Rješenje Ustavnog suda Republike Hrvatske broj U-I-370/1994. od 5 srpnja 1994.

Rješenje Ustavnog suda Republike Hrvatske broj U-I-370/

1. od 5 srpnja
2. Upute za korištenje Elektronička pošta Početna stranica Rješenje Ustavnog suda Republike Hrvatske broj U-I-370/
3. od 5 srpnja
4. NN 56/1994 (22.7.1994.), Rješenje Ustavnog suda Republike Hrvatske broj U-I-370/
5. od 5 srpnja
6. USTAVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE Ustavni sud Republike Hrvatske na sjednici održanoj dana
7. srpnja
8. godine u sastavu predsjednik Suda Jadranko Crnić te suci Zdravko Bartovčak. dr. Nikola Filipović, Ante Jelavić. mr. Vojislav Kučeković, Ivan Marijan Severinac i Mladen Žuvela, rješavajući o prijedlogu Ramov mr. Drage, odvjetnika iz Zagreba, za ocjenu ustavnosti zakona, donio je RJEŠENJE
9. Ne prihvaća se prijedlog za pokretanje postupka za ocjenu ustavnosti odredbe članka
10. stavak
11. Osnovnog krivičnog zakona Republike Hrvatske ("Narodne novine", broj 31/93).
12. Rješenje će se objaviti u "Narodnim novinama". Obrazloženje: Podnositelj prijedloga smatra da je označena odredba zakona navedenog u točki
13. izreke suprotna odredbi članka
14. Ustava Republike Hrvatske. Prema toj ustavnoj odredbi, naime, nitko ne može biti ponovno suđen za djelo za koje je već bio osuđen i za koje je donesena pravomoćna sudska odluka. Navedena ustavna odredba, smatra podnositelj prijedloga. ne pravi nikakvu razliku i ne dopušta iznimku po kojoj bi bila izuzeta pravomoćna presuda nadležnog suda strane države donesena za krivično djelo počinjeno na području Republike Hrvatske. Ujedno predlaže da Ustavni sud Republike Hrvatske, u smislu odredbe članka
15. Ustavnog zakona o Ustavnom sudu Republike Hrvatske, privremeno obustavi od izvršenja presudu domaćeg suda za isto krivično djelo koje povlači obvezno određivanje pritvora. Prijedlog nije osnovan. Odredba stavka
16. članka
17. Ustava Republike Hrvatske sadrži jedno od temeljnih ljudskih prava tj. da nitko ne može ponovno (dva puta) biti suđen za djelo za koje je već bio suđen i za koje je donesena pravomoćna sudska odluka. Ako se ova ustavna odredba čita i gleda nezavisno i odvojeno od drugih ustavnih odredbi, može se shvatiti i kao što je shvaća predlagatelj, tj. da ta odredba ne isključuje ni pravomoćnu presudu stranog suda. Tu ustavnu odredbu, medutim, treba tumačiti u njenoj povezanosti s ostalim ustavnim odredbama. Posebno s odredbama članka
18. Ustava, koja govori o suverenosti Republike Hrvatske. Sadržaj suvereniteta države je i jurisdikcija, odnosno primjena njenih pravnih normi na njenom cjelokupnom teritoriju a u skladu s medunarodnim pravom i na odredenim područjima mora i područja izvan državnog područja do granica sa susjedima (stavci
19. i
20. članka
21. Ustava). Tumačeći odredbu stavka
22. članka
23. Ustava u povezanosti s navedenim ustavnim odredbama nedvojbeno se treba i mora zaključiti da pod pravomoćnom presudom treba shvatiti pravomoćnu presudu domaćeg suda. Osporena zakonska odredba stavka
24. članka
25. Osnovnog krivičnog zakona Republike Hrvatske - pročišćeni tekst ("Narodne novine", broj 31/93) predstavlja, naime, izuzetak u odnosu na odredbu stavka
26. članka
27. istoga zakona, kojom je propisano važenje hrvatskog krivičnog zakonodavstva na svakoga tko na teritoriju Republike Hrvatske počini krivično djelo. Tim izuzetkom priznaje se upravo načelo "ne bis in idem" jer se u slučaju da je pokrenut ili dovršen krivični postupak u stranoj driavi za krivično djelo počinjeno na teritoriju Republike Hrvatske samo iznimno, na temelju odobrenja javnog tužitelja (državnog odvjetnika) Republike Hrvatske, gonjenje može poduzeti i u Republici Hrvatskoj. Dakako, da osporena zakonska odredba respektira i mogućnost sukoba zakonodavstva dviju država u vezi s počinjenim krivičnim djelom. Stoga će po načelu "ne bis in idem", temeljem odredbe članka
28. istoga Zakona, domaći sud u izrečenu kaznu za isto krivično djelo uračunati i kaznu izdržanu po presudi stranog suda. Ako kazne nisu iste vrste uračunavanje će se provesti prema ocjeni suda. To su razlozi zbog kojih Ustavni sud nije prihvatio prijedlog. Iz istih razloga i prijedlog za donošenje privremene mjere ukazuje se neosnovanim. Odluka o objavi temelji se na odredbi stavka
29. članka
30. Ustavnog zakona o Ustavnom sudu Republike Hrvatske ("Narodne novine", broj 13/91). Broj : U-I-370/
31. Zagreb,
32. srpnja
33. USTAVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE Predsjednik Jadranko Crnić, v. r. Rješenje, NN 56/1994-1036 Više Dio NN: Službeni Vrsta dokumenta: Rješenje Izdanje: NN 56/1994 Broj dokumenta u izdanju: 1036 Donositelj:USTAVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE Datum tiskanog izdanja: 22.7.
34. ELI: /eli/sluzbeni/1994/56/1036 Opći uvjeti korištenjaZaštita privatnostiPristup podatcimaELI©
35. g. Narodne novine d.d. , izrada Novena d.o.o. Opći uvjeti korištenja Odgovornost za objavljene sadržaje Narodne novine d.d. će poduzeti razumne i odgovarajuće napore kako bi informacije na ovim internetskim stranicama bile potpune i točne, ali ne odgovara u slučaju njihove netočnosti ili nepotpunosti. Narodne novine d.d. ne odgovaraju za štetu ili povredu koja može biti rezultat korištenja ili nemogućnosti korištenja bilo kojeg dijela ove web-lokacije ili nečeg što je na njoj objavljeno. Ove internetske stranice sadrže i informacije trećih osoba i poveznice na druge internetske sadržaje. Narodne novine d.d. ne odgovaraju za sadržaje na vanjskim izvorima podataka do kojih mogu voditi poveznice s naših internetskih stranica, niti odgovara, niti upućuje na način i uvjete korištenja tih sadržaja. Narodne novine d.d. ne odgovaraju za sadržaje koje na ove internetske stranice stave treće osobe. Zaštita autorskog prava Svi sadržaji objavljeni na ovim internetskim stranicama zaštićeni su autorskim pravom i mogu se koristiti samo pod uvjetima propisanim Zakonom. Promjene Narodne novine d.d. zadržavaju pravo izmjene, dopune ili uklanjanja bilo kojeg dijela ovih internetskih stranica u bilo kojem trenutku. Promjene stupaju na snagu objavljivanjem na ovim internetskim stranicama ili kada su korisnici o njima obaviješteni. Zaštita privatnosti Narodne novine d.d se obvezuju poštivati anonimnost i privatnost korisnika ovih internetskih stranica. O posjetiteljima se neće prikupljati nikakvi osobni podaci osim u slučajevima ako ih posjetitelj dobrovoljno dostavi Narodnim novinama d.d. U slučajevima kad je poznat indentitet posjetitelja/pošiljatelja, njegovi će se podaci koristiti samo u svrhu zbog koje ih je pošiljatelj poslao. Narodne novine d.d. takve podatke mogu koristiti i za što bolji uvid i razumijevanja pojedinačnih potreba i zahtjeva korisnika kao i razvijanja mogućnosti što kvalitetnijega pružanja svojih usluga korisnicima. Narodne novine d.d. se obvezuju da navedene podatke neće učiniti dostupnim bilo kojoj trećoj osobi odnosno strani bez izričitoga pristanka korisnika. Narodne novine d.d. upozoravaju posjetitelje/korisnike na ograničenja suvremenih informacijsko-komunikacijskih tehnologija u odnosu na sigurnost i zaštitu privatnosti osobnih podataka.