← Hrvatska

Rješenje Ustavnog suda Republike Hrvatske broj U-III-418/1993. od 17.listopada 1994.

Rješenje Ustavnog suda Republike Hrvatske broj U-III-418/

  1. od 17.listopada
  2. Upute za korištenje Elektronička pošta Početna stranica Rješenje Ustavnog suda Republike Hrvatske broj U-III-418/
  3. od 17.listopada
  4. NN 76/1994 (21.10.1994.), Rješenje Ustavnog suda Republike Hrvatske broj U-III-418/
  5. od 17.listopada
  6. USTAVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE Ustavni sud Republike Hrvatske u sastavu Jadranko Crnić, predsjednik te suci Zdravko Bartovčak. prof. dr. Velimir Belajec, dr. Nikola Filipović, Ante Jelavić-Mitrović, mr. Vojislav Kučeković, Jurica Malčić. mr. Hrvoje Momčinović, Ivan Marijan Severinac i Mladen Žuvela, povodom prijedloga Saveza antifašističkih boraca Republike Hrvatske, Zagreb, P. Hatza 16 i Židovske općine u Zagrebu, Ribnjak 2, koju zastupa Nevenka Mrčela, odvjetnica iz Zagreba, na sjednici održanoj dana
  7. listopada
  8. godine, donio je ovo RJEŠENJE
  9. Ne prihvaćaju se prijedlozi za pokretanje postupka za ocjenu ustavnosti i odredbe članka
  10. stavak
  11. Zakona o pravima bivših političkih zatvorenika ("Narodne novine", broj 34/91, 76/93 i 52/94).
  12. Ovo rješenje objavit će se u "Narodnim novinama". Obrazloženje: Prijedlozima je osporena ustavnost odredbe članka
  13. stavak
  14. u izreci navedenog Zakona, kojom je određeno tko se u smislu toga Zakona smatra političkim zatvorenikom. Predlagatelji smatraju da su osporene odredbe pravno i sadržajno nedefinirane i neodredene, što da omogućava proizvoljna tumačenja tih odredbi u postupku utvrđivanja svojstva političkog zatvorenika. S tim u svezi izražavaju i sumnju u objektivnost upravnih tijela koja će provoditi taj postupak. Posebno predlagatelji ukazuju i na mogućnost da se time neosnovano i protivno normama medunarodnog prava, rahabilitiraju suradnici fašističkih okupatora, uključujući i ratne zločince. Suglasno navedenom predlagatelji drže da su osporene zakonske odredbe u suprotnosti s izvorišnim osnovama Ustava Republike Hrvatske, posebno s ustavnim odredbama o jednakosti. ravnopravnosti i vladavini prava. Ovom se Sudu predlaže da sukladno odredbama članka
  15. alineja
  16. Ustava ukine osporene zakonske odredbe. Ustavni sud Republike Hrvatske prijedloge nije prihvatio iz slijedećih razloga: Zakonom o pravima bivših političkih zatvorenika uredena su prava iz mirovinskog i invalidskog osiguranja i prava iz rada i po osnovi rada te pravo na naknadu štete bivšim političkim zatvorenicima, postupak i rokovi za ostvarivanje tih prava, kao i tijela nadležna za provođenje postupka, radi ostvarivanja tih prava (članak 1.) Odredbama članka
  17. toga Zakona utvrđeno je tko se prema tom Zakonu smatra političkim zatvorenikom te pretpostavke za utvrđivanje svojstva i statusa političkog zatvorenika. Prema tim odredbama politički zatvorenik je hrvatski državljanin koji ima prebivalište na području Republike Hrvatske ako je radi svojih političkih uvjerenja ili političkog otpora i borbe za samostalnu hrvatsku državu bio lišen slobode u razdoblju od
  18. prosinca
  19. godine do
  20. listopada
  21. godine (stavak 1.). Hrvatski državljanin koji nema prebivalište na području Republike Hrvatske, a ispunjava ostale uvjete iz stavka
  22. toga članka, smatra se političkim zatvorenikom ako je do dana stupanja na snagu toga Zakona imao na području Republike Hrvatske prebivalište najmanje deset godina (stavak 2.). Iznimno se status bivšeg političkog zatvorenika može priznati odlukom nadležnog tijela osobi koja ne ispunjava uvjete iz stavka
  23. toga članka, ako je to u interesu Republike Hrvatske (stavak 3.). Pretpostavka svojstvu političkog zatvorenika je odluka nadležnog organa temeljem koje je osoba iz stavka
  24. toga članka bila lišena slobode (stavak 4.). Svojstvo političkog zatvorenika može se, ako nije moguće pribaviti odluku iz stavka
  25. toga članka, priznati i na temelju obrazloženog mišljenja Hrvatskog društva političkih zatvorenika, koje se u tom slučaju smatra dokaznim sredstvom (stavak 5.). O zahtjevima za priznanje i ostvarivanje prava, priznatih navedenim Zakonom bivšim političkim zatvorenicima, u prvom stupnju odlučuje Administrativna komisija Vlade Republike Hrvatske, dok o žalbama protiv odluka Administrativne komisije u drugom stupnju odlučuje posebna komisija koju imenuje Vlada (članak 11.). Nadalje, prema odredbama članka
  26. Zakona na postupak za ostvarivanje tih prava odgovarajuće se primjenjuju odredbe propisa o mirovinsko-invalidskom osiguranju. Člankom
  27. stavak
  28. Zakona o mirovinskom i invalidskom osiguranju ("Narodne novine", broj 26/83, 5/86, 42/87, 34/89, 57/89, 40/90, 9/91, 26/93, 96/93 i 44/94) propisano je da se u postupku rješavanja o pravima iz tog osiguranja odgovarajuće primjenjuju odredbe Zakona o općem upravnom postupku ("Narodne novine", broj 53/91). Primjena odredbi Zakona o općem upravnom postupku osigurava vodenje dokaznog postupka i utvrđivanje relevantnih činjenica i pretpostavki za stjecanje svojstva bivšeg političkog zatvorenika na način utvrden tim zakonom. Sam osporeni Zakon, kao što je već navedeno, utvrdio je rješavanje zahtjeva u dva stupnja, čime je osigurana pravna zaštita podnositelja zahtjeva. Pravo na žalbu protiv pojedinačnih pravnih akata donesenih u postupku prvog stupnja pred sudom ili drugim ovlaštenim tijelom, zajamčeno je kao ustavno pravo u odredbama članka
  29. stavak
  30. Ustava Republike Hrvatske. Nadalje, u postupku priznanja prava bivšim političkim zatvorenicima sudska zaštita tih prava osigurana je pred Upravnim sudom Republike Hrvatske putem upravnog spora prema Zakonu o upravnim sporovima ("Narodne novine", bYoj 53/81, 9/92 i 77/92). Na taj način ostvaruje se zakonitost pojedinačnih akata državnih tijela koja imaju javne ovlasti, kao i sudska kontrola te zakonitosti, što je Ustav Republike Hrvatske gradanima zajamčio u svojim odredbama članka
  31. Tvrdnje predlagatelja o proizvoljnom i neobjektivnom tumačenju u primjeni osporene odredbe nisu ničim potkrijepljene, a s ustavnopravnog motrišta nisu ni odlučne. To stoga što Ustavni sud, u postupku ocjene suglasnosti zakona 5 Ustavom (članak
  32. alineja prva Ustava), ne ocjenjuje valjanost tumačenja ili eventualnu proizvoljnost u primjeni Zakona, već njegovu usuglašenost s Ustavom Republike Hrvatske. Slijedom izloženog ovaj Sud smatra da osporena odredba stavka
  33. članka
  34. Zakona o pravima bivših političkih zatvorenika nije u neskladu s Ustavom Republike Hrvatske u smislu navoda podnositelja prijedloga. Naime, Ustavni sud ne nalazi da bi se osporenom odredbom kršile odredbe članka
  35. i
  36. Ustava Republike Hrvatske, kojima su utvrđeni jednakost, ravnopravnost i vladavina prava kao najviše vrednote ustavnopravnog poretka Republike Hrvatske, odnosno zajamčena jednakost gradana Republike Hrvatske pred zakonom, odnosno u Ustavom zajamčenim pravima i slobodama čovjeka i gradanina - ustavnim pravima. Sukladno odredbi članka
  37. stavak
  38. Poslovnika Ustavnog suda Republike Hrvatske ("Narodne novine", broj 29/94). riješeno je kao u izreci. Objava rješenja temelji se na odredbi članka
  39. stavak
  40. Ustavnog zakona o Ustavnom sudu Republike Hrvatske ("Narodne novine". broj 13/91). Broj : U-III-418/
  41. Zagreb.
  42. listopada
  43. USTAVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE Predsjednik Jadranko Crnić, v. r. Rješenje, NN 76/1994-1306 Više Dio NN: Službeni Vrsta dokumenta: Rješenje Izdanje: NN 76/1994 Broj dokumenta u izdanju: 1306 Donositelj:USTAVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE Datum tiskanog izdanja: 21.10.
  44. ELI: /eli/sluzbeni/1994/76/1306 Opći uvjeti korištenjaZaštita privatnostiPristup podatcimaELI©
  45. g. Narodne novine d.d. , izrada Novena d.o.o. Opći uvjeti korištenja Odgovornost za objavljene sadržaje Narodne novine d.d. će poduzeti razumne i odgovarajuće napore kako bi informacije na ovim internetskim stranicama bile potpune i točne, ali ne odgovara u slučaju njihove netočnosti ili nepotpunosti. Narodne novine d.d. ne odgovaraju za štetu ili povredu koja može biti rezultat korištenja ili nemogućnosti korištenja bilo kojeg dijela ove web-lokacije ili nečeg što je na njoj objavljeno. Ove internetske stranice sadrže i informacije trećih osoba i poveznice na druge internetske sadržaje. Narodne novine d.d. ne odgovaraju za sadržaje na vanjskim izvorima podataka do kojih mogu voditi poveznice s naših internetskih stranica, niti odgovara, niti upućuje na način i uvjete korištenja tih sadržaja. Narodne novine d.d. ne odgovaraju za sadržaje koje na ove internetske stranice stave treće osobe. Zaštita autorskog prava Svi sadržaji objavljeni na ovim internetskim stranicama zaštićeni su autorskim pravom i mogu se koristiti samo pod uvjetima propisanim Zakonom. Promjene Narodne novine d.d. zadržavaju pravo izmjene, dopune ili uklanjanja bilo kojeg dijela ovih internetskih stranica u bilo kojem trenutku. Promjene stupaju na snagu objavljivanjem na ovim internetskim stranicama ili kada su korisnici o njima obaviješteni. Zaštita privatnosti Narodne novine d.d se obvezuju poštivati anonimnost i privatnost korisnika ovih internetskih stranica. O posjetiteljima se neće prikupljati nikakvi osobni podaci osim u slučajevima ako ih posjetitelj dobrovoljno dostavi Narodnim novinama d.d. U slučajevima kad je poznat indentitet posjetitelja/pošiljatelja, njegovi će se podaci koristiti samo u svrhu zbog koje ih je pošiljatelj poslao. Narodne novine d.d. takve podatke mogu koristiti i za što bolji uvid i razumijevanja pojedinačnih potreba i zahtjeva korisnika kao i razvijanja mogućnosti što kvalitetnijega pružanja svojih usluga korisnicima. Narodne novine d.d. se obvezuju da navedene podatke neće učiniti dostupnim bilo kojoj trećoj osobi odnosno strani bez izričitoga pristanka korisnika. Narodne novine d.d. upozoravaju posjetitelje/korisnike na ograničenja suvremenih informacijsko-komunikacijskih tehnologija u odnosu na sigurnost i zaštitu privatnosti osobnih podataka.

🔗 Na službeni izvor

AI objašnjenje na temelju službenog teksta zakona. Okvirno, ne zamjenjuje pravni savjet.