← Hrvatska

Rješenje Ustavnog suda Republike Hrvatske broj U-I-473/1993. od 9. ožujka 1994.

Rješenje Ustavnog suda Republike Hrvatske broj U-I-473/

  1. od
  2. ožujka
  3. Upute za korištenje Elektronička pošta Početna stranica Rješenje Ustavnog suda Republike Hrvatske broj U-I-473/
  4. od
  5. ožujka
  6. NN 25/1994 (29.3.1994.), Rješenje Ustavnog suda Republike Hrvatske broj U-I-473/
  7. od
  8. ožujka
  9. USTAVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE Ustavni sud Republike Hrvatske, na sjednici održanoj
  10. ožujka
  11. godine. donio je RJEŠENJE
  12. Prihvaćaju se prijedlozi za pokretanje postupka, te se pokreće postupak za ocjenu ustavnosti Zakona o pretvaranju deviznih depozita građana u javni dug Republike Hrvatske ("Narodne novine", broj 106/1993.).
  13. Ovo će se rješenje objaviti u "Narodnim novinama". Obrazloženje: Prijedlog da pokrene postupak za ocjenu ustavnosti Zakona o pretvaranju deviznih depozita građana u javni dug Republike Hrvatske podnijeli su Ustavnom sudu Republike Hrvatske: Nikola Baić iz Zagreba, Ljubomir Slunski zajedno sa Stanislavom Tojčićem iz Zagreba, Atlantida Roje iz Splita, Božidar Peša iz Zagreba, te Udruženje deviznih štediša Hrvatske. Navedeni predlagači obraćali su se Ustavom sudu Republike Hrvatske i radi ocjene ustavnosti i zakonitosti uredaba Vlade Republike Hrvatske, koje su uređivale istu materiju. Riječ je o uredbama ("Narodne novine", brojevi 71/1991, 3/1992 i 12/1992, zatim 17/1992 i 58/1993) koje više nisu na snazi. Prema članku
  14. Ustavnog zakona o Ustavnom sudu Republike Hrvatske ("Narodne novine", broj 13/1991), ako tijekom postupka za ocjenu ustavnosti i zakonitosti osporeni akti prestanu važiti Ustavni sud obustavit će postupak. Temeljem citirane odredbe postupak za ocjenu tih uredaba Vlade Republike Hrvatske o pretvaranju deviznih depozita građana u javni dug Republike Hrvatske obustavljen je na sjednici Suda održanoj
  15. veljače
  16. Međutim, kako se uredbe Vlade i Zakon o pretvaranju deviznih depozita građana u javni dug Republike Hrvatske sadržajno malo razlikuju, odnosno razlikuju se u pojedinostima što su sa stajatišta osporavanja ustavnosti nebitne, Ustavni sud Republike Hrvatske drži i sve predlagače za ocjenu ustavnosti i zakonitosti uredaba - dakle i one koji izrijekom nisu osporili i Zakon - predlagačima za ocjenu ustavnosti Zakona, te će ih stoga obavijestiti o tijeku tog postupka. Prijedlozima se osporava cijeli Zakon. a jedan prijedlog traži posebno ocjenu odredaba članka
  17. Zakona. Osporenim Zakonom uređuju se uvjeti i način pretvaranja deviznih depozita građana kod banaka koje su poslovale na teritoriju Republike Hrvatske na dan
  18. travnja
  19. u javni dug Republike Hrvatske, te uvjeti i način poništenja tih deviznih depozita. Zakon pobliže određuje pojam deviznih depozita, njihovo stanje koje je iskazano u njemačkim markama prema međuvalutarnim odnosima na dan
  20. prosinca
  21. godine, određuje se javni dug kao potraživanje banaka u Hrvatskoj od Republike Hrvatske i raspoređuje predviđena isplata obveza temeljem tih potraživanja. na način da se radi o isplati u 20 polugodišnjih obroka, od kojih prvi dospijeva
  22. lipnja
  23. godine, uz kamate u visni od 5% godišnje. Prema izrijekom osporenom članku
  24. ova devizna štednja, po viđenju i oročena (za koju, prema članku
  25. jamči Republike Hrvatska), prema stanju na dan
  26. travnja
  27. godine. uvećana za pripadajuće kamate za
  28. godinu, pretvara se u oročeni depozit, koji će se isplaćivati u 20 polugodišnjih obroka od kojih prvi dospijeva
  29. lipnja
  30. posebno su regulirani devizni računi manji od 100 njemaćkih maraka. te način obračuna i isplate kamate na depozite. Zakon dalje uređuje slučajeve u kojima građani u zamjenu za devizni depozit uzimaju obveznice Republike Hrvatske, oblik tih obveznica, amortizaciju, kamatnu stopu na njih, promet obveznicama, što se njima može kupovati, odnosno kako ih država otkupljuje. Prijedlozima za ocjenu ustavnosti Zakona, odnosno odredaba njegova članka 7, prigovara se: - sa stajališta odredaba članka
  31. i
  32. stavak
  33. Ustava, da ustanovljuje dvije liste deviznih štediša, vrijeđajući time načela o jednakosti građana; - sa stajališta odredbe članka
  34. stavak
  35. Ustava, da cijeli Zakon, a ne samo pojedine njegove odredbe, ima unatražno djelovanje; - sa stajališta odredbe članka
  36. stavak
  37. Ustava. da suspendira vlasnička ovlaštenja štediša, odnosno njihovo pravo raspolaganja deponiranim sredstvima: - sa stajališta odredaba članka
  38. i 20, tj. sa stajališta obvezne suglasnosti Zakona s Ustavom i osobne odgovornosti onoga tko se ogriješi o ustavne odredbe o temeljnim slobodama i pravima čovjeka i građanina. Imajući navedene prigovore u vidu, a polazeći od stajališta što ih je izrazio u svom rješenju o pokretanju postupka za ocjenu ustavnosti i zakonitosti Uredbe o pretvaranju deviznih depozita građana kod banaka u javni dug Republike Hrvatske ("Narodne novine", broj 71/91,3/92 i 12/92). objavljenom u "Narodnim novinama", broj 44/92, te uzevši u obzir činjenicu da zakon i uredba kao pravni instrumenti uređivanja odnosa nisu jednaki, Ustavni sud Republike Hrvatske riješio je pokrenuti postupak za ocjenu ustavnosti Zakona u kojem će ispitati njegovu usuglašenost s Ustavom, imajući u vidu posebno ova pitanja 1) Zakon ustanovljuje dvije kategorije deviznih štediša, one koji su to bili na dan
  39. travnja 1981, te one koji su deviznim štedišama postali nakon toga. S tim u svezi postavlja se pitanje je li njihovim posve različitim položajem u pogledu raspolaganja položenim deviznim iznosima povrijeđeno načelo jednakosti, koje je utvrdeno kao jedna od najviših vrednota ustavnog poretka Republike Hrvatske i kao jedno od temeljnih prava čovjeka i građanina u člancima
  40. i
  41. Ustava Republike Hrvatske. Pritom Ustavni sud Republike Hrvatske, dakako, ne govori o jednakosti koja bi se postigla izmedu tzv. starih deviznih štediša i onih koji su to postali poslije
  42. travnja
  43. u smislu da bi toj jednakosti bilo udovoljeno kad bi se i kasnije devizne štediše stavilo u položaj tzv. starih deviznih štediša. Postavljajući ovo pitanje Ustavni sud Republike Hrvatske ima u vidu i odredbu članka
  44. Ustava prema kojem se slobode i prava mogu zakonom ograničiti, samo zakonom, no zato da bi se zaštitila sloboda i prava drugih ljudi, te prpvni poredak, javni moral i zdravlje, te odredbu članka
  45. stavak
  46. Ustava. koja takoder dopušta ograničavanje pojedinih ustavnih prava i sloboda zajamčenih Ustavom u doba ratnog stanja ili neposredne ugroženosti, neovisnosti i jedinstvenosti Republike. te velikih prirodnih nepogoda - no takav zakon Sabor Republike Hrvatske mora donijeti dvotrećinskom većinom svih zastupnika. Ustavni sud Republike Hrvatske o pokretanju postupka za ocjenu ustavnosti ovim obavještava Sabor, da bi Sabor Republike Hrvatske odgovorio na pitanja u svezi s kojima se postavlja pitanje usuglašenosti Zakona s Ustavom. U odgovoru Sabora trebalo bi podrobno izjožiti sve činjenice i okolnosti što ih Ustav u citiranim odredbama navodi u svezi s ustavnim pravima i mogućnostima njihovih ograničenja, kako bi se sve sumnje u ustavnost razjasnile prije donošenja meritorne odluke Suda. 2) Zakon je - kako slijedi iz odredbe njegova članka
  47. - stupio na snagu osmoga dana od dana objave u "Narodnim novinama"; međutim, u ispitivanju njegove ustavnosti valja razjasniti da li on u cijelosti, ili samo pojedine njegove odredbe, imaju unatražno djelovanje, a - ako ga i imaju samo pojedine odredbe - je li zakonodavac apsolutno slobodan u davanju unatražnog djelovanja pojedinih zakonskim odredbama ili je ipak i tada dužan braniti vladavinu prava posebno naglašenu u temeljnim odredbama Ustava, tj. u njegovu članku 3, i pravnu sigurnost gradana. Primjerice, može li si zakonodavac dopustiti da u bilo kojem času mijenja ugovorne odnose koje su građani zaključili svojom slobodnom voljom i posve u skladu s propisima što su vrijedili u vrijeme sklapanja tih ugovora Kako je već navedeno, ovo se rješenje dostavlja Saboru Republike Hrvatske radi odgovora na postavljena pitanja. Objava ovog rješenja temelji se na odredbi članka
  48. stavak
  49. Ustavnog zakona o Ustavnom sudu Republike Hrvatske ("Narodne novine". broj 13/91). Broj: U-I-473/
  50. Zagreb,
  51. ožujka
  52. USTAVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE Predsjednik Jadranko Crnić, v. r. Rješenje, NN 25/1994-428 Više Dio NN: Službeni Vrsta dokumenta: Rješenje Izdanje: NN 25/1994 Broj dokumenta u izdanju: 428 Donositelj:USTAVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE Datum tiskanog izdanja: 29.3.
  53. ELI: /eli/sluzbeni/1994/25/428 Opći uvjeti korištenjaZaštita privatnostiPristup podatcimaELI©
  54. g. Narodne novine d.d. , izrada Novena d.o.o. Opći uvjeti korištenja Odgovornost za objavljene sadržaje Narodne novine d.d. će poduzeti razumne i odgovarajuće napore kako bi informacije na ovim internetskim stranicama bile potpune i točne, ali ne odgovara u slučaju njihove netočnosti ili nepotpunosti. Narodne novine d.d. ne odgovaraju za štetu ili povredu koja može biti rezultat korištenja ili nemogućnosti korištenja bilo kojeg dijela ove web-lokacije ili nečeg što je na njoj objavljeno. Ove internetske stranice sadrže i informacije trećih osoba i poveznice na druge internetske sadržaje. Narodne novine d.d. ne odgovaraju za sadržaje na vanjskim izvorima podataka do kojih mogu voditi poveznice s naših internetskih stranica, niti odgovara, niti upućuje na način i uvjete korištenja tih sadržaja. Narodne novine d.d. ne odgovaraju za sadržaje koje na ove internetske stranice stave treće osobe. Zaštita autorskog prava Svi sadržaji objavljeni na ovim internetskim stranicama zaštićeni su autorskim pravom i mogu se koristiti samo pod uvjetima propisanim Zakonom. Promjene Narodne novine d.d. zadržavaju pravo izmjene, dopune ili uklanjanja bilo kojeg dijela ovih internetskih stranica u bilo kojem trenutku. Promjene stupaju na snagu objavljivanjem na ovim internetskim stranicama ili kada su korisnici o njima obaviješteni. Zaštita privatnosti Narodne novine d.d se obvezuju poštivati anonimnost i privatnost korisnika ovih internetskih stranica. O posjetiteljima se neće prikupljati nikakvi osobni podaci osim u slučajevima ako ih posjetitelj dobrovoljno dostavi Narodnim novinama d.d. U slučajevima kad je poznat indentitet posjetitelja/pošiljatelja, njegovi će se podaci koristiti samo u svrhu zbog koje ih je pošiljatelj poslao. Narodne novine d.d. takve podatke mogu koristiti i za što bolji uvid i razumijevanja pojedinačnih potreba i zahtjeva korisnika kao i razvijanja mogućnosti što kvalitetnijega pružanja svojih usluga korisnicima. Narodne novine d.d. se obvezuju da navedene podatke neće učiniti dostupnim bilo kojoj trećoj osobi odnosno strani bez izričitoga pristanka korisnika. Narodne novine d.d. upozoravaju posjetitelje/korisnike na ograničenja suvremenih informacijsko-komunikacijskih tehnologija u odnosu na sigurnost i zaštitu privatnosti osobnih podataka.

🔗 Na službeni izvor

AI objašnjenje na temelju službenog teksta zakona. Okvirno, ne zamjenjuje pravni savjet.