← Hrvatska

Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske broj U-I-348/1993. od 5. listopada 1994.

Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske broj U-I-348/

  1. od
  2. listopada
  3. Upute za korištenje Elektronička pošta Početna stranica Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske broj U-I-348/
  4. od
  5. listopada
  6. NN 72/1994 (10.10.1994.), Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske broj U-I-348/
  7. od
  8. listopada
  9. USTAVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE Ustavni sud Republike Hrvatske u sastavu predsjednik Jadranko Crnić, te suci Zdravko Bartovčak, dr Velimir Belajec, dr. Nikola Filipović, Ante Jelavić, mr. Vojislav Kučeković, Jurica Malčić, mr. Hrvoje Momčinović, Ivan Marijan Severinac i Mladen Žuvela, u postupku ocjene suglasnosti zakona s Ustavom, na sjednici Suda održanoj
  10. listopada
  11. godine, donio je ovu ODLUKA
  12. Ukidaju se odredbe članka
  13. stavak 2, te članka
  14. stavak
  15. i
  16. Zakona o utvrđivanju ratnih i poratnih žrtava II. svjetskog rata ("Narodne novine", broj 53A/1991).
  17. Ova će se odluka objaviti u "Narodnim novinama". Obrazloženje: Zakon o utvrdivanju ratnih i poratnih žrtava II. svjetskog rata - kako slijedi iz njegova članka
  18. - uređuje pitanja važna za ustanovljenje povijesne istine o broju osoba koje su smrtno stradale kao ratne i poratne žrtve u II. svjetskom ratu i nakon njega, o okolnostima i mjestima njihove smrti, o načinu kako ta mjesta obilježiti; Zakon, dalje, određuje tijelo mjerodavno za te poslove i način njegova rada. Tijelo kojem to Zakon povjerava je - prema članku
  19. stavku
  20. Zakona - Komisija za utvrđivanje ratnih i poratnih žrtava (u nastavku: Komisija). Prijedlogom Živka Juzbašića iz Zagreba osporavaju se odredbe članka
  21. stavak
  22. te članka
  23. stavak
  24. i
  25. Zakona. Prema osporenoj odredbi članka
  26. stavak
  27. Zakona Komisija će, polazeći od činjenice da ratni zločini ne zastarijevaju, utvrditi i počinioce ratnih zločina gdje je to moguće. Prema osporenoj odredbi članka
  28. stavak
  29. i
  30. Zakona Komisija je ovlaštena pozivati građane i primati njihove izjave, a građani su dužni odazvati se pozivu Komisije i dati joj obavijesti od značenja za njezin rad. Prijedlogom za pokretanje postupka za ocjenu ustavnosti osporenih odredaba predlaže se da se citirane odredbe ocijene sa stajališta odredaba članaka 4, 28,
  31. stavak
  32. alineja prva,
  33. i
  34. stavak
  35. Ustava Republike Hrvatske. Prema temeljnim ustavnim odredbama u Republici Hrvatskoj državna vlast ustrojena je na načelu diobe vlasti na zakonodavnu, izvršnu i sudbenu (članak
  36. Ustava), s tim da sudbenu vlast obavljaju sudovi (članak
  37. stavak
  38. Ustava); dalje, svatko je nedužan i nitko ga ne može smatrati krivim za kazneno djelo dok mu se pravomoćnom presudom ne utvrdi krivnja (članak
  39. Ustava), a svatko tko je osumnjičen ili optužen zbog kaznenog djela ima - pored ostalog - pravo na pravično suđenje pred nadležnim sudom ustanovljenim zakonom (članak
  40. stavak
  41. prva alineja Ustava); svakom se građaninu - dalje - jamči štovanje i pravna zaštita njegova osobnog i obiteljskog života, dostojanstva, ugleda i časti (članak
  42. Ustava). Ustavni sud Republike Hrvatske prihvatio je prijedlog za ocjenu ustavnosti zaključivši da prijedlog sadrži osnovane razloge da se ispita usuglašenost osporenih zakonskih odredaba s Ustavom Republike Hrvatske i donese odluka o njihovoj ustavnosti, te rješenje o pokretanju ustavnosudskog postupka dostavio Saboru Republike Hrvatske na odgovor. Sabor nije odgovorio. Provevši ustavnosudski postupak Ustavni sud Republike Hrvatske odlučio je kao u izreci imajući u vidu ove razloge: Utvrdivanje počinitelja ratnih zločina po svojoj je prirodi sadržaj o kojem mogu odlučivati samo sudovi, držeći se pritom načela nezaobilaznih u kaznenom sudskom postupku. Ta su načela već citirana kao ustavne odredbe za koje je prijedlogom zatraženo da se osporene odredbe Zakona ocijene u odnosu na njih, a stajalište, dosljedno izvedeno iz njih, glasi: nikog se ne može smatrati krivim za kazneno djelo dok mu se krivnja ne utvrdi sudskom presudom, i to pravomoćnom sudskom presudom, koja je takvom postala nakon što su u postupku iscrpljene mogućnosti podnošenja pravnih lijekova. Osim ustavnih odredaba članaka 4, 28,
  43. i
  44. Ustava, po ocjeni ovog Suda u prilog stajališta da je riječ o sadržaju koji ulazi u nadležnost sudova govori i postojanje Konvencije o nezastarijevanju ratnih zločina i zločina protiv čovječnosti, koje je Republika Hrvatska stranka na temelju notifikacija o sukcesiji, kako to slijedi iz Odluke o objavljivanju mnogostranih međunarodnih ugovora kojih je Republika Hrvatska stranka na temelju notifikacija o sukcesiji (točka
  45. Odluke u "Narodnim novinama", broj 12/1993 - Međunarodni ugovori). Tom su Konvencijom potvrđeni principi međunarodnog prava priznati na osnovi Povelje Međunarodnog vojnog suda u Nuernbergu i presude tog Suda o izvođenju ratnih zločinaca pred sudove, domaće, vojne, okupacijske ili međunarodne, no uvijek je riječ o sudovima. Također prema članku
  46. točka
  47. Međunarodnog pakta o građanskim i političkim pravima, svatko ima pravo da zakonom određeni nadležni, nezavisni i nepristrani sud nepristrano i javno ispita njegov predmet i odluči o opravdanosti svake kaznene optužbe koja je protiv njega podignuta ili spora o građanskopravnim pravima i obvezama. Stajalište je ovog Suda da se - pored razloga na koje se pozvao predlagač - vrijeđaju ustavna prava i slobode građana i time što je Komisija, ustanovljena ovim Zakonom, ovlaštena da ih poziva radi davanja izjava, a posebno time da su se građani dužni odazvati pozivu Komisije i "dati joj obavijesti od značenja za njezin rad". Takvu dužnost - koja se tiče savjesti građana, slobode savjesti zajamčene člankom
  48. Ustava, i slobode građana da se ponašaju u skladu sa svojom savješću, odnosno njihova prava da ih se ne prisiljava da čine nešto što možda pretpostavlja uvjerenje koje nije njihovo - ne može građanima nametnuti u postupku pred tijelom koje nije sud, nema sudbenu vlast, odnosno ne postupa po pravilima postupka po kojima je sud dužan postupati. U skladu s iznijetim Sud je odlučio kao u izreci. Objava ove odluke temelji se na odredbi članka
  49. stavak
  50. Ustavnog zakona o Ustavnom sudu Republike Hrvatske ("Narodne novine", broj 13/1991.). Broj : U-I-348/
  51. Zagreb,
  52. listopada
  53. USTAVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE Predsjednik Jadranko Crnić, v. r. Odluka, NN 72/1994-1267 Više Dio NN: Službeni Vrsta dokumenta: Odluka Izdanje: NN 72/1994 Broj dokumenta u izdanju: 1267 Donositelj:USTAVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE Datum tiskanog izdanja: 10.10.
  54. ELI: /eli/sluzbeni/1994/72/1267 Opći uvjeti korištenjaZaštita privatnostiPristup podatcimaELI©
  55. g. Narodne novine d.d. , izrada Novena d.o.o. Opći uvjeti korištenja Odgovornost za objavljene sadržaje Narodne novine d.d. će poduzeti razumne i odgovarajuće napore kako bi informacije na ovim internetskim stranicama bile potpune i točne, ali ne odgovara u slučaju njihove netočnosti ili nepotpunosti. Narodne novine d.d. ne odgovaraju za štetu ili povredu koja može biti rezultat korištenja ili nemogućnosti korištenja bilo kojeg dijela ove web-lokacije ili nečeg što je na njoj objavljeno. Ove internetske stranice sadrže i informacije trećih osoba i poveznice na druge internetske sadržaje. Narodne novine d.d. ne odgovaraju za sadržaje na vanjskim izvorima podataka do kojih mogu voditi poveznice s naših internetskih stranica, niti odgovara, niti upućuje na način i uvjete korištenja tih sadržaja. Narodne novine d.d. ne odgovaraju za sadržaje koje na ove internetske stranice stave treće osobe. Zaštita autorskog prava Svi sadržaji objavljeni na ovim internetskim stranicama zaštićeni su autorskim pravom i mogu se koristiti samo pod uvjetima propisanim Zakonom. Promjene Narodne novine d.d. zadržavaju pravo izmjene, dopune ili uklanjanja bilo kojeg dijela ovih internetskih stranica u bilo kojem trenutku. Promjene stupaju na snagu objavljivanjem na ovim internetskim stranicama ili kada su korisnici o njima obaviješteni. Zaštita privatnosti Narodne novine d.d se obvezuju poštivati anonimnost i privatnost korisnika ovih internetskih stranica. O posjetiteljima se neće prikupljati nikakvi osobni podaci osim u slučajevima ako ih posjetitelj dobrovoljno dostavi Narodnim novinama d.d. U slučajevima kad je poznat indentitet posjetitelja/pošiljatelja, njegovi će se podaci koristiti samo u svrhu zbog koje ih je pošiljatelj poslao. Narodne novine d.d. takve podatke mogu koristiti i za što bolji uvid i razumijevanja pojedinačnih potreba i zahtjeva korisnika kao i razvijanja mogućnosti što kvalitetnijega pružanja svojih usluga korisnicima. Narodne novine d.d. se obvezuju da navedene podatke neće učiniti dostupnim bilo kojoj trećoj osobi odnosno strani bez izričitoga pristanka korisnika. Narodne novine d.d. upozoravaju posjetitelje/korisnike na ograničenja suvremenih informacijsko-komunikacijskih tehnologija u odnosu na sigurnost i zaštitu privatnosti osobnih podataka.

🔗 Na službeni izvor

AI objašnjenje na temelju službenog teksta zakona. Okvirno, ne zamjenjuje pravni savjet.