← Hrvatska

UP/II-034-02/26-01/235

REPUBLIKA HRVATSKA DRŽAVNA KOMISIJA ZA KONTROLU POSTUPAKA JAVNE NABAVE KLASA: UP/II-034-02/26-01/235 URBROJ: 354-02/13-26-7 Zagreb, 26. svibnja 2026. Državna komisija za kontrolu postupaka javne nabave, OIB: 95857869241, u Vijeću sastavljenom od članova: Zvonimira Jukića, zamjenika predsjednice, te Jasnice Lozo i Saše Čaldarevića, članova, povodom žalbe žalitelja Ernst & Young savjetovanje d.o.o., Zagreb, OIB: 82067332481, u odnosu na odluku o odabiru, u otvorenom postupku javne nabave evaluacije poziva "Zaželi"- prevencija institucionalizacije, broj objave: 2025/S F02-0012521, naručitelja Ministarstvo rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike, Zagreb, OIB: 53969486500, na temelju članka 3. Zakona o Državnoj komisiji za kontrolu postupaka javne nabave (Narodne novine, broj 18/13, 127/13, 74/14, 98/19 i 41/21) te članaka 398. i 425. Zakona o javnoj nabavi (Narodne novine, broj 120/16, 114/22 i 48/26; dalje u tekstu: ZJN 2016) donosi sljedeće R J E Š E NJ E 1. Poništava se Odluka o odabiru KLASA:406-01/25-04/102, URBROJ:524-02-0201/4-26-58 od 20. ožujka 2026., donesena u otvorenom postupku javne nabave evaluacije poziva "Zaželi"- prevencija institucionalizacije, broj objave: 2025/S F02-0012521, naručitelja Ministarstvo rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike, Zagreb. 2. Nalaže se naručitelju Ministarstvo rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike, Zagreb da u roku od 8 dana od dana javne objave ovog rješenja na internetskim stranicama Državne komisije za kontrolu postupaka javne nabave nadoknadi žalitelju Ernst & Young savjetovanje d.o.o., Zagreb troškove žalbenog postupka u iznosu od 1.320,00 eura. O b r a z l o ž e nj e Naručitelj Ministarstvo rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike, Zagreb objavio je 31. listopada 2025. u Elektroničkom oglasniku javne nabave Republike Hrvatske (dalje u tekstu: EOJN RH) poziv na nadmetanje i dokumentaciju o nabavi u otvorenom postupku javne nabave evaluacije poziva "Zaželi"- prevencija institucionalizacije, broj objave: 2025/S F02-0012521. Kriterij za odabir ponude je ekonomski najpovoljnija ponuda na temelju kriterija cijena (60 bodova) i iskustvo stručnjaka (40 bodova). U predmetnom postupku javne nabave pristigle su tri ponude, naručitelj je sve ponude ocijenio valjanima te Odlukom o odabiru KLASA:406-01/25-04/102, URBROJ:524-02-02-01/4-26-58 od 20. ožujka 2026., koja je u EOJN RH objavljena 7. 1 travnja 2026., odabrao ponudu zajednice gospodarskih subjekata Institut za razvoj tržišta rada, Zagreb, Hendal, d.o.o., Zagreb, Selectio d.o.o., Zagreb, MAP Savjetovanja d.o.o., Zagreb i Paweł Penszko, Warszawa, Republika Poljska (dalje u tekstu: odabrani ponuditelj), kao ekonomski najpovoljniju. Na navedenu Odluku o odabiru urednu žalbu je ovome tijelu 17. travnja 2026. izjavio žalitelj Ernst & Young savjetovanje d.o.o., Zagreb. Žalitelj u žalbi osporava zakonitost postupka pregleda i ocjene odabrane i svoje ponude te predlaže usvojiti žalbu i poništiti odluku o odabiru, uz naknadu žalbenog troška. Naručitelj u svom odgovoru na žalbu u bitnome smatra da je žalba nepravodobna, podredno, smatra žalbene navode neosnovanima te predlaže odbiti žalbu i žalbeni zahtjev na naknadom troškova žalbenog postupka. Odabrani ponuditelj se nije očitovao na žalbu i naručiteljev odgovor na žalbu. Tijekom postupka pred ovim tijelom izvedeni su dokazi pregledom i analizom dostavljenog dokaznog materijala koji se sastoji od obavijesti o nadmetanju, dokumentacije o nabavi, zapisnika s otvaranja ponuda, zapisnika o pregledu i ocjeni ponuda, Odluke o odabiru, odabrane i žaliteljeve ponude te ostalih dokaza. Žalba je dopuštena, uredna, pravodobna i izjavljena od ovlaštene osobe. Budući da naručitelj ističe prigovor pravodobnosti žalbe, ovo tijelo će se najprije, a prije upuštanja u meritum stvari, očitovati na taj prigovor. Naručitelj navodi da je na stranicama Državne komisije u upisniku navedeno da je predmetna žalba zaprimljena 20. travnja 2026., što je izvan žalbenog roka, budući da je odluka o odabiru objavljena 7. travnja 2026. te je rok za žalbu istekao 17.travnja 2026. Za ocjenu pravodobnosti žalbe u konkretnom slučaju mjerodavna je odredba članka 406. stavka 1. točke 5. ZJN 2016 prema kojoj se žalba izjavljuje u roku od deset dana od dana primitka odluke o odabiru u odnosu na postupak pregleda, ocjene i odabira ponuda. Nadalje, u konkretnom slučaju mjerodavna je i odredba članka 405. stavka 2. ZJN 2016 prema kojoj se žalba dostavlja elektroničkim sredstvima komunikacije putem međusobno povezanih informacijskih sustava Državne komisije i EOJN RH. Prema stavku 7. tog članka, smatra se da je dostava Državnoj komisiji odnosno stranki žalbenog postupka obavljena na dan kada je žalba zaprimljena na poslužitelju EOJN RH. Budući da je predmetna žalba zaprimljena na poslužitelju EOJN RH 17. travnja 2026., primjenom citirane odredbe članka 406. stavka 1. točke 5. ZJN 2016, proizlazi da je žalba pravodobna. Žalba je osnovana. Žalitelj u žalbi navodi da Paweł Penszko, član zajednice odabranog ponuditelja, nema poslovni nastan u Republici Hrvatskoj, već u Republici Poljskoj, zbog čega je naručitelj bio dužan utvrditi ispunjenje obveza plaćanja poreza te obveza za mirovinsko i zdravstveno osiguranje i u Republici Hrvatskoj i u državi poslovnog nastana, što izričito proizlazi iz dokumentacije o nabavi. Iako je predmetni gospodarski subjekt u ESPD obrascu preliminarno izjavio da ne postoje navedene osnove za isključenje ni u državi poslovnog nastana ni u Republici Hrvatskoj, naručitelj je, prilikom provođenja provjere i zahtjeva za dostavom ažuriranih popratnih dokumenata, utvrdio ispunjenje obveza isključivo u Republici Poljskoj, dok u odnosu na Republiku Hrvatsku takva provjera uopće nije provedena. Budući da je ESPD obrazac isključivo preliminarni dokaz, a 2 ažurirani popratni dokumenti služe za potvrdu navoda iz ESPD-a, žalitelj smatra da je naručitelj bio dužan, nakon što je odlučio provoditi provjeru sukladno članku 263. ZJN 2016, istu provesti za traženu osnovu za isključenje u cijelosti, bez selektivnog postupanja. Dakle, iako se radi o postupku nabave male vrijednosti, gdje je naručitelju stavljeno na dispoziciju hoće li tražiti dostavljanje ažuriranih popratnih dokumenata, naručitelj je nedvojbeno odlučio konzumirati svoje pravo te u tom slučaju proizlazi obveza naručitelja upravo iz izričaja same odredbe članka 263. stavka 1. ZJN 2016. Slijedom navedenog, žalitelj smatra da naručitelj nije na zakonit i pravilan način utvrdio nepostojanje osnova za isključenje predmetnog člana zajednice odabranog ponuditelja, čime je povrijedio odredbe dokumentacije o nabavi te članke 252., 260. i 263. ZJN 2016. Odgovarajući na žalbeni navod naručitelj u bitnome navodi da nije tražio potvrdu Porezne uprave i za Republiku Hrvatsku, ali smatra da niti ne treba jer tako nije propisano u točki 4.2.4. dokumentacije o nabavi. U bitnome navodi i da spornog člana niti nema ponuđenog u izborniku na EOJN RH prilikom dohvata (nema registriranu djelatnost u Republici Hrvatskoj niti OIB) što znači da nije obveznik plaćanja poreza u Republici Hrvatskoj odnosno nije porezni obveznik u Republici Hrvatskoj pa niti ne može imati porezni dug. Smatra da ima diskrecijsko pravo postupiti po članku 263. ZJN 2016 u postupku nabave male vrijednosti kao što je ovaj. Provjeravajući osnovanost žalbenog navoda, uvidom u Kriterije kvalitativnog odabira gospodarskog subjekta s uputama, točka 4.2. Osnove povezane s plaćanjem poreza i obveza za mirovinsko i zdravstveno osiguranje, 4.2.1. Pravna osnova, utvrđeno je da je naručitelj propisao da će isključiti gospodarskog subjekta iz postupka javne nabave ako utvrdi da gospodarski subjekt nije ispunio obveze plaćanja dospjelih poreznih obveza i obveza za mirovinsko i zdravstveno osiguranje: 1. u Republici Hrvatskoj, ako gospodarski subjekt ima poslovni nastan u Republici Hrvatskoj, ili 2. u Republici Hrvatskoj ili u državi poslovnog nastana gospodarskog subjekta, ako gospodarski subjekt nema poslovni nastan u Republici Hrvatskoj. Naručitelj neće isključiti gospodarskog subjekta iz postupka javne nabave ako mu sukladno posebnom propisu plaćanje obveza nije dopušteno ili mu je odobrena odgoda plaćanja. U točki 4.2.4. Način dokazivanja, naručitelj je propisao da za potrebe utvrđivanja da ne postoje okolnosti iz ove točke, gospodarski subjekt dostavlja ispunjeni ESPD obrazac za sve gospodarske subjekte u ponudi. Prije donošenja odluke u ovom postupku nabave naručitelj može za ponuditelja koji je podnio ekonomski najpovoljniju ponudu provjeriti informacije navedene u ESPD-u kod nadležnog tijela za vođenje službene evidencije o tim podacima sukladno posebnom propisu i zatražiti izdavanje potvrde o tome, uvidom u popratne dokumente ili dokaze koje već posjeduje ili izravnim pristupom elektroničkim sredstvima komunikacije besplatnoj nacionalnoj bazi podataka na hrvatskom jeziku. Ako se ne može obaviti provjera ili ishoditi potvrda Naručitelj može od ponuditelja koji je podnio ekonomski najpovoljniju ponudu zatražiti da u primjerenom roku, ne kraćem od 5 (pet) dana, dostavi ažurirane popratne dokumente kojim dokazuje da ne postoje osnove za isključenje:

  1. a)potvrdu porezne uprave ili drugog nadležnog tijela u državi poslovnog nastana gospodarskog subjekta kojom se dokazuje da ne postoje navedene osnove za isključenje.
  2. b)Ako se u državi poslovnog nastana gospodarskog subjekta, odnosno državi čiji je osoba državljanin ne izdaju gore navedeni dokumenti, ili ako ne obuhvaćaju sve okolnosti iz članka 252. stavka 1. Zakona o javnoj nabavi gospodarski subjekt dostavlja izjavu pod prisegom ili, ako izjava pod prisegom prema pravu dotične države ne postoji, izjavu davatelja s ovjerenim potpisom kod nadležne sudske ili upravne vlasti, javnog bilježnika ili strukovnog ili trgovinskog tijela u državi poslovnog nastana gospodarskog subjekta, odnosno državi čiji je osoba državljanin. U slučaju zajednice gospodarskih subjekata, okolnosti iz ove točke utvrđuju se pojedinačno za sve članove zajednice gospodarskih subjekata. Naručitelj provjerava okolnosti iz ove 3 točke za podugovaratelja, stoga je gospodarski subjekt dužan dostaviti ispunjeni ESPD obrazac podugovaratelja. Naručitelj provjerava okolnosti iz ove točke za podugovaratelja, stoga je gospodarski subjekt dužan dostaviti ispunjeni ESPD obrazac podugovaratelja. Dalje je utvrđeno da je odabrani ponuditelj za člana Paweł Penszko u ESPD obrascu da pitanja iz točke 4.2.1. Plaćanje poreza i 4.2.2. Plaćanje obveza za mirovinsko i zdravstveno osiguranje, odgovorio negativno. Utvrđeno je da isti nema naveden OIB, već identifikacijski broj. Dakle, među strankama nije sporno da Paweł Penszko, član zajednice odabranog ponuditelja, nema poslovni nastan u Republici Hrvatskoj, već u Republici Poljskoj, kao što nije sporno da naručitelj od istog nije tražio potvrdu Porezne uprave i za Republiku Hrvatsku. Sporno jest je li naručitelj na taj način postupio zakonito odnosno je li za istog gospodarskog subjekta trebao utvrditi ispunjenje obveza plaćanja poreza te obveza za mirovinsko i zdravstveno osiguranje i u Republici Hrvatskoj. U konkretnom slučaju primjenjive su odredbe članaka 252. stavak 1., 263., 280 stavak 4., 290. stavak 1. i 403. ZJN 2016. Prema ocjeni ovoga žalbenog tijela, budući da se radi o gospodarskom subjektu koji nema poslovni nastan u Republici Hrvatskoj, da naručitelj tvrdi, a žalitelj ne dokazuje suprotno da Paweł Penszko nema registriranu djelatnost u Republici Hrvatskoj niti OIB što znači da nije obveznik plaćanja poreza u Republici Hrvatskoj odnosno nije porezni obveznik u Republici Hrvatskoj, naručitelj u konkretnom slučaju nije bio dužan, budući da je u mogućnosti odabrati provjeru za tog gospodarskog subjekta ili u zemlji nastana ili u RH, provjeravati porezne obveze i u Republici Hrvatskoj pa je žalbeni navod neosnovan. Žalitelj sljedećim žalbenim navodom osporava treću referencu s popisa glavnih usluga (Usluga provođenja anketnog istraživanja na nacionalnom reprezentativnom uzorku CAPI metodom u sklopu projekata: Učinci europeizacijskog procesa u izabranim urbano-ruralnim područjima Hrvatske (2024.-2027.) (HREUURBRUR) i International Social Survey Programme (ISSP)). Za navedenu referencu žalitelj navodi da ista nije usluga „evaluacije/vrednovanja javnih politika i/ili programa i/ili poziva na dostavu projektnih prijedloga“ niti ju je prema definiranom kriteriju izvršio gospodarski subjekt Hendal d.o.o., a kako je traženo. Naime, informacije o projektu koji se navodi u sklopu sporne reference javno su objavljene na internetskoj stranici Instituta za društvena istraživanja u Zagrebu koji je jasno naveden kao nositelj projekta, čiji je glavni cilj „podizanje kvalitete života u urbano-ruralnim prostorima Hrvatske, a prema načelima europeizacijskog procesa i politika EU-a koji promoviraju održivi razvoj (zelena tranzicija, povećanje javnih prostora i zelene infrastrukture te sudjelovanja/participacije građana u upravljanju životnom okolinom)“, ali nije opisan kao evaluacija/vrednovanje neke konkretne javne politike/programa/poziva (u smislu periodičkog ocjenjivanja učinkovitosti, djelotvornosti, učinka, održivosti i/ili relevantnosti neke intervencije) pa je samim time referenca primarno istraživačka (research), a ne evaluacijska (evaluation) usluga u smislu uvjeta iz dokumentacije o nabavi. Da je tome tako, navodi žalitelj, i sam nositelj projekta Institut za društvena istraživanja u Zagrebu (kojeg odabrani ponuditelj navodi kao drugu ugovornu stranu), potvrđuje, i to kroz odgovor na upit žalitelja kojeg dostavlja kao privitak. Žalitelj navodi da je upitom Institutu za društvena istraživanja u Zagrebu zatražio razjašnjenje stvarne uloge i opsega sudjelovanja društva Hendal d.o.o. u navedenom projektu, uključujući pitanje je li društvo bilo izvršitelj cjelokupnog projekta ili je bio angažiran isključivo za provedbu terenskog anketnog istraživanja, kao i potvrda točnosti financijskih i sadržajnih podataka vezanih uz navedenu referencu. 4 Odgovorom je Institut za društvena istraživanja u Zagrebu potvrdio da je gospodarski subjekt Hendal d.o.o. izvršio isključivo uslugu “Provedba terenskog anketnog istraživanja na nacionalnom reprezentativnom uzorku u Hrvatskoj“, a što dokazuje odgovorom u privitku, tehničkim specifikacijama koje obuhvaćaju samo aktivnosti terenskog anketnog istraživanja, te poveznicom na cjelokupni predmetni postupak nabave kojim se isto dodatno potvrđuje. Dakle, zaključuje žalitelj, u konkretnom slučaju Institut za društvena istraživanja je nositelj i provoditelj projekta koji je još uvijek u tijeku, dok je gospodarski subjekt Hendal d.o.o. provodio samo terensko anketno istraživanje, što je naručitelj propustio valjano utvrditi. Znači sama činjenica da je gospodarski subjekt Hendal d.o.o. provodio isključivo segment terenskog anketnog istraživanja u okviru tuđeg projekta koji povrh svega niti nije „usluga evaluacije/vrednovanja javnih politika i/ili programa i/ili poziva na dostavu projektnih prijedloga“, jasno upućuje da odabrani ponuditelj nije dokazao minimalni uvjet tehničke i stručne sposobnosti čime je ponuda odabranog ponuditelja trebala biti odbijena u postupku pregleda i ocjene ponuda. Odgovarajući na žalbeni navod, naručitelj u bitnome navodi da kriterij tehničke i stručne sposobnosti u predmetnom postupku nabave postavljen široko i funkcionalno (posebice u dijelu koji pojašnjava pojam usluge evaluacije/vrednovanja koji ne propisuje detaljnije svrhu, opseg, metodološki pristup i/ili primjenjivost pojedinih kriterija) te ne sadrži ograničenja u pogledu provedenih pojedinih elemenata usluga vrednovanja. Stoga se predmetna referenca, iako primarno provedena u znanstveno-istraživačke svrhe, nije mogla isključiti kao nezadovoljavajuća. Suprotno tumačenje, kakvo zastupa žalitelj, predstavljalo bi pretjerano formalističko i restriktivno sužavanje kriterija, suprotno njegovoj svrsi i načelima ZJN 2016, odnosno suprotno odredbama članka 290. stavka 1. ZJN 2016. Navedena referenca obuhvaća dva projekta, oba povezana s procjenom promjena unutar hrvatskog društva te temama važnima za kreiranje javnih politika na nacionalnoj razini. Naručitelj detaljno opisuje sadržaj svakog od ta dva projekta te zaključuje da su isti sukladni odredbama Kriterija za kvalitativni odabir gospodarskog subjekta, točka 5.4.1.3., u dijelu gdje se pojašnjava da „navedeno podrazumijeva periodičko ocjenjivanje djelotvornosti, učinkovitosti, učinka, održivosti i/ili relevantnosti“. Nadalje, navodi naručitelj, dokumentacijom o nabavi nije propisano da svaki član zajednice mora samostalno ispunjavati sve elemente uvjeta tehničke i stručne sposobnosti, već zajednica ponuditelja dokazuje tehničku i stručnu sposobnost. Gospodarski subjekt Hendal d.o.o. je nesporno izvršio uslugu terenskog anketnog istraživanja na nacionalnom reprezentativnom uzorku uz korištenje CAPI metode i naprednih kvantitativnih metoda obrade podataka, čime je dokazano postojanje metodološke sposobnosti za provedbu složenih empirijskih istraživanja te operativna i stručna spremnost za izvršenje usluge evaluacije. Nesporno je da je u okviru referentne usluge metodološki alat i metoda prikupljanja podataka za navedene projekte prilagođena tematici javnih politika, a kako je vidljivo i iz dokaza koje je priložio sam žalitelj. Činjenica da navedeni gospodarski subjekt nije bilo nositelj cjelokupnog projekta nije pravno relevantna jer takav zahtjev nije propisan dokumentacijom o nabavi. Provjeravajući osnovanost žalbenog navoda, uvidom u Kriterije kvalitativnog odabira gospodarskog subjekta s uputama, točka 5.4. Tehnička i stručna sposobnost, 5.4.1.3. Dodatno pojašnjenje kriterija, utvrđeno je da je naručitelj propisao da gospodarski subjekt mora dokazati da je u godini u kojoj je započeo postupak nabave i tijekom četiri

(4)godine koje prethode toj godini pružio usluge evaluacija/vrednovanja javnih politika i/ili programa i/ili poziva na dostavu projektnih prijedloga. 1. Zbroj vrijednosti (bez PDV-a) najviše tri
(3)pružene usluge mora biti minimalno u visini procijenjene vrijednosti predmeta nabave.
  1. Najmanje jedna usluga mora se odnositi na uslugu vrednovanja politika i/ili programa i/ili poziva na dostavu projektnih prijedloga 5 iz područja socijalnih politika.
  2. Najmanje jedna usluga mora uključivati terensko istraživanje u vidu anketiranja provedeno na uzorku jednakom ili većem od dvjesto pedeset
(250)sudionika u kojem su korišteni kvantitativni pristupi i metode obrade podataka. Gospodarski subjekt na taj način dokazuje da ima potrebno iskustvo, znanje i sposobnost te da je s obzirom na opseg, predmet i procijenjenu vrijednost nabave sposoban kvalitetno izvršiti usluge koje su predmet nabave. Ukoliko iz popisa naziva pruženih usluga kojima se dokazuje tehnička i stručna sposobnost Naručitelj neće biti u mogućnosti jednoznačno zaključiti dokazuje li se ispunjenje uvjeta, Naručitelj će provoditi provjere navoda kroz provjeru pojedinih referenci. Popis glavnih usluga odnosno referenci uz naziv i kratki opis usluge, vrijednost usluge, datume te naziv druge ugovorne strane mora sadržavati sve podatke sukladno strukturi ESPD obrasca. Navedeno podrazumijeva periodičko ocjenjivanje djelotvornosti, učinkovitosti, učinka, održivosti i/ili relevantnosti. U ovom se dokumentu izrazi „vrednovanje“ i „evaluacija“ koriste kao istoznačnice te se mogu naizmjence pojavljivati u tekstu. Socijalna politika je organizirana djelatnost države i drugih društvenih čimbenika u svrhu prevladavanja soc. rizika, pomoći siromašnima i isključenima, ujednačavanja životnih šansi, unaprjeđenja soc. kohezije te ostvarenja opće i pojedinačne dobrobiti građana. (Hrvatska enciklopedija, mrežno izdanje. Na razini Europske unije, socijalna politika obuhvaća skup ciljeva, načela i mjera kojima se nastoji osigurati društvena pravda, jednakost i socijalna uključenost u svim državama članicama. Prema članku 151. Ugovora o funkcioniranju Europske unije (UFEU), ciljevi socijalne politike EU-a su: promicanje zapošljavanja, poboljšanje radnih i životnih uvjeta, odgovarajuća socijalna zaštita, dijalog između uprave i zaposlenika, razvoj ljudskih resursa i borba protiv socijalne isključenosti. Navedeno pojašnjenje odnosi se na svako spominjanje termina socijalna politika u DON-u. U točki 5.4.1.4. Uvjeti, naručitelj ponavlja zahtjeve iz točke 5.4.1.3. Kriterija. U točki 5.4.1.5. Način dokazivanja, naručitelj je propisao da za potrebe dokazivanja navedenog, gospodarski subjekt dostavlja ispunjeni ESPD obrazac. Prije donošenja odluke naručitelj može od ponuditelja koji je podnio ekonomski najpovoljniju ponudu zatražiti da u primjerenom roku, ne kraćem od pet
(5)dana, dostavi ažurirani popratni dokument popis glavnih usluga istih ili sličnih predmetu nabave koje su pružene u godini u kojoj je započeo postupak javne nabave i tijekom tri godine koje prethode toj godini. Gospodarski subjekt na taj način dokazuje da ima potrebno iskustvo, znanje i sposobnost te da je s obzirom na opseg, predmet i procijenjenu vrijednost nabave sposoban kvalitetno izvršiti usluge koje su predmet nabave. Ukoliko iz popisa naziva pruženih usluga kojima se dokazuje tehnička i stručna sposobnost Naručitelj neće biti u mogućnosti jednoznačno zaključiti dokazuje li se ispunjenje uvjeta, Naručitelj će provoditi provjere navoda kroz provjeru pojedinih referenci. Popis glavnih usluga odnosno referenci uz naziv i kratki opis usluge, vrijednost usluge, datume te naziv druge ugovorne strane mora sadržavati sve podatke sukladno strukturi ESPD obrasca. Utvrđeno je da je odabrani ponuditelj dostavio ažurirani popratni dokument, Prilog 6 - Popis glavnih usluga, u kojem je naveo tri projekta, od kojih se kod trećeg kao nositelji reference navodi Hendal d.o.o. Radi se o usluzi provođenja anketnog istraživanja na nacionalnom reprezentativnom uzorku CAPI metodom u sklopu projekata: Učinci europeizacijskog procesa u izabranim urbano-ruralnim područjima Hrvatske (2024.-2027.) (HREUURBRUR) i International Social Survey Programme (ISSP); Kratki opis usluge: provedba F2F terenskog anketnog istraživanja na nacionalnom reprezentativnom uzorku u hrvatskoj CAPI metodom; Upitnik na reprezentativnom uzorku stanovnika Hrvatske proveden licem u lice na stratificiranom slučajnom višestupanjskom uzorku od 1320 ispitanika, uz korištenje kvantitativnog pristupa i metode obrade podataka; Vrijednost usluge EUR (bez PDV-
  1. a)37.000,00; 6 Datum provedbe (početak - kraj): 15.7.2025. do 17.10.2025.; Naziv druge ugovorne strane i kontakt informacije: Institut za društvena istraživanja u Zagrebu, Zagreb. U žalbenom postupku žalitelj je dostavio e-mail korespondenciju s drugom ugovornom stranom Institut za društvena istraživanja u Zagrebu. Žalitelj je postavio sljedeći upit: „1. je li HENDAL d.o.o. sudjelovao odnosno bio Izvršitelj konkretnog projekta “Učinci europeizacijskog procesa u izabranim urbano-ruralni područjima Hrvatske (2024-2027) (HREUURBRUR) i International Social Survey Programme (ISSP)” kojeg navodi, (budući je na web stranici Instituta za društvena istraživanja: Znanstveno-kompetitivni projekti - Učinci europeizacijskog procesa u izabranim urbanoruralnim područjima Hrvatske – HREUURBRUR jasno navedeno da je nositelj projekta upravo Vaš Institut, a HENDAL d.o.o. se kao tvrtka ne spominje čak niti u projektnom timu), ili je samo angažiran u svrhu provedbe terenskog anketnog istraživanja? 2. potvrdite jesu li sve informacije iz gornje tablice točne posebice je li iznos od 37.000,00 EUR (bez PDV-
  2. a)plaćen za usluge koje je pružio isključivo HENDAL d.o.o. i koje su to usluge? Nastavno, Institut za društvena istraživanja u Zagrebu je odgovorio: „1. U 2025. proveli smo otvoreni postupak javne nabave male vrijednost u kojem je (za grupu 1) ponuda ponuditelja Hendal d.o.o. izabrana kao ekonomski najpovoljnija ponuda, te je sklopljen Ugovor o javnoj nabavi usluge Provedba terenskog anketnog istraživanja na nacionalnom reprezentativnom uzorku u Hrvatskoj. 2. Potvrđujemo da je gore naveden ugovor sklopljen na 37.000,00 eura bez PDVa kako je navedeno i u Vašoj tablici te da je isti sklopljen samo sa izvršiteljem Hendal d.o.o. Pružatelj je izvršio cjelokupnu uslugu do 17. listopada 2025. godine, unutar Ugovorom određenih rokova pružanja usluge: 1. aplikativna implementacija instrumenta izvršena je unutar 30 dana od sklapanja Ugovora 2. testiranje implementiranog upitnika i metodologije izvršeno je unutar 45 dana od sklapanja Ugovora 3. provedba istraživanja pokrenuta je unutar 60 dana od sklapanja Ugovora 4. provedba istraživanja izvršena je unutar 60 dana od pokretanja provedbe 5. isporučevine su ispostavljene naručitelju unutar 30 dana od završetka provedbe istraživanja Temeljem gore navedenog, potvrđujemo da je ugovorena usluga pružena unutar zadanih rokova, kvalitetno i u cijelosti, sukladno Ugovoru i Ponudi.“ Dalje je utvrđeno da je žalitelj postavio daljnji upit sljedećeg sadržaja: „uz još jedno potpitanje koje se tiče upravo vašeg projekta čiji ste nositelj: “Učinci europeizacijskog procesa u izabranim urbano-ruralni područjima Hrvatske (2024-2027) (HREUURBRUR) i International Social Survey Programme (ISSP)” Naime, je li predmetni projekt po svojoj naravi bio isključivo istraživački (research-oriented), usmjeren na prikupljanje i analizu empirijskih podataka bez normativnog ili ocjenjivačkog okvira, ili je obuhvaćao i elemente evaluacije odnosno vrednovanja konkretne javne politike i/ili programa, uključujući sustavnu procjenu relevantnosti, učinkovitosti, uspješnosti, učinaka ili utjecaja provedbenih mjera u odnosu na unaprijed definirane ciljeve? Navedeno pitanje postavlja se osobito imajući u vidu da iz dostupnih informacija na mrežnoj poveznici projekta nije razvidno je li projekt uključivao evaluacijski dizajn u užem metodološkom smislu (npr. evaluacijska pitanja, kriterije vrednovanja, analizu učinaka ili korištenje nalaza za donošenje odluka), ili se zadržao na razini deskriptivnog i/ili analitičkog istraživanja bez funkcije vrednovanja javne intervencije.“ Nastavno na dodatni upit, Institut za društvena istraživanja u Zagrebu je odgovorio: „Projekt/i - oba - su istraživački prvenstveno i nisu uključivali procjene i 7 učinke unaprijed definiranih ciljeva. Cilj istraživanja je dobiti empirijske podatke (na osnovi provedenog anketnog istraživanja) i analizirati ih u svrhu znanstvenih i stručnih publikacija. Znanstvene i stručne publikacije su uvijek dijelom i preporuke koje se mogu koristiti u javnim intervencijama - ali i ne moraju“. Također, naručitelj je na okolnost valjanosti reference dostavio poveznice na internetske stranice projekta Znanstveno-kompetitivni projekti – Učinci europeizacijskog procesa u izabranim urbano-ruralnim područjima Hrvatske – HREUURBRUR, i na stranicu idi.hr. Dakle, među strankama je sporno je li referenca Usluga provođenja anketnog istraživanja na nacionalnom reprezentativnom uzorku CAPI metodom u sklopu projekata: Učinci europeizacijskog procesa u izabranim urbano-ruralnim područjima Hrvatske (2024.-2027.) (HREUURBRUR) i International Social Survey Programme (ISSP)), usluga „evaluacije/vrednovanja javnih politika i/ili programa i/ili poziva na dostavu projektnih prijedloga“ i je li ju izvršio gospodarski subjekt Hendal d.o.o. U konkretnom slučaju primjenjive su odredbe članaka 280 stavak 4., 290. stavak 1. i 403. ZJN 2016. Prema ocjeni ovoga žalbenog tijela, naručitelj je jasno propisao da gospodarski subjekt mora dokazati da je pružio usluge evaluacija/vrednovanja javnih politika i/ili programa i/ili poziva na dostavu projektnih prijedloga, da se najmanje jedna usluga mora se odnositi na uslugu vrednovanja politika i/ili programa i/ili poziva na dostavu projektnih prijedloga iz područja socijalnih politika te da najmanje jedna usluga mora uključivati terensko istraživanje u vidu anketiranja provedeno na uzorku jednakom ili većem od dvjesto pedeset
(250)sudionika u kojem su korišteni kvantitativni pristupi i metode obrade podataka. Dakle, iz navedene odredbe proizlazi da je naručitelj dozvolio iskustvo na (najmanje jednoj) usluzi koja uključuje terensko istraživanje u vidu anketiranja, ali je isto moralo biti izvršeno u sklopu usluge evaluacija/vrednovanja javnih politika i/ili programa i/ili poziva na dostavu projektnih prijedloga. Iz dokaznog materijala koji je dostavio žalitelj u žalbenom postupku evidentno je da je gospodarski subjekt Hendel d.o.o. vršio uslugu koja nije imala elemente evaluacije odnosno vrednovanja konkretne javne politike i/ili programa, uključujući sustavnu procjenu relevantnosti, učinkovitosti, uspješnosti, učinaka ili utjecaja provedbenih mjera u odnosu na unaprijed definirane ciljeve, već se radilo prvenstveno i samo o istraživačkim projektima (terenskom anketnom istraživanju). Naručitelj i odabrani ponuditelj nisu osporili navedeni dokazni materijal. Naime, odabrani ponuditelj nije uopće dostavio svoje očitovanje, dok naručitelj opravdava valjanost reference pozivajući se u bitnome na široko postavljen zahtjev te na sagledavanje predmetna dva projekta u cjelini. Naručitelj detaljno opisuje što je bio cilj istraživanja, na što su projekti bili usmjereni i sl., što žalitelj ni ne spori da su možebitno uključivali. Međutim iz odgovora druge ugovorne strane je jasno da Hendel d.o.o. nije izvršavao takve tražene usluge odnosno da je njegova uloga isključivo bila ograničena na terensko anketno istraživanje (ali ne i usluge evaluacija/vrednovanja javnih politika i/ili programa i/ili poziva na dostavu projektnih prijedloga) što je samo dodatna karakteristika evaluacijske usluge, a ne samostalna zamjena za evaluaciju, kako to pravilno poentira žalitelj u svom očitovanju. Stoga je predmetni žalbeni navod ocijenjen osnovanim. Žalitelj dalje spornim smatra dodijeljene bodove za kriterij A1.2. za ključnog stručnjaka 1 (Paweła Penszka). Naime, žalitelj navodi da studija utjecaja ne predstavlja sama po sebi evaluaciju javne politike, već je analitički instrument koji se može koristiti u okviru evaluacijskog procesa. Evaluacija javne politike podrazumijeva širi i sustavniji postupak koji, uz analizu učinaka i utjecaja, obuhvaća i procjenu relevantnosti, učinkovitosti, djelotvornosti, koherentnosti te dodane vrijednosti politike ili programa. 8 Slijedom navedenoga, samo provođenje studije utjecaja, bez njezina smještanja u definirani evaluacijski okvir i bez obuhvata ostalih evaluacijskih kriterija, ne može se smatrati cjelovitom evaluacijom javne politike, niti se kao takvo može kvalificirati u smislu zahtjeva propisanih predmetnom dokumentacijom. Prema Smjernicama Europske komisije za bolju regulaciju i OECD-ovim standardima evaluacije javnih politika, studija utjecaja (impact assessment) predstavlja analitički alat usmjeren na procjenu učinaka, dok evaluacija javne politike podrazumijeva širi, sustavan i metodološki zaokružen postupak koji obuhvaća i druge evaluacijske kriterije te se stoga ne može svesti na samu analizu utjecaja. Naime, Smjernice Europske komisije zasebno definiraju pojam evaluacije, kao i u kojim situacijama se provodi, a zasebno procjenu učinka i za koje svrhe je taj analitički alat adekvatan, iz čega je razvidno da se studija utjecaja (tj. učinka) ne može metodološki izjednačiti sa vrednovanjem/evaluacijom niti se evaluacija i procjena učinka koriste za iste svrhe. Žalitelj citira određeni sadržaj Smjernica te zaključuje da je iz svega navedenog razvidno da vrednovanje/evaluacija ne predstavlja isti metodološki alat kao i procjena (studija) učinka. Žalitelj smatra da u konkretnom slučaju naručitelj nije trebao referencu „Studija o utjecaju kohezijske politike 2007.-2013. na razinu siromaštva i sprječavanje socijalne isključenosti“ priznati kao referencu koja zadovoljava kriterij kojim je propisana najmanje jedna usluga vrednovanja politika i/ili programa i/ili poziva na dostavu projektnih prijedloga u području socijalnih politika u kojoj je stručnjak imao ulogu voditelja tima ili sl. na strani pružatelja usluge. Iz javno dostupnih informacija, uključujući informacije objavljene na dostupnim mrežnim stranicama i u pratećim opisima reference, tj. predmetnog istraživanja, razvidno je da je u navedenom slučaju provedena studija učinka, a ne cjelovita evaluacija javne politike. Naime, definirani ciljevi istraživanja usmjereni su prvenstveno na procjenu i analizu učinaka provedbe kohezijske politike u Republici Poljskoj u razdoblju 2007.–2013., i to kroz
  1. a)procjenu utjecaja provedbe kohezijske politike na razvoj pokazatelja u području siromaštva i socijalne uključenosti,
  2. b)procjenu učinaka te objašnjenje funkcioniranja mehanizama kohezijske politike, s posebnim naglaskom na uzročno posljedične odnose,
  3. c)formuliranje preporuka usmjerenih na povećanje učinkovitosti i djelotvornosti budućih intervencija u području borbe protiv siromaštva i sprječavanja socijalne isključenosti. Navedeni ciljevi sadržajno i metodološki odgovaraju studiji učinaka/procjeni utjecaja, s fokusom na analizu rezultata i uzročno posljedičnih veza, dok iz dostupnih informacija nije razvidno da je proveden cjelovit evaluacijski postupak javne politike u smislu sveobuhvatne procjene dizajna, provedbe, koherentnosti i ukupne relevantnosti politike kao cjeline. Svi navedeni ciljevi imaju analitički karakter i služe utvrđenju utjecaja, usmjereni su na jedan aspekt politike, odnosno na socijalne učinke, te pritom ne obuhvaćaju ocjenu dizajna politike, sustava upravljanja, koherentnosti, provedbenih kapaciteta niti usklađenosti s višerazinskim ciljevima politike. Predmetno izvješće „Badanie wpływu polityki spójności 2007–2013 na poziom ubóstwa i zapobieganie wykluczeniu społecznemu” predstavlja studiju učinaka usmjerenu na analizu utjecaja pojedinog segmenta kohezijske politike na odabrane socijalne pokazatelje, zbog čega izvješće ne ispunjava metodološke ni sadržajne zahtjeve evaluacije javne politike. Odabrani ponuditelj je dostavio jednu referencu za koju žalitelj smatra da ne odgovara propisanom kriteriju, stoga je naručitelj za ključnog stručnjaka 1, za kriterij A1.2. trebao dodijeliti 0, a ne 4 boda. Naručitelj u odgovoru na žalbu u bitnome navodi da je dokumentacijom o nabavi propisano da se za kriterij A1.2. priznaje provedba naj manje jedne usluge vrednovanja politika i/ili programa i/ili poziva na dostavu projektnih prijedloga u području socijalnih politika. Dokumentacija o nabavi pritom ne sadrži dodatna ograničenja u pogledu vrste evaluacije, njezina opsega, metodološkog pristupa niti obvezu obuhvaćanja svih evaluacijskih kriterija prema Smjernicama Europske komisije ili OECD-a. Navedeni 9 pristup naručitelj dodatno obrazlaže i citiranjem relevantnog legislativnog okvira po kojem je dužan provoditi evaluacije u svom djelokrugu (članak 44. Uredbe (EU) 2021/1060), a koji definira provođenje evaluacija prema jednom ili više evaluacijskih kriterija te zaključuje da u okviru djelokruga rada naručitelja ne postoji obveza primjene svih evaluacijskih kriterija, već se isti definiraju u okviru svake zasebne evaluacije u odnosu na njezinu svrhu i opseg. Temeljna teza žalitelja je da predmetna referenca nije evaluacija, nego tek studija učinka, što je neutemeljeno. Naime, naručitelj navodi da je kod procjene predmetne reference analizirao sam sadržaj izvješća iz kojeg je razvidno da je riječ o evaluaciji te da obuhvaća većinu definiranih evaluacijskih kriterija. Predmetna referenca „Badanie wplywu polityki spojnosci 2007-2013 na poziom ubostwa i zapobieganie wykluczeniu spolecznemu“ predstavlja ex post vrednovanje provedene javne politike, odnosno kohezijske politike Europske unije, s posebnim fokusom na njezine socijalne učinke. Svrha i sadržaj istraživanja jasno upućuju na evaluacijski karakter rada, budući da se radi o procjeni stvarno ostvarenih učinaka politike nakon njezine provedbe, a ne o ex ante analizi opcija ili regulatornih rješenja. Sadržaj izvješća potvrđuje da je riječ o cjelovitom evaluacijskom istraživanju, koje uključuje kompleksan metodološki pristup koji daleko nadilazi pojam izolirane „studije učinka“ te predstavlja standardni oblik evaluacije učinaka javnih politika u praksi kohezijske politike. Iz predmetnog izvješća, dakle, jasno proizlazi da se ta referenca kvalificira kao evaluacija ex post kohezijske politike. Predmetno istraživanje obuhvaća ključne evaluacijske kriterije za koje žalitelj neutemeljeno tvrdi da nedostaju. U okviru istraživanja provedena je procjena relevantnosti, učinkovitosti i djelotvornosti intervencija financiranih iz kohezijske politike u području socijalnih politika (prikazano u poglavlju 3.2. Poziom osiagniecia celow NSRO i PO KL te u poglavlju 4.1. Odpowiedzi na pytania badawcze). Iz metodološkog dijela izvješća (poglavlje 2 Metodologia badania) te iz samih rezultata studije (poglavlje 3. Wyniki badania) razvidno je da se radi o evaluaciji temeljenoj na teoriji (Theory - Based Evaluation) te da je istraživanje provedeno primjenom mješovitog evaluacijskog pristupa koji uključuje kvantitativne i kvalitativne analize te ekonometrijsko modeliranje neto učinaka intervencija, uz primjenu protučinjeničnog pristupa radi usporedbe scenarija s intervencijom i bez intervencije. Na temelju provedenog vrednovanja formulirani su evaluacijski zaključci i preporuke za buduće javne intervencije u području socijalne politike (poglavlje 4. „Odpowiedzi na pytania badawcze", tabela wnioskow i rekomendacji“). Tvrdnja Žalitelja da ,,nije vrednovan dizajn i provedba politike“ također je neosnovana. Provedena je evaluacija dizajna intervencija, provedbenih mehanizama te institucionalnih kapaciteta i upravljačkih aranžmana, s posebnim osvrtom na integraciju ranjivih skupina, socijalnu ekonomiju, kadrove, standarde i međuinstitucionalnu suradnju (poglavlja 3.4.—3.6., u sklopu poglavlja 3. Wyniki badania). Također, utvrđivanjem neto učinka kohezijske politike kroz usporedbu scenarija stvarnog stanja i hipotetskog scenarija bez intervencije obuhvaćen je i kriterij dodane vrijednosti Unije. Navedeni dijelovi izvješća nedvojbeno dokazuju da predmetna usluga nije izolirana analitička studija, već sustavno vrednovanje intervencije javne politike. Zaključno, naručitelj naglašava da je pri pregledu i ocjeni ponuda za sve reference-evaluacije pristupio njihovom sadržajnom pregledu po ključnim elementima koje trebaju sadržavati, neovisno o njihovu nazivu (npr. evaluacijska pitanja, kriterije vrednovanja, analizu učinaka ili korištenje nalaza za donošenje odluka). Uvidom u predmetno izvješće razvidni su ciljevi i predmet ocjene, evaluacijski kriteriji, provedena je analiza učinaka uz protučinjenični pristup te su rezultati pretočeni u preporuke namijenjene donošenju odluka i budućem programiranju. Ocjenjujući osnovanost žalbenog navoda, uvidom u dio dokumentacije o nabavi Kriterij za odabir ponude, utvrđeno je da je u dijelu Iskustvo stručnjaka propisa da za 10 obavljanje poslova predmeta nabave, ponuditelji moraju imati na raspolaganju stručnjake sukladno dijelu DON-a Kriteriji za kvalitativni odabir gospodarskog subjekta. Relevantno iskustvo za poimence predložene stručnjake te traženi uvjeti za svakog predloženog stručnjaka dokazuju se životopisom stručnjaka, sukladno obrascu životopisa koji je naveden u Prilogu dokumentacije o nabavi. Životopis, uz opće informacije, mora uključivati i druge tražene podatke prema priloženom obrascu, a sukladno propisanim kriterijima s kontakt podacima referentnog naručitelja pojedinog vrednovanja/usluge ili sl. (naziv, adresa, e-mail i broj telefona) kako bi prema potrebi naručitelj mogao izvršiti provjeru. Naručitelj napominje gospodarskim subjektima da su dužni životopise stručnjaka dostaviti odmah u ponudi, kao i da životopisi moraju sadržavati potrebne informacije na temelju kojih bi naručitelj mogao utvrditi ispunjavanje navedenih kriterija. Ukoliko ponuditelj u svojoj ponudi ne priloži podatke o traženom iskustvu za određenog stručnjaka, u odnosu na tog stručnjaka Ponuditelju neće biti dodijeljeni bodovi. U obrascu životopisa trebaju biti navedene isključivo reference prema oznakama kriterija za odabir ponude. U slučaju dodavanja dodatnih tablica i/ili podataka od onih navedenih u predlošku životopisa, potrebno je jasno naznačiti koja se referenca odnosi na koji kriterij. Podatke o navođenju referenci povezanih s pojedinim kriterijem, ponuditelj i ključni stručnjaci daju pod kaznenom i materijalnom odgovornošću. Naručitelj ima pravo provjeriti istinitost navoda u životopisima stručnjaka na bilo koji način. Uvidom u tablicu utvrđeno je da je naručitelj pod A.1 za ključnog stručnjaka 1: stručnjak za vrednovanje i voditelj tima, pod A1.2. propisano „provedena najmanje jedna usluga vrednovanja politika i/ili programa i/ili poziva na dostavu projektnih prijedloga u području socijalnih politika u kojoj je stručnjak imao ulogu voditelja tima ili sl. na strani pružatelja usluge.“ - da 4 boda, ne 0 bodova. Pregledom životopisa nominiranog ključnog stručnjaka 1 Paweła Penszko, utvrđeno je da je pod rednim brojem 6. navedeno: „Badanie wpływu polityki spójności 2007-2013 na poziom ubóstwa i zapobieganie wykluczeniu społecznemu [Studija o utjecaju kohezijske politike 2007.-2013. na razinu siromaštva i sprječavanje socijalne isključenosti]: Ex-post vrednovanje kohezijske politike u Poljskoj u području socialnih politika; 1.08.2017-29.11.201.; izvor financiranja: Kohezijski fond; izvješće: https://www.ewaluacja.gov.pl/media/53090/Expost_ubiWS_Produkty.zip; naručitelj/druga ugovorna strana/nositelj projekta/posla: [Ministarstvo fondova i regionalne politike, Nacionalna jedinica za evaluaciju, Warszawa, Poljska; Uloga stručnjaka i opis odgovornosti: Voditelj tima, razvoj metodološkog istraživačkog pristupa, kvantitativna i kvalitativna analiza, autor i urednik konačnog izvješća. Uvidom u prilog zapisnika o pregledu i ocjeni („PRILOG ZAPISNIKU_Izračun bodova za kriterij iskustvo stručnjaka_finalno.pdf“), utvrđeno je da je kod odabranog ponuditelja naručitelj naveo da je u obrascu životopisa dostavio sve poveznice na izvješća gdje je to bilo primjenjivo. Naručitelj je za predloženog ključnog stručnjaka 1: stručnjaka za vrednovanje i voditelja tima (Paweła Penszka) izvršio pregled te dodijelio bodove kako slijedi: „Za kriterij A.1.2. Provedena najmanje jedna usluga vrednovanja politika i/ili programa i/ili poziva na dostavu projektnih prijedloga u području socijalnih politika u kojoj je stručnjak imao ulogu voditelja tima ili sl. na strani pružatelja usluge dostavljena je jedna referenca naziva „Studija o utjecaju kohezijske politike 2007.-2013. na razinu siromaštva i sprječavanje socijalne isključenosti“, Naručitelj je temeljem uvida u izvješće „Badanie wpływu polityki spójności 2007-2013 na poziom ubóstwa i zapobieganie wykluczeniu społecznemu“ utvrdio kako ispunjava kriterij A.1.2. budući da je provedeno vrednovanje u području socijalne politike u kojem je stručnjak imao ulogu voditelja tima te je stoga referenca priznata i dodijeljen je maksimalni broj bodova
(4).“ 11 Dakle, među strankama je sporno je li naručitelj pravilno postupio kada je bodovao referencu Studija o utjecaju kohezijske politike 2007.-
  1. na razinu siromaštva i sprječavanje socijalne isključenosti ključnog stručnjaka 1 Paweła Penszka. U konkretnom slučaju primjenjive su odredbe članaka 280 stavak 4.,
  2. stavak
  3. i
  4. ZJN
  5. Prema ocjeni ovoga žalbenog tijela, imajući u vidu da je dokumentacijom o nabavi propisano da se za kriterij A1.
  6. priznaje provedba najmanje jedne usluge vrednovanja politika i/ili programa i/ili poziva na dostavu projektnih prijedloga u području socijalnih politika, a da dokumentacija o nabavi ne sadrži dodatna ograničenja u pogledu vrste evaluacije, njezina opsega, metodološkog pristupa niti obvezu obuhvaćanja svih evaluacijskih kriterija prema Smjernicama Europske komisije ili OECD-a, zatim, da naručitelj jasno i detaljno, pozivom na konkretne dijelove studije, argumentira zašto je predmetnu referencu uzeo valjanom, a da žalitelj, s druge strane, svoje tvrdnje nije dokazao, predmetni žalbeni navod ocijenjen je neosnovanim. Žalitelj osporava bodovanje svoje ponude navodeći da je dostavio ukupno sedam referenci, a da je naručitelj priznao samo četiri. Dvije reference nisu priznate uz objašnjenje kako nije ostvaren uzorak jednak ili veći od dvjesto pedeset
(250)sudionika, kako se traži u kriteriju A.1.3. Žalitelj navodi da bi se adekvatno ocijenilo ispravno bodovanje referenci za ovaj kriterij, potrebna je jednoznačna definicija pojma uzorak. Uzorak u istraživanju, prema navodima žalitelja, predstavlja pažljivo odabrani dio populacije na kojem se provodi istraživanje, s ciljem omogućavanja uopćavanja dobivenih rezultata i zaključaka na cjelokupnu populaciju. Kako bi takvo uopćavanje bilo metodološki opravdano, uzorak mora biti reprezentativan, odnosno po svojoj strukturi i relevantnim obilježjima odgovarati populaciji iz koje je odabran. U metodološkom smislu, uzorak u anketnom istraživanju čini skup jedinica koje su odabrane i pozvane na sudjelovanje u istraživanju, sukladno unaprijed definiranim kriterijima uzorkovanja, kako bi predstavljale populaciju. Broj odgovorenih anketnih upitnika predstavlja isključivo broj zaprimljenih odgovora, odnosno realizirani odaziv unutar uzorka, te ne predstavlja uzorak sam po sebi. Slijedom navedenoga, navodi žalitelj, činjenica da je određeni broj ispitanika ispunio anketni upitnik ne može se tumačiti kao veličina uzorka, već isključivo kao broj odgovora, pri čemu razlika između ta dva pojma ima izravan utjecaj na procjenu reprezentativnosti i mogućnost uopćavanja rezultata istraživanja. U odnosu na nepriznate reference 2, 4, 7, žalitelj u nastavku navodi sljedeće: - iz navoda naručitelja u odnosu na referencu 2 nije jasno što znači da nije ostvaren uzorak jednak ili veći od dvjesto pedeset
(250)sudionika. Naime, navodi žalitelj, na mrežnim stranicama dostupna su izvješća iz kojih je razvidno da je provedeno više anketnih istraživanja i da su uzorci bili veći od 250 sudionika (npr. Strengthening the Innovation Ecosystem in Slovenia, Current state of play of the Slovenian national innovation ecosystem, Contract REFORM/SC2020/100 implementing framework contract No SRSS/2018/01/FWC/002, stranica 14: „Za mrežnu analizu i online anketu o javnim politikama, akteri su odabrani primjenom stratificirane prigodne metode uzorkovanja, na ukupnom uzorku od 311 jedinica.“; Izvješće dostupno na poveznici:https://www.podjetniski-portal.si). Nadalje, u Aneksu II Izvješća dostupna je detaljnija statistika anketnog istraživanja (Annex 2 Survey results on cooperation with different type of actors, str. 133., Izvješće dostupno na određenoj poveznici https://www.podjetniski portal.si), a iz kojeg je vidljivo kako je anketno istraživanje provedeno na više od 250 sudionika; - u odnosu na referencu 4, žalitelj navodi da u izvješću koje je javno objavljeno i bilo je dostupno naručitelju preko dostavljene poveznice na mrežne stranice, u poglavlju Opis postupaka i metoda vrednovanja navodi se kako su ankete bile poslane na 12 približno 250 kontakata. U anketno istraživanje bilo je uključeno praktično svih 212 slovenskih općina. Odaziv na ankete u početku je bio nizak, djelomično i zbog pogrešaka u adresama elektroničke pošte ili promjena kontakata jedinki u uzorku, no odaziv se povećao nakon dodavanja dodatnih kontakata u uzorak i telefonskim kontaktiranjem primatelja anketa i ispravljanjem njihovih kontaktnih adresa (Opis postopka in metod vrednotenja, Izvješće Vrednotenje 4. razvojne prioritete Operativnega programa krepitve regionalnih razvojnih potencialov za obdobje 20072013 - Razvoj regij, Izvješće dostupno na: https://www.eu-skladi.si/kohezija-do2013/ostalo/studije-in-vrednotenja-za-programsko-obdobje-2007 2013/vrednotenje-4.razvojne-prioritete-operativnega-programa-krepitve-regionalnih-razvojnih-potencialovza obdobje-2007-2013-razvoj-regij.) S obzirom na dodatne aktivnosti koje je izvršitelj usluge provedbe evaluacije obavljao prilikom provedbe anketnog istraživanja nije moguće točno odrediti broj jedinki u uzorku, ali uzimajući u obzir sve navedeno nije razvidno je da je naručitelj zaključio da u anketnom istraživanju nije ostvaren uzorak jednak ili veći od dvjesto pedeset
(250)sudionika. U prvom kontaktu sudionika anketnog istraživanja bilo je približno 250 sudionika (od čega je samo 212 općina), a potom su uloženi dodatni napori kako bi se povećao broj odgovora na ankete te su uključene i dodatne jedinke u uzorak. Slijedom navedenog, navodi žalitelj, naručitelj nije trebao odbaciti referencu već eventualno pojašnjavati što točno podrazumijeva termin „približno 250“. Približno 250 označava približnu vrijednost oko navedene brojke, koja može biti i nešto manja od 250, otprilike jednaka, ili nešto veća od
  1. Dakle, ni jezično ni logički termin približno nije ograničen na tumačenje da se radi o manjem od naznačenog broja (npr. manje od 250); - u odnosu na referencu 7, žalitelj navodi da je naručitelj kriterij A1.
  2. propisao na način da je naveo da je stručnjak imao ulogu voditelja tima ili sl. u okviru anketnih istraživanja provedenih na uzorku jednakom ili većem od dvjesto pedeset
(250)sudionika u kojima su korišteni kvantitativni pristupi i metode obrade podataka. Prilikom pojašnjenja ponude, ponuditelj je kao odgovor na upit naručitelja o vrsti poslova koje je stručnjakinja obavljala u okviru svake od navedenih uloga naveo popis aktivnosti koje je stručnjakinja obavljala. Tako je naručitelju za predmetnu referencu dostavljeno pojašnjenje iz kojeg iz opisa uloge i stvarno obavljanih zaduženja proizlazi da se nije radilo o izvršnoj ili tehničkoj podršci, već o samostalnoj i odgovornoj ulozi koja po svojoj naravi odgovara ulozi voditelja tima, ili slično tome, kako je u samom kriteriju propisano. Navedeni opseg poslova stručnjakinje uključivao je planiranje, koordinaciju, donošenje metodoloških odluka, upravljanje provedbom aktivnosti te odgovornost za rezultate, što su ključne i konstitutivne značajke voditeljske uloge, neovisno o formalnom nazivu funkcije. Slijedom navedenog, žalitelj navodi da predmetna zaduženja po svom sadržaju, razini složenosti i stupnju odgovornosti nedvojbeno odgovaraju ulozi voditelja tima ili ekvivalentnoj voditeljskoj ulozi, kako je to propisano dokumentacijom o nabavi. Unatoč tome, naručitelj je neosnovano isključio predmetnu referencu, i to isključivo zbog formalističkog tumačenja uloge i zahtjeva da se isto izrijekom navede, zanemarujući činjenicu da je stručnjakinja bila odgovorna za planiranje, koordinaciju, vođenje i cjelokupno upravljanje aktivnosti za pripremu i provedbu anketnog istraživanja, kao i za donošenje ključnih metodoloških odluka i tumačenja rezultata provedene aktivnosti. Žalitelj smatra da je iz navedenog popisa aktivnosti razvidno da su poslovi koje je stručnjakinja obavljala svakako slični, ako već ne i istovjetni poslovima voditelja tima, kako je to propisano predmetnim kriterijem. U svom odgovoru na žalbu naručitelj u bitnome navodi da, kako bi se kriterij pravilno i objektivno primijenio, pojam „uzorak“ mora se tumačiti u skladu s općeprihvaćenim pravilima evaluacijske metodologije, a ne prema interpretacijama koje nisu metodološki utemeljene. Prema uvriježenoj metodologiji društvenih istraživanja 13 (izvor: Vesna Lamza Posavec, Metodologija društvenih istraživanja: temeljni uvidi,
  1. godina, str. 142.) i evaluacijskim standardima (publikacija o metodologiji društvenih istraživanja i evaluacijski standardi Europske komisije - Better Regulation Guidelines i Better Regulation Toolbox) vrijedi jasno i nedvosmisleno metodološko pravilo prema kojemu uzorak u evaluacijskom smislu čini isključivo broj stvarnih ispitanika koji su odgovorili na anketu (uzorak predstavlja pažljivo odabrani, reprezentativni podskup (dio) ukupne populacije (korisnika, projekata, aktivnosti ili financijskih podataka) na kojem se provodi analiza kako bi se donijeli zaključci o cjelokupnom programu ili intervenciji), dok broj pozvanih, kontaktiranih ili planiranih sudionika predstavlja samo okvir uzorka. Nadalje, svi nalazi, indikatori i zaključci evaluacije moraju se temeljiti isključivo na realiziranom uzorku jer jedino on predstavlja mjerljive, usporedive i metodološki valjane podatke potrebne za donošenje zaključaka i eventualno poopćavanje istih. Ovo pravilo nije specifično za predmetni postupak, već predstavlja temelj evaluacijske prakse (posebno u Europskoj uniji) i standard koji je nužan za osiguranje objektivnosti i provjerljivosti. Dodatno, isto metodološko načelo primjenjuje se i u službenim statističkim istraživanjima Eurostata, uključujući EU-SILC i Eurobarometar, gdje se uzorak uvijek definira kao broj realiziranih intervjua/odgovora, neovisno o veličini početnog okvira uzorka, neodaziv tako ne može biti pribrojen uzorku niti se naknadnim tumačenjem može pretvoriti u valjani statistički podatak. Navedeno predstavlja osnovu poznavanja evaluacijskog procesa, koju bi svaki gospodarski subjekt koji provodi navedene usluge trebao poznavati. U odnosu na referencu 2 navodi da je utvrdio da su provedene dvije online ankete od kojih je u prvoj anketi bilo pozvano 311 sudionika, ali je zaprimljeno svega 139 odgovora, dok je u drugoj anketi bilo pozvano 211 sudionika, a zaprimljeno 69 odgovora (poglavlje Methodology, str. 14 izvješća). Neovisno o broju pozvanih ili planiranih sudionika, u nijednom slučaju nije ostvaren realizirani uzorak od najmanje 250 sudionika, što je izričiti zahtjev. Pozivanje žalitelja na formulacije iz izvješća koje se odnose na “sampled units“ ili broj uključenih aktera odnosi se na okvir uzorka (sampling frame), a ne na realizirani uzorak što je metodološki jasno razlučeno, a kako je prethodno pojašnjeno. Annex II koji žalitelj spominje u žalbenom navodu sadržava razradu i prikaz rezultata prikupljenih odgovora prikazano kroz različite analitičke presjeke, ali ne sadrži jednoznačan broj jedinstvenih ispitanika ankete tj. podatke koji bi mijenjali prethodno navedene informacije o uzorkovanju i realiziranom odazivu. Isto ne pruža žalitelj ni u žalbenom navodu. U odnosu na referencu 4, naručitelj navodi da iz dostupnog izvješća proizlazi naime da su ankete bile poslane na „približno 250 kontakata“, dok je stvarni broj zaprimljenih odgovora tj. realizirani uzorak iznosio
  2. Sama činjenica da se u izvješću koristi izraz „približno“ dodatno potvrđuje da je riječ o neodređenom okviru uzorka (sampling frame). U kontekstu javne nabave, kriteriji odabira moraju biti primjenjivi na temelju konkretnih i provjerljivih činjenica, a ne na temelju procjena, interpretacija ili približnih vrijednosti. Kako realizirani uzorak nije dosegao niti približno propisani prag od 250 sudionika, naručitelj navodi da nije imao pravnu ni stručnu osnovu priznati predmetnu referencu. Dodatni napori u povećanju odaziva, telefonsko kontaktiranje ili naknadno uključivanje dodatnih kontakata ne mijenjaju osnovnu činjenicu da realizirani uzorak, kao jedini metodološki relevantan podatak, ne ispunjava kriterij. U odnosu na referencu 7, navodi da kriterij A.1.
  3. jasno i nedvosmisleno zahtijeva da je stručnjak u okviru anketnog istraživanja provedenog na uzorku ≥ 250 sudionika imao ulogu voditelja tima ili sl., što podrazumijeva odgovornost za vođenje i upravljanje timom koji sudjeluje u pripremi i provedbi anketnog istraživanja, a ne samo provedbu pojedinih stručnih ili metodoloških zadataka. Pritom se izraz „ili slično“ odnosi na bilo koji drugi naziv uloge koju je stručnjak obavljao, a ima značenje obavljanja vodeće uloge u timu koja je zadužena za upravljanje i koordinaciju cijelog tima stručnjaka (kako je navedeno i u fusnoti kod 14 navedenog kriterija). Dakle, naziv uloge može biti drugačiji, ali ne i samo značenje uloge stručnjaka. Nakon što iz opisa uloge navedene u obrascu životopisa nije bilo moguće nedvosmisleno utvrditi da je stručnjakinja imala ulogu voditeljice tima u provedbi anketnog istraživanja, naručitelj je postupio s povećanom pažnjom te je uputio dodatni zahtjev za pojašnjenjem
  4. siječnja
  5. U dostavljenom pojašnjenju za referencu 7 detaljno su opisane aktivnosti koje je stručnjakinja obavljala, uključujući: metodološku pripremu ankete, usklađivanje upitnika s naručiteljem i posredničkim tijelima, izradu alternativnih pristupa prikupljanju podataka, tehničku provedbu ankete, analizu i interpretaciju rezultata, prezentaciju nalaza i njihovu primjenu u evaluacijskim odgovorima. Međutim, ni u jednom dijelu pojašnjenja nije navedeno da je stručnjakinja imala ulogu voditeljice tima, odnosno da je bila odgovorna za vođenje i koordinaciju članova tima. Opisane aktivnosti stručnjakinje nedvojbeno ukazuju na visoku razinu stručnog doprinosa, ali same po sebi ne dokazuju postojanje voditeljske uloge, kako je to zahtijevano kriterijem A.1.
  6. Posebno je važno naglasiti da je u pojašnjenju za druge reference iste stručnjakinje (npr. referencu naziva „Kontinuirano praćenje Nacionalnog strateškog plana ruralnog razvoja 2007.- 2013 i srednjoročna evaluacija i evaluacija u tijeku Plana ruralnog razvoja Republike Slovenije 2007.-2013.“) žalitelj, uz ostale aktivnosti, izričito i jasno naveo voditeljsku ulogu (preuzimanje operativnog vodstva i koordinaciju evaluacije kao nacionalna voditeljica, uključujući koordinaciju tima i tijeka aktivnosti, odnosno organizaciju rada svih članova tima za vrednovanje). Upravo ta razlika u formulaciji i sadržaju pojašnjenja potvrđuje da je žalitelj znao i mogao jasno naznačiti voditeljsku ulogu kada je ista postojala, dok takvo navođenje objektivno izostaje kod reference
  7. Žalitelj u žalbenom navodu iznosi tvrdnju da su poslovi koje je stručnjakinja obavljala svakako slični, ako već ne i istovjetni, poslovima voditelja tima. Već iz same ove formulacije proizlazi da žalitelj ne tvrdi s izvjesnošću da je stručnjakinja imala ulogu voditelja tima u smislu kriterija A1.3., već iznosi pretpostavku i procjenu, ostavljajući otvorenu dilemu između „sličnosti“ i „istovjetnosti“. Takva neodređena i hipotetska formulacija ne može predstavljati dokaz ispunjenja uvjeta u postupku javne nabave. Naručitelj, kao tijelo koje provodi pregled i ocjenu ponuda, nema ovlast niti obvezu pretpostavljati voditeljsku ulogu na temelju opisa pojedinačnih zadataka, niti izvoditi zaključke „po analogiji“ ili „po sličnosti“. Provjeravajući osnovanost žalbenih navoda, ovo tijelo je uvidom u dio dokumentacije o nabavi Kriterij za odabir ponude, utvrdilo da je naručitelj u tablici, pod A.1 Ključni stručnjak 1: stručnjak za vrednovanje i voditelj tima, dio A1.3 tražio „broj usluga anketnih istraživanja provedenih na uzorku jednakom ili većem od dvjesto pedeset
(250)sudionika u kojima su korišteni kvantitativni pristupi i metode obrade podataka u okviru kojih je stručnjak imao ulogu voditelja tima ili sl.“, pri čemu će se 0 referenci bodovati s 0 bodova, 1 do 3 reference s 3 boda, 4 do 6 referenci s 6 boda te više od 6 referenci s 9 bodova. Naručitelj je u fusnoti napomenuo da navod „slično“ obuhvaća bilo koji drugi naziv uloge koju je stručnjak obavljao, a ima značenje obavljanja vodeće uloge u timu koja je zadužena za upravljanje i koordinaciju cijeloga tima stručnjaka. Navedeno pojašnjenje odnosi se na svako spominjanje termina i sl. u dokumentu u istom kontekstu vezanom za prethodnu ulogu ključnog stručnjaka
  1. Pregledom žaliteljeve ponude, konkretno, životopisa Mojce Hrabar, nominirane kao ključni stručnjak 1, utvrđeno je da je u dijelu Kriterij A1.3 ponudila sedam referenci, među kojima i ovdje tri sporne, i to kako slijedi: „
  2. RfS REFORM/SC2020/100 – Jačanje inovacijskog ekosustava u Sloveniji. Podaci o anketnom istraživanju: Projekt je imao za cilj doprinos institucionalnim i administrativnim strukturnim reformama u Sloveniji u smislu razvoja inovacijskog sustava u zemlji, koje bi podržale rast gospodarstva. Pilot akcija Europske komisije u potpori industrijske tranzicije Slovenije dovela je do identificiranja ključnih slabosti u 15 inovacijskom ekosustavu, povezanih, na primjer, s potrebom daljnjeg usmjeravanja inovacija kroz ljudski kapital i naglašavanjem potreba za ojačanim podrškom za pilotne i demonstracijske projekte u vodećim područjima kao što su napredne proizvodne tehnologije. Vrijeme: 11/2020 – 01/2022 Država: Europska komisija Izvor financiranja: EU; Naručitelj/druga ugovorna strana/nositelj projekta/posla: Europska komisija, DG REFORM/sad: Reform and Investment Task Force (SG REFORM), European Commission, Bruxelles/Brussel, Belgija; Uloga stručnjaka i opis odgovornost: Stručnjakinja je bila član tima zadužena za analizu održivosti, podrške za razvoj ekoloških tehnologija i doprinosa održivom razvoju. Pored toga je bila voditelj tima provedbe anketa „Jačanje inovacijskog ekosustava u Sloveniji“ u kojoj je učestvovalo 476 anketiranih iz različitih sektora gospodarstva, i „Instrumenti inovacijskog ekosustava u Sloveniji“ u kojoj je učestvovalo 257 anketiranih iz vladinih institucija, tehnoloških parkova, inkubatora, istraživačkih institucija i slično, a u kojima su korišteni kvan ta vni pristupi i metode obrade podataka.;
  3. Kontinuirano praćenje i srednjoročna evaluacija OP-a Europskog fonda za regionalni razvoj, OP-a Europskog socijalnog fonda i OP-a Kohezijskog fonda te za programe prekogranične suradnje u Sloveniji za razdoblje 2007.-
  4. - Srednjoročna evaluacija
  5. prioriteta Operativnog programa regionalne konkurentnosti za Sloveniju – regionalni razvoj. Podaci o anketnom istraživanju: Evaluacija je proučavala učinkovitost, relevantnost, korisnost, održivost i druge teme evaluacije provedbe regionalnih razvojnih planova putem ERDF-a i nacionalnog financiranja. Ključne preporuke bile su usmjerene na koordinaciju podrške među općinama i regijama kako bi se postigla bolja učinkovitost i relevantnost, na promicanje koncentracije s nacionalnim i regionalnim projektima te na podršku specijalizaciji u zemlji i povezivanje regionalnih prioriteta s nacionalnim operativnim planovima i strategijom specijalizacije. Preporuke su korištene za novo programsko razdoblje 2014.+ i za ažuriranja provedbe trenutnih aranžmana s regijama i općinama. Vrijeme: 5/2013 – 7/2013 Država: Slovenija Izvor financiranja: Republika Slovenija, Europska komisija; Naručitelj/druga ugovorna strana/nositelj projekta/posla: Ured Vlade Republike Slovenije za razvoj i europsku kohezijsku politiku; Uloga stručnjaka i opis odgovornost: Stručnjakinja je bila voditelj projekta što uključuje i koordinaciju cjelokupnog tima i uz ostale zadatke je provela anketu korisnika mjera
  6. prioriteta OP regionalne konkurentnosti, koja je imala 347 učesnika a u kojima su korišteni kvantitativni pristupi i metode obrade podataka;
  7. Kontinuirano praćenje i srednjoročna evaluacija OP-a Europskog fonda za regionalni razvoj, OP-a Europskog socijalnog fonda i OP-a Kohezijskog fonda te za programe prekogranične suradnje u Sloveniji za razdoblje 2007.-
  8. – Evaluacija mjera tržišta rada Europskog socijalnog fonda. Podaci o anketnom istraživanju: Mjere Operativnog programa za ESF procijenjene su pregledom rezultata financiranih projekata, analizom dionika i nizom intervjua s posredničkim tijelima i financiranim institucijama. Fokusne skupine provedene su s krajnjim korisnicima (nezaposlenim osobama) mjera usmjerenih na nezaposlenost i centre za kompetencije koji su imali koristi od mjera cjeloživotnog učenja. Provedenih je bilo i nekoliko anketa s korisnicima i krajnjim nekih od instrumenta. Vrijeme: 2/2012 – 7/2012 Država: Slovenija Izvor financiranja: Republika Slovenija, Europska komisija; Naručitelj/druga ugovorna strana/nositelj projekta/posla: Ured Vlade Republike Slovenije za razvoj i europsku kohezijsku politiku; Uloga stručnjaka i opis odgovornost: Stručnjakinja je bila članica tima koja je provela nekoliko anketa i koordinirala tim za provođenje anketa, od kojih su sljedeće imale više od 250 učesnika: „Učinci podrške za samozapošljavanje“ (512 učesnika), „Učinci podrške za zapošljavanje dugotrajno bezposlenih osoba (poduzeća)“ (300 učesnika), „Učinci poticanja osposobljavanja na radnom mjestu“ (337 učesnika), 16 „Učinci instrumenta Zaposli.me“ (282 učesnika), a u kojima su korišteni kvantitavni pristupi i metode obrade podataka“. Uvidom u zahtjev naručitelja od
  9. prosinca
  10. utvrđeno je da je od žalitelja tražio sljedeće: „Za ključnog stručnjaka 1 Mojca Hrabar u svrhu ocjene (…) kriterija A1.3, moli se dostava poveznica/linkova na sljedeće reference koje su navedene u obrascu životopisa“ te naručitelj u nastavku navodi i sporne reference 2,4 i
  11. Nastavno, žalitelj je dostavio sljedeće pojašnjenje: - za referencu
  12. dostavlja određenu poveznicu na https://www.podjetniskiportal.si; - za referencu
  13. također dostavlja određenu poveznicu na https://www.euskladi.si te dodatno navodi da poveznica viša nije u potpunosti funkcionalna te se na njoj više ne može preuzeti Završno izvješće, ali je bila valjana u prethodnim godinama; sukladno članku
  14. ZJN 2016, Naručitelj može, ukoliko smatra potrebnim, valjanost informacija oko angažmana stručnjakinje na navedenom projektu dodatno provjeriti i kod kontakata druge ugovorne strane jasno naznačenih u životopisu stručnjakinje; - za referencu
  15. dostavlja dvije poveznica na https://www.eu-skladi.si/ te dodatno navodi da poveznice nisu više u potpunosti funkcionalne te se ne mogu preuzeti sva izvješća navedena na poveznici/linku; sukladno članku
  16. ZJN 2016, naručitelj može, ukoliko smatra potrebnim, valjanost informacija oko angažmana stručnjakinje na navedenom projektu dodatno provjeriti i kod kontakata druge ugovorne strane jasno naznačenih u životopisu stručnjakinje. Dalje je utvrđeno da je naručitelj žalitelju ponovno uputio zahtjev od
  17. siječnja
  18. u kojem je naveo: „Za ključnu stručnjakinju 1 Mojcu Hrabar u svrhu ocjene (…) kriterija A1.3, za referencu: Kontinuirano praćenje i srednjoročna evaluacija OP-a Europskog fonda za regionalni razvoj, OP-a Europskog socijalnog fonda i OP-a Kohezijskog fonda te za programe prekogranične suradnje u Sloveniji za razdoblje 2007.-
  19. – Evaluacija mjera tržišta rada Europskog socijalnog fonda, moli se odgovor na pitanje koje je poslove obuhvaćala uloge stručnjakinje prilikom provođenja aktivnosti vezanih za anketno istraživanje?“ Žalitelj je navedeno pojasnio na sljedeći način: „Uloga stručnjakinje prilikom provođenja aktivnosti vezanih za anketno istraživanje obuhvaćala je sljedeće poslove: metodološku priprema ankete (analizu ciljnih skupina, strukturiranje i pripremu upitnika za pojedinačne mjere); usklađivanje upitnika za pojedinačne mjere s naručiteljem i nadležnim posredničkim tijelima (npr. Zavod za zapošljavanje, Javni fond za stipendije); izradu prijedloga alternativnih pristupa (npr. u slučajevima kad Upravljačko tijelo nije moglo dati kontakt podatke ispitanika, zbog čega nije bilo moguće provesti ankete, te su za neke od mjera provedene fokus grupe uživo s pojedinačnim jedinicama Zavoda za zapošljavanje); pripremu i provedbu ankete u online alatu LimeSurvey; analizu i interpretaciju rezultata ankete; prezentaciju rezultata ankete naručitelju na koordinacijskim sastancima; interpretaciju i korištenje rezultata ankete u pripremi odgovora na evaluacijska pitanja.“ Utvrđeno je da je žalitelj u istom odgovoru, ali za drugu referencu (koja nije ovdje sporna) odgovorio da je stručnjakinja obavljala ulogu i zamjenice voditelja projekta i pomoćnice voditelju projekta te je u okviru svoje uloge obavljala poslove koje nabraja u nastavku (koordinaciju s naručiteljem i Radnom grupom za evaluaciju, dogovaranje s naručiteljem o temama evaluacija tijekom njihove provedbe; koordinaciju s voditeljem projekta tijekom srednjoročne evaluacije, vođenje evaluacija u tijeku, organizaciju rada svih članova tima za vrednovanje, itd.). 17 Uvidom u zapisnik o pregledu i ocjeni ponuda utvrđeno je da je naručitelj žalitelju priznao 31 projekt te mu po kriteriju iskustvo stručnjaka dodijelio 33,513514 boda. Iz priloga zapisnika o pregledu i ocjeni ponuda (Izračun bodova za kriterij iskustvo stručnjaka_finalno.pdf), utvrđeno je da je naručitelj žaliteljevo bodovanje u spornom dijelu obrazložio na sljedeći način: „Naručitelj je, s ciljem razjašnjavanja određenih nejasnoća te ocjene referenci, zatražio dodatna pojašnjenja i dostavu poveznica na objavljena izvješća gdje god je primjenjivo jer Ponuditelj nije dostavio poveznice na reference u obrascu životopisa. Dopis je upućen
  20. prosinca
  21. te je pojašnjenje od Ponuditelja zaprimljeno u roku, dana
  22. siječnja
  23. Dodatno, za pojedine reference zatražena su i pojašnjenja od naručitelja predmetnih vrednovanja prema kontakt podatcima navedenima u životopisu (dopisi upućeni
  24. prosinca 2025.). Nakon pregleda prvotno dostavljenog pojašnjenja i utvrđivanja svih relevantnih činjenica, a radi potrebe dodatnog razjašnjenja, od Ponuditelja je za pojedine reference zatraženo dodatno pojašnjenje dana
  25. siječnja
  26. Ponuditelj je pojašnjenje dostavio u roku,
  27. siječnja
  28. Detaljnija postupanja navedena su niže kod pojedinih kriterija. Naručitelj je za predloženu Ključnu stručnjakinju 1: stručnjakinju za vrednovanje i voditeljicu tima (Mojcu Hrabar) izvršio pregled te dodijelio bodove kako slijedi: Za kriterij A.1.3., Reference koje nisu priznate (2, 4, 7) obrazložene su u nastavku: Za referencu 2, u obrascu životopisa naziva „RfS REFORM/SC2020/100 –Jačanje inovacijskog ekosustava u Sloveniji“, Ponuditelj je u pojašnjenju od
  29. siječnja
  30. dostavio poveznicu te je temeljem uvida u izvješće utvrđeno da je u okviru predmetne reference provedeno anketno istraživanje, no nije ostvaren uzorak jednak ili veći od dvjesto pedeset
(250)sudionika kako se traži u kriteriju A.1.
  1. Slijedom navedenog, predmetna referenca se ne prihvaća. Za referencu 4, pod nazivom: „Kontinuirano praćenje i srednjoročna evaluacija OP-a Europskog fonda za regionalni razvoj, OP-a Europskog socijalnog fonda i OP-a Kohezijskog fonda te za programe prekogranične suradnje u Sloveniji za razdoblje 2007.-
  2. - Srednjoročna evaluacija
  3. prioriteta Operativnog programa regionalne konkurentnosti za Sloveniju – regionalni razvoj“, Ponuditelj je u odgovoru na zahtjev za pojašnjenjem dostavio poveznicu za koju je naveo da nije u potpunosti funkcionalna, međutim Naručitelj je s predmetne stranice preuzeo dostupno izvješće
  4. Temeljem pregleda navedenih podataka i uvida u samo izvješće „Vrednotenje
  5. razvojne prioritete Operativnega programa krepitve regionalnih razvojnih potencialov za obdobje 2007-2013 - Razvoj regij“, referenca 4 nije priznata budući da je utvrđeno da ne ispunjava propisano kriterijem A.1.3., odnosno da u anketnom istraživanju nije ostvaren uzorak jednak ili veći od dvjesto pedeset
(250)sudionika. Za referencu 7, „Kontinuirano praćenje i srednjoročna evaluacija OP-a Europskog fonda za regionalni razvoj, OP-a Europskog socijalnog fonda i OP-a Kohezijskog fonda te za programe prekogranične suradnje u Sloveniji za razdoblje 2007.-
  1. – Evaluacija mjera tržišta rada Europskog socijalnog fonda“, Ponuditelj je u pojašnjenju dostavio poveznice za koje navodi da nisu u potpunosti funkcionalne te se izvješća ne mogu preuzeti. Nakon pregleda dostupnih podataka navedenih u obrascu životopisa, Naručitelj nije mogao utvrditi vodeću ulogu stručnjakinje u provedbi anketnog istraživanja te je uputio dodatni zahtjev za pojašnjenjem. Ponuditelj je pojašnjenje dostavio u roku,
  2. siječnja
  3. U navedenom pojašnjenju detaljno su opisane sve aktivnosti koje je stručnjakinja provodila u vezi s anketnim istraživanjem, međutim, u njima nije navedeno da je stručnjakinja obavljala poslove voditeljice tima, odnosno da je bila odgovorna za vođenje i upravljanje cijelim timom za pripremu i provedbu anketnog istraživanja. Slijedom navedenoga, Naručitelj je utvrdio da predmetna referenca ne udovoljava zahtjevima propisanim kriterijem A.1.3., te stoga ista nije priznata. Sveukupno je predloženoj Ključnoj stručnjakinji 1: stručnjakinji za vrednovanje i voditeljici tima (Mojci Hrabar) dodijeljeno 19 bodova.“ 18 Dakle, među strankama je sporno je li naručitelj pravilno postupio kada nije bodovao tri reference žaliteljeve ključne stručnjakinje 1 Mojce Hrabar. U konkretnom slučaju primjenjive su odredbe članaka 280 stavak 4.,
  4. stavak 1.,
  5. i
  6. ZJN
  7. U odnosu na referencu 2, ističe se sljedeće. Žalitelj smatra da je udovoljio brojčanom zahtjevu naručitelja od 250 ili više sudionika jer je proveo anketna istraživanja na više od 250 sudionika, smatrajući da je, prema dokumentaciji o nabavi, dovoljno da su akteri (sudionici) samo odabrani, ali ne i da su zaista ispuniti anketu odnosno dostaviti odgovor. Dakle, žalitelj smatra da odredbe dokumentacije o nabavi nisu metodološki precizne u smislu da je iz njih nedvojbeno razvidno da je bio potreban realizirani, a ne odabrani (planirani) uzorak. Međutim, naručitelj je koncipirao zahtjev na način da glasi „broj usluga anketnih istraživanja provedenih na uzorku jednakom ili većem od dvjesto pedeset
(250)sudionika u kojima su korišteni kvantitativni pristupi i metode obrade podataka u okviru kojih je stručnjak imao ulogu voditelja tima ili sl.“ Dakle, tražio je provedena anketna istraživanja na uzorku jednakom ili većem od dvjesto pedeset
(250)sudionika, iz čega proizlazi osnovanost tvrdnji naručitelja da se pod uzorkom misli na broj stvarnih ispitanika koji su zaista odgovorili na anketu (realizirani uzorak – jer jedino on predstavlja mjerljive, usporedive i metodološki valjane podatke potrebne za donošenje zaključaka), a ne na planirani uzorak kako to tvrdi žalitelj. Nadalje, u odnosu na referencu 4, žalitelj prigovara nepriznavanju te reference ističući da nije razvidno kako je naručitelj zaključio da žalitelj nije udovoljio brojčanom zahtjevu 250 ili više sudionika. Pritom, sam žalitelj navodi i u žalbenom postupku da je broj sudionika bio približno 250 odnosno da nije moguće odrediti točan broj jedinki u uzorku. Iz navedenog je razvidno da niti sam žalitelj ne zna koliki je točan broj sudionika pa onda nije jasno kako bi, čak i da ga je naručitelj tražio pojašnjenje (što nije morao, odnosno naručitelj mora voditi računa da pojašnjenje ponude ne dovede do pregovaranja u vezi s kriterijem za odabir ponude), isto pojasnio. U odnosu na zadnju referencu 7, iz opisanog činjeničnog stanja, osobito izričaja dokumentacije o nabavi te samog pojašnjenja ponude koje je dao žalitelj, ovo tijelo prihvaća argumentaciju i tumačenje naručitelja da se izraz „ili slično“ odnosi na bilo koji drugi naziv uloge koju je stručnjak obavljao, a ima značenje obavljanja vodeće uloge u timu koja je zadužena za upravljanje i koordinaciju cijelog tima stručnjaka (kako je, uostalom, i navedeno u fusnoti u Kriterijima za odabir ponude). Nakon što iz opisa uloge navedene u obrascu životopisa nije bilo moguće nedvojbeno ocijeniti da je stručnjakinja imala ulogu voditeljice tima i sl., naručitelj je tražio pojašnjenje u kojem je žalitelj opisao aktivnosti koje je stručnjakinja obavljala, ali iz kojeg opisa nije bilo razvidno da je stručnjakinja imala ulogu voditeljice tima i sl. Naručitelj pritom skreće pažnju na to da je u pojašnjenju za druge reference iste stručnjakinje žalitelj izričito naveo voditeljsku ulogu slijedom čega je, prema mišljenju ovoga tijela, naručitelj imao osnove zaključiti da da je žalitelj mogao jasno naznačiti voditeljsku ulogu da je ista postojala i kod ovdje sporne reference
  1. Žalitelj k tome niti u žalbenom postupku ne dokazuje da je predmetna stručnjakinja na referenci 7 imala ulogu voditeljice tima ili sl. Slijedom svega navedenog, budući da je naručitelj pravilno postupio kada nije bodovao sporne tri reference žaliteljeve ključne stručnjakinje 1 Mojce Hrabar, žalbeni navodi su ocijenjeni neosnovanima. Postupajući po službenoj dužnosti temeljem članka
  2. ZJN 2016, a u odnosu na osobito bitne povrede postupka javne nabave iz članka
  3. stavka
  4. tog Zakona, ovo državno tijelo nije utvrdilo postojanje osobito bitnih povreda. 19 U skladu s prethodno navedenim, na temelju članka
  5. stavka
  6. točke
  7. ZJN 2016 odlučeno je kao u točki
  8. izreke ovog rješenja te se predmet vraća naručitelju na ponovno postupanje. Žalitelj je postavio zahtjev za naknadu troškova žalbenog postupka u iznosu od 1.320,00 eura na ime naknade za pokretanje žalbenog postupka. Članak
  9. stavak
  10. ZJN 2016 propisuje da Državna komisija odlučuje o troškovima žalbenog postupka, određuje tko snosi troškove žalbenog postupka i njihov iznos te kome se i u kojem roku moraju platiti. Stavak
  11. tog članka propisuje da je stranka, na čiju je štetu žalbeni postupak okončan dužna protivnoj stranci nadoknaditi opravdane troškove koji su joj nastali sudjelovanjem u žalbenom postupku. S obzirom na to da je žalbeni zahtjev kojim je traženo poništenje odluke o odabiru osnovan, osnovan je i žaliteljev zahtjev za naknadom troškova žalbenog postupka u traženom iznosu od 1.320,00 eura koji je žalitelj uplatio na temelju odredbe članka 430.a stavka
  12. točke
  13. ZJN
  14. S obzirom na navedeno, a na temelju ovlaštenja iz članka
  15. stavka
  16. točke
  17. ZJN 2016, odlučeno je kao pod točkom
  18. izreke ovog rješenja. Naručitelj je sukladno odredbi članka
  19. stavka
  20. ZJN 2016 obvezan postupiti sukladno izreci odluke Državne komisije, najkasnije u roku od 30 dana od dostave izvršne odluke, pri čemu je vezan pravnim shvaćanjem i primjedbama Državne komisije. UPUTA O PRAVNOM LIJEKU Protiv ovog rješenja nije dopuštena žalba, ali se može pokrenuti upravni spor pred Visokim upravnim sudom Republike Hrvatske u roku od 30 dana od isteka osmog dana od dana javne objave rješenja na internetskim stranicama Državne komisije za kontrolu postupaka javne nabave. Tužba se predaje neposredno u pisanom obliku, usmeno na zapisnik ili se šalje poštom, odnosno dostavlja u elektroničkom obliku putem informacijskog sustava. ZAMJENIK PREDSJEDNICE Zvonimir Jukić 20 ZVONIMIR JUKIĆ HR-27319804652 Elektronički potpisano: 13.08.2026T09:16:37 (UTC:2026-08-13T07:16:37Z) Provjera: https://epotpis.rdd.hr/provjera Broj zapisa: 035a67f4-dc55-4f8e-8081-d2f404cd947d

🔗 Na službeni izvor

AI objašnjenje na temelju službenog teksta zakona. Okvirno, ne zamjenjuje pravni savjet.