← Hrvatska

Rješenje Ustavnog suda Republike Hrvatske broj U-I-413/1994. od12.listopada 1994.

Rješenje Ustavnog suda Republike Hrvatske broj U-I-413/

  1. od12.listopada
  2. Upute za korištenje Elektronička pošta Početna stranica Rješenje Ustavnog suda Republike Hrvatske broj U-I-413/
  3. od12.listopada
  4. NN 76/1994 (21.10.1994.), Rješenje Ustavnog suda Republike Hrvatske broj U-I-413/
  5. od12.listopada
  6. USTAVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE Ustavni sud Republike Hrvatske u sastavu Jadranko Crnić, predsjednik suda i suci Zdravko Bartovčak, dr. Velimir Belajec, dr. Nikola Filipović, Ante Jelavić, mr. Vojislav Kučeković, Jurica Malčić, mr. Hrvoje Momčinović, Ivan Marijan Severinac i Mladen Žuvela. povodom prijedloga ing. Ivana Peića iz Novske, Trg L. I. Oriovčanina 10, na sjednici održanoj dana
  7. listopada
  8. godine, donio je ovo RJEŠENJE 1) Ne prihvaća se prijedlog za pokretanje postupka za ocjenu ustavnosti odredbe članka
  9. stavak
  10. Zakona o mirovinskom i invalidskom osiguranju ("Narodne novine", broj 26/83, 5/86, 42/87, 34/89, 57/89, 40/90, 9/91, 26/93, 96/93 i 44/94) te ustavnosti i zakonitosti odredbe članka
  11. Statuta Republičkog fonda mirovinskog i invalidskog osiguranja radnika Hrvatske ("Narodne novine.. broj 58/90, 21/92 i 116/93). 2) Ovo rješenje će se obaviti u "Narodnim novinama". Obrazloženje: Predlagatelj ing. Ivan Peić predložio je ovome Sudu pokretanje postupka za ocjenu ustavnosti i zakonitosti odredbi propisa označenih u izreci. Smatra da navedene odredbe dovode u nejednak i neravnopravan položaj umirovljenike koji su tijekom radnog odnosa radili duže od punog radnog vremena (prekovrerneni rad) od onih koj i to nisu, budući da im se plaća za taj rad ne uzima posebno u obračun mirovinske osnovice, od koje se onda odreduje visina mirovine, već se isplate po osnovi takvog rada svode na plaće kao za puno radno vrijeme. Odredbama stavka
  12. članka
  13. Zakona o mirovinskom i invalidskom osiguranju, utvrđeno je da se za utvrdivanje mirovinske osnovice uzima prosjećna mjesečna plaća, koju je osiguranik ostvario radom u punom radnom vremenu, a plaća koja je ostvarena radom u vremenu dužem ili kraćem od punog radnog vremena, obračunava se na puno radno vrijeme. Odredbama članka
  14. navedenog Statuta utvrden je način obračunavanja plaće ostvarene radom u punom, kraćem od punog ili dužem od punog radnog vremena u jednoj organizaciji ili kod jednog poslodavca, odnosno u dva ili više radnih odnosa, na plaću za puno radno vrijeme. Ustavni sud prijedlog nije prihvatio zbog slijedećeg: Ustav Republike Hrvatske utvrdio je da su jednakost, socijalna pravda, poštivanje prava čovjeka i vladavina prava jedne od najviših vrednota ustavnog poretka (članak 3.). Ustavom je nadalje utvrđeno da se pravo na socijalnu sigurnost i socijalno osiguranje uređuja zakonom i kolektivnim ugovorom (članak
  15. stavak I.) te da država stvara socijalne uvjete radi ostvarivanja prava na dostojan život (članak 62.). Zakon o mirovinskom i invalidskom osiguranju jedan je od onih propisa kojim je, sukladno navedenim ustavnim odredbama uređen sustav mirovinskog i invalidskog osiguranja, kao dio socijalnog osiguranja kojim se osigurava socijalna sigurnost onih koji su ostvarili pravo na mirovinu. Pravo na mirovinu je jedno od osnovnih prava iz mirovinskog osiguranja. koje se stječe, koristi ili gubi na način i uz pretpostavke propisane zakonom i općim aktima donesenim na temelju zakona. Ustavni sud smatra da nema osnova za pokretanje postupka za ocjenu ustavnosti i zakonitosti osporenih propisa. Odredbama članka
  16. Zakona o mirovinskom i invalidskom osiguranju propisano je, a u okviru postupka za stjecanje i utvrđivanje prava na starosnu mirovinu, da se ta mirovina određuje od mirovinske osnovice te što sve čini tu osnovicu i kako se ona utvrđuje. Osporenim stavkom 4 toga članka utvrdeno je koja se plaća uzima za obračun te osnovice te kako se ona obračunava u slučaju rada dužeg ili kraćeg od punog radnog vremena - svođenjem na plaću za puno radno vrijeme. Kako je odredbama stavka
  17. istoga članka
  18. Zakona utvrđeno da će zajednica, sada Republički fond mirovinskog i invalidskog osiguranja, svojim općim aktom podrobnije urediti pitanje plaće koja se uzima za utvrđivanje mirovinske osnovice, to Sud smatra da niti odredbe članka
  19. osporenog Statuta nisu suprotne Ustavu i zakonu. Ustavni sud je slijedom izloženog ocijenio da su osporenim zakonskim i statutarnim odredbama svi osiguranici, koji su po zakonu stekli pravo na mirovinu, izjednačeni u postupku određivanja mirovine, odnosno utvrđivanja rriirovinske osnovice te da su tvrdnje predlagatelja o povredi ustavnih odredbi o jednakosti i ravnopravnosti građana osporenim odredbama, neosnovane. Sukladno odredbama članka
  20. stavak
  21. Poslovnika Ustavnog suda Republike Hrvatske ("Narodne novine" broj 29/94) riješeno je kao u izreci. Objava rješenja temelji se na odredbi članka
  22. stavak
  23. Ustavnog zakona o Ustavnom sudu Republike Hrvatske ( " Narodne novine", broj 13/91 ) Broj: U-I-413/
  24. Zagreb,
  25. listopada
  26. USTAVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE Predsjednik Jadranko Crnić, v. r. Rješenje, NN 76/1994-1305 Više Dio NN: Službeni Vrsta dokumenta: Rješenje Izdanje: NN 76/1994 Broj dokumenta u izdanju: 1305 Donositelj:USTAVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE Datum tiskanog izdanja: 21.10.
  27. ELI: /eli/sluzbeni/1994/76/1305 Opći uvjeti korištenjaZaštita privatnostiPristup podatcimaELI©
  28. g. Narodne novine d.d. , izrada Novena d.o.o. Opći uvjeti korištenja Odgovornost za objavljene sadržaje Narodne novine d.d. će poduzeti razumne i odgovarajuće napore kako bi informacije na ovim internetskim stranicama bile potpune i točne, ali ne odgovara u slučaju njihove netočnosti ili nepotpunosti. Narodne novine d.d. ne odgovaraju za štetu ili povredu koja može biti rezultat korištenja ili nemogućnosti korištenja bilo kojeg dijela ove web-lokacije ili nečeg što je na njoj objavljeno. Ove internetske stranice sadrže i informacije trećih osoba i poveznice na druge internetske sadržaje. Narodne novine d.d. ne odgovaraju za sadržaje na vanjskim izvorima podataka do kojih mogu voditi poveznice s naših internetskih stranica, niti odgovara, niti upućuje na način i uvjete korištenja tih sadržaja. Narodne novine d.d. ne odgovaraju za sadržaje koje na ove internetske stranice stave treće osobe. Zaštita autorskog prava Svi sadržaji objavljeni na ovim internetskim stranicama zaštićeni su autorskim pravom i mogu se koristiti samo pod uvjetima propisanim Zakonom. Promjene Narodne novine d.d. zadržavaju pravo izmjene, dopune ili uklanjanja bilo kojeg dijela ovih internetskih stranica u bilo kojem trenutku. Promjene stupaju na snagu objavljivanjem na ovim internetskim stranicama ili kada su korisnici o njima obaviješteni. Zaštita privatnosti Narodne novine d.d se obvezuju poštivati anonimnost i privatnost korisnika ovih internetskih stranica. O posjetiteljima se neće prikupljati nikakvi osobni podaci osim u slučajevima ako ih posjetitelj dobrovoljno dostavi Narodnim novinama d.d. U slučajevima kad je poznat indentitet posjetitelja/pošiljatelja, njegovi će se podaci koristiti samo u svrhu zbog koje ih je pošiljatelj poslao. Narodne novine d.d. takve podatke mogu koristiti i za što bolji uvid i razumijevanja pojedinačnih potreba i zahtjeva korisnika kao i razvijanja mogućnosti što kvalitetnijega pružanja svojih usluga korisnicima. Narodne novine d.d. se obvezuju da navedene podatke neće učiniti dostupnim bilo kojoj trećoj osobi odnosno strani bez izričitoga pristanka korisnika. Narodne novine d.d. upozoravaju posjetitelje/korisnike na ograničenja suvremenih informacijsko-komunikacijskih tehnologija u odnosu na sigurnost i zaštitu privatnosti osobnih podataka.

🔗 Na službeni izvor

AI objašnjenje na temelju službenog teksta zakona. Okvirno, ne zamjenjuje pravni savjet.