← Hrvatska

Zakon o poljoprivrednom zemljištu (pročišćeni tekst)

Zakon o poljoprivrednom zemljištu (pročišćeni tekst) Upute za korištenje Elektronička pošta Početna stranica Zakon o poljoprivrednom zemljištu (pročišćeni tekst) NN 54/1994 (13.7.1994.), Zakon o poljo

privrednom zemljištu (pročišćeni tekst) ZASTUPNIČKI DOM SABORA REPUBLIKE HRVATSKE Na temelju članka

  1. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o poljoprivrednorn zemljištu ("Narodne novine", br 79/93.) Odbor za zakonodavstvo Zastupničkog doma Sabora Repubtike Hrvatske na sjednici održanoj
  2. ožujka
  3. utvrdio je ZAKON o poljoprivrednom zemljištu (pročišćeni tekst) Pročišćeni tekst Zakona o poljoprivrednom zemljištu obuhvaća Zakon o poljoprivrednom zemljištu ("Narodne novine", br. 34/91.), odredbu članka
  4. Zakona o izmjenama i dopunama zakona kojima su određene novčane kazne za privredne prijestupe i prekršaje ("Narodne novine", br 26/93 ) i Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o poljoprivrednom zemljištu ("Narodne novine", br. 79/93.) u kojima je naznačeno vrijeme njihova stupanja na snagu. Klasa: 320-02/93-01/03 Zagreb,
  5. ožujka
  6. Predsjednik Odbora za zakonodavstvo Zastupničkog doma Sabora Republike Hrvatske Ante Klarić, dipl. iur., v. r. ZAKON o poljoprivrednom zemljištu (pročišćeni tekst) I. OPĆE ODREDBE Članak
  7. Poljoprivredno zemljište dobro je od interesa za Republiku Hrvatsku i ima njezinu osobitu zaštitu. Poljoprivredno zemljište koristi se, zaštićuje i njime raspolaže na način određen zakonom. Nositeljima prava vlasništva na zemljištu iz stavka
  8. ovoga članka ne mogu biti strane pravne i fizičke osobe, niti ga mogu steći ulaganjem kapitata ili kupnjom domaće pravne osobe, osim ako međunarodnim ugovorom nije drugačije određeno. Članak
  9. Poljoprivrednim zemljištem u smislu ovoga Zakona, smatraju se oranice, vrtovi, vočnjaci, vinogradi, livade, pašnjaci, ribnjaci, trstici i močvare koje nisu posebno vrijedni biotopi, kao i drugo zemljište koje se koristi ili ne koristi, a može se privesti poljoprivrednoj proizvodnji. Poljoprivrednim zemljištem u smislu ovoga Zakona smatra se i neizgrađeno građevinsko zemljište osim uređenog građevinskog zemljišta užih dijetova starih gradskih jezgri koje će utvrditi županijska skupština odnosno gradska skupština. Obradivim poljoprivrednim zemljištem u smislu ovoga Zakona, smatraju se oranice, vrtovi, vočnjaci, vinogradi i livade. Kultura poljoprivrednog zemljišta utvrđuje se prema podacima iz katastra zemljište, dok se ne dokaže suprotno. Za poljoprivredno zemljište upisano u katastru kao građevinsko, a koje još nije izgrađeno, uzima se kao katastarska kultura ona koja je u katastru bita upisana prije promjene u gradevinsko zemljište. Članak
  10. Na poljoprivrednom zemljištu u društvenom vtasništvu na teritoriju Republike postaje nositelj vtasničkih prava Republika Hrvatska. Poljoprivredno zemljište koje je ranijim vlasnicima oduzeto nakon
  11. svibnja
  12. ostaje u vtasništvu Republike Hrvatske do donošenja propisa o denacionalizaciji i vraćanju poljoprivrednog zemljišta prijašnjim vlasnicima. Članak
  13. Poslove u svezi s provođenjem ovoga Zakona na području županije, odnosno Grada Zagreba obavlja nadležno upravno tijelo za poslove poljoprivrede županije, odnosno Grada Zagreba (u daljem tekstu: nadležno upravno tijelo za poslove poljoprivrede) i nadležno upravno tijelo za imovinskopravne poslove. Članak
  14. Svi podnesci i radnje u upravnom postupku i upravnom sporu po odredbama ovoga zakona ostobođeni su plaćanja takse. II. ZAŠTITA POLJOPRIVREDNOG ZEMLJIŠTA Članak
  15. Zaštita poljoprivrednog zemljišta od onečišćavanja provodi se radi omogućavanja proizvodnje zdrave hrane, radi zaštite zdravlja ljudi, životinjskog i biljnog svijeta, nesmetanog korištenja i zaštite životnog okoliša. Zaštita poljoprivrednog zemljišta od onečišćavanja provodi se zabranom, ograničavanjem i sprečavanjem od direktnog unošenja, te unošenja vodom i zrakom štetnih tvari i poduzimanjem drugih mjera za očuvanje i poboljšanje njegove plodnosti. Štetnim tvarima u poljoprivrednom zemljištu smatraju se tvari koje mogu prouzročiti promjene kemijskih, fizikalnih i bioloških osobina zemljišta, uslijed čega se umanjuje njegova proizvodna sposobnnst, odnosno onemogućava njegovo korištenje za poljoprivrednu proizvodnju. Ministar poljoprivrede i šurnarstva će propisati koje se tvari smatraju štetnim te stupanj dozvoljene kotičine štetnih tvari u poljoprivrednom zemljištu. Članak
  16. Pravne ili fizičke osobe koje onečiste poljoprivredno zemljište štetnim tvarima, tako da je poljoprivredna proizvodnja na tom zemljištu znatno umanjena, dužni su platiti naknadu štete vlasnicima ili ovlaštenicima zemljišta u iznosu koji utvrde sporazumno. Ako se ne postigne sporazum, visinu naknade određuje sud. Ako je zemljište onečišćeno štetnim tvarima tako da vlasnik ili ovlaštenik na tom zemljištu mora napustiti proizvodnju, štetnik je dužan vlasniku ili ovlašteniku zemljišta platiti naknadu štete u visini prometne vrijednosti zemljišta, a Ministarstvu poljoprivrede i šumarstva naknadu za promjenu namjene poljoprivrednog zemljišta koje je uništeno. Članak
  17. Promjena namjene poljoprivrednog zemljišta u nepoljoprivredne svrhe određena prostornim planovima i drugim propisima utvrđuje se uvjetima uređenja prostora. U izradi prostornih planova i postupku o utvrdivanju uvjeta uređenja prostora sudjeluje nadležno upravno tijelo za poslove poljoprivrede. Prostorni plan općine i regionalni prostorni plan ne može se donijeti ako prethodno nije pribavljena suglasnost Ministarstva poljoprivrede i šumarstva da je taj plan usklađen sa ovim Zakonom. Ministarstvo poljoprivrede i šumarstva utvrđuje posebne uvjete uređenja prostora i daje prethodnu suglasnost za izradu tehničke dokumentacije za izgradnju objekata za koje je obavezna izrada studije o uljecaju na okolinu a prema propisima o zaštiti okoliša i uređenja prostora. Članak
  18. Zabranjeno je korištenje poljoprivrednog zemljišta od I. do V. bonitetne klase u nepoljoprivredne svrhe. Članak
  19. Izuzetno od članka
  20. ovoga Zakona, poljoprivredno zemljište od I. od V. bonitetne klase može se koristiti u nepoljoprivredne svrhe samo kad nema zemljišta nižih bonitetnih klasa, kad je to u skladu s Prostornim planom Republike Hrvatske odnosno općine, i kada je utvrđen interes za izgradnju objekata koji se prema posebnim propisima grade izvan gradevinskog područja odnosno kad se grade gospodarski objekti koji neposredno služe primarnoj poljoprivrednoj proizvodnji. Članak
  21. Na poljoprivrednom zemljištu može se paliti suha trava, spaljivati korov i biljni otpad te ložiti otvorena vatra samo na mjestima i uz poduzimanje odgovarajućih mjera opreznosti, u skladu s propisima o zaštiti od požara. U mediteranskom i submediteranskom području zabranjeno je paliti suhu travu, spaljivati korov i biljni otpad o razdoblju od
  22. lipnja do
  23. tistopada. Pod biljnim otpadom iz stavka
  24. ovoga člana ne smatraju se ostaci biljaka nakon žetve odnosno berbe. III. KORIŠTENJE POLJOPRIVREDNOG ZEMLJIŠTA Članak
  25. Vlasnici i ovlaštenici poljoprivrednog zemljišta dužni su obradivo poljoprivredno zemljište održavati sposobnim za poljoprivrednu proizvodnju. Pod održavanjem obradivog poljoprivrednog zemljišta iz stavka
  26. ovoga člana smatra se sprečavanje njegove zakorovljenosti i obrastanje višegodišnjim raslinjem. Članak
  27. Obradivo poljoprivredno zemljište koje nije obrađeno u prethodnom vegetativnom periodu može se dati na iskorištavanje domaćoj fizičkoj ili pravnoj osobi na osnovi zakupa uz naknadu tržišne vrijednosti vlasniku zemljišta, najviše na tri godine. Odluku o davanju u zakup poljoprivrednog zemljišta iz stavka
  28. ovoga članka donosi općinsko vijeće, odnosno gradsko vijeće, a za Grad Zagreb gradska skupština, na čijem području se zemljište nalazi. Odluka se objavljuje na oglasnoj ploči općine, odnosno grada i dostavlja vlasniku, odnosno posjedniku zemljišta. Protiv odluke iz stavka
  29. ovoga člana vlasnik odnosno posjednik zemljišta može staviti prigovor u roku od 8 dana od dana primitka odluke. O prigovoru rješenjem odlučuje tijelo koje je donijeto odluku. Protiv rješenja iz stavka
  30. ovoga članka ne može se uložili žalba, ali se može pokrenuti upravni spor. Ako u roku iz stavka
  31. ovoga člana nije istaknut prigovor ili je prigovor rješenjem nadležnog tijela odbijen ili odbačen, zemljište iz stavka
  32. ovoga članka daje se u zakup pravnoj ili fizičkoj osobi koja je podnijeta zahtjev za iskorištavanje zemljišta, a čija ponuda je ocijenjena kao najpovoljnija, pri čemu prvenstvo imaju državljani Republike Hrvatske koji su sudjelovati u domovinskom ratu. Ugovor o zakupu poljoprivrednog zemljišta sklapa općinski načelnik, odnosno gradonačelnik. Članak
  33. Uvjeti pod kojima se zemljište iz člana
  34. ovoga Zakona daje na iskorištavanje utvrđuju se odlukom o davanju u zakup i ugovorom o zakupu. Za vrijeme dok se zemljište iskorištava prema odredbama ovoga člana zakupoprimatelj poljoprivrednog zemljišta plaća porez, doprinos i druge naknade koje se plaćaju na osnovi vlasništva, odnosno korištenja zemljišta. Poljoprivredno zemljište iz članka
  35. ovoga Zakona dato u zakup ne može se dati u podzakup ili na korištenje drugoj osobi. Članak
  36. Županijska skupština odnosno gradska skupština propisuje potrebne agrotehničke mjere u slučajevima u kojima bi propuštanje tih mjera nanijeto štetu, onemogućilo ili smanjilo poljoprivrednu proizvodnju. Pod agrotehničkim mjerama iz stavka
  37. ovoga članka smatraju se: sprečavanje erozije, sprečavanje zakorovljenosti, čišćenje kanala, zabrana odnosno obveza uzgoja pojedinih vrsta bilja na određenom području, suzbijanje biljnih botesti i štetnika, korištenje i uništavanje biljnih otpadaka i dr. Članak
  38. Agrotehničkim mjerama u svrhu zaštite poljoprivrednog zemljišta od erozije razumijeva se: - ograničenje ili potpuna zabrana sječe voćaka, osim sječe iz agrotehničkih razloga; - ograničavanje iskorištavanja pašnjaka propisivanjem vrsta i broja stoke, te vremena i načina ispaše; - zabrana preoravanja livada, pašnjaka i neobrađenih površina na strmim zemljištima i njihovo pretvaranje u oranice s jednogodišnjim kulturama; - zabrana skidanja humusnog odnosno oraničnog sloja poljoprivrednog zemljišta; - odredivanje obveznog zatravljivanja strmoga zemljišta; - zabrana proizvodnje jednogodišnjih kultura odnosno obveza sadnje višegodišnjih kultura. Ovlaštenici i vlasnici poljoprivrednog zemljišta dužni su održavati dugogodišnje nasade i višegodišnje kulture podignute radi zažtite od erozije na tom zemljištu. Članak
  39. Županijska skupština odnosno gradska skupština propisuje mjere za uređivanje i održavanje poljoprivrednih rudina a osobito: uređivanje živica i međa, održavanje poljskih puteva, uređivanje i održavanje kanala, sprečavanje zasjenjivanja susjednih čestica te sadnju i održavanje vjetrobranih pojasa. Članak
  40. Na poljoprivrednom zemljištu koje je obuhvaćeno hidromelioracionim sustavnom mogu se u svrhu dovođenja i odvođenja voda ustanovljavati služnosti. O ustanovljenju služnosti iz stavka
  41. ovoga članka rješava županijska skupština odnosno gradska skupština. Za ustanovljenu služnost naknadu plaćaju osobe u čiju je korist služnost ustanovljena. U pogledu utvrđivanja visine naknade za ustanovljenu služnost, kao i u pogledu pravnih sredstava protiv odluka o naknadi primjenjuju se odredbe propisa o izvlaštenju. Članak
  42. U pripremi vodoprivredne osnove koja je sastavni dio prostornog plana općine sudjeluje nadležno upravno tijelo za poslove poljoprivrede, a u pripremi vodoprivredne osnove koja je sastavni dio Prostornog plana Republike sudjeluje Ministarstvo poljoprivrede i šumarstva. Članak
  43. Nadležno upravno tijelo za poslove poljoprivrede je dužno voditi evidenciju o poljoprivrednom zemljištu i to osobno o promjeni površine, katastarske kulture, vrijednosnim (bonitetnim) klasama, komasiranim i melioriranim površinama, te posjedovnoj strukturi vlasnika i ovlaštenika. Ministar poljoprivrede i šumarstva propisat će način vođenja evidencije iz stavka
  44. ovoga članka. IV. PROMJENA NAMJENE POLJOPRIVREDNOG ZEMLJIŠTA I NAKNADA Članak
  45. Pravna ili fizička osoba koja namjerava promijeniti na mjenu poljoprivrednog zemljišta, dužna je to prijaviti nadležnom upravnom tijelu za poslove poljoprivrede. Članak
  46. Kad pravna ili fizička osoba s pravnim osnovom mijenja namjenu poljoprivrednog zemljišta tako da se ono više ne iskorištava za poljoprivrednu proizvodnju, plaća jednokratnu naknadu zbog umanjenja vrijednosti i površine poljoprivrednog zemljišta kao dobra od interesa za Republiku (u daljem tekstu: naknada). Poljoprivredno zemljište iz članka
  47. stavka
  48. u smislu ovoga Zakona privodi se namjeni utvrđenoj uvjetima uredenja prostora, izdavanjem građevinske dozvole odnosno drugim odobrenjem za građenje. Promjenom namjene poljoprivrednog zemljišta smatra se i eksploatacija pijeska, šljunka, kamena, ciglarske i tončarske gline, površinski kopovi te stvaranje odlagališta krutog i tekućeg otpada i drugih mineratnih sirovina u smislu posebnog zakona. Članak
  49. Ostobođene su plaćanja naknade za promjenu namjene poljoprivrednog zemljišta pravne ili fizičke osobe: - kod izgradnje objekata koji služe za obranu od poplava, za odvodnjavanje i navodnjavanje poljoprivrednog zemljišta, za uređenje bujica te za zaštitu vode od zagađivanja; - kod izgradnje gospodarskih objekata koji služe primarnoj poljoprivrednoj proizvodnji i pratećih stambenih objekata; - kod izgradnje i proširenja groblja; - kod pošumljavanja marginatnog poljoprivrednog zemljišta, zemljišta pod nagibom i zemljišta male proizvodne sposobnosti, kad je obavezu pošumljavanja tih površina propisala svojom odlukom županijska skupština odnosno gradska skupština, odnosno kad pošumljavanje takvog zemljišta zatraži vlasnik ili ovlaštenik. Oslobođeni su plaćanja naknade za promjenu namjene poljoprivrednog zemljišta za izgradnju stambenih, gospodarskih, poslovnih ili javnih objekata, i to - 100% kad zahljev podnose
  50. građani kojima su takvi objekti uništeni, u mjestima u kojima su uništeni, ako nisu sudjelovati u neprijateljskoj djetatnosti protiv Republike Hrvatske,
  51. malodobno dijete kao i dijete na redovnom škotovanju, čija su oba roditelja poginuta u obrani suvereniteta Republike Hrvatske ili su smrtno stradati kao žrtve u toj oružanoj agresiji,
  52. osoba koja je ratni vojni ili civilni invalid domovinskog rata I., II. i III. grupe oštečenja organizma,
  53. fizičke i pravne osobe kod izgradnje objekata za smještaj prognanika i izbjeglica,
  54. pravne i fizičke osobe za izgradnju javnih objekata (škole, knjižnice, zdravstvene ustanove, sakralni objekti, objekti kulture i st ) u mjestima u kojima su ti objekti uništeni u oružanoj agresiji; - 75% kad zahljev podnosi
  55. osoba kojoj su poginula dva ili više člana obiteljskog domaćinstva,
  56. osoba čiji supružnik je poginuo u toj oružanoj agresiji, ako živi u obiteljskom domaćinstvu s predškoćskim djetetom (usvojenikom), djetetom (usvojenikom) na redovnom školovanju ili s djetetom (usvojenikom) nositeljem obiteljske mirovine,
  57. obitelj s četvero ili više djece; - 50% kad zahljev podnosi
  58. osoba čiji supružnik je poginuo u obrani suvereniteta Republike Htvatske ili je smrtno stradao kao žrtva u toj oružanoj agresiji,
  59. ratni vojni ili civilni invalid domovinskog rata IV., V. i VI. grupe oštećenja organizma,
  60. roditelj kojemu je dijete s kojim je živio u obiteljskom domaćinstvu poginuto u obrani suvereniteta Republike Hrvatske ili je smrtno stradato kao žrtva u toj oružanoj agresiji,
  61. obitelj s troje djece; - 25% kad zahljev podnosi
  62. ratni vojni ili civilni invalid domovinskog rata VII., VIII., IX. i X. grupe oštećenja organizma,
  63. obitelj s dvoje djece Rješenje o oslobađanju od plaćanja naknade donosi nadležno upravno tijelo za poslove poljoprivrede. Članak
  64. Osobe iz članka
  65. stavka
  66. ovoga Zakona, ostobođene su plaćanja naknade i kod izdavanja građevinske dozvole za objekte bespravno izgrađene poslije
  67. siječnja
  68. godine. Članak
  69. Naknada se plaća prema površini građevinske parcele stambenog ili drugog objekla utvrđenog uvjetima uređenja prostora. Na katastarskoj čestici većoj od 300 m2 ne može se uvjetima uređenja prostora utvrditi površina građevinske parcele manja od 300 m
  70. Za katastarsku česticu manju od 300 m2 naknada se plaća za cijelu površinu. Članak
  71. Visina naknade određuje se na osnovi broja bodova, vrijednosti boda i površine zemljišta koje mijenja namjenu. Broj bodova za m2 sadržan je u tablici za bodovanje poljoprivrednog zemljišta koja se objavljuje uz ovaj Zakon i njegov je sastavni dio. Vrijednost boda utvrđuje Vlada Republike Hrvatske. Visinu naknade u svakom određenom slučaju rješenjem određuje nadležno upravno tijelo za poslove poljoprivrede. Primjerak rješenja o visini naknade dostavlja se Ministarstvu poljoprivrede i šumarstva. Naknada se uplaćuje na posebni račun Ministarstva poljoprivrede i šumarstva u roku petnaest dana od dana dostave rješenja stranci. Na iznos naknade koji nije plaćen u roku plaća se kamata u visini eskontne stope uvečane za 20%. Bez dokaza o plaćenoj naknadi ne smije se izdati gradevinska dozvola ili drugo odobrenje za izgradnju niti se smije započeti s korištenjem poljoprivrednog zemljišta u novoj namjeni. Naknada se plaća i kod izdavanja građevinske dozvole za objekte bespravno izgrađene poslije
  72. siječnja
  73. godine. Članak
  74. Sredstva naknade koristit će se za programe i mjere osposobljavanja neplodnog zemljišta i povećanja proizvodne sposobnosti ostakog poljoprivrednog zemljišta. Pod mjerama iz stavka
  75. ovoga člana smatraju se hidromelioracija, agromelioracija te komasacija poljoprivrednog zemljišta. Ministar poljoprivrede i šumarstva propisat će uvjete i način korištenja sredstava naknade. V. RASPOLAGANJE POLJOPRIVREDNIM ZEMLJIŠTEM U VLASNIŠTVU DRŽAVE Članak
  76. Poljoprivrednim zemljištem čiji je vlasnik, izuzev onoga koje je ranijim vlasnicima oduzeto nakon
  77. svibnja 1945, Republika Hrvatska raspolaže prema općim propisima o raspolaganju nekretninama, ako ovim Zakonom nije drugačije određeno. Prilikom raspolaganja poljoprivrednim zemljištem u vlasništvu države osigurava se zaštita i unapređenje gospodarskih, ekoloških i drugih interesa Republike Hrvatske i njezinih građana. Članak
  78. Koncesija za korištenje poljoprivrednog zemljišta u vlasništvu države može se dati domaćoj i stranoj pravnoj i fizičkoj osobi u svrhu, i to: - biljne i stočarske proizvodnje na vrijeme od 10 do 30 godina, - za dugogodišnje nasade na vrijeme od 20 do 40 godina, - lova i ribarstva na vrijeme od 10 do 30 godina. Vlada Republike Hrvatske može svojom odlukom odrediti pojedine kategorije poljoprivrednog zemljišta u vlasništvu države koje ne mogu biti objekt koncesije. Poljoprivredno zemljište u vlasništvu države za čije je korištenje data koncesija ne može se davati u zakup ili potkoncesiju. Članak
  79. Odluka o koncesiji za korištenje poljoprivrednog zemljišta u vlasništvu drižave donosi se nakon provedenoga javnog natječaja ili javnog prikupljanja ponuda. Ministar poljoprivrede i šumarstva propisuje oblik i kriterije za utvrdivanje visine naknade za koncesiju, kao i početni iznos naknade za koncesiju putem natječaja ili javnog prikupljanja ponuda. Članak
  80. Odluku o raspisivanju javnog nalječaja odnosno o javnom prikupljanju ponuda za dodjelu koncesije donosi Vlada Republike Hrvatske na prijedlog Ministarstva poljoprivrede i šumarstva. Postupak natječaja odnosno prikupljanja ponuda, provodi komisija od 5 članova i tajnik koje imenuje Vlada Republike Hrvatske na prijedlog ministra poljoprivrede i šumarstva. Stručne poslove u svezi s postupkom natječaja, odnosno prikupljanja ponuda te pripremanjem odluke o koncesiji obavlja Ministarstvo poljoprivrede i šumarstva Prijedlog odluke o izboru najpovoljnije ponude za koncesiju zasniva se, osim uvjeta propisanih u članku
  81. Zakona o koncesijama, i na programu iskorištavanja poljoprivrednog zemljišta priloženog ponudi. Članak
  82. Na osnovi odluke o koncesiji ministar poljoprivrede i šumarstva i podnositelj ponude sklapaju ugovor o koncesiji u pisanom obliku. Ugovor o koncesiji koji nije sklopljen u pisanom obliku nema pravni učinak. Ugovor o koncesiji, izmedu ostatih, osobito sadrži odredbe o: - klasi, veličini i kulturi poljoprivrednog zemljišta, - vremenu trajanja koncesije, - načinu i uvjetima korištenja zemljišta, - obliku, visini i dospjelosti naknade za koncesiju, - mogućnosti i razlozima otkaza ugovora prije isteka vremena koncesije, - pravu i razlozima jednostranog raskida ugovora, - dopustivosti postavljanja gospodarskih objekata, pomoćnih uređaja i objekata za iskorištavanje zemljišta, ako su u skladu s propisima o prostornom uređenju i graditeljstvu, te njihovoj pripadnosti po isteku vremena koncesije. Program iskorištavanja poljoprivrednog zemljišta u vlasništvu države prilaže se ugovoru o koncesiji i čini njegov sastavni dio. Članak
  83. Ministarstvo poljoprivrede i šumarstva dužno je dostaviti, prije njegova potpisivanja, nacrt ugovora o koncesiji s odlukom o koncesiji na prethodno mišljenje javnom pravobraniteljstvu Republike Hrvatske u roku od 15 dana od dana donošenja odluke o koncesiji. Javni pravobranitelj dužan je dati svoje mišljenje u roku od 15 dana od primitka odluke o koncesiji i nacrta ugovora. U protivnom smatra se da je njegovo mišljenje o pravnoj valjanosti nacrta ugovora potvrdno. O sklopljenom ugovoru o koncesiji Javno pravobraniteljstvo Republike Hrvatske daje mišljenje. Članak
  84. Ministarstvo poljoprivrede i šumarstva može i prije isteka vremnena koncesije otkazati ugovor o koncesiji bez otkaznog roka ili uz primjereni otkazni rok, ako koncesionar i nakon opomene: - koristi poljoprivredno zemljište u vlasništvu države suprotno ugovoru, - ne primjenjuje mjere i postupke predviđene propisima o zaštiti i korištenju poljoprivrednog zemljišta. Članak
  85. Poljoprivredno zemljište u vlasništvu države može se dati u zakup domaćoj i stranoj pravnoj i fizičkoj osobi na vrijeme od 3 do 10 godina. U zakup se može dati poljoprivredno zemljište iz članka
  86. stavka
  87. ovoga Zakona, ali najdulje do njegovog vraćanja prijašnjem vlasniku. Poljoprivredno zemljište u vlasništvu države dato u zakup ne može se dati u podzakup. Članak
  88. Odredbe iz članka
  89. stavka
  90. i
  91. ovoga Zakona odgovarajuće se primjenjuju i na zakup poljoprivrednog zemljišta u vlasništvu države. Postupak javnog nalječaja odnosno prikupljanja ponuda i odluku o izboru najpovoljnije ponude provodi Komisija koju pri županiji osniva Vlada Republike Hrvatske na prijedlog Ministarstva poljoprivrede i šumarstva, a u čijem su sastavu: agronom, geometar, pravnik, poljoprivredni proizvođač i župan kao predsjednik Komisije. Stručne poslove za komisiju iz stavka
  92. ovoga članka obavlja nadležno upravno tijelo za imovinskopravne poslove. Najpovoljnijom ponudom smatra se ona koja sadrži najracionalniji gospodarski program uz najpovoljnije financijske uvjete. Članak
  93. Na osnovi odluke o izboru najpovoljnije ponude župan i podnositelj ponude sklapaju ugovor o zakupu. Ako se poljoprivredno zemljište u vlasništvu države nalazi na području dviju ili više županija, ugovor o zakupu sklapa s podnositeljem ponude ministar poljoprivrede i šumarstva u pisanom obliku. Odredbe iz članka
  94. stavka
  95. i članka
  96. ovoga Zakona odgovarajuće se primjenjuju i na sklapanje ugovora o zakupu. Glede prijevremenog otkazivanja ugovora o zakupu odgovarajuće se primjenjuju odredbe iz članka
  97. ovoga Zakona. Članak
  98. Zakupnina je prihod proračuna Republike Hrvatske. Članak
  99. Na poljoprivrednom zemljištu u vlasništvu države može se osnovati služnost plodoživanja bez naknade, na vrijeme do 30 godina. Služnost iz stavka
  100. ovoga članka možže se osnovati u korist socijalno ugroženih sudionika domovinskog rata, pod uvjetom da su državljani Republike. Odluku o osnivanju služnosti donosi Vlada Republike Hrvatske na prijedlog Ministarstva rada i socijalne skrbi i Ministarstva obrane Vlada Republike Hrvatske će na prijedloge Ministarstva rada i socijatne skrbi te Ministarstva obrane propisati postupak i kriterije, prema elementima iz stavka
  101. ovoga članka, na osnovi kojih će se utvrđivati osobe u korist kojih se može osnovati služnost plodouživanja. Osobe kojima je zemljište dano na besplatno plodouživanje obveznici su poreza i doprinosa koji terete to zemljište. Članak
  102. Poljoprivredno zemljište u vlasništvu države može se prodati i darovati domaćim pravnim i fizičkim osobama kao i zamijeniti za zemljište u vlasništvu tih osoba. Na prodaju poljoprivrednog zemljišta u vlasništvu države odgovarajuće se primjenjuju odredbe ovoga Zakona koje se odnose na postupak davanja zemljišta u zakup putem javnog natječaja. Vlada Republike Hrvatske može svojom odlukom na prijedlog Ministarstva poljoprivrede i šumarstva, iznimno u pojedinačnim slučajevima vezanim za provedbu posebnih zakona (izvlaštenju, komasaciji i sl.) odobriti zamjenu poljoprivrednog zemljišta u vlasništvu države, kad je Republika Hrvatska korisnik izvlaštenja, komasacije i st. VI. NADZOR Članak
  103. Nadzor nad primjenom ovoga Zakona i propisa donesenih na osnovi njega obavlja Ministarstvo poljoprivrede i šumarstva (u daljem tekstu: Republička poljoprivredna inspekcija) i nadležno upravno tijelo za poslove poljoprivredne inspekcije županije odnosno Grada Zagreba (u daljem tekstu: nadležno upravno tijelo za poslove poljoprivredne inspekcije). Poslove inspekcije iz stavka
  104. ovoga članka obavljaju poljoprivredni inspektori. Članak
  105. Nadležno upravno tijelo za poslove poljoprivredne inspekcije nadzire osobito:
  106. održavanje sposobnim obradivog poljoprivrednog zemljišta za poljoprivrednu proizvodnju;
  107. zaštitu zemljišta od onečišćavanja štetnim tvarima;
  108. korištenje poljoprivrednog zemljišta u nepoljoprivredne svrhe, ako takvo iskorištavanje nije dozvoljeno po ovom Zakonu ili propisu izdanom na osnovu njega;
  109. kako se provode mjere osiguranja zaštite od požara;
  110. održavanje dugogodišnjih nasada i višegodišnjih kultura podignutih radi zaštite od erozije;
  111. provođenje odredaba o promjeni namjene poljoprivrednog zemljišta; 7 korištenje sredstava odobrenih za provođenje mjera osposobljavanja i uređenja poljoprivrednog zemljišta. Nadležno upravno tijelo za poslove poljoprivredne inspekcije nadzire primjenu odredaba ovoga Zakona, drugih propisa donesenih na osnovi njega i odluka općinskih sukpština. Članak
  112. Republička poljoprivredna inspekcija usklađuje rad nadležnih upravnih tijela za poslove poljoprivredne inspekcije, utvrđuje smjernice za njihov rad i za provođenje odredenih propisa i mjera, daje upute, organizira i potiče stručno usavršavanje i poduzima druge mjere za unapređenje njihove organizacije i rada. Republička poljoprivredna inspekcija može u skladu sa zakonom obavljati neposredni nadzor iz nadležnosti upravnih tijela za poslove poljoprivredne inspekcije. Republička poljoprivredna inspekcija rješava o žalbama protiv rješenja nadležnog upravnog tijela za poslove poljoprivredne inspekcije. Članak
  113. Ako poljoprivredni inspektor ustanovi da je povredom propisa učinjen prekršaj ili privredni prijestup, dužan je bez odlaganja podnijeti zahtjev odnosno prijavu za pokretanje prekršajnog postupka, odnosno postupka zbog privrednog prijestupa. Protiv rješenja o prekršaju žalbu može izjaviti i organ čiji je poljoprivredni inspektor podnio zahljev za pokretanje postupka. Članak
  114. Ako utvrdi da je povrijeđen ovaj Zakon ili propis donesen na osnovi njega, poljoprivredni inspektor će pismeno konstatirati nepravitnosti i nedostatke i rješenjem odrediti mjere i rok za njihovo otklanjanje. Članak
  115. Kada je u javnom interesu potrebno poduzeti hitne mjere odnosno spriječiti štetu koja bi mogla nastati, rješenjem poljoprivrednog inspektora može se odrediti da žalba ne zadržava izvršenje. Članak
  116. Poljoprivredni inspektor mora imati stručnu spremu sedmog (VII/I) stupnja poljoprivrednog smjera, položen stručni ispit za poljoprivrednog inspektora i najmanje pet godina radnog iskustva na poslovima u obtasti poljoprivrede. Poljoprivredni inspektor dužan je pri obavljanju svoje dužnosti imati legitimaciju kojom se dokazuje njegovo svojstvo poljoprivrednog inspektora. VII. KAZNENE ODREDBE Članak
  117. Novčanom kaznom u dinarskoj protuvrijednosti 1.200 do 12.500 DEM kaznit će se za privredni prijestup pravna osoba koja onečisti poljoprivredno zemljište štetnim tvarima tako da se na tom zemljištu mora napustiti poljoprivredna proizvodnja (članak
  118. stavak 2). Za privredni prijestup iz stavka
  119. ovoga članka kaznit će se novčanom kaznom u dinarskoj protuvrijednosti 50 do 650 DEM i odgovorna osoba u pravnoj osobi. Članak
  120. Novčanom kaznom u dinarskoj protuvrijednosti 650 do 10.000 DEM kaznit će se za privredni prijestup pravna osoba koja onečisti poljoprivredno zemljište štetnim tvarima tako da je poljoprivredna proizvodnja na tom zemljištu znatno umanjena (članak
  121. stavak 1). Za privredni prijestup iz stavka
  122. ovoga članka kaznit će se novčanom kaznom u dinarskoj protuvrijednosti 25 do 400 DEM i odgovorna osoba u pravnoj osobi. Članak
  123. Novčanom kaznom u dinarskoj protuvrijednosti 50 do 120 DEM kaznit će se za prekršaj pravna osoba koja na poljoprivrednom zemljištu pali suhu travu, spaljuje korov i biljni otpad ili loži otvoreni vatru protivno odredbi članka
  124. ovoga Zakona. Za prekršaj iz stavka
  125. ovoga članka kaznit će se novčanom kaznom u dinarskoj protuvrijednosti 25 do 250 DEM i odgovorna osoba u pravnoj osobi. Članak
  126. Novčanom kaznom u dinarskoj protuvrijednosti 30 do 250 DEM ili kazitom zatvora od 60 dana kaznit će se za prekršaj građanin koji na poljoprivrednom zemljištu pali suhu travu, spaljuje korov i biljni otpad ili loži otvorenu vatru protivno odredbi članka
  127. ovoga Zakona. Članak
  128. Novčanom kaznom u dinarskoj protuvrijednosti 25 do 250 DEM kaznit će se za prekršaj pravna ili fizička osoba:
  129. koja koristi poljoprivredno zemljište od I. do V. bonitetne klase za nepoljoprivredne svrhe (članak 9);
  130. koja dobivena sredstva ne utroši za provođenje programa i mjera osposobljavanja neplodnog zemljišta i povećanje proizvodne sposobnosti ostalog poljoprivrednog zemljišta (članak 27). Za prekršaj iz stavka
  131. ovoga članka kaznit će se novčanom kaznom u dinarskoj protuvrijednosti 25 do 200 DEM i odgovorna osoba u pravnoj osobi. Članak
  132. Novčanom kaznom u dinarskoj protuvrijednosti 15 do 200 DEM kaznit će se za prekršaj pravna ili fizička osoba:
  133. koja izradi tehničku dokumentaciju za izgradnju objekata za koje je obvezna izrada studija o utjecaju na okolinu, prema propisima o zaštiti okoliša i uređivanju prostora, bez prethodno pribavljene suglasnosti Ministarstva poljoprivrede i šumarstva (članak
  134. stavak 4);
  135. koja ne održava sposobnim obradivo poljoprivredno zemljište za poljoprivrednu proizvodnju (članak 12);
  136. koja obavi promjenu namjene poljoprivrednog zemljišta bez dokaza o ostobađanju od plaćanja naknade odnosno dokaza o plaćenoj naknadi (članak
  137. stavak
  138. i članak
  139. stavak 6). Za prekršaj iz stavka
  140. ovoga članka kaznit će se novčanom kaznom u dinarskoj protuvrijednosti 15 do 120 DEM i odgovorna osoba u pravnoj osobi. Članak
  141. Novčanom kaznom u dinarskoj protuvrijednosti 15 do 120 DEM kaznit će se za prekršaj fizička osoba za povrede iz članka
  142. stavka
  143. ovoga Zakona. VIII. PRELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE Članak
  144. Ministar poljoprivrede i šumarstva donijet će propise iz članka
  145. stavak 4., članka
  146. stavak
  147. i članka
  148. stavak
  149. ovoga Zakona u roku od šest mjeseci od dana njegovog stupanja na snagu. Ministar poljoprivrede i šumarstva donijet će propis iz članka
  150. stavak
  151. ovoga Zakona do
  152. srpnja
  153. godine. Vlada Republike Hrvatske propisat će postupak i kriterije iz članka
  154. stavak
  155. ovoga Zakona do
  156. srpnja
  157. godine. Članak
  158. Nadležno upravno tijelo za poslove poljoprivrede osnovat će evidencije o poljoprivrednom zemljištu iz članka
  159. stavka
  160. ovoga Zakona u roku od šest mjeseci od stupanja na snagu propisa iz članka
  161. stavak
  162. ovoga Zakona. Članak
  163. Županijska skupština odnosno gradska skupština donijet će propis iz članka
  164. i
  165. ovoga Zakona u roku od šest mjeseci od dana njegova stupanja na snagu. Članak
  166. Društvene pravne osobe koje na dan stupanja na snagu ovoga Zakona koriste poljoprivredno zemljište iz članka
  167. ovoga Zakona, nastavljaju koristiti ovo zemljište do njihove pretvorbe u poduzeća kojima je poznat vlasnik. Pravna osoba naslata pretvorbom društvene pravne osobe iz stavka
  168. ovoga članka, dužna je o tome izvijestiti Ministarstvo poljoprivrede i šumarstva u roku 30 dana od dana obavljene pretvorbe, a radi uređivanja odnosa u svezi s daljnjim korištenjem poljoprivrednog zemljišta iz stavka
  169. ovoga članka po odredbanka ovoga Zakona. U koliko pravna osoba nastala pretvorbom društvene pravne osobe iz stavka
  170. ovoga članka ne postupi u skladu s odredbom iz stavka
  171. ovoga članka smatra se da protupravno koristi poljoprivredno zemljište. Članak
  172. Sredstva naknade zatečena na posebnom računu općina, na dan stupanja na snagu ovoga Zakona, općine su dužne u roku 8 dana od dana stupanja na snagu ovoga Zakona prenijeti na poseban račun Ministarstva poljoprivrede i šumarstva. Sredstva naknade koja su općine privremeno dale na korištenje, općine su dužne u roku od 8 dana po isteku roka za korištenje, prenijeti na poseban račun Ministarstva poljoprivrede i šumarstva, s pripadajućim kamatama. Članak
  173. Vlada Republike Hrvatske donijet će odluku o vrijednosti boda iz članka
  174. stavak
  175. ovoga Zakona u roku 30 dana od dana njegovog stupanja na snagu. Do donošenja propisa iz stavka
  176. ovoga članka, visina naknade utvrđivat će se prema vrijednosti boda u iznosu od 1,10 dinara za m
  177. Članak
  178. Na dan stupanja na snagu Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o poljoprivrednom zemljištu ("Narodne novine", br. 79/93) prestaju važiti:
  179. Zakon o poljoprivrednom zemljištu ("Narodne novine", br. 52/90 - pročišćeni tekst i 9/91);
  180. Pravilnik o načinu vođenja evidencije o površini i vrijednosti poljoprivrednog zemljišta ("Narodne novine", br. 43/85);
  181. Pravilnik o mjerilu za utvrđivanje vrijednosti neiskorištenog poljoprivrednog zemljišta kojim upravlja općina ili mjesna zajednica ("Narodne novine", br. 43/85);
  182. Pravilnik o načinu naplate nadoknade koja se plaća zbog mijenjanja namjene poljoprivrednog zemljišta ("Narodne novine", br. 17/87);
  183. Pravilnik o načinu vođenja evidencije o sredstvima dobivenim otuđivanjem odnosno davanjem čestice poljoprivrednog zemljišta u zakup građanima i građanskim pravnim osobanka ("Narodne novine", br. 17/87);
  184. Pravilnik o načinu vođenja evidencije o sredstvima ostvarenim od pašarine ("Narodne novine", br. 17/87);
  185. Pravilnik o načinu vođenja evidencije o naknadi ostvarenoj prenošenjem poljoprivrednog zemljišta na upravljanje drugoj poljoprivrednoj organizaciji ("Narodne novine", br. 17/87);
  186. Pravilnik o načinu vođenja evidencije o naknadi za iskorištavanje plandišta ("Narodne novine", br. 17/87). Članak
  187. Odredba članka
  188. stavak
  189. ovoga Zakona ne odnosi se na strane pravne i fizičke osobe koje su stekte pravo vlasništva na poljoprivrednom zemljištu od dana stupanja na snagu Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o poljoprivrednom zemljištu ("Narodne novine", br. 79/93). Strane fizičke osobe iz neke od država nastatih na teritoriju bivše SFRJ koje su do dana stupanja na snagu Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o poljoprivrednom zemljištu ("Narodne novine", br. 79/93) stekte u vlasništvo poljoprivredno zemljište ne mogu tim zemljištem raspolagati i opterečivati ga. Vlada Republike Hrvatske na prijedlog zainteresirane osobe može odlučili da se određeno poljoprivredno zemljište izuzme od zabrane raspolaganja i opterećenja. Pravni posao sklopljen protivno odredbama stavka
  190. i
  191. ovoga članka ništav je. Članak
  192. Do ustroja županijskih upravnih tijela, poslove koje prema odredbama ovoga Zakona obavljaju ta tijela, obavljat će kao poslove državne uprave organi uprave iz članka
  193. Zakona o lokatnoj samoupravi i upravi ("Narodne novine", br. 90/92) koji su taj posao obavljali prema Zakonu o poljoprivrednom zemljištu ("Narodne novine"; br. 34/
  194. i 26/93.). Članak
  195. Danom stupanja na snagu Zakona o izmjenama i dopunama, Zakona o poljoprivrednom zemljištu ("Narodne novine", br. 79/93) prestaje važiti Uredba o oslobađanju plaćanja naknade za promjenu namjene poljoprivrednog zemljišta ("Narodne novine", br. 54/93.) te Odluka o davanju u zakup neobrađenog poljoprivrednog zemljišta ("Narodne novine", br. 35/93.) TABLICA ZA BODOVANJE POLJOPRIVREDNOG ZEMLJIŠTA KOJEM SE MIJENJA NAMJENA ______________________________________________________________________ Katastarske kulture Broj bodova za _____________________________________________________ prema grupa- Oranice, Trstik ma katastarskih Vrtovi, Paš- (ribnjak, kotareva Vočnjaci, Livade njaci močvara. Vinogradi neplodno) I. II. III. ______________________________________________________________________ 1 100 80 60 KlaSE 2 90 75 55 POLJOP- 3 80 65 50 RIVRED- 4 1 70 55 40 NOGZE- 5 2 60 40 30 MLJIŠTA 6 3 40 30 20 7 4 1 30 20 15 8 5 2 20 10 10 63 10 5 5 7 4 5 3 3 8 5 3 2 2 6-81-4 0 0 0 ______________________________________________________________________ GRUPE KATASTARSKIH KOTAREVA: I. Zagreb, Vetika Gorica, Zaprešić, Samobor, Sisak, Karlovac, Bjelovar, Varaždin, Koprivnica, Čakovec, Osijek, Vimovci, Vukovar, Sl. Brod, Rijeka, Pula, Poreč, Zadar-kopno, Šibenik-kopno, Split-Primorje, Makarska, Metković, Dubrovnik-Primorje II. Beli Manastir, Darda, Đakovo, Našice, Nova Gradiška, Podravska Slatina, Slavonska Požega, Valpovo, Đurđevac, Garešnica, Grubišno Polje, Križevci, Jastrebarsko, Krapinske toplice, Pakrac, Kutina, Križ, Virovitica, Delnice, Pazin, Zadar-otoci, Šibenik-o III. M. Središće, Štrigova Zlatar, Ogulin, Volosko, Žumberak, Ozalj, Lekenik, Kostajnica, Glina, Vojnić, Titova Korenica, Otočac, Gračac, Gospić, Slunj, Skradin, Bukovica, Promina, Šestanovac. Pročišćeni tekst, NN 54/1994-982 Više Dio NN: Službeni Vrsta dokumenta: Pročišćeni tekst Izdanje: NN 54/1994 Broj dokumenta u izdanju: 982 Donositelj:ZASTUPNIČKI DOM SABORA REPUBLIKE HRVATSKE Datum tiskanog izdanja: 13.7.
  196. ELI: /eli/sluzbeni/1994/54/982 Opći uvjeti korištenjaZaštita privatnostiPristup podatcimaELI©
  197. g. Narodne novine d.d. , izrada Novena d.o.o. Opći uvjeti korištenja Odgovornost za objavljene sadržaje Narodne novine d.d. će poduzeti razumne i odgovarajuće napore kako bi informacije na ovim internetskim stranicama bile potpune i točne, ali ne odgovara u slučaju njihove netočnosti ili nepotpunosti. Narodne novine d.d. ne odgovaraju za štetu ili povredu koja može biti rezultat korištenja ili nemogućnosti korištenja bilo kojeg dijela ove web-lokacije ili nečeg što je na njoj objavljeno. Ove internetske stranice sadrže i informacije trećih osoba i poveznice na druge internetske sadržaje. Narodne novine d.d. ne odgovaraju za sadržaje na vanjskim izvorima podataka do kojih mogu voditi poveznice s naših internetskih stranica, niti odgovara, niti upućuje na način i uvjete korištenja tih sadržaja. Narodne novine d.d. ne odgovaraju za sadržaje koje na ove internetske stranice stave treće osobe. Zaštita autorskog prava Svi sadržaji objavljeni na ovim internetskim stranicama zaštićeni su autorskim pravom i mogu se koristiti samo pod uvjetima propisanim Zakonom. Promjene Narodne novine d.d. zadržavaju pravo izmjene, dopune ili uklanjanja bilo kojeg dijela ovih internetskih stranica u bilo kojem trenutku. Promjene stupaju na snagu objavljivanjem na ovim internetskim stranicama ili kada su korisnici o njima obaviješteni. Zaštita privatnosti Narodne novine d.d se obvezuju poštivati anonimnost i privatnost korisnika ovih internetskih stranica. O posjetiteljima se neće prikupljati nikakvi osobni podaci osim u slučajevima ako ih posjetitelj dobrovoljno dostavi Narodnim novinama d.d. U slučajevima kad je poznat indentitet posjetitelja/pošiljatelja, njegovi će se podaci koristiti samo u svrhu zbog koje ih je pošiljatelj poslao. Narodne novine d.d. takve podatke mogu koristiti i za što bolji uvid i razumijevanja pojedinačnih potreba i zahtjeva korisnika kao i razvijanja mogućnosti što kvalitetnijega pružanja svojih usluga korisnicima. Narodne novine d.d. se obvezuju da navedene podatke neće učiniti dostupnim bilo kojoj trećoj osobi odnosno strani bez izričitoga pristanka korisnika. Narodne novine d.d. upozoravaju posjetitelje/korisnike na ograničenja suvremenih informacijsko-komunikacijskih tehnologija u odnosu na sigurnost i zaštitu privatnosti osobnih podataka.

🔗 Na službeni izvor

AI objašnjenje na temelju službenog teksta zakona. Okvirno, ne zamjenjuje pravni savjet.