← Hrvatska

Pravilnik o uvjetima i načinu utvrđivanja carinske osnovice

Pravilnik o uvjetima i načinu utvrđivanja carinske osnovice Upute za korištenje Elektronička pošta Početna stranica Pravilnik o uvjetima i načinu utvrđivanja carinske osnovice NN 63/1992 (7.10.1992.), Pravilnik o uvjetima i načinu utvrđivanja carinske osnovice MINISTARSTVO FINANCIJA Na temelju članka

  1. i
  2. stavak
  3. Carinshog zahona ("Narodne novine", br. 53A/91, 33/92, 40/92 i 61/92), ministar financija donosi PRAVILNIK o uvjetima i načinu utvrđivanja carinske osnovice Članak
  4. Ovim pravilnihom se sukladno člancima
  5. do
  6. Carinskog zakona propisuju potanji uvjeti i način utvrđivanja carinske osnovice. Članak
  7. Sukladno članku
  8. stavak
  9. i
  10. Carinskog zakona carinska osnovica je ugovorena cijena robe (transakcijska vrijednost), kojom se smatra stvarno plaćena cijena ili cijena koju treba platiti za robu kupljenu radi uvoza u Republiku Hrvatsku. Stvarno plaćena cijena ili cijena koju treba platiti za robu koja se uvozi u Republiku Hrvatsku, obuhvaća sva plaćanja koja je kupac izvršio ili treba izvršiti prema prodavatelju, izravno ili neizravno. Plaćanja izvršena prema stavku
  11. ovoga članka mogu biti u obliku novčanih ili robnih transakcija. Članak
  12. U carinsku osnovicu uračunavaju se novčani rabat i druga sniženja ugovorena prije obavljenog uvoza robe, a ostvarena poslije toga uvoza. U carinsku osnovicu uračunavaju se i sve pristojbe i takse koje se plaćaju izvan područja Republike Hrvatske, osim ako se prodavatelju prema propisima zemlje na čijem su području odgovarajuće pristojbe ili takse plaćene, priznaje pravo na povraćaj tih pristojbi i taksa. Članak
  13. Ugovorena cijena robe koja se uvozi predstavlja carinsku osnovicu neovisno o vremenu u kojemu je ugovor o kupoprodaji zaključen, odnosno neovisno o bilo kakvoj fluktuaciji nastaloj na tržištu poslije zaključenja ugovora. Članak
  14. Sukladno članku
  15. Carinskog zakona u carinsku osnovicu ne uračunavaju se slijedeći troškovi i izdaci, ako su ugovorno razgraničeni od stvarno plaćene cijene ili cijene koju treba platiti za uvezenu robu kao što su na primjer izdaci za izgradnju, postavljanje, sklapanje, održavanje ili tehničku pomoć, izvršenu poslije uvoza, u svezi s uvezenom robom. Članak
  16. Kao ograničenja za kupce sukladno članku
  17. stavak
  18. točka
  19. Carinskog zakona koja bitno ne utječu na vrijednost robe koja se uvozi, a odnose se na pravo raspolaganja ili korištenja robom, smatra se ograničenje kupca da do određenog roka ne može obavljati reklamiranje, izlaganje ili prodaju robe. Članak
  20. Sukladno članku
  21. stavak 3, točka
  22. Carinskog zakona ugovorena cijena za robu koja se uvozi neće se prihvatiti kao carinska osnovica: 1) ako prodavatelj uvjetuje ugovorenu cijenu uvezene robe obvezom kupca da kupi i drugu robu u određenim količinama; 2) ako cijena uvezene robe ovisi od cijene ili cijena po kojoj kupac prodaje drugu robu prodavatelju uvezene robe; 3) ako se cijena uvezene robe pod određenim uvjetima utvrđuje ovisno o drugim poslovnim odnosima izmedu kupca i prodavatelja. Članak
  23. Ugovorena cijena će se prihvatiti kao carinska osnovica i aho postoje ograničenja iz članka
  24. stavak
  25. točka
  26. Carinskog zakona, ako se carinska osnovica poveća za odgovarajući dio svote ostvarene preprodajom, ustupanjem ili uporabom uvezene robe koja se sukladno članku
  27. stavak
  28. točka
  29. Carinskog zakona izravno ili neizravno plaća prodavatelju. Članak
  30. Sukladno članku
  31. stavak
  32. točka
  33. Carinskog zakona smatrat će se da su kupac i prodavatelj uzajamno povezani: 1) ako jedan od njih pripada grupi poslovodnih djelatnika ili direktora drugog poduzeća i obrnuto, 2) ako su zakonom priznati poslovni partneri, 3) ako su u odnosu poslodavca i zaposlenog djelatnika, 4) ako bilo koja osoba, izravno ili neizravno, posjeduje, kontrolira ili drži 5% ili više dionica ili glasova. jednog i drugog, 5) ako jedno od njih, izravno ili neizravno kontrolira drugo, 6) ako obje osobe, izravno ili neizravno kontroliraju neku treću osobu, 7) ako su članovi iste obitelji. Osobe koje su međusobno povezane poslovno tako što je jedna od njih isključivi zastupnik, distributer ili isključivi koncesionar drugog, smatrat će se uzajamno povezanim u svrhu primjene ovoga članka. Članak
  34. lako je kupoprodaja zaključena između uzajamno povezanih osoba prema članku
  35. ovoga pravilnika, ugovorena cijena prihvatit će se kao carinska osnovica ako kupac dokaže da se takva cijena približava jednoj od slijedećih cijena. koje se javljaju u isto ili približno isto vrijeme: 1) ako odgovara ugovorenoj cijeni istovjetne ili slične robe između kupaca i prodavatelja kod kojih nije postojala uzajamna povezanost; 2) ako odgovara carinskoj osnovici istovjetne ili slične robe utvrđenoj sukladno članku
  36. Carinskog zakona. Prilikom uporedbe vrijednosti roba iz stavka
  37. ovoga članka uzet će se u obzir oblik kupoprodaje i količina roba, kao i troškovi iz članka
  38. Carinskog zakona. Članak
  39. Ako se carinska osnovica uvezene robe ne može utvrditi sukladno odredbama članka
  40. Carinskog zakona, carinskom osnovicom smatrat će se ugovorena cijena iste ili slične robe kupljene radi uvoza u Republiku Hrvatsku, i uvezene u isto ili približno isto vrijeme kao i roba koja se carini. Kao istovjetna roba prema članku
  41. stavak
  42. Carinskog zakona smatra se roba koja je u svakom pogledu. po svojim svojstvima, kvaliteti i trgovačkom ugledu istovjetna s robom koja je uvezena u isto ili približno isto vrijeme. Neznatne razlike u izgledu neće utjecati da se roba koja odgovara toj definiciji smatra istovjetnom. Kao slična roba prema članku
  43. stavak
  44. smatra se roba koja ima slična svojstva i sastav materijala koji omogućuje da se koristi za iste svrhe kao i roba koja se uvozi i da u komercijalnom smislu zamijeni tu robu u isto ili približno isto vrijeme. Članak
  45. Prilikom utvrđivanja carinske osnovice istovjetne ili slične robe, uzet će se ugovorena cijena robe koju je proizveo isti proizvođač, a ako ta cijena ne postoji može se uzeti cijena robe koju je proizveo drugi proizvođač. Ne raspolaže li se prilikom utvrđivanja carinske osnovice, sukladno članku
  46. stavak
  47. Carjnskog zakona ugovorenom cijenom istovjetne ili slične robe prodate u istom obliku kupoprodaje i u približno istoj količini kao i roba koja se uvozi, koristit će se ugovorena cijena istovjetne ili slične robe prodate u različitom obliku kupoprodaje ili različitim količinama, i to: 1) u istom obliku kupoprodaje, a u različitim količinama; 2) u različitom obliku kupoprodaje, a u približno istim količinama; 3) u različitom obliku kupoprodaje i različitim količinama Ugovorena cijena istovjetne ili slične robe usklađuje se s obzirom na različite oblike prodaje ili količine robe, kao i različite troškove i druge izdatke propisane člankom
  48. Carinskog zakona. Članak
  49. Kao cijena po mjernoj jedinici po kojoj se uvezena roba, odnosno istovjetna ili slična uvezena roba prodaje u Republici Hrvatskoj u najvećoj ukupnoj količini, prema članku
  50. stavak
  51. točka
  52. Carinskog zakona, smatra se cijena po kojoj se najveći ukupan broj jedinica robe prodaje osobama uzajamno nepovezanim s osobama od kojih takovu robu kupuju, pri prvoj kupoprodaji poslije obavljenog uvoza. Za utvrđivanje carinske osnovice, prema stavku
  53. ovoga članka neće se uzeti u obzir cijena po mjernoj jedinici po kojoj je uvezena roba odnosno istovjetna ili slična roba ako kupac osigurava prodavatelju izravno ili neizravno, besplatno ili po sniženoj cijeni robu ili usluge navedene u članku
  54. točka
  55. do
  56. i
  57. Carinskog zakona. Kao prodaja istovjetne ili slične robe u smislu stavka
  58. ovoga članka smatra se prodaja koja je obavljena u isto ili približno isto vrijeme kada se uvozi roba za koju se utvrđuje carinska osnovica. Članak
  59. Prilikom utvrđivanja troškova prometa i dobiti koji se izuzimaju iz cijene robe koja se uvozi (članak
  60. stavak
  61. točka
  62. alineja prva Carinskog zakona), uzimaju se prometni i drugi troškovi iskazani od strane carinskog obveznika, ako su iskazani u primjerenoj visini. Kao prometni troškovi iz stavka
  63. ovoga članka ne smatraju se troškovi reklame i prodaje robe. Članak
  64. Utvrđuje li se carinska osnovica na temelju obračunate vrijednosti, prema članku
  65. stavak
  66. točka
  67. Carinskog zakona, podaci o troškovima koji određuju obračunatu vrijednost pribavit će se od proizvođača putem carinskog obveznika. Članak
  68. Carinska osnovica propisana u članku
  69. Carinskog zakona temelji se u najvećoj mogućoj mjeri na raspoloživim podacima o prethodno uvezenim i ocarinjenim robama. Kod utvrđivanja carinske osnovice treba koristiti postupke u člancima 36, 38 i
  70. Carinskog zakona s razumnim odstupanjima predviđenim tim člancima. Članak
  71. Kod utvrđivanja carinske osnovice carinarnica utvrđuje da li su iskazani svi troškovi i izdaci nastali u svezi s prodajom i isporukom robe do granične luke ili drugog mjesta ulaska robe u carinsko područje Republike Hrvatske, sukladno članku
  72. stavak
  73. točka
  74. Carinskog zakona. Prevozi li se roba pomorskim ili zračnim putem, kao mjesto ulaska robe u carinsko područje Republike Hrvatske smatra se mjesto iskrcaja robe u luci otvorenoj za međunarodni promet, a u slučaju korištenja drugih sredstava prijevoza - granični prijelaz otvoren za međunarodni promet. Članak
  75. Ako su troškovi prijevoza u dokumentima za carinjenje robe obračunati do mjesta predaje robe unutar carinskog područja Republike Hrvatske, troškovi prijevoza od mjesta ulaska u carinsko područje Republike Hrvatske do mjesta predaje ne uračunavaju se u carinsku osnovicu. Ako su troškovi prijevoza do mjesta predaje robe i obračunati na temelju posebne tarife prema kojoj troškovi prijevoza opadaju zavisno od dužine puta i težine robe, troškovi prijevoza od mjesta ulaska robe u carinsko područje Republike Hrvatske do mjesta predaje obračunavaju se prema toj tarifi. Ako su troškovi prijevoza ugovoreni do mjesta predaje robe i ako se visina tih troškova od mjesta ulaska u carinsko područje Republike Hrvatske do ugovorenog mjesta predaje iz ugovora i drugih podnijetih isprava ne može utvrditi, u carinsku osnovicu uračunava se ukupna svota troškova prijevoza. Članak
  76. Kada se za prijevoz robe koriste prometna sredstva koja nisu u javnom prometu (vlastita vozila i dr.), troškovi prijevoza obračunavaju se prema prijevoznim tarifama koje se koriste za tu vrstu robe u javnom prometu. Podnositelj deklaracije dužan je podnijeti dokaze o tako obračunatim troškovima. Pri uvozu robe koju prodavatelj prodaje po jedinstvenim cijenama neovisno od udaljenosti mjesta predaje, za carinsku osnovicu uzet će se jedinstvena cijena bez odbitka troškova prijevoza od mjesta ulaska u carinsko područje Republike Hrvatske do mjesta predaje. Članak
  77. Pri uvozu robe koju su domaća poduzeća kupila u inozemstvu i koristila na gradilištima u inozemstvu, u troškove prijevoza koji se uračunavaju u carinsku osnovicu uzimaju se samo troškovi prijevoza od gradilišta u inozemstvu s kojeg se roba upućuje u Republiku Hrvatsku do mjesta ulaska roba u carinsko područje Republike Hrvatske. Prilikom uvoza brodova i zrakoplova u carinsku osnovicu uračunavaju se samo stvarni troškovi potrebni za dopremanje broda odnosno zrakoplova i to od luke preuzimanja do mjesta ulaska u carinsko područje Republike Hrvatske. Članak
  78. U carinsku osnovicu uračunavaju se troškovi osiguranja sukladno članku
  79. stavak
  80. točka
  81. Carinskog zakona. Ako se iz ugovora o osiguranju ili iz drugih isprava ne može utvrditi svota troškova osiguranja do ulaska u carinsko područje Republike Hrvatske u carinsku se osnovicu uračunava cijela svota troškova osiguranja. Članak
  82. U carinsku osnovicu uračunavaju se sve posredničke provizije koje nastanu u svezi s prodajom, osiguranjem i dopremanjem robe te sličnim uslugama koje se plaćaju posrednicima u inozemstvu, ako nisu uračunate u plaćenu cijenu ili cijenu koju treba platiti. Provizije koje kupac plaća za posredovanje pri kupovini robe ne uračunavaju se u carinsku osnovicu. Članak
  83. Troškovi za vanjsku i unutarnju ambalažu uračunavaju se u carinsku osnovicu robe koja se uvozi, pa i ako je ambalaža besplatna. Troškovi za vanjsku i unutarnju ambalažu koja se šalje odvojeno i troškovi za ambalažu koja je izrađena od neuobičajenog, odnosno specijalno naručenog materijala (ambalaža od plemenitog i drugog specijalnog materijala, specijalne izrade i sl.) ne uračunavaju se u carinsku osnovicu robe koja se prodaje u toj ambalaži. Doprema li se roba u ambalaži koja nije prodana s robom i koja se vraća u inozemstvo, troškovi prijevoza, osiguranja, amortizacije i drugi troškovi u svezi s vraćanjem ambalaže u inozemstvo uračunavaju se u carinsku osnovicu robe koja je isporučena u toj ambalaži. Članak
  84. Troškovi nastali na ime kolske odnosno brodske dangube, ne uračunavaju se u carinsku osnovicu. Članak
  85. Osigurava li kupac prodavatelju proizvode iz članka
  86. stavak
  87. točka
  88. Carinshog zakona besplatno, u carinsku osnovicu robe koja se uvozi uračunava se cijena po kojoj su ti proizvodi nabavljeni. Ako kupac osigurava prodavatelju proizvode po sniženoj cijeni, u carinsku osnovicu robe koja se uvozi uračunava se i svota koja čini razliku između cijene po kojoj su ti proizvodi nabavljeni i cijene po kojoj su ti proizvodi ustupljeni prodavatelju. Ako kupac osigurava prodavatelju proizvode iz članka
  89. stavak
  90. točka
  91. Carinskog zakona, u carinsku osnovicu robe koja se uvozi uračunava se i vrijednost proizvoda sukladno prema odredbama stavka
  92. i
  93. ovog članka. Srazmjerni dio vrijednosti proizvoda koji su korišteni u proizvodnji uvezene robe, a koji se uračunavaju u carinsku osnovicu robe koja se uvozi prema članku
  94. stavak
  95. točka
  96. Carinskog zakona predstavlja svota prenesene vrijednosti tih proizvoda na robu koja se uvozi. Smatrat će se da je kupac osigurao proizvode iz članka
  97. stavak
  98. točke 6, 7 i
  99. Carinskog zakona ako je roba nabavljena u bilo kojoj zemlji, uključujući i zemlju prodavatelja. Članak
  100. Sukladno članku 41: stavak
  101. točka
  102. Carinskog zakona, naknade i troškovi uračunavaju se u carinsku osnovicu uvezene robe, pod uvjetom sa se odnose na robu koja se uvozi, i da ih kupac plaća izravno ili neizravno kao uvjet za prodaju te robe. Članak
  103. Isplate kupca za pravo distribucije i preprodaje uvezene robe, neće se uračunavati u carinsku osnovicu, ako takve isplate nisu uvjet za prodaju uvezene robe radi izvoza, u zemlju uvoza. Članak
  104. Kao srazmjerni dio vrijednosti usluga izvršenih u inozemstvu prema članku
  105. stavak
  106. točka
  107. Carinskog zakona koje su potrebne za proizvodnju robe koja se uvozi, smatra se vrijednost usluge inžinjeringa, razvoja, umjetničkog oblikovanja, izrade planova, crteža i slično. Članak
  108. Za robu koja se uvozi bez plačanja protuvrijednosti, sukladno članku
  109. stavak
  110. Carinskog zakona carinska osnovica utvrđuje se temeljem cijene istovrsne ili slične robe u skladu s odredbama članka
  111. do
  112. Carinskog zakona. Članak
  113. Carinska osnovica rabljene robe sukladno članku
  114. stavak
  115. Carinskog zakona utvrđuje se na temelju stvarno plaćene cijene takove robe (članak
  116. stavak
  117. i
  118. Carinskog zakona). Ne može li se carinska osnovica utvrditi na temelju stvarno plaćenecijene iskazane u računu sukladno članku
  119. stavak
  120. Carinskog zakona, carinska osnovica uvezene robe utvrdit će se primjenom ostalih metoda prema propisanom redoslijedu. Ne može li se carinska osnovica rabljene robe utvrditi sukladno stavku
  121. ovog članka, utvrdit će se na temelju cijene istovjetne ili slične nove robe umanjene za utvrđeni postotak istrošenosti. Članak
  122. Ošteti li se roba za vrijeme prijevoza i dopreme, odnosno dok se nalazi pod Carinskim nadzorom, vrijednost te robe utvrđuje se sukladno članku
  123. stavak
  124. Carinskog zakona umanjenjem odgovarajuće ugovorene cijene zapostotak oštećenja. Postotak oštećenja robe iz stavka
  125. ovoga članka utvrđuje carinarnica procjenom. Carinarnica može prihvatiti i postotak priznat u postupku za ostvarivanje naknade na temelju osiguranja. Članak
  126. Carinska osnovica robe koja se privremeno uvozi po osnovi najma utvrđuje se sukladno članku
  127. i
  128. Carinshog zahona. Ne može li se carinska osnovica robe iz stavka
  129. ovog članka utvrditi sukladno odredbama članka
  130. i
  131. Carinskog zakona, utvrđuje se na temelju članka
  132. Carinskog zakona, na slijedeći način: 1) ako je u ugovoru o najmu predviđena mogućnost kupnje robe koja je predmet najma, prihvatit će se ponuđena kupoprodajna cijena iz ugovora, pod uvjetom da odgovara odredbama Carinskog zakona koje se odnose na ugovorenu cijenu; 2) za robu koja se ne pojavljuje u prometu kao predmet kupoprodaje carinsku osnovicu ćini svota najamnine obračunata za petogodišnje razdoblje. Tako utvrđena svota umanjuje se za svotu troškova iz članka
  133. stavak
  134. točka
  135. Carinskog zakona te za svotu troškova kamata i troškova osiguranja novčanih sredstava iz članka
  136. stavak
  137. točka
  138. Carinskog zakona, za koje se u postupku carinjenja utvrdi da se ne uračunavaju u carinsku osnovicu. Članak
  139. Danom stupanja na snagu ovog pravilnika prestaje važiti Pravilnik o uvjetima i načinu utvrđivanja carinske osnovice ("Službeni list". br. 16/82 i 29/83 i "Narodne novine", br. 53A/91, 33/92, 40/92 i 61/92). Članak
  140. Ovaj pravilnik stupa na snagu osmog dana od dana objave u "Narodnim novinama". Klasa: 413-01/92-01/71 Urbroj: 513-01/92-1 Zagreb,
  141. listopada
  142. Ministar financija dr. Zoran Jašić, v.r. Pravilnik, NN 63/1992-1679 Više Dio NN: Službeni Vrsta dokumenta: Pravilnik Izdanje: NN 63/1992 Broj dokumenta u izdanju: 1679 Donositelj:Ministarstvo financija Datum tiskanog izdanja: 7.10.
  143. ELI: /eli/sluzbeni/1992/63/1679 Opći uvjeti korištenjaZaštita privatnostiPristup podatcimaELI©
  144. g. Narodne novine d.d. , izrada Novena d.o.o. Opći uvjeti korištenja Odgovornost za objavljene sadržaje Narodne novine d.d. će poduzeti razumne i odgovarajuće napore kako bi informacije na ovim internetskim stranicama bile potpune i točne, ali ne odgovara u slučaju njihove netočnosti ili nepotpunosti. Narodne novine d.d. ne odgovaraju za štetu ili povredu koja može biti rezultat korištenja ili nemogućnosti korištenja bilo kojeg dijela ove web-lokacije ili nečeg što je na njoj objavljeno. Ove internetske stranice sadrže i informacije trećih osoba i poveznice na druge internetske sadržaje. Narodne novine d.d. ne odgovaraju za sadržaje na vanjskim izvorima podataka do kojih mogu voditi poveznice s naših internetskih stranica, niti odgovara, niti upućuje na način i uvjete korištenja tih sadržaja. Narodne novine d.d. ne odgovaraju za sadržaje koje na ove internetske stranice stave treće osobe. Zaštita autorskog prava Svi sadržaji objavljeni na ovim internetskim stranicama zaštićeni su autorskim pravom i mogu se koristiti samo pod uvjetima propisanim Zakonom. Promjene Narodne novine d.d. zadržavaju pravo izmjene, dopune ili uklanjanja bilo kojeg dijela ovih internetskih stranica u bilo kojem trenutku. Promjene stupaju na snagu objavljivanjem na ovim internetskim stranicama ili kada su korisnici o njima obaviješteni. Zaštita privatnosti Narodne novine d.d se obvezuju poštivati anonimnost i privatnost korisnika ovih internetskih stranica. O posjetiteljima se neće prikupljati nikakvi osobni podaci osim u slučajevima ako ih posjetitelj dobrovoljno dostavi Narodnim novinama d.d. U slučajevima kad je poznat indentitet posjetitelja/pošiljatelja, njegovi će se podaci koristiti samo u svrhu zbog koje ih je pošiljatelj poslao. Narodne novine d.d. takve podatke mogu koristiti i za što bolji uvid i razumijevanja pojedinačnih potreba i zahtjeva korisnika kao i razvijanja mogućnosti što kvalitetnijega pružanja svojih usluga korisnicima. Narodne novine d.d. se obvezuju da navedene podatke neće učiniti dostupnim bilo kojoj trećoj osobi odnosno strani bez izričitoga pristanka korisnika. Narodne novine d.d. upozoravaju posjetitelje/korisnike na ograničenja suvremenih informacijsko-komunikacijskih tehnologija u odnosu na sigurnost i zaštitu privatnosti osobnih podataka.

🔗 Na službeni izvor

AI objašnjenje na temelju službenog teksta zakona. Okvirno, ne zamjenjuje pravni savjet.