrijepljene odgovarajućim dokazima. Nedvojbeno je da je u konkretnom predmetu naručitelj doista propisao "standard Zhaga Book 18 ili jednakovrijedno otvoreno sučelje", te okolnost traženja dokaza Zhaga-D4i certifikat ili jednakovrijedan ne znači da je načelo jednakovrijednosti isključeno s obzirom da već postavljenim uvjetom naručitelj omogućuje nuđenje jednakovrijednog, dakle u konkretnom slučaju izraz „ili jednakovrijedan“ se ponajprije odnosi na dokazivanje istog funkcionalnog zahtjeva, a zatim i kod traženog dokaza propisanom uvjetu dopušta i jednakovrijedan dokaz. Sporna odredba dokumentacije o nabavi ne propisuje isključivo jedno tehničko rješenje, nego izričito dopušta: sučelje u skladu sa standardom Zhaga Book 18 (D4i), ili drugo jednakovrijedno sučelje. 17 Iz dokumentacije o nabavi proizlazi da naručitelj nije zahtijevao isključivo Zhaga Book 18 niti isključivo Zhaga-D4i certifikat, već je izričito dopustio i jednakovrijedno otvoreno sučelje, a zatim i jednakovrijedan dokaz. Slijedom navedenoga, dokumentacija o nabavi ne upućuje na obvezu nuđenja isključivo jednog tehničkog rješenja niti isključivo jednog certifikacijskog sustava. Stoga se ocjenjuje da je u konkretnom slučaju naručitelj omogućio nuđenje jednakovrijednog otvorenog sučelja te dostavu jednakovrijednog dokaza, a žalitelj nije dokazao da je takva mogućnost samo prividna ili da u praksi isključuje određene gospodarske subjekte ili proizvode. Valja istaknuti da naručitelj može zahtijevati određeni tehnički standard ili odgovarajući dokaz njegove ispunjenosti, pod uvjetom da istodobno omogućuje nuđenje jednakovrijednih tehničkih rješenja i dokazivanje njihove jednakovrijednosti odgovarajućim dokazima. U konkretnom slučaju dokumentacija o nabavi upravo tako i glasi. Slijedom navedenoga, valja ocijeniti da žalitelj nije dokazao da osporena odredba dokumentacije o nabavi predstavlja samo formalno dopuštanje jednakovrijednosti niti da ima učinak neopravdanog ograničavanja tržišnog natjecanja ili pogodovanja određenom proizvođaču te je stoga žalbeni navod ocijenjen neosnovanim. Nadalje žalitelj upućuje na nepoštenu prednost na temelju posjedovanja IDA certifikata (international dark sky association) ističe da je naručitelj u kriterijima za odabir ponude postavio zahtjeve za funkcionalne i kvalitativne značajke svjetiljki, između ostalih pod oznakom A: „Sve dekorativne i urbane svjetiljke posjeduju certifikat „Dark Sky Approved“ izdan od Međunarodne organizacije za noćno nebo (eng. DarkSKY Association (IDA) ili jednakovrijedan, koji služi za dokazivanje uvjeta ULOR =0 Zahtijevani dokaz sukladnosti: IDA (International Dark-Sky Association) certifikat ili jednakovrijedan“. Žalitelj obrazlaže da je u predmetnom postupku javne nabave naručitelj dokumentacijom o nabavi propisao minimalni tehnički zahtjev da ponuđene svjetiljke moraju imati ULOR = 0, odnosno nultu emisiju svjetlosnog toka prema gore. Navodi da naručitelj pritom nije propisao posebno i izričito dokazno sredstvo kojim se ta tehnička karakteristika dokazuje, već je u dokumentaciji općenito zahtijevao dostavu svjetlotehničkih proračuna, fotometrijskih datoteka te fotometrijskih ispitnih izvješća, iz kojih se, po svojoj naravi, može nedvojbeno utvrditi i vrijednost ULOR-a svjetiljke. Istodobno, naručitelj je u kriterijima za odabir ponude predvidio dodjelu dodatnih 5 bodova za svjetiljke koje posjeduju oznaku odnosno certifikat „Dark Sky Approved“ (IDA) ili jednakovrijedan, navodeći kako isti služi za dokazivanje uvjeta ULOR = 0. Takvim postupanjem, navodi žalitelj, naručitelj ne boduje dodatnu tehničku kvalitetu proizvoda, već formalno posjedovanje određene oznake privatne organizacije, iako se ista tehnička karakteristika (ULOR = 0) ionako mora dokazivati kroz tehničku dokumentaciju koja je obvezni dio ponude, i naručitelj mora utvrditi sukladnost s navedenim zahtjevom i kod svjetiljki onih ponuditelja koji ne dostavljaju IDA certifikat. Obrazlaže da ULOR predstavlja mjerljivu svjetlotehničku karakteristiku svjetiljke koja proizlazi iz fotometrijskih podataka i standardiziranih ispitivanja te je objektivno provjerljiva iz svjetlotehničkih proračuna, fotometrijskih datoteka i fotometrijskih ispitnih izvješća. Slijedom toga, navodi, činjenica posjedovanja ili neposjedovanja određene oznake ne mijenja samu tehničku karakteristiku proizvoda, niti predstavlja dodatno funkcionalno ili kvalitativno svojstvo svjetiljke u odnosu na već propisani zahtjev ULOR = 0. Nije, naime, navodi žalitelj, posjedovanje certifikata samo po sebi tehnička karakteristika svjetiljke, već je certifikat potvrda sukladnosti svjetiljke s određenom tehničkom karakteristikom, jasno definiranom u okviru prihvaćene (harmonizirane) 18 norme prema kojoj se ispitivanje sukladnosti provodi. Dakle, naručitelj je obvezan definirati tehničke karakteristike svjetiljke koje treba dokazati (primjerice ULOR=0), a kada za potvrđivanje sukladnosti s određenom tehničkom specifikacijom zahtjeva dostavu određenog certifikata ili ispitnog izvješća, obvezan je navesti i važeću normu prema kojoj se traži dokazivanje sukladnosti, i prema kojoj (ili jednakovrijednoj) traženi certifikat ili ispitno izvješće treba potvrditi sukladnost, a sve kako bi zahtjev bio sukladan ZJN 2016, i kako bi ponuditelji imali priliku dokazivati traženu tehničku specifikaciju jednakovrijednim dokaznim sredstvima. Pri tom tijelo za ocjenu sukladnosti u smislu stavaka članka 213. ZJN 2016 je tijelo koje provodi aktivnosti ocjene sukladnosti, uključujući kalibriranje, testiranje, certificiranje i inspekciju, koje je akreditirano u skladu s Uredbom (EZ) br. 765/2008 Europskog parlamenta i Vijeća. Naručitelj deklarativno dozvoljava jednakovrijedan certifikat kako bi zadovoljio zakonsku obavezu o navođenju jednakovrijednosti, međutim ne navodi osnovne kriterije jednakovrijednosti: nije poznato prema kojoj normi se traži da se certifikatom potvrdi sukladnost svjetiljke s zahtjevom ULOR=O, niti koje je to tijelo za ocjenu sukladnosti koje smatra jednakovrijednim udruzi građana DarkSky Association. IDA certifikat ne izdaje niti jedno certifikacijsko tijelo akreditirano od strane nacionalne akreditacijske agencije sukladno uredbi 765/2008, niti se primjenjuje bilo koja harmonizirana norma u EU niti međunarodno priznata norma, te se navedeno u smislu EU legislative i ZJN 2016 niti ne može zvati certifikatom. Naprotiv, navodi žalitelj nadalje, predmetni „certifikat“ izdaje privatna udruga građana, ljubitelja tamnog neba, uz određenu novčanu naknadu i prema kriterijima koje je sama utvrdila, bez bilo kakve priznate akreditacije i bez poznate harmonizirane EU norme u kojoj su definirani kriteriji za ocjenu sukladnosti, a time i bez neovisnog, provjerljivog i usporedivog procesa certificiranja. Zbog toga on nema pravnu snagu u smislu ZJN 2016 te ne može predstavljati kriterij na temelju kojeg bi se pojedinom ponuditelju davala prednost ili ga se stavljalo u nepovoljniji položaj u postupku javne nabave, jer to predstavlja nedopuštenu prednost i diskriminaciju ponuditelja čije svjetiljke ispunjavaju uvjet ULOR=O, a koji tu sukladnost dokazuju priznatim dokaznim sredstvima - izvješćima izrađenima prema EU harmoniziranim normama, izdanim od akreditiranih tijela za cijenu sukladnosti, u skladu s Uredbom (EZ) br. 765/2008 Europskog parlamenta i Vijeća. Suprotno tomu, obrazlaže, DarkSky Association je udruga građana, a nije certifikacijsko tijelo akreditirano od strane Hrvatske akreditacijske agencije (HAA) niti bilo koje druge nacionalne akreditacijske agencije u Europskoj uniji. Štoviše, naglašava žalitelj, nije akreditirano niti od strane bilo koje druge nacionalne akreditacijske institucije izvan EU koja je potpisnica međunarodnog sporazuma o međusobnom priznavanju akreditacija (IAF MLA – International Accreditation Forum Multilateral Agreement). Sukladno temeljnim načelima javne nabave, a osobito načelu jednakog tretmana, zabrane diskriminacije i razmjernosti, kriteriji za odabir ponude moraju biti objektivni, povezani s predmetom nabave te jasno i mjerljivo utvrdivi. Bodovanje privatne, neakreditirane oznake, uz već propisan tehnički obvezan zahtjev ULOR = 0 koji je provjerljiv iz tehničke dokumentacije, nije razmjerno cilju nabave niti predstavlja objektivno mjerljivu dodatnu kvalitetu, već neopravdano pogoduje određenim gospodarskim subjektima i proizvođačima koji posjeduju takvu marketinšku oznaku. Slijedom svega navedenog, zaključuje, kriterij bodovanja koji se temelji na posjedovanju oznake IDA „Dark Sky Approved” predstavlja nepoštenu i diskriminatornu prednost, jer se njime ne vrednuje viša tehnička kvaliteta svjetiljke u odnosu na onu koja se dokumentacijom traži kao minimalna (ULOR=0), nego vrednuje formalno posjedovanje oznake koja nije propisana kao obvezno dokazno sredstvo za 19 ULOR = 0, niti proizlazi iz sustava akreditirane ocjene sukladnosti u smislu ZJN 2016 i relevantnog prava Europske unije. U odgovoru na žalbu naručitelj navodi da se žalbeni navod temelji na pogrešnom tumačenju dokumentacije o nabavi, pogrešnoj pravnoj kvalifikaciji predmetnog kriterija te na neutemeljenim tvrdnjama o navodnoj diskriminaciji i ograničavanju tržišnog natjecanja. Prije svega smatra da je potrebno naglasiti da predmetna oznaka nije propisana kao minimalni tehnički zahtjev niti kao uvjet prihvatljivosti ponude. Minimalni tehnički zahtjev u dokumentaciji o nabavi jasno je definiran kroz uvjet ULOR = 0, odnosno zahtjev da svjetiljke ne emitiraju svjetlosni tok prema gore. Taj zahtjev predstavlja minimalnu tehničku specifikaciju i dokazuje se sukladno pravilima dokazivanja minimalnih tehničkih zahtjeva koja su izričito propisana dokumentacijom o nabavi. Dokumentacijom je jasno određeno da se sukladnost s minimalnim tehničkim zahtjevima dokazuje tehničkim listovima, katalozima proizvođača ili drugim tehničkim dokumentima, odnosno izjavom proizvođača ili ovlaštenog zastupnika ako određena karakteristika nije sadržana u tehničkoj dokumentaciji. Budući da za zahtjev ULOR = 0, obrazlaže nadalje, nije propisano posebno dokazno sredstvo poput certifikata ili ispitnog izvješća, isti se dokazuje upravo na taj način, odnosno tehničkom dokumentacijom proizvođača. Stoga je netočna tvrdnja žalitelja da dokumentacijom o nabavi nije jasno definirano kako se dokazuje ispunjenje tog tehničkog zahtjeva. Oznaka „Dark Sky Approved“ nije uvedena kao dokaz minimalnog tehničkog zahtjeva, nego kao dobrovoljni kriterij kvalitete u okviru kriterija za odabir ponude. Dokumentacijom o nabavi predviđeno je da ponuditelji koji za dekorativne i urbane svjetiljke posjeduju predmetnu oznaku ili jednakovrijednu oznaku mogu ostvariti dodatnih 5 bodova. Neispunjavanje tog kriterija ni na koji način ne utječe na prihvatljivost ponude niti predstavlja prepreku sudjelovanju u postupku javne nabave. Ponuditelj koji ne posjeduje predmetnu oznaku, naveo je naručitelj, može u potpunosti zadovoljiti sve minimalne tehničke zahtjeve, uključujući zahtjev ULOR = 0, i sudjelovati u postupku pod jednakim uvjetima kao i svi ostali gospodarski subjekti. Slijedom toga, predmetni kriterij ne predstavlja uvjet sudjelovanja niti uvjet prihvatljivosti ponude, nego isključivo dobrovoljni kriterij kvalitete koji se vrednuje kroz bodovni sustav. Dodatno treba istaknuti da predmetni kriterij nosi 5 bodova od ukupno 100 bodova, odnosno 5 % ukupne ocjene ponude. Takav ponder jasno pokazuje da se radi o razmjernom kriteriju koji ne može imati odlučujući utjecaj na ishod postupka javne nabave niti može dovesti do ograničavanja tržišnog natjecanja. U praksi javne nabave, uključujući praksu Državne komisije za kontrolu postupaka javne nabave, razmjernost kriterija za odabir ponude predstavlja jedan od ključnih elemenata ocjene njihove zakonitosti. U konkretnom slučaju riječ je o dodatnom kriteriju kvalitete koji ima ograničen ponder i koji služi poticanju dodatnih okolišnih i tehničkih svojstava proizvoda iznad minimalno propisanog standarda. Žalitelj također pogrešno tvrdi da predmetni kriterij predstavlja diskriminaciju ponuditelja. Naime, žalitelj uopće ne dokazuje da je predmetna oznaka dostupna samo određenim proizvođačima ili da je pribavljanje takve oznake ograničeno. Naprotiv, oznaku „Dark Sky Approved“ posjeduje velik broj relevantnih proizvođača rasvjete koji djeluju na europskom tržištu, uključujući proizvođače poput Schréder, Signify (Philips) i Thorn Lighting, kao i druge međunarodne proizvođače dekorativne i urbane rasvjete. Riječ je o oznaci koja je široko rasprostranjena na tržištu te se često koristi u postupcima javne nabave rasvjete unutar Europske unije kao pokazatelj smanjenog svjetlosnog onečišćenja i zaštite noćnog okoliša. U takvim okolnostima ne 20 može se govoriti o ograničavanju tržišnog natjecanja niti o pogodovanju određenom proizvođaču. Teret dokazivanja diskriminacije ili ograničavanja tržišta je na žalitelju, a žalitelj takve okolnosti uopće nije dokazao. Smatra da je posebno važno naglasiti da se predmetni kriterij odnosi isključivo na dekorativne i urbane svjetiljke, dok se ne primjenjuje na cestovne svjetiljke koje također čine dio predmeta nabave. Dekorativne i urbane svjetiljke tipično se postavljaju u parkovima, pješačkim zonama, trgovima, povijesnim jezgrama i drugim urbanim prostorima, u kojima je zaštita noćnog okoliša i smanjenje svjetlosnog onečišćenja posebno važna. Upravo u takvim okruženjima standardi koji ograničavaju rasipanje svjetlosti prema nebu imaju posebnu funkcionalnu i okolišnu svrhu. Stoga je, ističe naručitelj, predmetni kriterij jasno povezan s predmetom nabave i s okolišnim aspektima rasvjete, što je u potpunosti u skladu s člankom 284. ZJN prema kojem se ekonomski najpovoljnija ponuda može utvrđivati na temelju kriterija koji uključuju kvalitativne i okolišne aspekte povezane s predmetom nabave. Žalitelj u svojoj argumentaciji pogrešno pokušava primijeniti odredbe članka 213. ZJN koje se odnose na izvješća o testiranju i potvrde tijela za ocjenu sukladnosti. Navedena odredba primjenjuje se u situacijama kada naručitelj zahtijeva izvješće o testiranju ili potvrdu tijela za ocjenu sukladnosti kao obvezno dokazno sredstvo za dokazivanje tehničkih zahtjeva ili kriterija. U konkretnom slučaju naručitelj nije zahtijevao potvrdu tijela za ocjenu sukladnosti u smislu članka 213. stavka 3. ZJN 2016 niti je propisao da predmetna oznaka mora biti izdana od tijela akreditiranog sukladno Uredbi (EZ) br. 765/2008. Predmetna oznaka nije propisana kao obvezno dokazno sredstvo tehničke specifikacije niti kao uvjet prihvatljivosti ponude, već kao dobrovoljni kriterij kvalitete koji nosi dodatne bodove u okviru modela ekonomski najpovoljnije ponude. Stoga se pravni režim članka 213. ZJN 2016 na predmetni kriterij ne može primijeniti na način kako to tumači žalitelj. Činjenica da predmetna oznaka uključuje potvrdu parametra ULOR = 0 ne znači da se njome dokazuje minimalni tehnički zahtjev, budući da se minimalni tehnički zahtjev dokazuje tehničkom dokumentacijom proizvođača sukladno pravilima dokazivanja iz dokumentacije o nabavi. Predmetna oznaka pritom ne predstavlja dokaz minimalnog tehničkog zahtjeva, već dodatnu potvrdu usklađenosti svjetiljke s kriterijima smanjenja svjetlosnog onečišćenja kroz međunarodno prepoznat sustav označavanja koji uključuje neovisnu provjeru tehničkih karakteristika proizvoda, za razliku od tehničke dokumentacije koja predstavlja podatke proizvođača. Dodatno je potrebno naglasiti da dokumentacijom o nabavi nije zahtijevana isključivo oznaka „Dark Sky Approved“, već je izričito dopuštena i dostava jednakovrijedne oznake ili drugog odgovarajućeg dokaza. Time je, navodi naručitelj, jasno otvorio mogućnost ponuditeljima da predmetni kriterij kvalitete dokažu i drugim odgovarajućim dokaznim sredstvima koja potvrđuju usporedivu razinu standarda zaštite od svjetlosnog onečišćenja i ograničenja svjetlosnog toka prema gore. Takva formulacija kriterija osigurava dodatnu širinu i fleksibilnost dokazivanja te sprječava vezivanje kriterija uz jednu organizaciju ili jedan specifični sustav označavanja. Slijedom toga, predmetni kriterij ne uvjetuje posjedovanje točno određene oznake, već omogućuje ponuditeljima dokazivanje jednakovrijednog standarda drugim odgovarajućim oznakama ili dokazima. Upravo činjenica da je dopuštena jednakovrijednost dodatno potvrđuje da predmetni kriterij ne ograničava tržišno natjecanje niti stavlja pojedine gospodarske subjekte u nepovoljniji položaj, nego omogućuje širi spektar načina dokazivanja dodatne razine kvalitete proizvoda. Time je u potpunosti poštovano načelo razmjernosti i načelo jednakog tretmana gospodarskih subjekata iz članka 4. ZJN. Nadalje, u postupcima javne nabave uobičajena je praksa da se određene tehničke 21 karakteristike proizvoda dokazuju tehničkom dokumentacijom proizvođača, dok se dodatni standardi kvalitete vrednuju kroz certifikate ili oznake koje potvrđuju višu razinu okolišnih ili funkcionalnih svojstava proizvoda. U konkretnom slučaju situacija je dodatno jasna jer predmetna oznaka nije propisana kao dokaz minimalnog tehničkog zahtjeva, već se njome u okviru kriterija za odabir ponude vrednuje dodatna razina standarda zaštite od svjetlosnog onečišćenja, dok je uvjet ULOR = 0 već propisan kao minimalni tehnički zahtjev koji mora biti ispunjen neovisno o ostvarivanju predmetnih bodova. Uzimajući u obzir sve navedeno, jasno je da predmetni kriterij predstavlja zakonit kriterij kvalitete u okviru modela ekonomski najpovoljnije ponude. Kriterij je povezan s predmetom nabave, razmjeran je s obzirom na svoj ponder, ne predstavlja uvjet sudjelovanja u postupku, ne ograničava tržišno natjecanje te je dostupan širokom krugu proizvođača rasvjete na europskom tržištu. Povodom žalbenog osporavanja u žalbenom je postupku utvrđeno da je naručitelj u dokumentaciji o nabavi odredio kriterije za ocjenu ekonomski najpovoljnije ponude te je uz cijenu odredio i kriterij „Funkcionalne i kvalitativne značajke svjetiljki“. Navedeni je kriterij opisao navodeći: „kao dodatni kriterij za odabir ekonomski najpovoljnije ponude određuje funkcionalne i kvalitativne značajke ponuđene opreme (svjetiljki). Naručitelj će dodatnim bodovima nagraditi ponude koje budu udovoljavale, naručitelju bitnim, kriterijima ispod. Svrha ovog bodovanja je potaknuti ponuditelje da ponude najbolje moguće rješenje, koje će imati dodatnu vrijednost za naručitelja u smislu održavanja, vizualnog identiteta, sigurnosti i ekoloških standarda „sve dekorativne i urbane svjetiljke posjeduju certifikat „Dark Sky approved“ izdan od Međunarodne organizacije za noćno nebo ili jednakovrijedan koji služi za dokazivanje uvjeta ULOR=0“. Kao kriterij je navedeno „Sve dekorativne i urbane svjetiljke posjeduju certifikat “Dark Sky Approved", izdan od Međunarodne organizacije za noćno nebo (eng. Dark-Sky Association (IDA) ili jednakovrijedan, koji služi za dokazivanje uvjeta ULOR=0.“ te je dokazom određeno „ IDA (International Dark-Sky Association) certifikat ili jednakovrijedan“ te se može ostvariti maksimalno 5 bodova s osnove navedenog kriterija. Valja dodatno naglasiti da je naručitelj odredio i ostale kriterije za dodatnu dodjelu bodova ponudi osim navedenog: urbane dekorativne svjetiljke istog proizvođača; sve svjetiljke istog proizvođača; Dekorativne svjetiljke TIP 3 i TIP 4 pripadaju grupi fotobiološkog rizika RGO ili jednakovrijedno te se kao dokaz prilaže Ispitno izvješće izdano od strane laboratorija akreditiranog prema normi ISO 17025 (ili jednakovrijednoj}, kojim se potvrđuje da svjetiljka ispunjava zahtjeve fotobiološke sigurnosti sukladno normi IEC/EN 62471:2006 (ili jednakovrijednoj) te da je razvrstana u grupu fotobiološkog rizika RGO ili jednakovrijedno. U vezi žalbenog osporavanja valja prije svega uputiti na članak 284. ZJN 2016 koji određuje da se ekonomski najpovoljnija ponuda utvrđuje na temelju cijene ili troška, primjenom pristupa isplativosti, kao što je trošak životnog vijeka, u skladu s pododjeljkom 2. ovoga odjeljka, te može uključivati najbolji omjer između cijene i kvalitete, koji se ocjenjuje na temelju kriterija, uključujući kvalitativne, okolišne ili društvene značajke, povezanih s predmetom nabave. Kriteriji iz stavka 1. ovoga članka mogu obuhvaćati na primjer: 1. kvalitetu, uključujući tehničku vrijednost, estetske i funkcionalne značajke, pristupačnost, rješenje za sve korisnike, društvene, okolišne i inovativne značajke te trgovanje i uvjete trgovanja, 2. organizaciju, kvalifikacije i iskustvo osoblja angažiranog na izvršenju određenog ugovora, ako kvaliteta angažiranog osoblja može značajno utjecati na razinu uspješnosti izvršenja 22 ugovora, ili 3. usluge nakon prodaje i tehničku pomoć, uvjete isporuke kao što su datum isporuke, proces isporuke i rok isporuke ili rok izvršenja. Također članak 285. ZJN 2016 određuje da kriteriji za odabir ponude ne smiju biti diskriminirajući, moraju biti povezani s predmetom nabave te moraju omogućiti učinkovito nadmetanje. Smatra se da su kriteriji za odabir ponude povezani s predmetom nabave ako se odnose na radove, robu ili usluge koji će se pružati u okviru tog ugovora u bilo kojem pogledu i u bilo kojoj fazi njihova životnog vijeka, uključujući čimbenike obuhvaćene u: 1. određenom postupku proizvodnje, izvedbe ili trgovine tim radovima, robom ili uslugama, ili 2. određenom postupku za drugu fazu njihova životnog vijeka, i onda kada takvi čimbenici nisu dio njihova materijalnog sadržaja. Javni naručitelj mora odrediti kriterije za odabir ponude na način koji mu omogućava učinkovit pregled i ocjenu ponuda te provjeru informacija dostavljenih od ponuditelja, a u slučaju dvojbe mora učinkovito provjeriti točnost dostavljenih podataka i dokaza u ponudi. Prije svega valja istaknuti da žalitelj svoju argumentaciju u odnosu na propisani kriterij ekonomski najpovoljnije ponude temelji na pogrešnoj pretpostavci da se radi o dokazu ispunjavanja minimalne tehničke specifikacije ULOR=0, odnosno da naručitelj boduje isključivo formalno posjedovanje određene oznake za tehničko svojstvo koje svi ponuditelji ionako moraju zadovoljiti. Međutim, iz dokumentacije o nabavi proizlazi drukčije. Naime, naručitelj je u tehničkim specifikacijama propisao kao obvezni minimalni zahtjev da ponuđene svjetiljke moraju imati ULOR = 0, odnosno da ne emitiraju svjetlosni tok prema gore. Istodobno je način dokazivanja ispunjenja minimalnih tehničkih zahtjeva zasebno uredio odredbama dokumentacije o nabavi, propisujući da se sukladnost dokazuje tehničkim listovima, katalozima proizvođača, tehničkom dokumentacijom ili izjavom proizvođača odnosno ovlaštenog zastupnika, ukoliko pojedina karakteristika nije sadržana u tehničkoj dokumentaciji. Dakle, iz dokumentacije ne proizlazi da je za dokazivanje tehničkog zahtjeva ULOR=0 bilo propisano posjedovanje oznake "Dark Sky Approved" niti bilo kojeg drugog certifikata. S druge strane, predmetna oznaka (kako navedeni uvjet naziva žalitelj) propisana je isključivo u okviru kriterija za odabir ekonomski najpovoljnije ponude pod nazivom "Funkcionalne i kvalitativne značajke svjetiljki". U opisu navedenog kriterija naručitelj je naveo da će dodatnim bodovima nagraditi ponude koje budu udovoljavale dodatnim kriterijima koji za naručitelja predstavljaju dodatnu vrijednost u smislu održavanja, vizualnog identiteta, sigurnosti i ekoloških standarda, pri čemu je za dekorativne i urbane svjetiljke koje posjeduju oznaku "Dark Sky Approved" ili jednakovrijednu oznaku predvidio dodjelu pet bodova. Iz navedenoga proizlazi da predmetna oznaka nije uvjet sudjelovanja niti uvjet prihvatljivosti ponude, već predstavlja jedan od kriterija kvalitete na temelju kojeg naručitelj vrednuje dodatna svojstva ponuđenih svjetiljki iznad minimalno propisanih tehničkih zahtjeva. Ponuditelj koji ne raspolaže predmetnom oznakom može podnijeti valjanu i prihvatljivu ponudu, pod uvjetom da ispunjava sve propisane tehničke specifikacije, uključujući zahtjev ULOR=0, pri čemu jedino neće ostvariti dodatne bodove po predmetnom kriteriju. Sukladno članku 284. stavku 2. i članku 285. ZJN 2016, kriteriji za odabir ekonomski najpovoljnije ponude mogu obuhvaćati kvalitativne, okolišne i druge značajke povezane s predmetom nabave, pod uvjetom da omogućuju učinkovito tržišno natjecanje, da nisu diskriminirajući te da su povezani s predmetom nabave. Povezanost kriterija s predmetom nabave postoji kada se isti odnosi na robu, usluge ili radove koji se nabavljaju, odnosno na njihova svojstva, funkcionalnost ili učinke tijekom njihova životnog vijeka. U konkretnom slučaju valja cijeniti da je predmetni 23 kriterij nedvojbeno povezan s predmetom nabave. Naime, predmet nabave obuhvaća rekonstrukciju sustava javne rasvjete isporukom i ugradnjom novih dekorativnih, urbanih i cestovnih svjetiljki, pri čemu je naručitelj izričito naveo da dodatnim bodovanjem želi potaknuti ponuditelje na nuđenje proizvoda koji osim ispunjavanja minimalnih tehničkih zahtjeva ostvaruju i višu razinu okolišnih te funkcionalnih svojstava, osobito u dijelu smanjenja svjetlosnog onečišćenja i zaštite noćnog okoliša. Takvo obrazloženje proizlazi kako iz opisa predmetnog kriterija sadržanog u dokumentaciji o nabavi, tako i iz odgovora naručitelja na žalbu, u kojem pojašnjava da se predmetni kriterij primjenjuje isključivo na dekorativne i urbane svjetiljke koje se postavljaju u parkovima, pješačkim zonama, trgovima, povijesnim jezgrama i drugim urbanim prostorima u kojima zaštita noćnog okoliša ima osobitu važnost. Dalje, neutemeljeno žalitelj tvrdi da se predmetnim kriterijem vrednuje isključivo tehničko svojstvo ULOR=0 koje je već propisano kao minimalni tehnički zahtjev. Naime, činjenica da oznaka "Dark Sky Approved" između ostalog potvrđuje ispunjenje zahtjeva ULOR=0 ne znači da naručitelj predmetnim kriterijem ponovno vrednuje isto tehničko svojstvo. Iz zahtjeva dokumentacije o nabavi kao i obrazloženja naručitelja proizlazi da predmetnu oznaku ne vrednuje kao dokaz ispunjenja minimalne tehničke specifikacije, nego kao pokazatelj više razine okolišne kvalitete proizvoda, odnosno dodatne potvrde da svjetiljka udovoljava međunarodno prepoznatim kriterijima zaštite noćnog okoliša i ograničenja svjetlosnog onečišćenja. Stoga nije osnovan žalbeni navod da se predmetnim kriterijem dvostruko vrednuje ista tehnička karakteristika. Jednako tako, nisu osnovani ni žalbeni navodi kojima žalitelj osporava pravnu prirodu predmetne oznake pozivajući se na članak 213. ZJN 2016 i Uredbu (EZ) br. 765/2008. Naime, navedene odredbe uređuju situacije u kojima naručitelj kao dokaz ispunjavanja tehničkih specifikacija ili drugih zahtjeva zahtijeva izvješća o ispitivanju ili potvrde tijela za ocjenu sukladnosti. U konkretnom slučaju naručitelj predmetnu oznaku nije propisao kao obvezno dokazno sredstvo za dokazivanje tehničke specifikacije niti kao uvjet sudjelovanja u postupku javne nabave, već kao jedan od kriterija kvalitete u okviru modela ekonomski najpovoljnije ponude. Slijedom toga, okolnost što predmetnu oznaku ne izdaje akreditirano tijelo za ocjenu sukladnosti u smislu Uredbe (EZ) br. 765/2008 nije od odlučnog značaja za ocjenu zakonitosti osporenog kriterija. Nadalje, suprotno žaliteljevim navodima, potrebno je razlikovati dvije okolnosti: s jedne strane, ispunjenje minimalnog tehničkog zahtjeva ULOR = 0 (kako navodi i sam žalitelj), a s druge strane, postojanje dodatne potvrde određenog svojstva proizvoda kroz neovisno označavanje, odnosno „certifikaciju“, koje naručitelj vrednuje kao dodatnu kvalitetu u okviru ekonomski najpovoljnije ponude. U tom smislu nije odlučno u odnosu na kriterij za odabir ponude to što se vrijednost ULOR može utvrditi iz fotometrijskih podataka, svjetlotehničkih proračuna, fotometrijskih datoteka ili druge tehničke dokumentacije proizvođača jer je navedena dokumentacija predviđena kao način dokazivanja ispunjenja minimalnog tehničkog zahtjeva. U tom smislu je neosnovan žaliteljev zaključak da se predmetnim kriterijem zapravo „formalno“ boduje samo posjedovanje oznake određene privatne organizacije jer iz dokumentacije o nabavi proizlazi da naručitelj nije zahtijevao isključivo određenu oznaku, već je izričito predvidio mogućnost dokazivanja jednakovrijednom oznakom odnosno dokazom, time predmetni kriterij nije vezan isključivo uz jedan konkretan certifikat ili jednu organizaciju, nego je otvoren i za druga dokazna sredstva kojima se može potvrditi usporediva razina predmetnog svojstva pri čemu je za takav dokaz odsudno da dokazuje traženo, odnosno potvrđuje uvjet ULOR=0. 24 Žaliteljeva argumentacija utemeljena na tvrdnji da IDA nije akreditirano certifikacijsko tijelo ne može se prihvatiti kao razlog nezakonitosti predmetnog kriterija. Sama činjenica da određena oznaka nije izdana od tijela za ocjenu sukladnosti akreditiranog u smislu Uredbe (EZ) br. 765/2008 ne znači da naručitelj takvu oznaku, pod uvjetima određenima dokumentacijom o nabavi, ne može koristiti kao jedan od načina dokazivanja dodatnog kvalitativnog svojstva ponude, osobito kada je istodobno dopušteno dokazivanje jednakovrijednim dokazom. Naručitelj je propisivanjem navedenog kriterija odredio da će, iznad minimalne razine prihvatljivosti tražene tehničke specifikacije ULOR=0, vrednovati i dodatnu okolnost koju smatra relevantnom za kvalitetu predmeta nabave, a to je potvrda/certifikat tijela/organizacije različitog od proizvođača kao izdavatelja traženih dokaza u odnosu na postavljenu tehničku specifikaciju (ULOR=0) koja je određena kao minimalno potrebna. Dodatno valja istaknuti da je naručitelj, osim osporenog kriterija za odabir ponude, odredio i druge funkcionalne kriterije na osnovi kojih ponuditelji, ukoliko ne mogu dokazati udovoljavanje spornom kriteriju, mogu ostvariti dodatne bodove za svoju ponudu to tim više otpada prigovor žalitelja o restriktivnom/diskriminirajućem karakteru predmetnog kriterija za odabir ponude. Nadalje, valja prihvatiti obrazloženje naručitelja da je predmetni kriterij razmjeran cilju koji se njime želi postići. Naime, predmetni kriterij nosi pet bodova od ukupno mogućih sto bodova, odnosno pet posto ukupne ocjene ponude, slijedom čega se radi o kriteriju ograničenog utjecaja na konačan rezultat postupka javne nabave. Istodobno je naručitelj omogućio dokazivanje jednakovrijedne oznake, čime nije vezao ostvarivanje bodova isključivo uz oznaku jedne organizacije, već je otvorio mogućnost dokazivanja usporedive razine okolišne kvalitete i drugim odgovarajućim dokazima. Konačno, žalitelj tijekom ovog žalbenog postupka nije dokazao da predmetni kriterij pogoduje isključivo određenim proizvođačima niti da jednakovrijednu razinu kvalitete objektivno nije moguće dokazati drugim odgovarajućim oznakama ili dokazima. Sama tvrdnja da predmetna oznaka predstavlja oznaku privatne organizacije nije dostatna za zaključak da je kriterij diskriminatoran, osobito imajući u vidu da se njime ne ograničava mogućnost sudjelovanja u postupku javne nabave niti mogućnost podnošenja valjane ponude, a pri čemu se isto može dokazati i drugom jednakovrijednom oznakom. Stoga slijedom prethodno navedenoga valja ocijeniti da je osporeni kriterij kvalitete povezan s predmetom nabave, razmjeran svrsi koju naručitelj njime želi postići te da je određen na način koji nije protivan člancima 284. i 285. ZJN 2016 niti načelima javne nabave iz članka 4. ZJN 2016, zbog čega je predmetni žalbeni navod ocijenjen neosnovanim. Žalitelj nadalje u žalbi u žalbenom navodu upućuje na diskriminatorne tehničke specifikacije centralnog nadzorno-upravljačkog sustava (CNUS). Navodi da je naručitelj propisao tehničke specifikacije za Centralni nadzorno-upravljački sustav javne rasvjete (CNUS), uključujući opremu za električna mjerenja (digitalno brojilo ili mrežni analizator), komunikacijski modul te aplikacijski paket nadzorno-upravljačkog modula s nizom funkcionalnosti te ističe da je analizom propisanih tehničkih specifikacija i traženih dokaza sukladnosti utvrdio da specifikacije u cjelini nedvojbeno upućuju na specifično tehničko rješenje jednog proizvođača Iskraemeco IE.X