← Hrvatska

Pravilnik o uređivanju šuma

Pravilnik o uređivanju šuma Upute za korištenje Elektronička pošta Početna stranica Pravilnik o uređivanju šuma NN 52/1994 (7.7.1994.), Pravilnik o uređivanju šuma MINISTARSTVO POLJOPRIVREDE I ŠUMARSTVA Na temelju članka 100 Zakona o šumama ("Narodne novine", br. 52/90 - pročišćeni tekst, 9/91, 61/91, 26/93 i 76/93), ministar poljoprivrede i šumarstva donio je PRAVILNIK o uređivanju šuma I. OPĆA ODREDBA Članak 1. Ovim pravilnikom propisuje se način izrade šumskogospodarske osnove područja (u daljnjem tekstu: šumskogospodarska osnova), osnove gospodarenja gospodarskom jedinicom Šu daljnjem tekstu: osnova) i programa za gospodarenje šumama (u daljnjem tekstu: program). II. ZAJEDNIČKE ODREDBE Članak 2. Prema namjeni utvrđenoj Zakonom o šumama (u daljnjem tekstu: Zakon) šume mogu biti gospodarske, zaštitne i šume s posebnom namjenom. Šumsko zemljište, u smislu ovoga pravilnika, razvrstava se na: 1. obraslo drvećem; 2. neobraslo ;

  1. a)proizvodno (čistine, kamenjari i sl );
  2. b)neproizvodno (prosjeke, svijetle pruge uz prometnice iznad 3 m širine, stovarišta, planinske rudine i sl.); 3. neplodno (šumske prometnice iznad 3 m širine, vodotoci, kanali, močvare, ljuti krš, površine pod građevinskim objektima, šljunćare, kamenolomi i sl.). Članak 3. Šume i šumska zemljišta iz članka 2. stavka 1. i 2. točke 1. i 2.
  3. a)ovoga pravilnika razvrstavaju se po uređajnim razredima. Uređajni razred određuje se prema namjeni šume i šumskog zemljišta, glavnoj vrsti drveća na temelju koje se utvrđuje cilj gospodarenja, vrijeme ophodnje odnosno promjera sječive zrelosti, bez obzira u kojem se omjeru nalazi glavna vrsta drveća u smjesi i prema načinu postanka. Šume koje rastu na nagibima većim od 500 izlučuju se u posebne uređajne razrede zbog zaštite tla, prometnica i drugih objekata od erozije i poplava. Članak 4. Šume i šumska zemljišta, uz razvrstavanje po uređajnim razredima, mogu se razvrstavati i po ekološkogospodarskim tipovima. Pod ekološkogospodarskim tipom smatra se određena površina šume i šumskog zemljišta koja ima slične ekološke i gospodarske znčajke o kojima ovisi normalan način gospodarenja. Ekološkogospodarski tip šume i šumskog zemljišta utvrđuje se na temelju geološke podloge, šumske zajednice, vrste tla, klime, uzgojnih značajki proizvodnih mogućnosti i vrijednosti sastojina. Za svaki ekološkogospodarski tip šume i šumskog zemljišta utvrđuje se najpovoljniji sastojinski oblik, ophodnja, promjer sječive zrelosti, normatna proizvodnja i njezina vrijednost. Ako se kod izrade šumskogospodarske osnove, osnova i programa šume i šumska zemljišta razvrstavaju i po ekološkogospodarskim tipovima, na njihovo razvrstavanje odgovarajuće se primjenjuju odredbe članaka 18., 19., 27., 32., 35., 41., 48., 52., 55., 56., 60. i 63. ovoga pravilnika. Članak 5. Regularnu šumu čine jednodobne sastojine, a prebornu šumu raznodobne sastojine. Sastojina je dio šume koji se razlikuje od ostalih dijelova šume po vrsti drveća, dobi i stadiju razvitka, načinu postanka, uzgojnom obliku i načinu gospodarenja. Članak 6. Prema vrsti drveća (omjeru smjese) sastojine su: 1. čiste - u kojima je jedna vrsta drveća zastupljena s više od 90% drvne zalihe u odnosu na ukupnu drvnu zalihu; 2. mješovite - u kojima su, uz glavne vrste, zastupljene i druge vrste drveća, ali većim učešćem od 10% od ukupne drvne zalihe. Vrste drveća, iskazuju se posebice: 1. bjelogorica: bukva, lužnjak, kitnjak, cer, medunac, crnika, jasen, gorski javor, mliječ, gluhač, brijest, obični grab, trešnja, crni grab, bjelograbić, pitomi kesten, bagrem, ostala tvrda bjelogorica (O?TB), lipa, breza, domaća topola, euroameričke topole, vrba, joha i ostala meka bjelogorica (OMB); 2. crnogorica: jela, smreka, obični bor, crni bor, alepski bor, primorski bor, borovac, ariš, duglazija i ostala crnogorica (OC). Iskazuju se i druge vrste drveća, ako su od gospodarske vrijednosti. Članak 7. Prema dobi i stadiju razvitka sastojine se razvrstavaju na : 1. mlade sastojine, starosti do polovice ophodnje u stadiju razvitka:
  4. a)ponik - biljčice starosti do jedne godine;
  5. b)podmladak - biljke starije od jedne godine do dobi kada se oblikuje debalce i krošnja;
  6. c)mladik - stabalca koja imaju oblikovano deblo i krošnju;
  7. d)koljik - stabalca s prosječnim prsnim promjerom od 5do7cm;
  8. e)letvik - stabalca s prosječnim prsnim promjerom od 7 do 15 cm;
  9. f)stadij odraslih stabala - stabalca s prosjećnim prsnim promjerom iznad 15 cm do polovice ophodnje; 2. srednjedobne sastojine, starosti iznad polovice do dvije trećine ophodnje; 3. starije sastojine, starosti iznad dvije trećine ophodnje; 4. stare sastojine, starosti zadnjeg dobnog razreda; 5. šikare i makije u stadiju razvitka:
  10. a)tankih stabala, promjera srednjeg plošnog stabla manjeg od 10 cm;
  11. b)srednjih stabala, promjera srednjeg plošnog stabla od to do 20 cm;
  12. c)debelih stabala, promjera srednjeg plošnog stabla većeg od 20 cm. Članak 8. Prema načinu postanka sastojine su: 1. visoke (sjemenjaće) - nastale od stabala pretežno iz sjemena ili sadnica; 2. srednje Šsrednja šuma) - nastale od stabala dijelom iz sjemena, a dijelom iz panja; 3. niske
  13. a)panjače - nastale pretežno od stabla iz panja;
  14. b)šikare - degradirane panjače u kojima, osim drveća, u istoj etaži učestvuje i grmlje;
  15. c)šibljaci - degradacijski oblici šikara, a čini ga grmlje uglavnom šibastog oblika;
  16. d)makije - degradacijski stadiji - crnikovih šuma niskog uzgojnog oblika;
  17. e)garizi - degradirane makije otpornih grmolikih zimzelenih vrsta sa sklopom manjim od 0,5; 4. plantaže - umjetno podignute sastojine uz primjenu agrotehničkih mjera s mogućnošću korištenja međuprostora. Članak 9. Prema uzgojnom obliku i načinu gospodarenja sastojine su: 1. jednodobne - stabla glavne sastojine su podjednakih visina, debljina i starosti s kojima se sastojinski gospodari; 2. raznodobne - stabla različitih visina, debljina i starosti po jedinici površine, koje se prirodno obnavljaju, a gospodarenje je stablimično ili grupimično. Gospodarenje sastojinama iz stavka 1. točke 2. ovoga članka provodi se samo u šumama jele s ostalim vrstama drveća zastupljenim više od 10% od ukupne drvne zalihe. Članak 10. Struktura sastojina može biti: 1. stablimična - raspored stabala različitih promjera i visina u prebornim šumama, odnosno različitih vrsta drveća u regularnim šumama; 2. grupimična - raspored stabala podjednakih promjera i visina, odnosno vrsta drveća na površini većoj od 10 ari, a manjoj od 1 ha. Članak 11. Unutar uređajnog razreda, sastojine se u regularnim šumama razvrstavaju po dobnoj strukturi, a u prebornim šumama po debljinskoj strukturi. Drvna zaliha se iskazuje iznad taksacijske granice koja iznosi 10 cm, a razvrstava se po debljinskim stupnjevima od 5 cm čije su sredine 12,5 cm (debljinski stupanj 3), 17,5 cm (debljinski stupanj 4) i dalje, osim u šikarama, šibljacima, makijama, garizima i sastojinama prvog i drugog dobnog razreda gdje taksacijska granica može biti niža. Članak 12. Starost jednodobnih sastojina određuje se temeljem evidencija o godini osnutka, odnosno brojanjem godova na panju triju srednje plošnih stabala. Raspork dobnih razreda kod jednodobnih sastojina iznosi: - 5 godina za ophodnje do 30 godina; - 10 godina za ophodnje do 60 godina; - 20 godina za ophodnje preko 60 godina. Za svaki dobni razred jednodobnih sastojina unutar određenog uređajnog razreda iskazuju se podaci o površini te drvnoj zalihi i prirastu razvrstani po vrsti drveća. Za raznodobne sastojine unutar uređajnog razreda iskazuju se podaci o: 1. strukturi drvne zalihe u tri debljinska razreda: I. od 10 do 30 cm; II.od 31 do 50cm; III. od 51 cm i više; 2. normali temeljenoj na visini dominantnih stabala 3. omjeru smjese prema drvnoj zalihi razvrstano po vrstama drveća. Članak 13. Obrast sastojine iskazuje se u stotinkama cijelog broja kao količnik odnosa: - u jednodobnim sastojinama uporedbom stvarne s normalnom temeljnicom; - u raznodobnim sastojinama uporedbom stvarne drvne zalihe,određene prema visinama dominantih stabala i normalne drvne zalihe. Normalna temeljnica, odnosno drvna zaliha određuje se primjenom prirasno-prihodnih tablica domaćih autora (u daljnjem tekstu: prirasno-prihodne tablice). Obrast se iskazuje kao: 1. normalni obrast, iznad 0.80; 2. ispod normalnog, od 0.50 do 0.80; 3. slab, od 0.31 do 0.50; 4. vrlo slab, ispod 0.31. Iznimno od stavka 1 ovoga članka, u prvom dobnom razredu jednodobnih sastojina obrast se ocjenjuje prema obrasloj površini. Obrast se ne određuje za sastojine u kojima je započeta oplodna sjeća. U dendrometrijskoj obradi obrast se iskazuje prema stavku 1. i 3. ovoga članka. Članak 14. Sklop sastojine je stupanj zastiranja tla krošnjama ili pokrovnost. Kod jednodobnih sastojina razlikuju se: 1. veoma gust sklop sastojine, kad krošnje zadiru jedna u drugu ; 2. gust sklop sastojine, kad krošnje mjestimično zadiru jedna u drugu i dodiruju se; 3. potpuno sklopljene sastojine, kad su krošnje pravilno raspoređene i međusobno se dodiruju; 4. nepotpuno sklopljene sastojine, kad postoje takvi razmaci između krošanja pojedinih stabala da u njihove međuprostore ne može stati krošnja normalno razvijenog stabla; 5. rijetke sastojine, kad je sklop prekinut, a krošnje pojedinih susjednih stabala tako razmaknute da između njih može stati jedna ili više krošanja normalno razvijenih stabala; 6. progala, kad je otvor u sastojini nastao prekidom sklopa i ne može se više zatvoriti krošnjama susjednih stabala; 7. plješine, razgoljene manje površine, ne veće od 0,1 ha; 8. čistine, površine koje nisu obrasle šumskim drvećem većim od 0,1 ha. Kod raznodobnih sastojina tlo je višestruko zastrto krošnjama, a progale, plješine i ćistine iskazuju se kao kod jednodobnih sastojina. Članak 15. Sastojina se prema kakvoći ocjenjuje kao: 1. veoma dobre kakvoće - ako su stabla s više od 1/2 visine čista od grana, s jednom do dvije sljepica; 2. dobre kakvoće - ako su stabla od 1/3 do 1/2 visine ćista od grana i slabije zakrivljena, od 1/3 do 1/2 visine čista od grana s po jednom sljepicom ili kvrgom na 1 m dužine debla ili iznad 1/2 visine čista od grana s po dvije sljepice ili kvrge na 1 m dužine debla; 3. srednje kakvoće - ako su stabla do 1/3 visine ili niže čista ud grana s većim greškama nego stabla sastojine veoma dobre i dobre kakvoće; 4. loše kakvoće - ako su stabla lošija od stabala srednje kakvoće Kakvoća sastojine ocjenjuje se temeljem reprezentativrkitk uzoraka stabala iz vladajućeg i suvladajućeg sloja. Članak 16. Broj stabala, temeljnica i drvna zaliha određuju se izmjerom broja živih stabala iznad taksacijske granice temeljem utvrđenog tarifnog niza (uređajne jednoulazne tablice) za pojedine vrste drveća i iskazuju se posebice za svaki odsjek. U sastojinama koje su zahvaćene intenzivnim sušenjem bolesna stabla evidentiraju se posebice. Tarifni niz odreduje se za svaku vrstu drveća koja je zastupljena više od 10% po drvnoj zalihi u svakom odjelu, odnosno odsjeku na temelju visinske krivulje i drvnogromadnih tablica Odsjeci se grupiraju po uređajnim razredima, bonitetima i starosti. Visinska krivulja ustrojava se temeljem izmjerenih visina nasunkice odabranih stabala tako da se svakom debljinskom stupnju izmjeri pet do deset visina. Mjerenje prsnih promjera stabala, osim u sastojinama koje se kao glavni prihod predviđaju za sječu u narednih 10 godina, obavlja se na primjernim površinama (prugama, krugovinka) uzimajkrći od ukupne površine odjela, odnosno odsjeka: 1. u jednodobnim sastojinama, najmanje: - 2% u drugom dobnom razredu kod prve izmjere; - 5% u svim ostalim izmjerama; 2. u raznodobnim sastojinama, najmanje - 5% u kojima je stablimični raspored stabala; - 10% u kojima je grupimični raspored stabala; 3. u sastojinama srednjih šuma stabla iz sjemena i iz panja evidentiraju se posebice, a mjere se kao u točki 1. ovoga stavka; 4. u plantažama se može primjenjivati i drugi način izmjere. U jednodobnim sastojinama koje se u narednih 10 godina predviđaju za sječu, mjere se sva stabla Broj stabala, temeljnica i drvna zaliha ne iskazuju se u sastojinama prvog dobnog razreda šikarama, šibljacima garizima i na šumskom zemljištu obraslom dlveĆem ispod taksacijske granice Članak 17. Bonitet staništa sastojine određuje se temeljem ukupne proizvodnje drvne mase u dobi najvećeg poprečnog dobnog sveupnog prirasta i utvrđene ophodnje sastojine prenka glavnoj vrsti drveća temeljem prirasno-prihodnih tablica: 1. u jednodobnim sastojinama na osnovi starosti sastojine i srednje sastojinske visine srednjeg plošnog stabla; 2. u raznodobnim sastojinama prema promjeru i visini dominantnih stabala. Bonitet staništa u razvrstavanju sastojina po ekološkogospodarskim tipovima ne određuje se. Članak 18. Prirast drvne zalihe određuje se metodom izvrtaka: 1 u jednodobnim sastojinama na temelju tečajnog debljinskog prirasta; 2. u raznodobnim sastojinama na temelju vremena prijelaza. Izvrci se uzimaju za glavrke vrste drveća u svakom odjelu i odsjeku gdje je drvna zaliha određena mjerenjem. U jednodobnim sastojinama odsjeci se grupiraju po uredajnim razredima, bonitetima i starosti, a u raznodob nim sastojinama po uređajnim razredima i bonitetima. U švakoj grupi uzimaju se izvrci sa 5 do 10 stabala po debljinskom stupnju. U srednjim šumama prirast se određuje posebice za stabla iz sjemena i iz panja. U niskim sastojinama, osim panjača, određuje se samo prosjećni dobni prirast drvne zalihe. Iznimno od stavka 3. ovoga članka, u jednodobnim sas tojinama koje se predviđaju za oplodnu sječu u narednih 10 godina, prirast drvne zalihe obračunava se prema prirastu utvrđenom prethodnom osnovom odnosno programom, a može se odrediti i kontrolnom metodom. Članak 19. Ciljevi gospodarenja šumama su: 1. osiguravanje postojanosti ekosustava; 2. održavanje i poboljšavanje općekorisnih funkcija šuma; 3. napredno i potrajno gospodarenje te korištenje šuma i šumskih zemljišta na način i u takvoj mjeri da se održava njihova biološka raznolikost, produktivnost, sposobnost obnavljanja, vitalnost i potencijal, i da ispune, sada i u budućnosti, bitne gospodarske, ekološke i socijalne funkcije na lokalnoj i globalnoj razini te da to ne šteti drugim ekosustavima. Ciljevi gospodarenja šumama utvrđuju se po uređajnim razredima. Članak 20. U cilju prirodne obnove sastojina utvrđuje se: 1. donja granica ophodnje u jednodobnim sastojinama prema glavnim vrstama drveća: Sjemenjače Panjače - lužnjak, crnika 140 godina 40 godina - kitnjak, medunac 120 godina 40 godina - bukva, javor 100 godina 40 godina - cer, jasen, grab 80 godina 40 godina - joha, crni grab, bjelograbić, trešnja 60 godina 30 godina - lipa,domaća topola,vrba,bri- jest 50godina 20godina - kesten,bagrem,breza,ostala meka bjelogorica (OMB) 40godina 20godina - sve vrste drveća u makiji - 30godina - jela 100godina - - smreka 80godina - - borovac, alepski i primorski bor, ariš, duglazija, ostala crnogorica (OC) 60 godina - 2 promjeri sjećive zrelosti kc razdobnim sastojinama - bukva, javor, obični i crni bor 50 do 60 cm - jela, smreka 60 do 70 cm Ophodnja plantaža brzorastučih vrsta drveća utvrđuje se elaboratom podizanja. Ophodnja i promjeri sječive zrelosti u panjačama koje se prirodnim putem prevode u sjemenjače smanjuje se za 30% od utvrđenih donjih granica ophodnji i sječive zrelosti sjemenjača iz stavka 1. ovoga članka. Ophodnja i promjeri sječe zrelosti iz stavka 1. ovoga člknka mogu izkkimno biti niže u sastojinama: 1. loše kakvoće: 2. obrasta ispod 0.50 Sastojine obrasta ispod 0.31 obvezno se obnavljaju tijekom prvog polurazdoblja, osim u šikarama, šibljacima, makijama i garizima. Članak 21. Jednostavna biološka reprodukcija šuma obuhvaća: 1. pripremne radove za obnovu sastojina: - uklanjanje prekobrojnog podrasta i grmlja u cilju nesmetanog pojavljivanja i razvoja ponika i podmlatka: - čišćenje tla od korovske vegetacije; - rahljenje zbijenog tla ili tla s nagomilanim sirovim humusom ili nerastvorenim listincem; - površinsko odvodnjavanje; - njega podmlatka i mladika pod zastorom stare sastojine; 2. sjetvu i sadnju šumskog sjemena i šumskog sadnog materijala: - sjetva i sadnja šumskog sjemena i šumskog sadnog materijala; - popunjavanje nedovoljno obnovljenih šuma i šumskog zemljišta, sjetvom ili sadnjom; 3. radove na njezi sastojina: - radovi na tlu u svrhu poboljšanja edafskih uvjeta; - zaštita mlade sastojine od štetne flore; - njega podmlatka i mladika; - čišćenje sastojina; - prorjeđivanje sastojina; 4. radove na obnovi i njezi degradiranih sastojina (resurekcija, trijebljenje i dr.); 5. odabiranje i obilježavanje stabala za sječu: 6. zaštitu (preventivnu i kurativnu) šuma: - čuvanje šuma; - zaštita šuma od požara i drugih elementarnih nepogoda te štetočinja bilja; - zaštita mlade sastojine od štetne faune (podizanje, održavanje i uklanjanje ograda, postavljanje otrovnih meka za sitne glodavce i dr.); 7. prosjecanje i održavanje prosjeka, svjetlih pruga i održavanje izvora; 8. izradu šumskogospodarske osnove, osnova i programa i njihovih revizija te godišnjeg plana gospodarenja iz članka 32. stavka 7. Zakona Članak 22. Proširena biološka reprodukcija šuma obuhvaća: 1. rekonstrukciju i konverziju niskog uzgojnog oblika i degradiranih šuma u visoki uzgojni oblik (koji se ne provode proredom), pošumljavanje neobraslog šumskog zemljišta i podizanje plantaža brzorastućih vrsta drveća na novim površinama: - pripremni radovi; - sjetva i sadnja šumskog sjemena i šumskog sadnog materijala; - radovi na njezi sastojina do 1/5 ophodnje; - opažanje , otkrivanje, identificiranje I suzbijanje štetočinja bilja do 1/5 ophodnje; - mjere zaštite od požara do 1/5 ophodnje (presjecanje protupožarnih prosjeka, podizaikje objekata za opažanje, nabavka opreme protupožarne zaštite i sl.); 2. radove na sanaciji i obnovi sastojina koje su oštećene, požarom, sušenjem ili propadanjem šuma; 3. uređenje donje etaže odnosno sloja podrasta i grmlja u cilju očuvanja tla u sastojinama koje se suše ili propadaju; 4. izgradnja šumskih prometnica koje služe za ostvari vaklje programa proširene biološke reprodukcije šuma: 5. kupnju šuma i šumskog zemljišta; 6. izradu i provedbu programa proširene biološke reprodukcije šuma po godinama. Radovi iskazani u stavku 1. ovoga članka obvezno se utvrđuju šumskogospodarskom osnovom, osnovama i programima. Članak 23. Površine na kojima je provedena čista sječa, pošumlja vanje šumskim sjemenom i šumskim sadnim materijalom obavlja se u istom ili najkasnije početkom narednog vegetacijskog razdoblja Popunjavanje se obavlja najkasnije treću godinu nakon dovršnog sijeka na cjelovitim površinama neuspjelog pomlađivanja iznad 2 ara. Umjetno podignute sastojine popunjavaju se do obras losti utvrđene osnovom, odnosno programom. Članak 24. Njega podmlatka i mladika sastojina obavlja se najmanje dvaput, a prema stanju sastojina i više put,a za vrijezne važenja osnove, odnosno programa. Čišćenje sastojina obavlja se jedanput na svaka dva metra visinskog prirasta. Članak 25. U cilju zaštite tla od zakorovljenja odnosno zamočvarenja, površine sječina nastalih sječom stabala zbog sušenja i propadanja, ako su veće od 0.1 ha s užom stranicom većom od visine dominantnih stabala u odsjeku, moraju se sanirati odmah ili najkasnije do kraja idućeg vegetacijskog raz doblja kkakokl izvršene sjeće. Sanacija površina iz stavka 1 ovoga članka provodi se njegom i čišćenjem, odnosno podizanjem donje etaže, podsadnjom odgovarajućim šumskim vrstama i njegom, kao radovima proširene biološke reprodukcije šuma. Članak 26. Mjere zaštite i čuvanja šuma obuhvaćaju: 1. zaštitu šuma od štetočinja bilja: - utvrđivanje i identificiranje priskktnih štetočinja bilja: - provodenje mjera preventive i kurative: - suzbijanje štetočinja bilja biološkim mjerainža i mazaje štetnim sredstvima za zaštitu bilja; 2. mjere za zaštitu šuma od požara· - izgranja, uređenje i održavanje potrebkke mreže protupožarnih prosjeka koje moraju osiguravati pristup vozilima; - izgradnja i održavanje potrebnog broja promatračnica: - kupnja opreme za opažanje, dojavu i gašenje požara : - razvrstavanje sastojina prema stupnju ugroženosti od požara; - održavanje izvora i ćatrnja te osiguravanje izgradnje akumulacija za vodu: - terestrička motrenja, aviornotrenja i sat,elitska motrenja; 3. mjere za zaštitu tla i stabala: - izbor načina rada koji najmanje oštećuje tlo i stabla prilikom sječe, izrade i izvoza drvnih sortimenata, mrežom izvoznih vlaka, iznošenjem i izvlačenjem; - prestanak rada na iznošenju i izvlačenju kad se tlo traj no oštećuje. Članak 27. Etat se utvrđuje prema proizvodnim mogućnostima i stanju sastojina na razini gospodarske jedinice .U slučaju kad je program sastavni dio osnove ili programa na području krša, etat gospodarske jedinice utvrđuje se i na njegovoj razini posebice. Etat iz stavka 1. ovoga članka utvrđuje se za svaki uređajni razred, odjel odnosno odsjek po vrsti drveća, a razrađuje se po grupama sortimenata. Potrajnost prihoda etata planira se po uređajnim razredima na razini gospodarske jedinice. Članak 28. 1. Etat glavnog prihoda i prethodnog prihoda za visoke regularne šume utvrđuje se: - etat glavnog prihoda po metodi razmjera dobnih razreda, uporedbom stvarnog i normalnog razmjera dobnih razreda za svaki uređajni razred posebice, uvažavajući ekološke i gospodarske prilike; - etat prethodnog prihoda (proreda) na temelju njege šuma prorjeđivanjem za svaku sastojinu po odjelima, odnosno odsjecima, uspoređujući stojbinske prilike, drvnu zalihu, strukturu i dob sastojine s normalnim stanjem. 2. Etat prebornih šuma utvrđuje se za svaki odjel, od nosno odsjek na osnovi normalne drvne zalihe i prirasta te strukture stvarne drvne zalihe po debljinskim stupnjevima, ako je stvarna drvna zaliha: - jednaka ili veća od normalne, etat može biti jednak ili veći od prirasta; - manja od normalne, a viša od 50%, etat može iznositi do 50% prirasta; - manja 50% od normalne, etat se ne propisuje 3. U šumama srednjeg uzgojnog oblika etat se utvrđuje posebice za stabla iz sjemena, a posebice za stabla iz panja. 4. U šumama niskog uzgojnog oblika etat se utvrđuje za svaki odjel, odnosno odsjek: - u panjaćama kojima je cilj gospodarenja panjača, kao za visoke regularne šume; - površinski u ostalim oblicima niskih sastojina u kojima je predviđena konverzija i rekonstrukcija, a sječiva drvna zaliha iskazuje se orijentacijski. Intenzitet sjeće u prebornim šumama ne može biti veći od 25%u drvne zalihe u odjelu, odnosno odsjeku. Za zaštitne šume i šume s posebnom namjenom utvrđuje se usmjereni etat, u skladu sa svrhom zbog koje su takvima proglašene, zbog osiguranja obnove i održavanja stabilnosti ekosustava, uz obrazloženje metode obračuna etata. Članak 29. U jednodobnim sastojinama užita drvna zaliha razvrstava se na redoviti, izvanredni i slučajni glavni prihod te na redoviti i slučajni prethodni prihod. U redoviti glavni prihod ulazi drvna zaliha predvidena osnovom odnosno programom za sječu. U izvanredni glavni prihod ulazi drvna zaliha posječena na površinama koje će se trajno koristiti u druge svrhe (površine izdvojene iz šumskogospodarskog područja, prometnice, prosjeke, trase elektrovoda, kanali i dr.). U slučajni glavni prihod ulazi posječna drvna zaliha zadnjeg dobnog razreda utvrđene ophodnje, koja nije predviđena osnovom, odnosno programom za sječu. U redoviti prethodni prihod ulazi drvna zaliha predvidena osnovom, odnosno programom za sječu. U slučajni prethodni prihod ulazi sva posječena drvna zaliha koja nije predviđena osnovom odnosno programom za sječu, a nije ušla u glavni prihod. Za količinu posječene drvne zalihe izvanrednog i slučajnog glavnog prihoda umanjuje se redoviti glavni prihod u gospodarskoj jedinici. Članak 30. Užita drvna zaliha u raznodobnim sastojinama razvrstava se na redoviti, izvanredni i slučajni prihod. U redoviti prihod ulazi dzvna zaliha predviđena osnovom, odnosno programom za sječu. U izvanredni prihod ulazi drvna zaliha posječena na površinama koje će se trajno koristiti u druge svrhe (površine izdvojene iz šumskogospodarskog područja, prometnice, prosjeke, kanali i dr.). U slučajni prihod ulazi posječena drvna zaliha koja nije predviđena osnovom, odnosno programom. Za količinu posječene drvne zalihe izvanrednog i slučajnog prihoda raznodobnih sastojina umanjuje se redoviti prihod. Članak 31. Doznačena drvna zaliha iz članka 29. i 30. ovoga pravilnika unosi se u manuale doznake. U manualima doznake drvna zaliha se obračunava prema istim tabelama po kojima je bila izračunata u osnovi, odnosno programu. Članak 32. Obnova sastojina obavlja se šumskim vrstama drveća koje su na tom staništu autohtone ili udomaćene, a ošiguravaju najveću ekološku i gospodarsku vrijednost. Mješovite sastojine imaju prednost pred čistim sastojinama, kod čega glavne vrste drveća moraju biti zastupljene s najmanje 70% u dobi utvrđene ophodnje. Članak 33. Jednodobne sastojine obnavljaju se prirodnim putem oplodnim (postupičnim) sječama. Oplodna sječa može započeti pet godina prije utvrđene ophodnje, a može završiti tijekom jednog polurazdoblja. U sastojinama za koje je osnovom, odnosno ptogra mom predviđena oplodna sječa može se provoditi naplodni sijek: 1. u godini dobrog uroda šumskog sjemena glavne vrste drveća; 2. ako se prije naplodnog sijeka unese odgovarajuća količina šumskog sjemena glavne vrste drveća neposredno prije sjeće. Dovršni sijek provodi se kad je najznanje 70% površine pokriveno podmlatkom koji je sposoban za samostalan razvoj. Iznimno od odredbe stavka 1. ovoga članka, niske sastojine mogu se prevoditi u viseke sastojine čistim sječama i pošumljavanjem, ako to nije moguće oplodnim sječama. Raznodobne sastojine obnavljaju se prirodnim putem, sječom u grupama ili stablimično u ophodnjicama ne kraćim od pet niti dužim od 10 godina Članak 34. U šumama i na šumskim zemljištima mogu se uzgajati one vrste divljači koje obitavajik u ekosustavu, osim u uzgajalištima divljači i zvjerinjacima, u skladu s osnovom odnosno programom. Kod obračuna lovnoproizvodnih površina za krupnu divljač iz obračuna se izuzimaju površine prvog dobnog razreda (osim za divlju svinju) i površine u fazi oplodnih sječa. Osnovom, odnosno programom ograničuje se broj one vrste divljači koja može učiniti veću gospodarsku štetu na šumi i šumskom zemljištu. Članak 35. Otvorenost šuma utvrđuje se na temelju dužine šumskih i javnih prometnica koje se mogu koristiti cijele godine. Prometnica se uzima u račun cijelom dužinom, ako prolazi kroz šumu: 1. ako prolazi granicom dviju gospodarskih jedinica, odjela, odnosno odsjeka, dužina se dijeli proporcionalno dužini tih granica; 2. 50% dužine ako prolazi rubom šume. Javne prometnice uzimaju se u račun otvorenosti, ako se mogu koristiti za utovar i prijevoz drvnog materijala tijekom cijele godine. Članak 36. Sporedni šumski proizvodi mogu se koristiti, ako ne ugrožavaju stabilnost ekosustava i u obimu koji ne umanjuje općekorisne funkcije šuma, u skladu s osnovom odnosno programom: 1. pašarenje se može dozvoliti sitnoj stoci na površinama šuma i šumskih zemljišta većim od 50 ha, a krupnoj stoci većim od 100 ha, pod uvjetom da u istim površinama nisu obuhvaćene površine prvog dobnog razreda, u fazi obnove odnosno konverzije te na površinama na kojima je izvršena resurekcija u protekle tri godine, uz obvezno čuvanje stoke; 2. brst se može dozvoliti u skladu s odredbama Zakona; 3. žirenje se može dozvoliti na suvislim površinama šuma i šumskih zemljišta većim od 300 ha, pod uvjetom da istim šumama nisu obuhvaćene sastojine prvog dobnog razreda i u fazi obnove. Iznimno se može dozvoliti širenje i na šumskim površinama manjim od 300 ha, ako su iste odvojene od ostalih šuma, odnosno predstavljaju enklave u poljoprivrednim površinama, a ispunjavaju uvjete iz ove točke; 4. sakupljanje gljiva te ljekovitog i ukrasnog bilja može se dozvoliti u količinama koje ne ugrožavaju opstanak i širenje u svom arealu vrste koja se sakuplja; 5. branje plodova kupina, malina, drijenka, lješnjaka, šipka i bazge može se dozvoliti; 6. sakupljanje žaba i puževa nije dozvoljeno u šumama i na šumskim zemljištima; 7. sakupljanje plodova kestena i šumskih voćkarica može se dozvoliti u vrijeme njihove zriobe; 8. sjemenje i plodove šumskih vrsta drveća dozvoljeno je sakupljati; 9. iskorištavanje pijeska, šljunka i kamena iznimno se može dozvoliti, u skladu sa Zakonom i propisima o rudarstvu; 10. iskorištavanje humusa i gline može se dozvolili, ako bitno ne narušava ekosustav; 11. pašarenje, brst i žirenje te sakupljanje i odvožnja šušnja, granja, šljunka i pijeska, ne može se dozvoliti na bujičnom području. Osnovom, odnosno programom utvrđuje se broj krupne i sitne stoke kojoj je dozvoljeno pašarenje, brst i žirenje po jedinici površine šuma i šumskih zemljišta uz popis površina na kojima se dozvoljavaju navedene radnje. Članak 37. Odredbe članka 2. do 36. ovoga pravilnika odgovarajuće se primjenjuju na izradu šumskogospodarske osnove, osnova i programa. III. ŠUMSKOGOSPODARSKA OSNOVA Članak 38. Šume i šumska zemljišta obuhvaćena šumskogospodarskim područjem prostorno se uređuju na način koji osigurava jedinstveno gospodarenje šumskim ekosustavom, uz optimalno korištenje općekorisnih funkcija šuma, uzimajući u obzir specifićnost klime, tla, flore i faune. Šume i šumska zemljišta prostorno se uređuju zavisno o: - biljno-geografskim i prirodnim cjelinama; - orografskim i hidrološkim prilikama (konfiguracija, veći vodotoci, otoci, poluotoci, bujična područja i sl.; - odnosu prema većim urbanim i ruralnim cjelinama; - opterećenosti šuma i šumskih zemljišta posjetiteljima; - namjeni prosora utvrđenoj posebrlim propisima; - postojećim i planiranim prometnicama i komunikacijama. Članak 39. Šurnskogospodarsko podr-učje dijeli se na gospodarske jedinice. Gospodarske jedinice obrojčavaju se brojevima u nizu od sjeveroistočnog dijela područja do krajnjeg juga. Gospodarske jedinice mogu biti sastavljene od više šumskih predjela, a dijele se na odjele i odsjeke. Granice gospodarskih jedinica u brdskim predjelima su prirodne (hrptovi, vododjelnice, veći vodotoci i sl.), dok u ravničarskim predjelima mogu biti prirodne i umjetne (veći vodotoci, vodene površine, ceste, prosjeke i sl.). Postojeće gospodarsko razdjeljenje na odjele, u pravilu, se zadržava, a u slučaju promjene povezuje se stara i nova podjela. Članak 40. Šumskogospodarska osnova izrađuje se za šumskogospodarsko područje Republike (u daljnjem tekstu: šumskogospodarsko područje) i sadrži: 1. uređajni zapisnik; 2. iskaz površina šuma i šumskih zemljišta; 3. tabelu površina šuma i šumskih zemljišta prema namjeni ; 4. tabelu dobnih i debljinskih razreda; 5. osnovu šumskouzgojnih i drugih obveznih radova; 6. osnovu sječa glavndg i prethodnog prihoda (regularne šume); 7 opću osnovu sječa (preborne šume); 8. prikaz etata po sortimentima; 9. plan investicijskih ulaganja; 10. osnovu zaštite šuma; 11. osnovu gospodarenja faunom 12. plan izrade i revizije osnova i programa; 13 plan korištenja sporednih šumskih proizvoda; 14. prikaz imovinsko-pravnih odnosa; 15. gospodarsko-financijsku osnovu; 16. grafičke prikaze drvne zalihe i prirasta po dobnoj i debljinskoj strukturi i druge; 17. pregledne i specijalne karte; 18. evidenciju o izvršenim radovima utvrđenim prethodnom i važećom šumskogospodarskom osnovom. Podaci iz stavka 1: ovoga članka iskazuju se prema vlasničkim pravima na šumama i šumskim zemljištima. Članak 41. Uređajni zapisnik sadrži Uvod I. Opis područja: 1. povijesni podaci; 2. prirodne značajke: - orografske i hidrografske prilike - tlo; - klima; - flora; - fauna; 3 općekorisne funkcije šuma: - zaštita tla, prometnica i drugih objekata od erozije, bujica i poplava; - utjecaj na vodni režim i hidroenergetski sustav; - utjecaj na plodnost tla i poljoprivrednu proizvodnju; - utjecaj na klimu; - zaštita i unapređenje ljudskog okoliša; - stvaranje kisika i pročišćavanje atmosfere; - rekreativna, turistička i zdravstvena funkcija; - utjecaj na faunu; - utjecaj na lov; II. Dosadašnje gospodarenje šumama i šumskim zemljištima: 1. prikaz dosadašnje organiziranosti šumarstva; 2. prikaz dosadašnjeg gospodsrenja šumama i šumskim zemljištima (uređivanje šuma, šumskouzgojni radovi, provedba etata i užita drvna zaliha, zaštita šuma, investicijsko ulaganje, šumske prometnice, podaci o općekorisnim funkcijama šuma i sl.); III. Sadašnje stanje šuma: 1. površina, drvna zaliha i prirast razvrstani po dobnoj i debljinskoj strukturi, uređajnim razredima i grupama uređajnih razreda prema glavnoj vrsti drveća; 2. histogrami, funkije i tabele; 3. zdravstveno stanje šuma; IV. Buduće gospodarenje: 1. prostorno uređivanje šuma; 2. cilj i način gospodarenja: - općenito; - po uređajkum razredima; - općekorisne funkcije šuma; 3. uređivanje šuma; 4. prikaz predviđenih šumskouzgojnih radova; 5. plan korištenja drvne zalihe i normalitet sastojina s obrazloženjem ; 6. zaštita šuma; 7. investicijska ulaganja; 8. šumske prometnice; 9. gospodarenje faunom i s divljači; 10. sporedni šumski proizvodi; V. Vrijeme sječe i izvlačenja iz šuma; VI. Opći razvoj šumskogospodarskog područja s posebnim osvrtom na: 1. razvoj industrije; 2. razvoj drugih djelatnosti; 3. značaj šuma za oblikovanje kulture područja i stvaranje prirodne ravnoteže prostora; VII. Obrazloženje utvrđene ekološke, gospodarske i ekonomske podloge za biološko poboljšavanje šuma i povećavanje šumske proizvodnje za razdoblje od 10 godina i orijentacijski za sljedećih 10 odnosno 20 godina; VIII. Usklađenost osnove gospodarenja s odrednicama Prostornog plana Republike Hrvatske. Članak 42. Osnovom šumskouzgojnih i drugih obveznih radova propisuju se šumskouzgojni radovi jednostavne i proširene biološke reprodukeije šuma. Radovi proširene biološke reprodukcije šuma planiraju se naturalno i financijski u okviru izdvojenih i osiguranih sredstava za namjenu dijela proširene biološke reprodukcije šuma. Članak 43. Planom korištenja drvne zalihe utvrđuje se količina drvne zalihe (etat) koja se planira posjeći tijekom valjanosti šumskogospodarske osnove. Drvna zaliha se razvrstava po uređajnim razredima, vrsti drveća, polurazdobljima 1/1 i 1/2 i za II. gospodarsko razdoblje. Druna zaliha iz stavka 1. ovoga članka ne smije se prekoračiti. Članak 44. Planom investicijskih ulaganja obuhvaća se izgradnja šumskih prometnica, objekata namijenjenih šumskoj proizvodnji i sredstava za osiguravanje opreme za provedbu zaštite šuma, etata, šumskouzgojnih i drugih planiranih ra dova. Ulaganja se planiraju naturalno i financijski s naznakom izvora financiranja za razdoblje od 10 godina. Članak 45. Plan izrade i revizije osnova i programa obuhvaća površine uređenih i neuređenih šuma, popis pbstojećih osnova, odnosno programa s redoslijedom izrade i revizije za razdoblje od 10 godina s ukupnim opsegom radova i prikazom imovinsko-pravnih odnosa na šumskogospodarskom području po gospodarskim jedinicama. Članak 46. Gospodarsko-financijska osnova izrađuje se za vrijeme od 20 godina i orijentacijski za daljnjih 20 godina, a sadrži bilancu sredstava šumskogospodarskog područja s izvorima sredstava i rashodima za razdoblje od 10 godina prema naturalnim i financijskim pokazateljima u godini izrade šumskogospodarske osnove. Članak 47. Grafički prikaz drvne zalihe (stvarne i normalne) i etata po dobnoj i debljinskoj strukturi izražuje se po uređajnim razredima te zbirno za šumskogospodarško područje: 1. grafički prikaz dobnih i debljinskih razreda po površini i drvnoj zalihi; 2. grafički prikaz drvne zalihe prije i poslije sječe preborenh šuma. Članak 48. Pregledne i specijalne karte šunkskogospodtkrsltog područja izrađuju se u mjerilu 1:300.000 a mogu se izrađivati i u krupnijem mjerilu. Pregledne karte izrađuju se kod izrade šumskogospodarske osnove i svakih 10 godina, a kod redovne i izvanredne revizije ako je potrebito. U preglednu kartu ucrtavaju se međe gospodarskih jedinica, međe vlasništva, javne i šumske prometnice, zaštitne šume, šume sa posebnom namjenom, ugroženosti od požara, bujična, erozivna i poplavrka područja te vodotoci i vodene površine Kod prve izrade šumskogospodarske osnove izrađuju se geološko-litološke, pedološke i fitocenološke karte. Članak 49. Evidencija o izvršenim radovima predviđenim šumskogospodarskom osnovom, vodi se godišnje po gospodarskim jedinicama. Na kraju svake godine i po isteku 1/1 polurazdoblja sastavlja se rekapitulacija za šumskogospodarsko područje, a podaci se zipisuju do 31. ožujka za proteklu godinu. Članak 50. Obrasci ŠGO-1 do ŠGO-17 sastavni su dio šumskogospodarske osnove, otiskani su uz ovaj pravilnik i njegov su sastavni dio. IV. OSNOVA Članak 51. Osnovom se utvrđuje stanje šuma te vrsta i obujam radova u neposrednom gospodarenju šumama i šumskim zemljištima gospodarske jedinice. Članak 52. Odjelom se smatra trajna osnovna jedinica gospodarskog razdjeljenja šuma u okviru pojedine gospodarske jedinice. Odjeli se ustanovljuju u svrhu lakšeg gospodarenja, nadzora i orijentacije na terenu. Površina odjela, osim za neobraslo proizvodno šumsko zemljište, šikare, šibljake i garige, u pravilu ne može biti veća od 60 hektara. Veća površina odjela mora se obrazložiti opravdanošću odstupanja (izoliranost, gravitaciji i sl.). U brdskim predjelima granice odjela se ustanovljuju, u pravilu, prema prirodnim osobinama (hrptovima, grebenima, kosama, vodotocima i uvalama) ili prema umjetno stvorenim objektima (stalnim izvoznim putevima i prosjekama). U brdskom predjelu gdje nema izrazitih prirodnih granica, projektiraju se i izvode prosjeke širine 3 do 6 m koje istovremeno služe i kao protupožarne prosjeke. U nizinskim predjelima granice su, u pravilu, prosjeke, stalni izvozni putevi i kanali ili prirodne granice (vodotoci). Širirra prosjelsa je 3 do 6 m. Ako se prosjeke iz stavka 2. i 3. ovoga članka koriste za lov, mogu biti šire. Drojevi odjela u gospodarskoj jedinici označuju se neprekidno, tako da se ne mogu ponoviti. Obrojćavanje se vrši od sjevera prema jugu i od zapada prema istoku. Odsjekom se smatra privremena najmanja osnovna površina gospodarskog razdjeljenja šuma unutar odjela s kojom se, kao sastojinom, posebno gospodari. Unutar odjela sastojine se izlučuju u odsjeke prema načinu postanka, vrsti drveća, bonitetu stojbine, starosti, cilju gospodarenja, omjeru smjese, obrastu, kakvoći i ekološko gospodarskim tipovima ako su pri izradi osnove isti primjenjeni. Najmanja površina odsjeka iznosi 1 ha Inimrko, u šikarama, šibljacima makijama i garizima najmanja površina može biti 5 ha. Neobraslo proizvodno zemljište izlučuje se u posebne odsjeke, ako je površina veća od 1 ha Odsjeci neproizvodzkog i neplodnog zemljišta iskazuje se samo u obrascu O-1. Članak 53. Geodetska izmjera i obilježavarzje obutkvaća vlasničke međe (prema obliku vlasništva), gospodarsko razdjeljenje i druge elemente od interesa za gospodarenjc (pulevi, objekti, grebeni, jarci, izvori i dr.). Vlasničke međe gospodarskih jedinica, odjela i odsjeka unose se na gospodarske karte, a na terenu moraju biti trajno i vidno obilježene i jedinstvene na cijelom škzmskogospodarskom području prema normizacijskom sustavu. Za geodetsku izmjeru koriste se katastarske karle. Kod revizije osnova obnavljaju se vazljske znede (humci, jarci i dr.) i obavlja uporedba sa zemljišnim knjigama te se iskazuju i obrazlažu eventualne razlike. Članak 54. Osnova sadrži : 1. uređajni zapisnik; 2. iskaz površina šuma i šumskih zemljišta; 3. tabelu površina i šumskih zemljišta prema općekorisnim funkcijama: 4. opis staništa i sastojina; 5. tabelu dobnih razreda regularnih šurna i tabelu daljinskih razreda prebornih šuma; 6. osnovu šumskouzgojnih i drugih obvezrkih radova: 7. osnovu sječa glavnog i prethodnog prihoda u regularnim šumama i opću osrzovu sječa u prebornim šumama 8. prikaz etata po sortimentima; 9. osnovu zaštite šuma s popisom šuma prema stupnju ugroženosti od požara; 10. osnovu investicijskih ulaganja; 11. osnovu gospodarenja faunom; 12. plan sređenja imovinsko-pravnih odnosa; 13. plan korištenja sporednih šumskih proizvoda; 14. grafičke prikaze drvne zalihe i etata po dobnoj i debljinskoj strukturi; 15. osnovne, pregledne, specijalne i druge karte 16. obračun dendrometrijskih podataka; 17. evidenciju o izvršenim radovima utvrđenih osnovom. Članak 55. Uređajni zapisnik sadrži uvod I. Opis gospodarske jedinice: 1. povijesni podaci; 2 prirodne značajke: - orografske i hidrografske prilike (vodotoci i pod zemne vode); - tlo i opterečenost onečišćivačima - klima; - vegetacija. - biljne zajednice; 3. općekorisne funkcije šuma: - zaštita tla, prometnica i drugih objekata od erozije, bujica i poplava; - utjecaj na vodni režim i hidroenergetski sustav; - utjecaj na plodnost tla i poljoprivrednu proizvodnju; - utjecaj na klimu; - zaštita i unapređenje ljudskog okoliša; - stvaranje kisika i pročišćavanje atmosfere; - rekreativna, turistička i zdravstvena funkcija; - utjecaj na faunu; - lov; II. Dosadašnja organiziranost šumarstva i gospodarenja šumama i šumskim zemljištima· 1 prikaz dosadašnje organiziranosti šumarstva; 2. prikaz dosadašnjeg gospodarenja šumama i šum skim zemljištima s bilancom po odjelima i odsjecima: - šumskouzgojni radovi; - korištenje drvne zalihe (etat); - zaštita šuma; - investicijska ulaganja; - šumske prometnice; - gospodarenje faunom i podaci o divljači; - podaci o općekorisnim funkcijama; - propadanje šuma i dr.; III. Sadašnje stanje šuma i šumskih zemljišta, način utvrđivanja podataka i uporedba s prethodnim stanjem: 1. površine; 2. drvne zalihe i prirasti; 3. tabele dobnih odnosno debljinskih razreda; 4. opis uređajnih razreda; 5. zdravstveno stanje; IV. Buduće gospodarenje šumama i šumskim zemljištima: 1 cilj i način gospodarenja po uređajnim razredima; 2. opće korisne funkcije šuma; 3 šumskouzgojni radovi; 4. utvrđivanje etata i obračun normaliteta s obrazloženjem; 5. zaštita šuma; 6. šumske prometnice; 7. gospodarenje faunom; 8. lovno gospodarenje ; 9. korištenje sporednih šumskih proizvoda; V. Vrijeme sječe i izvlačenja iz šume; VI. Usklađenost osnove s prostornim planom županije. Članak 56. Iskaz površina sadrži podatke o površinama šuma i šumskih zemljišta po odjelima, odsjecima i po oblicima vlasništva, s obrazloženjem nastalih promjena u površinama za proteklo polurazdoblje. Posebno se utvrđuju površine šuma i šumskih zemljišta prema namjeni. Ukupna površina šuma iskazuje se po županijama i opčinama. Članak 57. Opis staništa i sastojina prikazuje pripadnost uređajnom razredu, stanje šuma pojedinog odjela, odnosno odsjeka s podacima o elementima staništa, obrastu, sklopu, dužini privlačenja, kakvoći, starosti, bonitetu, ophodnji ili ophodnjici. Elementi staništa su: 1. nagib - iskazuje se u stupnjevima, od najmanjeg do najvećeg; 2. nadmorska visina - iskazklje se kao prosjećna nadmorska visina u nizinskim šumama, a u brdskim i gorskim kao najniža i najviša nadmorska visina za svaki odjel, odnosno odsjek; 3. ekspozicija - označuje se velikim početnim slovima strana svijeta; 4. razvedenost zemljišta - oznaćuje se kao "ravničasto", "brežuljkasto", "vrtačasto", "strana", "hrbat" i sl.; 5. živi i mrtvi pokrov označuje se da li je tlo zastrto slojem grmlja ili prizemnim rašćekn, listincem ili humusom ili je bez pokrova Uz elemente staništa opisuju se površine koje su izložene poplavi ili eroziji s navodom o vremenskom trajanju poplava ili erozije. Tarifa, broj stabala, temeljnica, prsni promjer, visina, drvna zaliha i prirast iskazuju se po vrsti drveća i ukupno. Temeljnica, drvna zaliha i prirast iskazuju se ukupno i po hektaru prema vrstama drveća, a u prebornim šumama i po suženoj debljinskoj strukturi. Posebice se iskazuje struktura broja stabala po vrstama drveća i debljinskim stupnjevima Članak 58. Podaci u tabeli dobnih razreda prikazuju se zbirno po uređajnim razredima razvrstani po vrstama drveća i prema oblicima vlasništva. Članak 59. Osnovom šumskouzgojnih i drugih radova predviđaju se pojedini radovi po odjelima, odnosno odsjecima, razvrstani po oblicima vlasništva i zbirno za gospodarsku jedinicu. Osnovom se utvrđuju svi potrebni radovi jednostavne i proširene biološke reprodukcije šuma višekratni zahvati na istoj površini planiraju se u smjernicama gospodarenja prema potrebama i stanju sastojina. Radovi njege i čišćenja provode se bez obzira na povećanje starosti sastojine. U slučaju kad je program sastavni dio osnove, šumskouzgojni radovi utvrđuju se i na razini programa posebice. Članak 60. Osnovom sječa glavnog i prethodnog prihoda jednodobnih sastojina i općom osnovom sječa raznodobnih sastojina utvrđuje se etat uređajnog razreda, odjela i odsjeka. Etat se iskazuje ukupno i po vlasništvu. Veličina desetogodišnjeg etata gospodarske jedinice izračunava se vodeći računa o potrajanosti i prirodnoj obnovi šuma. Utvrđeni etat obvezan je po površini, a dozvoljena su odstupanja po drvnoj masi u odsjeku: 1. u jednodobnim sastojinama: - glavnog prihoda + - 5% drveća kod pripremnog i naplodnog sijeka; - u drugom dobnom razredu nema obveze po drvnoj masi ; - od drugog dobnog razreda do 2/3 obvezne ophodnje + 20% ; - iznad 2/3 ophodnje do oplodne sječe + 15% 2. u raznodobnim sastojinama + 20%, Za izračun odstupanja od etata prethodnog prihoda uzima se starost sastojine na dan stupanja na snagu osnove. Članak 61. Otvorenost šuma gospodarske jedinice prikazuje se u km na 1000 ha. Otvorenost odjela, odnosno odsjeka utvrđuje se na osnovi prosječne udaljenosti privlačenja i iznošenja drvnih sortimana od sredine odjela, odnosno odsjeka do tvrde prometnice ili vodenog puta iskazuje se u metrima. Obračun potrebne otvorenosti šuma sadrži podatke o vrsti i dužini privlačenja u odnosu na smanjenje troškova izvoza drveća i provedbu šumkskougojnih radovža.. Članak 62. Grafički prikaz stvžarne i normalne drvne zalihe i eteta po dobnoj i debljirkskoj strukturi izrađrzje se z.a I/1 i I/2 polurazdoblje i II gospodarsko razdoblje, i to: 1. grafički prikaz razznjera razvoja dobnih razreda po površini i drvoj zalihi za jednodobne sastojine, panjaće, makije i plantaže, po ezredajnim razredima i po vlasništvu; 2. grafički prikaz drvne zalihe prije i poslije sječe raznodobnih sastojina razrađen na debljinske razrede po uređajnim razredima i po vlasništvu Članak 63. Za osnovu se izrađuju: 1. osnovna karta u mjerilu 1 :10.000 ili 1:5.000 s granicama odjela, odsjeka, kataslarskih općina i po vlasništvu; 2. pregledna karta s topografskom podlogom u mjerilu 1:50.000 ili krupnijem, u koju ae ucrtavaju granice županija, opčina, odjela, postojeće i planirane prometnice, odvodni jarci i drugi objekti namijenjeni šumskoj proizvodnji; 3. karta dobnih razreda za jednodobne sastojine u mjek-ilu 1:10 000 ili krupnijem; 4. karta uredajnih razreda za jednodobne i raznodobne sastojine u mjerilu 1:10.000 ili krupnijem; 5. karta rkačizla gospodarenja (stablimično, grupimićno) za raznodobne sžzstojine u mjerilu 1:10.000 ili krupnijem; 6. karta utvrđenog etata u mjerilu 1:10.000 ili krupnijem; 7. karta šumskouzgojnih radova u mjerilu 1:10.000 ili krupnijem; 8. karta ugroženosti šuma od požara s naznakom potrebnih i izgrađenih promatraenica u mjerilu 1:10.000 ili krupnijem; 9. fitocenološka karta u mjerilu 1:25.000; 10. pedološka karta u mjerilu 1:25 000 Sadržaj karata iz stavka 1 točke 2. do 7. ovoga članka mogu se prikazati na dvije ili više karata, a od točke 3. do 7. ovoga članka označuju se različitim bojama prema hrvatskom normizacijskom sustava. Članak 64. Podaci o izvršenim radovima predviđenim osnovom upisuju se u evidencije do 1 ožujka za proteklu godinu. Podaci o izvršenju glarnog i prethodnog prihoda evidentiraju se po površinama i drvnoj zalihi iz manuala doznaka. Podaci za površinu prikazuju se kod prvog redovnog zahvata, a posječena drvna zaliha po godinama. Podaci o izvršenim šumskouzgojzlicn radovima i zaštiti šuma obuhvaćaju obim radova i količinu utrošenog materijala. Za šumsko sjeme i šumski sadni materijal potrebna je naznaka provenijencije. Konačno preuzimanje i obračun šumskouzgojnih radova temelji se na ovjeri kakvoće i količine od strane upravitelja šumarije i nakon toga se evidentiraju. Šumskouzgojni radovi, radovi na zaštiti šuma, sječi i izradi evidentiraju se po odjelima i odsjecizna, a površina se iskazuje samo kod prvoga zahvata. Višekratni zahvati na istoj površini evidentiraju se posehice. Šumskouzgojni radovi i radovi i radovi na zaštit šurna koji su izvršeni u odjelu, odnosno odsjeku, i nisu utvrđeni osnovom, evidentiraju se kao nepredviđeni. Podaci o izvršenju etata, čišćenju i njezi, popunjavanju i pošumljavanju označuju se na kartama iz članka 63. ovo ga pravilnika tako da se za svaki odjel, odnosno odsjek upisuje godina sječe, vrsta prihoda, posječena zaliha te godina izvršenog uzgojnog zahvata i površina. Na kraju svake godine i po isteku I/1 polurazdoblja izrađuje se rekapitulacija evidentiranih podataka za gospodarsku jedinicu i po vlasništvu. Članak 65. U šumsku kroniku unose se kronološkim redom oni podaci koji nisu obuhvaćeni evidencijama a odnose se na gospodarenje šumama i šumskim zemljištima gospodarske jedinice. Šumska kronika vodi se po godinama u posebnoj knjizi. U šumsku kroniku unose se podaci o: 1. štetnom utjecaju važnijih elementarnih nepogoda (štete prouzročene vjetrom, mrazom, snijegom, tučom, sušom, poplavom, štetočinlama bilja, divljari, životinjama i sl.), kao i štetama koje je prouzročio čovjek; 2. urodu šumskog sjemena s na.znakozn vrste drveća i intenziteta uroda; 3. promjeni granice gospodarske jedinice; 4. fauni i lovu (opće stanje, napredovanje ili opadanje broja divljači, osobito rijetkih životinjskih vrsta i sl ); 5. čuvarskoj službi; 6. šumskim štetama; 7. načinu sječe i izrade, izvlaćenju i izvozu drvnih sortimenata; 8. pokusima za znanstvena istraživanja; 9. korištenju neobraslog proizvodnog zemljišta; 10. poplavama, bujicama, izgradnji cesta i vlaka, kanala, nasipa i dr.; 11. drugim važećim događajima i okolnostima. Članak 66. Na gospodarenje zaštitnim šumama i šumama s posebnom namjenom u izradi osnova odgovarajuće se primjenjuju odredbe ovoga previlnika koje se odnose na izradu osnova, ako aktom kojima su takvima proglašene odnosno odredbama ovoga pravilnika nije drukčije određeno. Članak 67. Obrasci O-1 do O-16 sastavni su dio osnove, otiskani su uz ovaj pravilnik i njegov su sastavni dio. V. PROGRAM Članak 68. Program se izrađuje za gospodarenje: 1. pojedinim šumama i šumskim zemljištima u državnom vlasništvu kojima iznimno gospodare tijela državne uprave i određene pravne osobe (članak 16. stavak 3. Zakona) ; 2. šumama i šumskim zemljištima na području krša; 3. zaštitnim šumama i šumama s posebnom namjenom; 4. šumama i šumskim zemljištima u privatnom vlasništvu. Program se izraduje za gospodarsku jedinicu ili za dio gospodarske jedinice kao sastavni dio osnove ili programa za podr-učje krša Članak 69. Odredbe članaka 51. do 67 ovoga pravilnika odgovarajuće se primjenjuju i na izradu programa. VI. GODIŠNJI PLAN GOSPODARENJA ŠUMAMA I ŠUMSKIM ZEMLJIŠTIMA Članak 70. Godišnji plan gospodarenja šumama i šumskim zemljištima (u daljnjem tekstu: plan) izrađuje se kad ne postoji mogućnost pravovremene revizije, odnosno obnove osnove iIi programa. Plan sadrži naročito: 1. opće podatke s obrazloženjem (bilanca izvršenja dosadašnje osnove, odnosno programa po odjelima i odsjecima, obračun podataka, smjernice gospodarenja, potrebna izgradnja šumskih prometnica, kupnja opreme i sl.); 2. plan sječa glavnog i prethodnih prihoda jednodobnih sa stojina, odnosno plan sječa raznodobnih sastojina; 3. plan šumskouzgojnih radova; 4 plan radova na zaštiti šuma. Planom se prvenstverlo predviđaju radovi koji su bili utvrđeni dosadašnjom osnovom, odnosno programom, a nisu izvšeni. Plan sječe glavnog i prethodnog prihoda jednodobnih sastojina, odnosno plan sječa raznodobnih sastojina, u pravilu. ne može biti veći od prosječnog godišnjeg etata a plan šumskouzgojnih radova ne može biti manji od godišnjeg prosjeka utvrđenog osnovom, odnosno programom čija je važnost istekla. Plan se donosi na način i po postupku propisanom za donošenje osnova i programa. Evidencija o izvršenim radovima iz plana vodi se prema odredbama članka 64. ovoga pravilnika. VII. REVIZIJA I OBNOVA Članak 71. Šumskogospodarska osnova podliježe postupku: 1. revizije u desetoj godini važerkja; 2. izvanredrke r-evizije pod uvjetima propisanim ovim pravilnikom, u skladu sa Zakonom. Osnove i programi podliježu postupku: 1. revizije u desetoj godini važenja; 2. obnove u dvadesetoj godini važenja; 3 .izvanredne revizije pod uvjetima propisanim ovim pravilnikom, u skladu sa Zakonom. Izvanredna revizija iz stavka 1. točke 2. i stavka 2. točke 3. ovoga članka ne može se provoditi u zadnjoj godini važenja šunkskogospodarske osnove, osnove i programa. Revizija, obnova i izvanredna revizija iz stavka 1. i 2. ovoga članka provodi se na način i po postupku koji su propisani za donošenje šumslsogospodarske osnove, osnove i programa. Članak 72. U postupku revizije i obnove šumskogospodarske osnove, osnova i programa izrađuju se bilance površina uredajnih razreda, užite drvne zalihe, šumskouzgojnih radova, irgradnje šumskih prometnica i ostalih utvrđenih radova. Bilance iz stavka 1 ovoga članka izrađuju se prema evidencijama izvršenih radova po godinama, vrsti prihoda, vr-sti drveća, vrsti šumskouzgojnih radova i po vlasništvu. U osnovama i programima bilance se prikazuju po odjelima i odsjecima, a u šumskogospodarskoj osnovi po gospodarskim jedinicama. Bilance iz stavka 1. ovoga članka izrađuju se s obrazloženjem a podaci se upisuju u obrasce ŠGO-13, ŠGO-15 do ŠGO 17 i O-10 do O - 16. Članak 73. Revizija usnova i programa ia članka 71. stavka 2. ovoga pravilika izrađuje se računski, izuzev izrade karata iz članka 63. stavka 1. točke 9. i 10. ovoga pravilnika. Za reviziju osnova i programa iz stavka 1. ovoga članka obvezno se provode radovi: 1. obilježavanje vlasničkih meda i gospodarskog razdjeljenja: 2. opis sastojina svih odjela i odsjeka: 3. izmjera sičnih stabala u jednodobnim sastojinama koje se predviđaju za sječu kao glavni prihod u narednih 10 godina; 4. izmjera stabala i ocjena kakvoće sastojina drugog dobnog razreda koji se prvi puta mjere; 5. provjera starosti sastojine drugog dobnog razreda; 6. izmjera površinskih promjena nastalih u gospodarskoj jedinici novim gospodarskim razdjeljenjem (izgradnja prometnica, promjena dužina privlačenja, kanala, dalekovoda, kalamiteta i sl.). Na izradu obnove osnova i programa odgovarajuće se primjenjkkju Odredbe članka 51. do 67. ovoga pravilnika. Članak 74. Izvanredna revizija šumskogospodarske osnove izraduje se kad se na šumskogospodarskom području utvrdi odstupanje od utvrdenog etata, odnosno opsega šumskouzgojnih radova za 10% i ako dode do većih izdvajanja površina iz šumskogospodarskog područja. Članak 75. Izvanredna revizija osnova i programa izrađuje se kad se tijekom gospodarenja šumama i šumskim zemljištima utvrde odstupanja od utvrđenog načina gospodarenja gospodarskom jedinicom zbog elementarnih nepogoda, štetočinja bilja, sušenja i propadanja šuma ili sječe većih razmjera za potrebe infrastrukture, i to u: 1. ostvarivanju glavnog prihoda (redovitog, izvanrednog, slućajnog) + 15%; 2. površinskim izmjenama kod realizacije redovnog glavnog prihoda, kao i izmjenama smjernica gospodarenja; 3. ostvarivanju prethodnog prihoda u jednodobnim sastojinama trećeg dobnog razreda i starijima za +20%; 4. ostvarivanju etata u raznodobnim sastojinama za + 20%. Obračun postotka za postupak izvanredne revizije iz stavka 1. ovoga članka obavlja se računski na temelju postojeće evidencije. Taksacijska izmjera se obavlja, ako se podaci ne mogu dobiti računskim putem. Utvrđena odstupanja iz stavka 1. ovoga članka moraju se obrazložiti u uređajnom zapisniku i upisuju se u obrasce O-2, O-3, O-6 do O-9, O-13 i O-14 kao i u karte i grafikone propisane ovim pravilnikom. Promjene dobivene raćunskim putem upisuju se crvenom bojom u postojeće obrasce. Članak 76. Kod izrade elaborata za postupak revizije, obnove i iz vanredne revizije osnova i programa upotrebljavaju se iste tablice koje su upotrebljavane kod prethodnog obračuna drvne zalihe, a ako se upotrijebe druge tablice posebno je dati obrazloženje eventualnih razlika nastalih zbog primje ne drugih tablica. Članak 77. Iznimno od odredbe članka 75 ovoga pravilnika, izvanredna revizija se ne provodi kad se u pojedinim odjelima ili odsjecima utvrde odstuparkja od utvrđenog načina sječe (grupimičnog ili stablimičnog) VIII PRELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE Članak 78. Prvom revizijom šumskogospodarske osnove, uz primjenu članaka 38. i 39. ovoga pravilnika, prostorno se uređuje šumskogospodarsko područje s dinamikom njegove diobe na gospodarske jedinice. Do prve revizije šumskogospodarske osnove, šumama i šumskim zemljištima gospodarit će se prema važećim osnovama i programima. Ako do prve revizije šumskogospodarske osnove istekne važnost postojeće osnove ili programa, rlova osnova ili program izradit će se u skladu s odredbama članaka 51. do 69. ovoga pravilnika. Nakon prve revizije šumskogospodarske osnove, osnove i programi te njihove revizije i obnove izrađivat će se u skladu s dinamikom prostornog uređenja utvrđenog šumskogospodarskom osnovom. Članak 79. Na prvu izradu osnova i programa te njihove revizije, odnosno obnove primjenjuje se odredba članka 39. stavka 2 ovoga pravilnika. Članak 80. Do izrade svih prirasno-prihodnih tahlica i uređajnih jednoulaznih tablica za pojedine vrste drveća domaćih autora, mogu se koristiti tablice stranih autora. Do izrade prirasno-prihodnih tablica za srednje i niske šume, odgovarajuće se primjenjuju prirasno-prihodne tablice za sjemenjače. Tablice ekološko gospodarskih tipova mogu se koristiti i nakon prethodno provedenib istraživanja ekološko gospodarskih tipova koji se primjenjuju. Članak 81. Danom primjene ovoga pravilnika prestaje vaižiti Pravilnik o načinu izrade šumskogospodarske osnove područja, osnova gospodarenja gospodarskim jedinicama i programa za gospodarenje šumama ("Narodne novine". br 42/85, 21/86 i 6/91), osim odredaba članka 42. stavke 12 i članka 54. koje se primjenjuju do stupanja na snagu propii sa normizacijskog sustava o šumskim znakovima za obilježavanje granica i gospodarskog razdjeljenja te o označavanju sadržaja karata. Članak 82. Ovaj pravilnik stupa na snagu osmoga dana od dana objave u "Narodnim novinama", a primjenjuje se od 1 listopada 1994 godine. Klasa:321-01/94-01/117 Urbroj : 525-01 -94-01 Zagreb, 24. lipnja 1994. Ministar poljoprivrede i šumarstva Ivan Tarnaj, dipl. ing., v. r. Napomena: Podaci se upisuju prema člancima 2. i 61. pravilnika. U podnaslov za svaku gospodarsku jedinicu upisuje se oblik vlasništva. Namjena šume za svaku gospodarsku jedinicu upisuje se u onoliko redova koliko je namjena i ukupno (najmanle 2 reda, najviše 4 reda). Obrazac ŠGO-2 SASTOJINE PO UREĐAJNIM RAZREDIMA Uređajni razred Gospodarska jedinica Površina (
  18. ha)Uređajni razred Gospodarska jedinica Površina(
  19. ha)Napomena: Podaci se upisuju iz kolone 3 obrasca ŠGO-1 prema članku 3. prarilima. U podnaslovu za svaki uredaini razred upisuje se oblik vlasništva. Obrazac ŠGO-3 1. Uređajni razred (oblik vlasništva) 2. UDIO OBRASLIH POVRŠINA 3. Sjemenjače 4. Srednje šuma 5. Panjače 6. Šikare 7. Šibnjaci(
  20. ha)8. Makije 9. Garizi 10. Plantaže 11. Ukupno Napomena: Podaci se upisuju prema članku 8. pravilnika, a površine iz kolone 3 obrasca ŠGO-2. Oblik vlasništva se upisuje u podnaslovu. Napomena : Podaci se upisuju prema člancima 2. i 12. pravilnika iz obrasca O-2 za obrazac O-4 , odnosno iz odbasca O-4 za obrazac ŠGO-4 , drvne zalihe I prirasta ( za O-4 u m3 i ha na dvije deciamle, a za ŠGO-4 u 000 m3 i cijelim
  21. ha)po oblicima vlasništva , uređajnim razredima po vrsti drveća i ukupno s propisanim odjelima odnosno odsjecima ( odjele I odsjeke potrebno je samo navesti u kiloni I obrasca O-4) . Na kraju se rekapituliraju podaci za cijelu gospodarsku jedinicu . Za obračun podataka drven zalihe I prirasta po 1 ha uzima se površina I dobnog razreda . U obrazac ŠGO-4 podaci se upisuju za svaku gospodarsku jedinicu po navedenim kriterijima , s tim da se naziv gospodarske jedinice upisuje kao podnaslov vodoravno . Površina se upisuje sumarno ispod ukupnih podataka o drvnoj zalihi I priarstu u jednom redu na dvije decimale u O-4 , a u cijelim brojevima u šGO-4. Upisuje se ukupna površina bez prvog dobnog razreda i to u kolonama 16 i 17. U svim kolonama upisuju se podaci po 1 ha s tim da se ukupni izraćun površina iskazuje bez I dobnog razreda ( prathodni red ). Napomena: Podaci se upisuju prema članku 12.pravilnika iz obrasca O-3 za O-5u ha na dvije decimle i cijelim m3, odnosno iz O-5u ŠGO-S u cijelim ha i 000 m3,po obrascu vlasništva , uređAjnim razredima (a navedenim pripadaućim odjelima odnosno odsjecima u kolozu 1 obrasca O-5).U obrazac ŠGO-5 podaci se upisuju ra svaku gospodarsku jedinicu s tim da se nariziv gospodarke jedinice upisuje kao podnaslov vodoravno. Napomena: Podaci se upisuju prema člancima 27. i 28. pravilnika iz obrasca O-2 za obrazac O-6 u ha na dvije decimale i m3, a iz obrasca O-6 u obrazac ŠGO-6 u cijelim ha i 000 m3 po oblicima vlasništva, uređajnim razcedima, vrst.ama drveća i ukupno. U koloni I obrasca O-6 navode se pripadajući odjeli i odsjeci. U obrazac ŠGO-6 podaci se upisuju za svaku gospodarsku jedinicu s tim da se naziv gospodarske jedinice upisuje kao podnaslov vodoravno. Napomena: Podaci se upisuju prema člancima 27. i 28. pravilnika iz obrasca O-2 za obrazac O-7 u ha na dvije decimale i m3, a iz obrasca O-7 u obrazac ŠGO-7 u cijelim ha i 000 m3 po oblicima vlasništva, uređajnim razcedima, vrst.ama drveća i ukupno. U koloni I obrasca O-7 navode se pripadajući odjeli i odsjeci. U obrazac ŠGO-7 podaci se upisuju za svaku gospodarsku jedinicu s tim da se naziv gospodarske jedinice upisuje kao podnaslov vodoravno. Napomena: Podaci se upisuju prema člancima 27. i 28. pravilnika iz obrasca O-2 za obrazac O-8 u ha na dvije decimale i m3, a iz obrasca O-8 u obrazac ŠGO-8 u cijelim ha i 000 m3 po oblicima vlasništva, uređajnim razcedima, vrst.ama drveća i ukupno. U koloni I obrasca O-8 navode se pripadajući odjeli i odsjeci. U obrazac ŠGO-8 podaci se upisuju za svaku gospodarsku jedinicu s tim da se naziv gospodarske jedinice upisuje kao podnaslov vodoravno. Napomena: Podaci se upisuju iz obrazaca O-6 (osnove sječa glavnog prihoda regulamih šuma), O-7 (osnove sječa prethodnog prihoda) i O-8 (opće osnove sječa - preborne šume) u m3. U obrazac ŠGO-9 podaci se upisuju iz obrazaca ŠGO-6 (osnove sječa glavnog prihoda), ŠGO-7 (osnove proreda) i ŠGO-8 (opće osnove sječa - preborne šume) u 000 m3. Napomena Podaci se upisuju prema članku 44. pravilnka, a unutar gospodarske jedinice razvrstavaju se po oblicima vlasništva u podnaslovu. Napomena: Podaci se upisuju prema članku 26. pravilnika, a unutar gospodarske jedinice razvrstavaju se po oblicima vlasništva u podnaslovu. Obrazac ŠGO-14 EKONOMSKO - FINANCIJSKA OSNOVA Naziv pokazatelja Prihodi Rashodi Novčanih jedinica 1 2 3 1. PRIHODI PLANIRANOG ETATA 1.1. Prihod planiranog etata jednodobnih šuma 1.2. Prihod planiranog etata raznodobnih šuma 1.3. Prihod planiranog etata jednodobnih šuma na kršu PRIHODI UKUPNO (l.l. -1.3.) 2. IZVORI SREDSTAVA 2.1. Za jednostavnu biološku reprodukciju (članak 68. ZOŠ-
  22. a)- jednodobne šume 20 % od prihoda planiranog etata - raznodobne šume 15 % od prihoda planiranog etata - jednodobne šume na kršu 15 % od prihoda planiranog etata 2.2. Za proširenu biološku reprodukciju (članak 68. ZOŠ-
  23. a)- 3 % od prihoda planiranog etata - naknada za prenesena ili ograničena prava u pogledu šume i šumskog zemljišta (članak 58. ZOŠ-
  24. a)2.3. Naknada za korićtenje općekorisnih funkcija šuma (članak 70. ZOŠ-
  25. a)2.4. Amortizacija osnovnih sredstava 2.5. Ostali izvori UKUPNO(2.1.-2.5.) 3. RASHODI 3.1. Vrijednost radova JBRŠ - šumskouzgojni radovi - zaštita šuma - uređivanje šuma - doznaka 3.2. Vrijednost radova PBRŠ 3. 3. Vrijednost investicija - šumske prometnice - ostali gađevinski objekti - oprema UKUPNO (3.1.-3.3.) Obrazac O-10 Obrazac Š GO- 15 ISKAZ SJEČA Godina Vrste drveća Glavni prihod Redoviti Površina ha Uzdužna drvna zaliha m3 Izvanredni Površina ha Uzdužna drvna zaliha m3 Slučajni Površina ha Uzdužna drvna zaliha m3 Ukupno Površina ha Uzdužna drvna zaliha m3 Prethodni prihod Redoviti Površina ha Uzdužna drvna zaliha m3 Slučajni Površina ha Uzdužna drvna zaliha m3 Ukupno Površina ha Uzdužna drvna zaliha m3 Užita drv. zaliha koja nije premjer m3 Sveukupno m3 Ukupno Napomena: Evidencija se vodi prema člancima 27. 28., 29., 30.. 49. i 64. pravilnika. Iskaz užite drvne zalihe vodi se po gospodarkim jedinicama i po oblicima vlasništva. Za svaku gospodarsku jedinicu i oblik vlasnišlva upisuje se utvrđena sječa i užita drvna zaliha iz osnove odnosno programa. Ispod podnaslova upisuje se utvrđena sječa u kolone 2, 3, 4, 11 i 12 (s naznakom obveznosti). Užita drva zaliha upisuje se sukcesivno i kumulativno (u apsolutnim tntosima i postocima) po godinama. Obrazac O-11 Obrazac ŠGO-16 EVIDENCIJA IZVRšENJA šUMSKOUZGOJNIH RADOVA JEDNOSTAVNE BIOLOŠKE REPRODUKCIJE Godina PRIPREMNI RADOVI NA OBNOVI SASTOJINA Uklanjanje prekobrojnog podrasta I grmlja Rahljenje zbijenog tla Površinska odvodnja Njega pod zastorom stare sastojine SREDSTVA I SADNJE ŠUMSKOG SJEMENJA I ŠUMSKOG SADNOG MATERIJALA Biljke Pod staru sastojinu Na čistim površinama Popunjavanje Sjeme Pod staru sastojinu Na čistim površinama Popunjavanje RADOVI NA NJEZI SASTOJINA Radovi na tlu u svrhu poboljšanja edafskih uvjeta Zaštita mlade sastojine od štetne flore Njega pomlatka Njega mladika Čišćenje sastojina Prorjeđivanje sastojina RADOVI NA OBNOVI I NJEZI DEGRADIRANIH SASTOJINA ( resurekcija) ZAŠTITA ŠUMA Zaštita šuma od požara Podizanje ograda prije ili tokom pomlađivanja Održavanje I uklanjanje ograda Zaštita od štetne faune te štetočinja bilja Postavljanje otrovnih meka za glodavce Služba opažanja biljnih bolesti štetnika Čuvanje šuma PROSJECANJE I ODRŽAVANJE PROSJEKA I ODRŽAVANJE IZVORA Napomena: Evidencija se vodi prema člancima 21., 49., 59. i 64. pravilnika po gospodarskim jedinicama i oblicima vlasništva u podnaslovu. Za svaku gospodarsku jedinicu i oblik vlasništva iz osnove odnosno programa upisuju se ukupno utvrdeni radovi. U nastavku se po godinama evidentira njihovo izvršenje u tri reda. U gornjem se upisuju izvršenja koja šu predviđena, u drugi red upisuju se višekratni zahvati, a u treći red nepredviđeni radovi. Obrazac O-12 Obrazac ŠGO-17 EVIDENCIJA IZVRŠENJA RADOVA PROŠIRENE BIOLOŠKE REPRODUKCIJE ŠUMA Godina Rekonstrukcija I konverzija, pošumljavanje neobraslog šumskog zemljišta, podizanje plantaža brzorastućih vrsta drveća Pripremni radovi Na tlu Na sastojini Sadnja I sjetva šumskog bilja I sjemenja Biljke Pošumljavanje Popunjavanje Sjeme Pošumljavanje Popunjavanje Radovi do 1/5 ophodnje Na njezi sastojina Na zaštiti sastojina Na zaštiti od požara Sanacija I obnova oštećenja usljed požara, sušenja I propadanja Uređenje donje etaže u cilju očuvanja tla Izgradnja prometnica koje služe za ostvarivanje PBR Otkup šuma I šumskog tla u svrhu PBR Napomena: Evidencija se vodi prema člancima 22., 49., 59. i 64. pravilnika po gospodarskim jedinicarkka i oblicima vlasništva, u podnaslovu. Za svaku gospodarsku jedinicu i oblik vlasništva iz osnove unose se ukupno utvrđeni (planirani) radovi. U nastavku se po godinama evidentira njihovo izvršenje u tri reda. U gornjem redu upisuju se izvršenja koja su predviđena osnovom odnosno programom, u drui red upisuju se izvršenja višekratnih zahvata, a u treći red izvršeina nepredviđenih radova. Obrazac O-1 Naziv Odjel Odsjek K.O. k.č.br. POVRŠINA ŠUMA I ŠUMSKIH TALA Obraslo Neobraslo proizvodno neproizvodno Neplodno Ukupno Napomena: Podaci se upisuju prema člancima 2., 52. i 56. pravilnika, a površine se iskazuju u hektarima u dvije decimale. Oblici vlašništva se upisuju u podnaslovu. Obrazac O-2 Šumski predjel____________________ Odjel, odsjek ___________________ Bonitet___________________ Ekspozicija___________________ Uređajni razred___________________ EGT___________________ Površina___________________ Obrast___________________ Nagib___________________ Ophodnja___________________ Starost___________________ Sklop___________________ Nadm. visina ___________________ Opis stajališta i sastojine (Razvedenost zemljišta I tip tla , mrtvi I živi pokrov, naziv fitocenoze I vrsta drveća, stanje sastojina glede kakvoće, rasporeda stabala, grupe stabala , vertikalnog rasporeda, zdravstvenog stanja , općeg utiska itd.) Način utvrđivanja podatka ___________________ Vrste drveća Tarifa Temeljnica m2/ha Sred.ploš.stab. d-cm Sred.sastoj.visina h-m Drvna zaliha m3/ha m3 u odsjeku smjesa % Godišnji tečajni pripust m3/ha m3 u odsjeku % Ukupno Deblj. stupanj broj stabala po vrstama drveća za 1 ha Ukupno Smjernice gospodarenja I odrčavanje etata Obrazac O-2 Deset godišnji etat, šumskouzgojni I drugi radovi-zaduženje Etat za slijedeće polurazdoblje ovog razdoblja I za slijedeće razdoblje Vrste drveća ETAT ZA I/1 1 ha m3 Intenzitet sječa % ETAT ZA I/2 ETAT ZA II Šumskouzgojni I drugi obvezni radovi: Provedeni šumskouzgojni radovi, zaštita šuma I užita drvna zaliha 1 2 3 4 Upisati: - Užita drvna zaliha Kolona 1 - Godina i vrst prihoda Kolona 2 - Vrste drveća Kolone 3-4 - Uata drvna zaliha - Provedeni šum. uzg. radovi I zaštita šuma Kolona 1 - Godina Kolone 2-3 Vrsta rada I materijala te šumski materijal s prevenijencijom Kolona 4 - Jedinica mjere I količIna šumshi sadni materijal s provenijencijom Kolona 4 - Jedinica mjere i količna Obrazac O-3 Šumski predjel____________________ Odjel, odsjek ___________________ Bonitet___________________ Ekspozicija___________________ Uređajni razred___________________ EGT___________________ Površina___________________ Obrast___________________ Nagib___________________ Ophodnja___________________ Starost___________________ Sklop___________________ Nadm. visina ___________________ Opis staništa I sastojine : (Razvedenost zemljišta I tip tla , mrtvi I živi pokrov, naziv fitocenoze I vrsta drveća, stanje sastojina glede kakvoće, rasporeda stabala, grupe stabala , vertikalnog rasporeda, zdravstvenog stanja , općeg utiska itd.) Način Utvrđivanja podataka: _____________________ Vrsta drVeća Tarifa Temeljnica m2/ha Sred.ploš.stab.d-cm Vis.domin.stab.h-m Crvna zaliha 10-30 cm m3/ha Ukupno m3 31-50 cm m3/ha Ukupno m3 iznad 51 cm m3/ha Ukupno m3 Ukupno m3/ha Ukupno m3 Omjer smjese po drvnoj zalihi % Godišnji tečajni pripust 10-30 cm m3/ha Ukupno m3 31-50 cm m3/ha Ukupno m3 iznad 51 cm m3/ha Ukupno m3 Ukupno m3/ha m3 u odsjeku % Ukupno Ukupno Deblj. stupanj Broj stabala po vrstama drveća za 1 ha Ukupno Ukupno Obrazac O-3 Deset godišnji etat, šumskouzgojni I drugi radovi-zaduženje Etat za slijedeće polurazdoblje ovog razdoblja I za slijedeće razdoblje Vrste drveća ETAT ZA I/1 10-30 ca 1 ha ( 31-50 cm 1 ha ( iznad 51 cm 1 ha ( Ukupno 1 ha ( m3 Intenzitet sječa % ETAT ZA I/2 ETAT ZA II Šumskouzgojni I drugi obvezni radovi: Provedeni šumskouzgojni radovi, zaštita šuma I užita drvna zaliha 1 2 3 4 5 6 1 2 3 4 5 6 Upisati : - Užita drvna zaliha Kolina 1 - Godina i vrsta prihoda Kolona 2 - Vrste drveća Kolone 3-6 Užita drvna zaliha po službenoj deblj.strukt i ukupno -Provedeni šum.uzg. radovi i zaštita Kolona 1 -Godina Kolone 2-5 Vrsta rada i materijala te šumski sadni materijal s provencijom Kolona 6 - Jedinica mejde te količina Obrazac O-13 UTVRĐENI ŠŠUMSKOUZGOJNI RADOVI Uređajni razred Vrsta rada Površina ha Materijal Vrsta Jed. mj. Količina 1 2 3 4 5 Napomena: Podaci se unose prema člancinla 21., 22. i 59. pravilnika. Vrste radova upisuju se prema obrascima ŠGO-16 i ŠGO-17, po uređajnim razredima i ukupno s popisom pripadajućih odjela odnosno odsjeka. Obrazac O-14 UTVRĐENI RADOVI ZAŠTITE ŠUMA Uređajni razred Vrsta rada Površina ha Materijal Vrsta Jed. mj. Količina 1 2 3 4 5 Napomena: Podaci se unose prema člancima 21., 22. i 59. pravilnika: Vrste radova uplsuju se prema obrascu ŠGO-16, po uredzijnim razredlma i ukupno s popisom pripadajućih odjela odnosno odsjeka. Obrazac O-15 KAT. OPĆINA: K.č.br. Površina ha Odjel Odsjek Posjednik Naziv Broj posj. lista Vlasnik Naziv Br. ZKL 1 2 3 4 5 6 7 8 Napomena: Podaci se upisuju prema člancima 52. i 56. pravilnika a čestice po katastarskim općinama prema rastućim brojevima katastarskih čestica s pripadajućom površinom, vlasnikom odnosno posjednikom za svaku česticu, prema tablici. Naziv katastarske općine piše se u naslovu. Obrazac O-16 Odjel odsjek OPĆEKORISNE FUNKCIJE ŠUMA Zaštita zemljišta, prometnica I drugih objekata od erozije, bujica I poplava Utjecaj na vodni režim I hidroenergetski sustav Utjecaj na plodnost zemljišta I poljoprivrednu proizvodnju Opterećenost posjetiteljima Zaštita I unpređivanje čovjekove okoline Utjecaj na klimu, stavaranje kiika I pričišćavanje atmosfere Utjecaj na ljepotu krajolika Stvaranje povoljnih uvjeta za liječenje I oporavak I reakciju Razvitak turizma I lovstva Obrana domovine 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 Napomena: Podaci se upisuju prcnta člancima 19., 54. i 55. pravilnika Pravilnik, NN 52/1994-948 Više Dio NN: Službeni Vrsta dokumenta: Pravilnik Izdanje: NN 52/1994 Broj dokumenta u izdanju: 948 Donositelj:MINISTARSTVO POLJOPRIVREDE I ŠUMARSTVA Datum tiskanog izdanja: 7.7.1994. ELI: /eli/sluzbeni/1994/52/948 Opći uvjeti korištenjaZaštita privatnostiPristup podatcimaELI©2026. g. Narodne novine d.d. , izrada Novena d.o.o. Opći uvjeti korištenja Odgovornost za objavljene sadržaje Narodne novine d.d. će poduzeti razumne i odgovarajuće napore kako bi informacije na ovim internetskim stranicama bile potpune i točne, ali ne odgovara u slučaju njihove netočnosti ili nepotpunosti. Narodne novine d.d. ne odgovaraju za štetu ili povredu koja može biti rezultat korištenja ili nemogućnosti korištenja bilo kojeg dijela ove web-lokacije ili nečeg što je na njoj objavljeno. Ove internetske stranice sadrže i informacije trećih osoba i poveznice na druge internetske sadržaje. Narodne novine d.d. ne odgovaraju za sadržaje na vanjskim izvorima podataka do kojih mogu voditi poveznice s naših internetskih stranica, niti odgovara, niti upućuje na način i uvjete korištenja tih sadržaja. Narodne novine d.d. ne odgovaraju za sadržaje koje na ove internetske stranice stave treće osobe. Zaštita autorskog prava Svi sadržaji objavljeni na ovim internetskim stranicama zaštićeni su autorskim pravom i mogu se koristiti samo pod uvjetima propisanim Zakonom. Promjene Narodne novine d.d. zadržavaju pravo izmjene, dopune ili uklanjanja bilo kojeg dijela ovih internetskih stranica u bilo kojem trenutku. Promjene stupaju na snagu objavljivanjem na ovim internetskim stranicama ili kada su korisnici o njima obaviješteni. Zaštita privatnosti Narodne novine d.d se obvezuju poštivati anonimnost i privatnost korisnika ovih internetskih stranica. O posjetiteljima se neće prikupljati nikakvi osobni podaci osim u slučajevima ako ih posjetitelj dobrovoljno dostavi Narodnim novinama d.d. U slučajevima kad je poznat indentitet posjetitelja/pošiljatelja, njegovi će se podaci koristiti samo u svrhu zbog koje ih je pošiljatelj poslao. Narodne novine d.d. takve podatke mogu koristiti i za što bolji uvid i razumijevanja pojedinačnih potreba i zahtjeva korisnika kao i razvijanja mogućnosti što kvalitetnijega pružanja svojih usluga korisnicima. Narodne novine d.d. se obvezuju da navedene podatke neće učiniti dostupnim bilo kojoj trećoj osobi odnosno strani bez izričitoga pristanka korisnika. Narodne novine d.d. upozoravaju posjetitelje/korisnike na ograničenja suvremenih informacijsko-komunikacijskih tehnologija u odnosu na sigurnost i zaštitu privatnosti osobnih podataka.

🔗 Na službeni izvor

AI objašnjenje na temelju službenog teksta zakona. Okvirno, ne zamjenjuje pravni savjet.