← Hrvatska

Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske broj U-III-441/1993. od 4. svibnja 1994.

Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske broj U-III-441/

  1. od
  2. svibnja
  3. Upute za korištenje Elektronička pošta Početna stranica Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske broj U-III-441/
  4. od
  5. svibnja
  6. NN 42/1994 (27.5.1994.), Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske broj U-III-441/
  7. od
  8. svibnja
  9. USTAVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE Ustavni sud Republike Hrvatske u sastavu predsjednik Jadranko Crnić, te suci Zdravko Bartovčak, dr. Nikola Filipović, Ante Jelšvić, mr. Vojislav Kućeković, mr. Hrvoje Momčinović, Ivan Marijan Severinac i Mladen Žuvela, odlučujući o ustavnoj tužbi S. R. iz D. P., na sjednici održanoj dana
  10. svibnja
  11. godine. donio je ovu ODLUKU
  12. Odbija se ustavna tužba.
  13. Ova će se odluka objaviti u "Narodnim novinama". Obrazloženje: Podnositelj ustavne tužbe, zastupan od odvjetnika u Z. M. J.. podnio je ustavnu tužbu smatrajući da mu je povrijeđeno Ustavom zajamčeno pravo nasljeđivanja i sva druga prava navedena u Ustavu u odredbama članka
  14. -
  15. Ustavna tužba podnesena je u povodu rješenja Općinskog suda u S. broj I-P-590/92 od
  16. veljače
  17. godine i rješenja Okružnog suda u Z. broj Gž-8488/93 od
  18. listopada
  19. godine. Oba navedena rješenja donesena su u pravnoj stvari podnositelja ustavne tužbe kao tužitelja, zbog smetanja posjeda, protiv njegova brata I. R. iz G. K. kao tuženika. Sud prvog stupnja riješio je da je tuženik smetao tužitelja u posljednjem suposjedu određenog vinograda time što je pristupio obrezivanju trsja i koljenju, zatim u suposjedu određene livade time što je pristupio košenju i sušenju trave te da je samovoljno stupio u posjed određene oranice koju je izorao i zasijao; prema tom rješenju tuženik je dužan uspostaviti ranije posjedovno stanje te isto zemljište predati u suposjed tužitelja i naknaditi mu troškove postupka. Obrazloženje rješenja Općinskog suda polazi sa stajališta da su i tužitelj i tuženi zakonski nasljednici iza svog pokojnog oca F. R., pa se obojica imaju smatrati suposjednicima spornih nekretnina, no time što je tuženik samovoljno stupio u posjed spornih nekretnina, bez znanja i dogovora s tužiteljem, onemogućio je tužitelja u suposjedu odnosno otetao mu suposjed nekretnina. Sud drugog stupnja odbio je žalbu obiju stranaka i potvrdio presudu suda prvog stupanja. Podnositelj ustavne tužbe smatra da iz Ustavom zajamčenog prava nasljeđivanja slijedi njegovo pravo da bude u posjedu ostavinskih nekretnina do donošenja konačne sudske odluke u ostavinskom predmetu i do diobe među nasljednicima, zbog čega je njemu trebalo priznati neposrednu posjedovnu, a ne nasljedničku suposjedovnu, zaštitu navedenih nekretnina. Ustavna tužba nije osnovana Odredbom članka
  20. stavak
  21. Ustava jamči se pravo nasljeđivanja, a o tom pravu nije riječ u sudskim odlukama u povodu kojih je podnesena ustavna tužba Iz spisa je razvidno da je pred sudovima u tijeku spor braće R. u pogledu ostavine iza njihova pokojnog oca F. R. u kojem među njima nije sporno da su obojica nasljednici. S druge strane, u pitanju smetanja posjeda, sudovi nisu mogli ne priznati status suposjednika i podnositelju i njegovu bratu jer taj slijedi iz odredbe članka
  22. Zakona o nasljeđivanju ("Narodne novine". broj 52/1971, 52/1973, 47/1978), te iz odredbe članka
  23. Zakona o osnovnim vlasničkopravnim odnosima, koji je preuzet kao republički odredbom članka
  24. Zakona o preuzimanju Zakona o osnovnim vlasničkopravnim odnosima ("Narodne novine". broj 53/1991). Prema tim odredbama ostavina umrle osobe prelazi po sili zakona na njezine nasljednike u času njezine smrti, odnosno nasljednik postaje posjednik u trenutku smrti ostavioca, bez obzira na to kada je stekao faktičnu vlast na stvari. U skladu s tim odredbama sudovi nisu pružili zaštitu podnositelju kao neposrednom posjedniku, koju je tražio, već je dobio zaštitu kao nasljednićki suposjednik. Prema tome, Ustavom zajamčeno pravo nasljeđivanja podnositelju nije potvrđedeno, niti je o tom pravu riječ u ovom posjedovnom sporu. Za povredu ostalih prava zajamčenih odredbama članaka
  25. -
  26. Ustava. dakle svih prava što su u Ustavu navedena kao gospodarska, socijalna i kulturna prava čovjeka i građanina, podnositelj nije naveo razloge, a Ustavni sud nije našao da su povrijeđena. U skladu s iznijetim odlučeno je kao u izreci. Objava ove odluke temelji se na odredbi članka
  27. stavak
  28. Ustavnog zakona o Ustavnom sudu Republike Hrvatske ("Narodne novine". broj 13/1991). Broj : U-III-441/
  29. Zagreb,
  30. svibnja
  31. USTAVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE Predsjednik Jadranko Crnić, v. r Odluka, NN 42/1994-756 Više Dio NN: Službeni Vrsta dokumenta: Odluka Izdanje: NN 42/1994 Broj dokumenta u izdanju: 756 Donositelj:USTAVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE Datum tiskanog izdanja: 27.5.
  32. ELI: /eli/sluzbeni/1994/42/756 Opći uvjeti korištenjaZaštita privatnostiPristup podatcimaELI©
  33. g. Narodne novine d.d. , izrada Novena d.o.o. Opći uvjeti korištenja Odgovornost za objavljene sadržaje Narodne novine d.d. će poduzeti razumne i odgovarajuće napore kako bi informacije na ovim internetskim stranicama bile potpune i točne, ali ne odgovara u slučaju njihove netočnosti ili nepotpunosti. Narodne novine d.d. ne odgovaraju za štetu ili povredu koja može biti rezultat korištenja ili nemogućnosti korištenja bilo kojeg dijela ove web-lokacije ili nečeg što je na njoj objavljeno. Ove internetske stranice sadrže i informacije trećih osoba i poveznice na druge internetske sadržaje. Narodne novine d.d. ne odgovaraju za sadržaje na vanjskim izvorima podataka do kojih mogu voditi poveznice s naših internetskih stranica, niti odgovara, niti upućuje na način i uvjete korištenja tih sadržaja. Narodne novine d.d. ne odgovaraju za sadržaje koje na ove internetske stranice stave treće osobe. Zaštita autorskog prava Svi sadržaji objavljeni na ovim internetskim stranicama zaštićeni su autorskim pravom i mogu se koristiti samo pod uvjetima propisanim Zakonom. Promjene Narodne novine d.d. zadržavaju pravo izmjene, dopune ili uklanjanja bilo kojeg dijela ovih internetskih stranica u bilo kojem trenutku. Promjene stupaju na snagu objavljivanjem na ovim internetskim stranicama ili kada su korisnici o njima obaviješteni. Zaštita privatnosti Narodne novine d.d se obvezuju poštivati anonimnost i privatnost korisnika ovih internetskih stranica. O posjetiteljima se neće prikupljati nikakvi osobni podaci osim u slučajevima ako ih posjetitelj dobrovoljno dostavi Narodnim novinama d.d. U slučajevima kad je poznat indentitet posjetitelja/pošiljatelja, njegovi će se podaci koristiti samo u svrhu zbog koje ih je pošiljatelj poslao. Narodne novine d.d. takve podatke mogu koristiti i za što bolji uvid i razumijevanja pojedinačnih potreba i zahtjeva korisnika kao i razvijanja mogućnosti što kvalitetnijega pružanja svojih usluga korisnicima. Narodne novine d.d. se obvezuju da navedene podatke neće učiniti dostupnim bilo kojoj trećoj osobi odnosno strani bez izričitoga pristanka korisnika. Narodne novine d.d. upozoravaju posjetitelje/korisnike na ograničenja suvremenih informacijsko-komunikacijskih tehnologija u odnosu na sigurnost i zaštitu privatnosti osobnih podataka.

🔗 Na službeni izvor

AI objašnjenje na temelju službenog teksta zakona. Okvirno, ne zamjenjuje pravni savjet.